Lajtnant Petar Manojlović, vojni kartograf u službi Njegovog Veličanstva Franca Jozefa I, bio je dovitljiv mlad čovek nemirnog duha. Kreativan, reklo bi se danas. Službujući u Beču, daleke 1870.godine, došao je na ideju da monotone žućkaste poštanske dopisne karte KundK monarhije učini zanimljivijim i lepšim. Na kartonu formata dopisnice u tehnici bakroreza otisnuo je vinjetu Carigrada sa leve , Moskve sa desne strane, a po sredini parobrod sa natpisom Srbija. I na desnoj i na levoj obali stajali su ljudi zagledani u parobrod, a sve ih je natkriljivao ogromni zmaj. Svoju živopisnu dopisnu poštansku kartu lajtnant Petar, inače rodom iz Sentomaša, poslao je poštom u Sombor na adresu svoga strica Demetra Manojlović, tamošnjeg advokata.
Neobična poštanska dopisnica prilično je iznenadila i začudila, a bogami i uplašila strica Demetra. Moguće, da je oprezni somborski advokat u ogromnoj nemani video baš KundK monarhiju, koja preteći natkriljuje ne samo Srbe, već sve Slovene na prostoru od Carigrada do Moskve. Moguće je, da je njegov sinovac Petar, sledeći tada nove, ali i opasne ideje panslavizma, upravo to hteo i da poruči stricu.
Kako bilo, da bilo, Demetar Manojlović odbio je da primi dopisnicu sa opasnom slikom i u donjem delu napisao:
Ja sa zmajom nikakva posla neću da imam – ne prima se!
Živopisna dopisnica je vraćena za Beč.
Advokat Demetar, a verovatno ni lajtnant Petar nisu mogli ni pretpostaviti da će početkom 20.veka živopisne poštanske dopisne karte, pod imenom razglednice, sa fotografijama gradova i krajolika sa natpisima Pozdrav iz... preplaviti ne samo KundK monarhiju, već i ostatak Evrope i sveta.Gotovo sto godina kasnije inženjer Mirko Verner, naš poznati filatelista i atestator, pronašao je Manojlovićevu živopisnu dopisnicu i uspeo da, u višegodišnjoj raspravi sa svetskim ekspertima , za nju izbori primat prve poštanske razglednice. Manojlovićeva živopisna dopisnica sa zmajem prodata je na aukciji u Parizu i sada je u vlašnistvu jednog belgijskog filateliste.
Lep običaj da se sa letovanja i putovanja rođacima i prijateljima javljamo poštanskom razglednicom polako nestaje. Klasičnih razglednica je sve manje. Umesto njih elektronskom poštom šaljemo vlastite fotografije snimljene mobilnim
telefonima. Može li virtuelna razglednica zameniti ono uživanje dok s večeri šetamo Stradunom i odabiramo one najlepše, prave razglednice: Dubrovnik noću, Pozdrav iz Dubrovnika ili onu sa dalmatinskim magaretom, koga tamo zovu tovar?I kako na elektronsku razglednicu nalepiti poštansku marku?
Ja sam najviše voleo one crvene marke sa likom Lenjina.
................................................
Razglednice koje su od kraja devtnaestog do sredine dvadesetog veka kružile svetom i nosile slike starog Beograda biće po prvi put predstavljene u javnosti u Nacoionalnoj galeriji. Izložbeni materijal dočaraće posetiocima razvojni put Beograda od male varoši pod turskom okupacijom do slobodne kulturne metropole.
U okviru projekta: “Perspektive, zaštita kulturne baštine, Beograd inspiracija - konekcija“, biće predstavljena izložba o starom Beogradu, koja će omogućiti publici da se upozna sa još neviđenim starinama koje su decenijama išle iz “ruke u ruku”, sa jednog kraja sveta na drugi. Stare originalne razglednice oslikavaju Beograd sa kraja pretprošlog do sredine prošlog veka. One su vlasništvo slikara Dragana Bogičića, koji već 30 godina sakuplja starine sa kojih se kroz različite vidove likovne umetnosti dočarava istorija, arhitektura i kultura Beograda kroz vreme.(šire o izložbi ovde)