Turska kafa

MilutinM RSS / 11.10.2007. u 18:18


Ponukan prethodnim blogom, nisam mogao da ovo ne napišem

 

 

Od kada se bakćem po Evropama, imam problem sa "pravom" kafom. Ovoliko godina konzumiranja crnog gustog napitka koji zovemo "turska kafa" (nije tačno da ga turci zovu "srpska kafa"), dovelo me je do toga da su mi druge kafe (sa izuzetkom espresa) prilično bljutave. Što bi se reklo: kao da je crnac oprao noge! Kada počnem da pijem uobičajenu mi u kancelariji filterušu, stomak mi traži nešto jače i počinjem da se nalivam, tako da u toku dana popijem i po litar i onda sam sebe podsećam na trudnu žabu. Ako se zalomi da ja zakuvavam filterušu, onda natrpam barem dvostruko više kafe nego ostale kolege, što oni odmah prepoznaju pa otpočnu sa dolivanjem vode.

 

U poslednje vreme sam se organizovao i pribavio "kuvalo", pa posle svakog ručka (najbolje volim kafu posle jela) kuvam sebi i još samo jednom hrabrom kolegi jaku, domaću, tursku kafu. I dosta mi je za celo popodne.

 

Sadašnja "kuvala" - znate one plastične posude koje se mogu kupiti u svakoj radnji plastike - treća su generacija ovih naprava. Kompjuterskim rečnikom: verzija 3.0. Verziju 1.0 pravili smo davnih (sigurno pre sredine osamdesetih prošlog milenijuma) godina u JNA. Razlog je bio da se brzo i jednostavno skuva kafa. Recept je bio jednostavan: uzmu se dva žileta, pa se povežu običnim koncem ali tako da ih razdvajaju dva obična dugmeta. Onda se na žilete privežu dva pola običnog kabla, čiji se drugi kraj (prirodno ogoljen do žica), onda utakne u struju. Cela naprava se zatim spušta u posudu sa vodom, ali plastičnu da vas ne ubije struja. Ne sećam se tačno da li je bilo žrtava ovakvih naprava, ali je zasiguno bilo nebrojeno uništenih osigurača.

 

Verzija 2.0, koja se pojavila sredinom ili krajem osamdesetih, prirodno je bila modernizovana. Sa jedne strane se nalazila spirala koja je preuzimala ulogu žileta, a sa druge strane je već bila instalirana utičnica.

 

Verziju 3.0 sam već opisao. Neki će se iznenaditi kada shvate da je ketl (cattle), u stvari verzija 4.0.

 

Kad smo već kod naziva, posebno me nervira to što se izbegava naziv "turska". Mnogi kao imaju razlog za to. Grcima su susedi vekovni neprijatelji, pa se opasno naroguše ako ne tražite "grčku" ili domaću kafu. Kod nas, a posebno u Republici Srpskoj je slično. A u Federaciji BiH ako tražite "tursku", naljutiće se po principu: a što ti nas nazivaš turcima. Meni, ipak, jedino leži da je to turska kafa, a svako preimenovanje mi izgleda kao kada bi tražili "nemačku picu".

 

I, za kraj, jedna neproverena anegdota. Kažu da je negde odmah po okončanju rata u Bosni i Hercegovini, jedan srbin imao kafanu na koridoru u koju su zastajali da se okrepe ljudi svih nacija. Da bi doskočio onima koje nije baš voleo, napisao je sledeći meni:

Kafa - 1marka

Kava - 1,5 maraka

Kahva - 2 marke

Prirodno, svi su tražili kafu.



Komentari (53)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blue blue 18:36 11.10.2007

Kafa. Turska Kafa.

kao:
Bond. James Bond.
vjazma vjazma 14:54 12.10.2007

Re: Kafa. Turska Kafa.

Na pakovanju kafe koja se prodaje po Torontu i okolini, pise "kafa turska kava". Da se ne uvrede ni jedni ni drugi ex-Yu imigranti, a da ne mora da se dva puta stampa ono "turska". :)
Fotini Fotini 18:41 11.10.2007

3.0

verziju kuvala koju spominjete uvek nosim kada idem na odmor, volim da probam raznorazne kafe,
ali ujutru bez "domaće" ne mogu.
Doduše, malo me čudno gledaju sobarice po hotelima, pretpostavljam da nikada nisu videle
takvo sokoćalo, no ne mari, bitno da ima kafice :)
gordanac gordanac 18:45 11.10.2007

kafa i jezik...

...moguće je da grešim, ali kao da smo izbacili iz jezika "turska kafa", pa se traži "obična" (?!), a ima i replika tipa "srpska kafa" ili "naša kafa". Svašta se "prebilo" po kafi.Sada čekam da čujem "neobična kafa" ili "ne-srpska kafa"
Gore od toga je samo kad čujem da neko traži "mali ekspreso" :))
s56a s56a 18:48 11.10.2007

Re: kafa i jezik...

Srpska kafa je verovatno dobar marketinski potez u Turskoj turistickoj ponudi! Nema je u Wikipedia Samo kahva...
angie angie 19:42 11.10.2007

Re: kafa i jezik...

pravilno-turska kafa i kratak espreso:)))

(mada ona turska podrazumeva retku kafu-crnachki znoj model, kako bi moglo da se ceo dan fildzani i ona je do bola slataka-ovo shto se kod nas pije je koncentracija kafe u kapima vode posoljeno shecerom na vrh prsta)
blackbox blackbox 20:12 11.10.2007

Re: kafa i jezik...

novo kafa i jezik...

Pa još kad imate varijante kafa, kava i kahva, i vice ve na taj račun, jer kafa je uživanje uz ozbiljne razgovore ali i šalu.
bravar bravar 20:27 11.10.2007

Re: kafa i jezik...

Usred reči kahva mora se izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvorno arapska reč koju su Bošnjaci prigrlili u celini, dok su je zapadnoevropski jezikoslovci, ili okrnjili izbacivši glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu kahve, u abesinsku pokrajinu Kaffa, a onda je ortografski iskomplikovali
(coffee, engl., Kaffée, njem.). A upravo taj glas (h) mami govorniku dah i dočarava hlapivu aromu ovoga halal pića.
gordanac gordanac 20:52 11.10.2007

priča o kafi

Divlje stabljike KAFE mogu dostići visinu od 10 do 12 metara, dok stabljike na plantažama dostižu visinu od 3 do 5 metara. Ova relativno mala visina plantažnih stabljika čini berbu lakšom, a proizvodnju ekonomičnijom.

Listovi su joj, u zavisnosti od faze zrelosti , tamnozeleni, svetlozeleni i bronzanožuti. Cvetovi su beli, prijatnog mirisa, poput španskog jasmina.

Cvetovi svoje mesto ustupaju crvenim bobicama, manje ili više tamnim, zavisno od vrste KAFE. Na prvi pogled, plod je poput višnje, i po boji i po veličini. Bobica je prekrivena tankim omotačem. Unutar ploda se nalaze dva zrna, okrenuta svojim licem jedno prema drugom. To su ustvari zrna KAFE koju mi poznajemo.

Premda u svetu postoji mnoštvo divljih vrsta KAFE, samo su dve komercijalizovane: Arabica i Robusta. Arabica, koja čini 70 % svetske proizvodnje, je veliki grm sa ovalnim, tamnozelenim listovima, koji može porasti do 6 metara u visinu. Ima više naglašen miris, izbalansiranu aromu i njen ukus je kombinacija slatkosti i kiselosti. Ona je i puno skuplja obzirom na troškove proizvodnje.

Robusta, koja predstavlja 25 % svjetske proizvodnje kafe, raste u močvarnim krajevima, tropskim šumama, na otpilike 700 m nadmorske visine. Ovaj tip KAFE je otkriven krajem 19. veka u Kongu i proizvodi se uglavnom u Zapadnoj Africi i Indoneziji. Robusta sadrži dvostruko više kofeina u odnosu na Arabicu, a stabljika je puno otpornija. Zrno joj je okruglo, manje nego kod Arabice, a treba mu godinu dana za sazrevanje.

Berba KAFE počinje kad bobice dostignu savršen trenutak zrelosti koji se, nažalost, za svaku bobicu razlikuje. Zbog toga se najbolje vrste kafe beru ručno, što je najbolji i najskuplji način berbe. Bere se jedna po jedna bobica i izostavljaju se zelene i prezrele. Lakši i ekonomičniji način berbe je trešenje ili mašinska berba. Naravno, ukoliko se bobice beru na ovaj način mora se izvršiti uklanjanje zelenih i prezrelih bobica.
U zemljama koje imaju samo jednu kišnu sezonu, kao što je Brazil, KAFA se bere samo jednom godišnje, dok se u zemljama sa dve kišne sezone, poput Kostarike, KAFA bere dva puta godišnje.

Nakon što su ubrane i prečišćene bobice KAFE se moraju termički obraditi, kako bi se mogle upotrebljavati.

Prva faza termičke obrade je sušenje, u kojem bobice gube oko 12 % mase zrna. Vreme sušenja zauzima oko 50 % ukupnog vremena prženja KAFE.

Druga faza je prženje. U ovoj fazi posebno je bitna količina toplote kojoj se izlažu zrna. Viša temperatura prouzrokova će tamnija zrna, a niža svetlija.

Treća faza je hlađenje. Kaže se da je najboljeg kvaliteta ona KAFA koja je naglo ohlađena. Za hlađenje se može koristiti i vazduh i voda. Neki smatraju da je najbolja ona KAFA koja je naglo ohlađena vodom.
Ljudi tokom istorije nisu znali kako i zbog čega KAFA utiče na njihov organizam pa su je zvali lekom, drogom, osvežavajućom infuzijom, napitkom od kojeg se ne spava i još mnogim drugim imenima. Kako ustvari KAFA deluje?

Danas se zna da je najvažniji i najpoznatiji sastojak KAFE kofein. Čim popijemo KAFU, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan kofeinom i mi se osećamo budnijim, raspoloženijim, veselijim, punim energije,… Kofein se pod uticajem topline pretvara u vitamin Niacin (grupa B vitamina). Pored toga, kafa sadrži oko 600 isparivih mirisa, belančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.

Šoljica KAFE je ta koja, barem nakratko, otkloni naše probleme i olakša naš život. Jedna obična šoljica KAFE ima 100 – 150 mg kofeina, tako da i nije štetna. Naravno, ukoliko se konzumira u umerenim količinama.
Iako su je nekada zabranjivali, lekari je danas preporučuju, u umerenim količinama, kao odlično sredstvo za smanjenje opasnosti od mnoštva bolesti…

Spomen KAFE možemo naći i u muzici. Johan Sebastijan Bah posvetio je KAFI celu jednu kantatu. To je s jedne strane oda počasti KAFI, ali istovremeno i pokušaj da se ljudima objasni da KAFA nije štetna za žene. Naime, u to doba se smatralo da KAFA žene čini sterilnim, pa su je ljudi zabranjivali ženama. Nakon nekog vremena pokazalo se da to, naravno nije tačno, ali je Bahova arija ostala svima nama kao uspomena na ta vremena. «Ah! Kako je sladak ukus KAFE! Ljupkiji nego hiljadu poljubaca, slađi nego vino od muskata! Moram dobiti svoju KAFU!» - Bahove su reči


nsarski nsarski 20:58 11.10.2007

Re: priča o kafi

Haaahaa,
ja sam prilikom poslednjeg boravka u NS na poklon dobio CD sa divnom muzikom iz "coffee lands" - da nisi mozda to bila ti?:)))
Volish kafu? Svaka cast!
bravar bravar 21:13 11.10.2007

Re: priča o kafi

A ovo se zove kafa sa mlekom))
bravar bravar 21:22 11.10.2007

Re: priča o kafi

gordanac gordanac 21:28 11.10.2007

:)

tranquility...
gordanac gordanac 22:34 11.10.2007

muzika...

...za kafu
bravar bravar 22:38 11.10.2007

Re: muzika...

Uh, Gordanac, uz ovo je bolji neki stiskavac:)))

Posle kafe:)
nsarski nsarski 22:43 11.10.2007

Re: muzika...

Evo iz zemlje kafe:

Girl from Ipanema. Jobim. Nough said.

margos margos 02:08 12.10.2007

Re: kafa i jezik...

gordanac
...moguće je da grešim, ali kao da smo izbacili iz jezika "turska kafa", pa se traži "obična" (?!), a ima i replika tipa "srpska kafa" ili "naša kafa". Svašta se "prebilo" po kafi.Sada čekam da čujem "neobična kafa" ili "ne-srpska kafa"Gore od toga je samo kad čujem da neko traži "mali ekspreso" :))

Sada se odomaćilo 'domaća kafa' ili 'ja ću crnu'..... sve se više pije nes.
MilutinM MilutinM 08:10 12.10.2007

Re: priča o kafi

mada ona turska podrazumeva retku kafu-crnachki znoj model, kako bi moglo da se ceo dan fildzani i ona je do bola slataka


Uistinu, ono što se u Bosni (a i ranije u ostalim delovima naše zemlje) zvalo turska kafa bila je zasladjena vodica u kojoj je bilo nešto kafe. To je valjda bilo zbog toga što se uvek kuvala džezva od po litar da bi se merak pijenja kafe što više produžio. A ko će da popije litar jake kafe?

Današnja se kuva po kaubojskom receptu: prokuva se litar vode, pa se onda doda kilogram kafe. Kada ponovo uzavri, na vrh se stavi potkovica. Ako ne potone - dodati još kafe!

Čim popijemo KAFU, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan kofeinom i mi se osećamo budnijim, raspoloženijim, veselijim, punim energije


E, ovo za mene ne važi. Mogu da popijem oooogromnu kafu u pola 2 ujutro i odem lepo na spavanje. Šta ću, valjda se organizam navikao.

A, samo kao crtica, sinoć u jednom grčkom restoranu u Briselu naručih tursku kafu. Kelner ladno odbrusi: nema! Ja pitam; ima li grčka? E, grčka ima. Dobro bre, brate, mene si našao da zezaš? Pa ja sam srbin. A, e onda ću ti doneti tursku kafu!
Obrenović Obrenović 17:54 10.04.2008

Re: priča o kafi

Kad sam pre 4 godine radio u turskoj IT firmi u Torontu (gazde i vecina zaposlenih su bili Turci), saznao sam da se "turska" kafa pije samo na Balkanu (ex-YU i Grcka) a da danasnji turci ljuste nes i talijanske kafe. Rusi i Poljaci piju neku mutant varijantu, naspu punu solju (2 deci) vrijuce vode i dodaju 2-3 kasike kafe i to promesaju i piju bez mleka, tehnicki "produzena turska bez da se dokuvava". Ja pijem filterusu, jacu, sa vrelim mlekom i bez secera ... ako je slaba, otvorim filter i dodam punu kasicicu taloga da pojacam. Uzgred, moj ortak radio u restoranu Beograd u Becu kao kelner i dosli mu neki Turci, jedno 5-6 njih na rucak i razbise se od rostilja i on pametan da posluzi kafu i onako extra usluzno pita "jel' moze turska kafa"? Tek poskocise svi na noge lagane, jedan izvadi noz i kaze, "sta si rek'o"? On se usr'o, prepravio u "ovaj, grcka kafa" o oni rekose moze. Posle mu rekli da su Kurdi.
Obrenović Obrenović 17:59 10.04.2008

Re: priča o kafi

e, da, zaboravih da kazem da i ja pijem zadnju kafu iza 11 navece i da spavam kao top posle ... kad sam to predlozio nekom vecem drustvu, samo jedan lik je takodje pristao na kasnu kafu, sa recima "ja sam izbosne, ja mogu da pijem kafu 24h".
MilutinM MilutinM 19:24 10.04.2008

Re: priča o kafi

Jednom sam prenerazio zapadnjake (bilo je ljudi sa raznih strana Jevrope). U pola 2 ujutro skuvao sam veliku šolju (za čaj) punu turske kafe, popio je s merakom i otišao da spavam. Kao bebica ))

Obrenoviću, hvala što me čitaš. Ima još jedan komentar iz ove teme koji sam postavio na blogu Jelice Greganović
bravar bravar 18:56 11.10.2007

bez naslova

nsarski nsarski 19:51 11.10.2007

Re: bez naslova

Ko hoce da pije dobru tursku kafu, nek dodje ovde medju Bosance na Misisipi:)) Kafane i ascinice na svakom cosku.
angie angie 19:53 11.10.2007

Re: bez naslova

znachi misisipiturkishe!

Samo shto bosanci to kuvaju retko i slatko-skoro k'o tim hortons i seknd kap .
Jedino po ratluk da svratimo:)))
nsarski nsarski 19:55 11.10.2007

Re: bez naslova

Pa, moze i jacina da se naruci. A secer ti stave u kocki, pored dzezve. Jedino sto se u kafanama zimi nemere dihat. Svi puse, ne gase.
angie angie 19:57 11.10.2007

Re: bez naslova

TOOOOO brate, na ovom kontinentu je stvarno teshko opstati kao pushach.
bravar bravar 20:00 11.10.2007

Re: bez naslova

Evo kako se "pece" prava "bosanska" (u Evropi poznata kao turska) ka(h)va

Dobro i sveže samlevena ačik (svetlo) popržena kafa sipa se u prethodno malo zagrejanu džezvu. Ključalom vodom (ukropom) iz šerbetnjaka (posuda u kojoj se napravi šerbet) se zatim zalije (ali se ne prepuni), dobro promeša i vrati na vatru da se "digne" do vrha džezve. Nakon što kratko "odstoji" da se slegne, sipa se u findžane (posebne male šolje bez dršaka). Sećer i mleko se serviraju posebno i dodaju po želji.
bravar bravar 20:03 11.10.2007

Re: bez naslova

Evo rahatluka sa sve oraima
angie angie 20:08 11.10.2007

Re: bez naslova

odlichan rahatlokum!
Belius Belius 19:40 11.10.2007

Evo



jedna virtuelna kafica od mene. Naravno, turkish...

Pozdrav
neprilagodjena neprilagodjena 19:55 11.10.2007

????!!!!

kao da je crnac oprao noge!


nemam nameru da posle Ovoga dalje čitam.
bedno.
pnbb pnbb 20:03 11.10.2007

Re: ????!!!!

neprilagodjena
kao da je crnac oprao noge!nemam nameru da posle Ovoga dalje čitam.bedno.


autor se izvinjava i popravlja:
kao da je amerikanac sa africkim etno nasledjem, ne obavezno direktnim, ali ne iskljucujuci west-indian, kao i zitelj africkih drzava neevropskog porekla, ali ukljucujuci i east indians, kao i aboridzinalni stanovnik australije i novog zelanda , oprao noge.
MilutinM MilutinM 08:14 12.10.2007

Re: ????!!!!

kao da je crnac oprao noge!

nemam nameru da posle Ovoga dalje čitam.
bedno.


Neprilagodjena,

ne moraš baš u svakom jajetu da nadješ dlaku.

Za informaciju, ovakvu ocenu uvek sam davao svojim prijateljima (kako pnbb lepo rece) amerikancima sa africkim etno nasledjem, ne obavezno direktnim, ali ne iskljucujuci west-indian, kao i zitelj africkih drzava neevropskog porekla, ali ukljucujuci i east indians, kao i aboridzinalni stanovnik australije i novog zelanda, koji su se slatko nasmejali mojoj šali.
neprilagodjena neprilagodjena 21:38 12.10.2007

Re: ????!!!!

ne moraš baš u svakom jajetu da nadješ dlaku.


ovo je prvo jaje koje sam pokušala da čitam ovde.
i volim da sitničarim, šta ću...
neprilagodjena neprilagodjena 20:09 11.10.2007

i popravlja...?

pnbb
neprilagodjena
kao da je crnac oprao noge!nemam nameru da posle Ovoga dalje čitam.bedno.


autor se izvinjava i popravlja:
kao da je amerikanac sa africkim etno nasledjem, ne obavezno direktnim, ali ne iskljucujuci west-indian, kao i zitelj africkih drzava neevropskog porekla, ali ukljucujuci i east indians, kao i aboridzinalni stanovnik australije i novog zelanda , oprao noge.



još uvek je odvratno i rasistički.
zapravo, još gore.
Vega Vega 20:49 11.10.2007

Re: i popravlja...?

Slazem se sa 'neprilagodjenom" - vrlo rasisticki, verovatno ipak nepaznja, napisano iz zelje da bude duhovito. Koliko vidim nikom manje-vise ne smeta, sto samo pokazuje koliko su ljudi oguglali na takve stvari.
pnbb pnbb 21:11 11.10.2007

bice bolje

Koliko vidim nikom manje-vise ne smeta, sto samo pokazuje koliko su ljudi oguglali na takve stvari.


vremenom, ljudi ce, predvidja se, prestati da upotrebljavaju nepocudne reci sasvim prirodno, bez prinude...

"It was intended that when Newspeak had been adopted once and for all and Oldspeak forgotten, a heretical thought ... should be literally unthinkable, at least so far as thought is dependent on words."
Unfuckable Unfuckable 22:54 11.10.2007

Re: i popravlja...?

još uvek je odvratno i rasistički.
zapravo, još gore.




...malo sitnicarenja nije na odmet ...a i zasto bi ljudi uzivali u tolkovanju o kafi, a da ne ubacimo malo "grize savesti", kad vec nemamo materijala da ih nagonima da kleče na čaurama ...sad ti , polako, preko kahve do Srebrenice ,,,trebaće ti, otprilike 3-4 replike, ne više ...
neprilagodjena neprilagodjena 20:17 11.10.2007

try this.

Pukotina
umetnošću protiv rasizma.
Vega Vega 20:51 11.10.2007

Re: try this.

Nesto se desilo s pukotinom juce:
http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7037536.stm
pnbb pnbb 21:23 11.10.2007

Re: try this.

umetnošću protiv rasizma.


zdravim razumom protiv politicke korektnosti..

1.dictionary
african-american :
The current, acceptable, feminist-certified, polically correct way to refer to anyone of african descent. Designed to eliminate any unintended racial tension in this hypersensitive, perpetually offended society we've become where people just can't lighten the fuck up anymore.
as in:
That's not a poor black guy dressed up as Santa Claus begging, that's an economically disadvantaged african american exercising the right to achieve monetary compensation by commercially benefiting from the eurocentrically imposed midwinter festival"

2.blue and white coffee
Staff at a coffee shop in Glasgow refused to serve a customer who had ordered a 'black coffee', believing it to be ‘racist.’
He wasn’t served until he changed his order to 'coffee without milk'.



Unfuckable Unfuckable 23:00 11.10.2007

Re: try this.

Imam utisak da ako se neko usudi ovde da spomene belu kafu ...pašće još optužbi protiv rasizma ...
Mislim, ovo mi jako liči na onaj stereotip, recimo, sredovečnog polubolida opsednutog sexom u apstinencijalnoj krizi, koji u bilo kojoj izgovorenoj reči traži sexualnu konotaciju....
Nemanja_K Nemanja_K 11:27 12.10.2007

Turska vs. Grcka

Da se nadovezem na spiku oko etimologije...

Meni je jedan moj prljatelj Grk rekao povodom naziva da su i Grci zvali crnu kafu Turska sve dok Turska nije izvrsila invaziju na Kipar. Posle toga je usledila ultio lingva.

P.S. izvinjavam se na oskrnavljenom latinskom
mariopan mariopan 13:43 12.10.2007

Re: Turska vs. Grcka

Turska ili Grcka kafa? ja sam veliki zavisnik od kafe, kada mi padne nivo kofeina u krvi ne odgovaram za svoje postupke.... Ko nece da prodje kao ja u Grckoj gde sam triput porucivala kafu i dobijala sve gore od gorega neka lepo nosi sa sobom sve sto mu treba , kao ja....

Elem ,jednom prilikom u sred Atine ,dok je przilo nenormalno a ja upravo zavrsila obilazak Nacionalnog Muzeja i odgledala mnosvo izlozenih starina i masku iz Mikene, sve to u lepo razladjenom muzeju....pa kad sam krocila na sjajno nam Sunce i asvalt koji se topi....brze bolje u prvi kafic...razladjen...i narucim kafu. Donese mi decko hladnu kafu u visokoj casi sa ledom koji se mucka....NE ,kazem ja , hocu VRUCU kafu. VRUCU? izbeci se na mene decko pa jos triput proverava. DA, VRUCU...kazem ja i zamisljam kafu sa secerom pored ,koji cu ja baciti jer pijem otrovnogorku....kad eto decka i nosi malenu soljicu sa vrucom kafom....slatka...slatka mislim da bi se kasicica uspravno drzala koliko je secera bilo u toj soljici...ALI MOLIM VAS...pocnem ja - donesite mi vrucu kafu bez secera... Momak samo prevrne ocima i ode...donese vrucu kafu bez secera...ja sretna ...srknem a ono ..kiselooo...kiselo...nema ni ukus ni miris...

Zato ja na putovanja nosim i svoju vodu i svoju kafu pa kuvam licno i svojerucno..utvrdila sam da kiseli ukus nastaje zbog vode koja je drugacija nego njihova...nasa je obogacena raznim zivuljkama i stoga bogatija i ukusnija..))))
MilutinM MilutinM 14:18 12.10.2007

Re: Turska vs. Grcka

utvrdila sam da kiseli ukus nastaje zbog vode koja je drugacija nego njihova...nasa je obogacena raznim zivuljkama i stoga bogatija i ukusnija..))))


Hm, vidiš, o tome nisam razmišljao baš mnogo. Mada, koliko god se moja vesela tašta ili žena trudile, kafa koju mi kuvaju na našoj (mislim njihovoj) vikendici u Deliblatskoj peščari nikada ne može da bude savršena. Od vode, valjda.
mariopan mariopan 14:31 12.10.2007

Re: Turska vs. Grcka

Probajte da ponesete i vodu od kuce, plasticnu flasu, koliko mislite da cete tamo kafe piti, flasu u frizider da vam duze traje ta voda ...i samo za kafu je koristite...PROVERENO. Verujte samo u tome je stos...za prave ljubitelje onog ukusa....)))))
wk wk 14:53 12.10.2007

Rast soljica za kafu kroz istoriju

Kod moje strine je stajala jedna mala soljica, kao za lutke, u kojima je ona drzala cackalice - i to ne mnog cackalica. Ona kaze da su iz takvih solja pili kafu 60-tih godina.

Osamdesetih su moji roditelji pili kafu iz nekih soljica koje nisu imale vise od 0.6-0.7 dl, i one ce meni verovatno ostati u glavi veciti standard za velicinu kafe.

Sredinom 90-tih, kada sam poceo da studiram i da redovno pijem kafu, nase malo studentsko domacinstvo je pokazalo odredjen nivo avangardnosti, te smo pili kafu iz soljica zapremine 1.4 dl (verujem proizvodjacu na rec, tako je pisalo kada okrenes solju naopako). Vreme nas je sustiglo i pregazilo, te do kraja mojih studija to vise nije nikakva avangarda, vec standardna mera.

Kada sam poceo da radim, u firmi se kafa pila iz standardnih velikih solja (2 - 2.5 dl). Mada bi covek pomislio da su velike kolicine kafe bile zbog toga sto je firma bila drzavna, solje su zapravo bile nacin pijenja. Kolicina se dobijala ucestaloscu pijenja.

U SAD sam dobio srednju kafu zapremine 0.4l, ali ce mi ostati nejasno da li se ovo uklapa u istorijski trend ili je jednostavno njihov nacin da se popije dovoljno kofeina, jer im je kafa neverovatno "niskog intenziteta".
Treger Treger 17:27 12.10.2007

turska kafa

Krajem 70 godina bio sam u Turskoj i mogu vam reći da je u Turskoj napitak broj jedan čaj. Kada Turci hoće da vas počaste poslužiće vas čajem. Čaj je u Turskoj izuzetno cenjen i skup.Poznato mi je da su naši (u to vreme naši građani turskog porekla) nosili su ruski čaj za Tursku i zarađivali veliki novac. Poznato je da su u Turskoj popularne čajdžinice a ne kafići.
Pretpostavljam da smo mi kafu zvali turska jer su je pili naši ljudi koji su primili islam a mi smo ih u narodu oduvek zvali Turcima iako su Turci poseban narod. Inače u bosni se kafa ne kuva nego vari i to u većoj džezvi i sipa u fildžan koji se napuni do pola sa šećerom. Ja lično pijem gorku kafu i kada sam prvi put dobio u Bosni varenu kafu ja sam hteo da prospem šećer ali mi je Bošnjak koji me služio kafom objasnio da se šećer polako rastvara i kako ja pijem i dolivam kafu iz džezve tako se šećer polako rastvara te kafa nije preslatka. Ako ne želite da uvredite onoga ko vas je ponudio kafom onda će te je piti polako i uz nju divaniti.
Inače naučnici su utvrdili da kofein pojačava dejstvo otrova pa se time i objašnjava zašto ovisnici na nikotinu i alkoholu posebno uživaju u kafi jer ona im pojačava dejstvo nikotina i ostalih štetnih materija.
Saldac70 Saldac70 21:51 12.10.2007

Re: turska kafa

Od sedamdesetih do danas, nije se mnogo promenilo.Tursku kafu u u Turskoj i kada pronađete ( nema je baš na svakom ćošku) nije po ukusu ni blizu našoj .Zato čajeva ima kakve god zamislite.Dakle, najbolji način za kafu na koju ste navikli je da ponesete '' alat'' na put, gde kod krenete.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 19:16 12.10.2007

Turska kafa


I meni stvarno zvuci neprirodno da se preimenuje naziv turske kafe, ja i dan danas kad odem u Srbiju narucim tursku bez secera. Inace pijem ovu filterusu kako je ti zoves, ali na nacin na koji je ti pravis - da bude jaka. Sve je do kolicine kafe koju stavis u automat. Vrlo cesto idem u Starbucks i uglavnom su im jake ove filteruse, desi se da naprave slabu kafu, ali ja onda narucim i espreso i pomesam sa ovom filterusom i onda ispadne bomba. Isto pijem jaku kafu, bez secera i mleka, kao i ti posle svakog obroka pod obavezno. Prvu jutarnju da i ne spomonjem.

Inace prednost filteruse nad turskom kafom je da daleko manje ostecuje sluzokozu zeluca, jer nema onog soca. Ukus kafe ostaje isti, naravno pod uslovom da se ne stavi "gram kafe na litar vode".
MilutinM MilutinM 10:27 13.10.2007

Re: Turska kafa

Prednost filteruse nad turskom je i sto se sudovi lakse peru! Stoga, i kada skuvam tursku, insistiram da ja operem dzezvu i soljice da ne bih mucio kolege
blackbox blackbox 09:32 13.10.2007

Turska kafa

," za kraj, jedna neproverena anegdota. Kažu da je negde odmah po okončanju rata u Bosni i Hercegovini, jedan srbin imao kafanu na koridoru u koju su zastajali da se okrepe ljudi svih nacija. Da bi doskočio onima koje nije baš voleo, napisao je sledeći meni:

Kafa - 1marka

Kava - 1,5 maraka

Kahva - 2 marke

Prirodno, svi su tražili kafu
urska kafa"

Ima i dodatak.Kada se jedan gost pobunio i pitao kakva je razlika između kava i kahva, on mu je odgovorio da je velika: "kao kad bi ti neko rekao da su ti ženu pohvalili ili povalili ", naravno rekao je da mu da kahvu.
MilutinM MilutinM 10:28 13.10.2007

Re: Turska kafa

Dobar dodatak!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana