What Would VBP* Do

Jelena Milić RSS / 24.08.2009. u 09:03

 Moja pokojna Nana je za određeni tip ljudi, pa i za mene neretko,  znala da kaže:“ Taj-ta bi i na dupe progovorio.“ Imala ja Nana još x mudrih stavova, recimo  onaj da bi trebalo dati Nobelovu nagradu čoveku koji je izmislio veš mašinu. Podržavam, bez ikakvog zezanja, milijardu posto. Tolike studije su napravljenje o tome koliko je kontrareceptivna ( čuh negde da je tako nu stvari pravilno) pilula uticala na feministički pokret.  A veš mašina! Mislim, kad može Madona svako malo da  uđe u novu fazu obožavanja koječega, može i Ms Milić da uđe u fazu obožavanja svojih kućanskih aparata, ono jest tek pošto je mašina bila na izdisaju, ležajevi čađavili po kineskim standardima etc, etc, etc...Nego, dok Tadić and PR tim mu  ne shvate da Kinezi ne idu u Afriku da sade papriku, već zbog ruda, nafte, još od njih jeftinije radne snage i koječega drugog, bez deklarisanja strateške saradnje jedno godinama i milijardama evra unatrag, ili dok ne proičita Gligorova, da vidimo šta još ima zanimljivoga u Srbiji.

 FBI se via američki vojni ataše nudi da nam pomogne da nađemo Dražu. Ms Milić, koja bi na dupe progovorila, je za. Zašto! Pa mislim, zar vam se ne javlja i samima naslov tipa TRAŽILI DRAŽU ISTERALI MLADIĆA. I koji će me zakon o informisanju dekoncentrisati, omesti, zatvoriti, da to sama zaključim. Provalila me Nana još onomad.

 Kako ide onaj ruski vic, al koji će meni slon, ja dodam još 50 rublja pa kupim pečeno pile....

 Zakon o inforisanju. Medijski je  potpuno , osim kod nas na blogu, skrajnuo Madonin dolazak u Beograd . Jbt...svi imaju stav, osim LDP! I blogosfere. Kako ovi predlozi novog zakona utiču na nas! Zna li ko.

Dereta ovu LDP igranku, može, možda, pod uslovima, da ali, ali ako posle još kamioni avioni, videćemo, ... nazvao „pripejd“ zakon. Slatko sam se smejala. Ms Milić pojma nema, al ako profesor Vodinelić za isti kaže što se kuso rodi, priroda ne ispravi, ja sam sklona prihvatiti da je to merodavno.

Nevezano sa predlogom zakona, termin „upristojavanje“, „civilizovanje“ medija je anahron, da ne kažem, o Nano, na granici kulturfašizma. Blog, forumi, jutjubovi, fejsbuci, mobilni, jer ćete sve to da „civilizujete.“  Jer su za sve to, sad odjednom nadležana i merodavana samo neka novinarska udruženja. Ja o njima odavno nemam neko visoko mišljenje btw.  I Skandale kad napišu „sevnula guza Goce Tržan.“ Mislim, ajd što je anahrono, nego je i netržišno, a netržišno baš nije liberlano. A nije ni po ukusu Ms Milić, koja najvole BN TV, muzičke tobogane, i sms poruke ex YU dijaspore.

 Sve u svemu, Ms Milić cela priča o zakonu  liči na klanje vola za kilo mesa. Al nekog mršavog i neukusnog vola ionako.

 Imajući u vidu da u 21 veku svako može ne samo na dupe nego i na netu i mobilnom da progovori, cela stvar je predimenzionirana. Ms Milić ionako ima preča posla, nego da sad tu razmatra ko je kome šta i zašto obećao, mada joj je turbo zanimljivo da li je sadašnje ponašanje LDP konačni izlazak iz skuta  velikog disciplinatora medija VBP, ili kruna njegovih napora. Muči se kako da „civilizuje“ demokratski and liberalno the Taliban i da ih ubedi da su u stvari sami hteli da je aduju ponovo na fejsu. Mali civilizatori big mame su me kazneno ukinuli zbog komentara na njihovim profilima. Mislim, šta reći, 21 vek, svako ima svoju muku oko ličnih and kućnih zakona o informisanju.

 * za one koji sluuuučajnooo ne znaju VBP je vladimir beba popovic



Komentari (81)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 09:23 24.08.2009

.

al ako profesor Vodinelić za isti kaže što se kuso rodi, priroda ne ispravi,


sta se grbo rodi, vreme ga ne ispravi

valtazar bogisic
Jelena Milić Jelena Milić 09:27 24.08.2009

Re: .

as philosopher house said as philosopher jagger once said .....
maksa83 maksa83 09:45 24.08.2009

Re: .

as philosopher house said as philosopher jagger once said .....

As the Clash says: "Should I stay or should I Rock the Cassbah?"

Hank Moody
(čiji coolnes factor šije Hausa za tri dužine)
Jelena Milić Jelena Milić 12:59 24.08.2009

makso

a. uopisi tamo da ms milic svastarka ide i na madonu ( da gleda spektakl vise nego da slusa, al ajde)

b. kulturfasisto, ne mozes ti meni tako nesuptilno nametati kriterije ko je kul a ko ne

za ms milic house je etalon, civilizovali je maksa i AD do sudnjeg dana ili ne

maksa83 maksa83 13:30 24.08.2009

Re: makso

a. uopisi tamo da ms milic svastarka ide i na madonu ( da gleda spektakl vise nego da slusa, al ajde)

b. kulturfasisto, ne mozes ti meni tako nesuptilno nametati kriterije ko je kul a ko ne

za ms milic house je etalon, civilizovali je maksa i AD do sudnjeg dana ili ne


1) šta da kažem, moja žena je Madona fan (mimo tog ispada ima vrlo pristojan ukus, ono Pearl Jam, Pixies, Nick Cave, itd., valjda joj Madona imponuje ono tipa - "jaka žena", itd.), htela da ide.

2) mogu, neki put prosto mora tako. Hank Moody je smooth & cool zato što je sve vreme on a losing streak, a takav je, a Haus je sintetičan kao Šerlok Holms. Hank Moody može i mora da postoji, House ne može ni za milion godina. Kapiraš?

3) okej, to je stvar ukusa (neko ga ima, neko ne, ali ne možeš nam zabraniti da se trudimo)

Uostalom, dve slike, 'iljadu reči:

Hank Moody vs Gregory House



Nije dovoljno imati smešne patike da budeš cool, ipak moraš da sediš u gaćama na razlupanom štrokavom Poršeu.
AlexDunja AlexDunja 09:30 24.08.2009

:)

moja je kosara slicnim povodima
govorila "taj bi i na lakat progovorio".
mislim da to nije zato sto je bila fina,
vec da lakat ima vise veze sa inatom:)))

iako sama nisam od te vrste
da po svaku cenu moram da kazem...
slozila bih se sa tobom oko anahronosti
upristojavanja medija...





Jelena Milić Jelena Milić 12:40 24.08.2009

Re: :)

draga,

gledala na fox life seriju dirt....o tabloidu nekom holivodskom...cista demokratija

i trziste

ne sme se trziste regulisati na nacin, ovo je tres, ne moze prodje

tres neka zivi, i kemp, i kic, sve...samo da ne siri govor mrznje...
johnny011 johnny011 14:34 24.08.2009

Bravo, Jelena,

super i osnovni tekst i odgovori na komentare ovde
Jelena Milić Jelena Milić 16:16 24.08.2009

Re: Bravo, Jelena,

hvala

pohvale prijaju da se ne lazemo

loader loader 09:58 24.08.2009

Potpuno logično

... jer, ne može ni u toj oblasti da bude drugačije, nego u svim ostalim oblastima. Scena nam je takva, i njene mogućnosti su tolike, pa shodno tome i rezultate pruža. Kad jasna većina građana bude za nešto drugačiji vrednosni sistem, stvari će biti prilično drugačije. Sada je, pošto većina tako hoće, ovako kako jeste.
djole63 djole63 10:30 24.08.2009

Re: Potpuno logično

... iliti ...
Kolektivna svest kreira realnost
Jelena Milić Jelena Milić 12:38 24.08.2009

Re: Potpuno logično

ms milic je vise puta na svom blogu pokretala temu raylike iymedju krivicnog dela sirenja govora mrznje, politicke korektnosti, stila, .....

maricic je nedavno kod mene nekom lepo spocitao oko ideje da se sistem ne "gradi" zakonima

itekako se gradi i zakonima, pogotovu njihovom doslednom primkenom, jedno 500 god ko engleska trava, al to je to

i promovisanjem istih

od strane uticjanih i javnih, eksponiranih

no, ne vidim zasto bi neko zakonom menjao kurire kao takve, ili skandale

trziste, sta vole narod, to dobije, stari populista....

dakle igranka je da ih pustis da slusaju sta oce, gledajus ta oce, al dok ne siri govor mrznje, etc, etc, rasne predrasude, homofobiju....



Doctor Wu Doctor Wu 18:37 24.08.2009

Re: Potpuno logično

itekako se gradi i zakonima, pogotovu njihovom doslednom primkenom, jedno 500 god ko engleska trava

Koji majmun vas je napalio sa tom žvakom o engleskoj travi? Pa, engleska trava je takva kakva je samo zbog 750mm kiše po kvadratu godišnje. Čim je malo sušnija godina (pa čak i sezona) odmah požuti kao u onom parku kod štajge. Ko ne veruje nek gleda sledeće godine finale Wimbledonea, pa nek se uveri.
gorio92 gorio92 16:11 25.08.2009

Re: Potpuno logično

Kad jasna većina građana bude za nešto drugačiji vrednosni sistem, stvari će biti prilično drugačije. Sada je, pošto većina tako hoće, ovako kako jeste.

Stanje u Srbiji, niti kraće niti jasnije nisi mogao opisati.
Preporuka.
djole63 djole63 10:03 24.08.2009

...

da uđe u fazu obožavanja svojih kućanskih aparata

Opremao crnogorac kucu i u radnji ga ubedjuju da kupi bas kod njih - kazu - gospodine, ovde vam je sve na dugme ...
pranje vesa na dugme, pranje sudova na dugme, ciscenje kuce na dugme, ... zena na dugme ...
A on ce: A ko ce mi jadan pritiskat sve te dugmice?
I Skanale kad napišu „sevnula guza Goce Tržan.“

Pa nije platila da je ostave na miru. U burazerskoj drzavi nijedan zakon nece moci da sredi te stvari, pa ni VBP.

Nego nema ga da se javi oko Knezevica, ili sam barem ja nesto propustio?

P.S. I kakav je Rose u Francuskoj?
Jelena Milić Jelena Milić 12:34 24.08.2009

e bre djole

pojma nemas

placa se da ti izadje naslov tipa sevnula guza

i radi se na tome.....sta mislis kako grade publicitet


as for rose u francuskoj, ladan, suv, blag, jeftin, svi ga piju....pune samiske, desetine vrsta, na bilbordima, samo rose....

nego sam otkrila country rose povardarje, vrlo dobrar
djole63 djole63 12:51 24.08.2009

Re: e bre djole

A sta cemo za celulit/flekav donji ves/vadjenje tange iz dupeta na sceni/and other blams ? Jel neko i za to placa da izadje? No chance.
Kad vidim neke od njih na bilbordu posle toga, prva asocijacija mi je bas taj blam.
Ono sto verujem da se placa jeste ko je od tih likova gde letovao, ko je gluplje potrosio vise para, ko vozi koja kola ...

A ovaj Rose - tje da probamo, prvom prilikom, kazacu da je po preporuci cuvenog enologa MsMilic :)
Jelena Milić Jelena Milić 14:17 24.08.2009

Re: e bre djole

e bre djoleeee, staris brze nego ja sto sam se nav ukla na sporet mi

mislim stvarno, gastose po "kulubovima" diljem svice, austrije, germanije, i sve do australije, bas zanima ko je gd eletovao ..tanga sevnula je najskuplje mozda da se tipla! to privlaci cenejnu publiku.

a sto se enologa ms milic tice, da al za vina do 3 evra:), ostalo u nas demonstriraju likovi poput caneta, pa ja odbijam

salu nastranu, volem ladan sabli, al nisam neki fanatik

cenim jako knjigu ekstaze i mamurluci igora mandica, ima jedna super tip za sve smarace

kad ne znate koje vino uz koju klopu...uzmite pivo
djole63 djole63 18:17 24.08.2009

Re: e bre djole

e bre djoleeee,

Ne vredi - jarci na brvnu ...
staris brze nego ja sto sam se nav ukla na sporet mi

Kakvi gadzeti - mora da si volela da se igras sa decijim kuhinjama kad si bila mala, ili nisi, pa te sad stiglo

da al za vina do 3 evra:)

Mnogo je teze naci dobro vino od nekoliko evra, nego od nekoliko desetina evra - prema tome, PODRZAVAM
kad ne znate koje vino uz koju klopu...uzmite pivo

Jako !! Ovo cu da prodajem okolo

Evo jedan Chablis. Ladan.
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 10:37 24.08.2009

SMS to msjm

wthf is vbp?
D=dijaspora.
olivera2804 olivera2804 10:58 24.08.2009

Re: SMS to msjm

Vladimir Maričić
wthf is vbp?
D=dijaspora.

VBP- Veliki Brat Popovic!
Salu na stranu, jel' taj toliko opasan da mu se ni ime, nadimak i prezime vise ne spominju?
Jelena Milić Jelena Milić 12:19 24.08.2009

Re: SMS to msjm

olivera, odgovoroj je tacan

a skracenica je sto u naslov ne mogu puno reci da uturim

a da se ms milic plasi istog, pa to je teska uvreda za mene, pazite sta insinuirate
Jelena Milić Jelena Milić 12:32 24.08.2009

Re: SMS to msjm

wthf is vbp?


maricicu, pa ti ne znas ko je vbp!?

ja bi te odma "civilizovala" medijski da imam neku moc, kad takve rupe u znanju imas
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 12:52 24.08.2009

Re: SMS to msjm

Jelena Milić
wthf is vbp?
maricicu, pa ti ne znas ko je vbp!?ja bi te odma "civilizovala" medijski da imam neku moc, kad takve rupe u znanju imas


jm, i ja bi tebe medijski civilizovao,
ko će da prati sve tvoje nestašluke?
budi srećna što te još skaniramo.
Jelena Milić Jelena Milić 13:00 24.08.2009

Re: SMS to msjm

budi srećna što te još skaniramo.


ha, ha....navuko si se pa sad kao napad je najbolja odbrana
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 13:36 24.08.2009

Re: SMS to msjm

Ma ne shvatas taktiku,
Sam se navuči, da bi pripemio napad,
stara persijska igra.

Jelena Milić Jelena Milić 14:12 24.08.2009

Re: SMS to msjm

ms milic je spremna
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 15:38 24.08.2009

Re: SMS to msjm

Jelena Milić
ms milic je spremna

Čovek se uči dok je živ.
jasnaz jasnaz 10:57 24.08.2009

Čekajući Madonu

Jelena Milić Jelena Milić 12:30 24.08.2009

Re: Čekajući Madonu

e pa osim sto sam poznata po progovaranju na dupe, poznata sam i ko treserka koja na svakve muzivke dogadjae voli da ide, pa idem i na madonu

da vidim.

al nisam nesto fun, ni tih poruka, to mi sve poza, ni piskavog glasica
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 12:56 24.08.2009

Re: Čekajući Madonu

Sudeći po lambrosu to će biti kolektivni orgazam godine,
Čuvajte se postkoitalne depresije!
Jelena Milić Jelena Milić 12:59 24.08.2009

Re: Čekajući Madonu

lambros je postao ko vuk jeremic

single issue person

jasnaz jasnaz 13:08 24.08.2009

Re: Čekajući Madonu

da vidim.


Slika, da. Može i bez tona.

Jelena Milić Jelena Milić 13:07 24.08.2009

milos vasic o predlogu etc...

Guske u magli Štampaj E-pošta
Miloš Vasić
24.08.2009.

Naslov je, molim da se to zapazi, metaforičan; to je važno zbog ovoga što sledi, da ne bi posle bilo priče o „političkoj i rodnoj nekorektnosti“.

Imam, naime, lošu slutnju da ova podla i mračna priča oko predloga zakona o informisanju neće dobro svršiti. Ne čude me predlagači. Od njih se to i dade očekivati.

Ono što barem ja – umorni i slomljeni matori novinar, kakav sam već – nisam očekivao, jesu dve stvari. Kao prvo, lelujavo ponašanje demokratsko-liberalno-levog krila opozicije oko LDP i saveznika. Njima, očigledno, treba savetnik za razlikovanje ispravnog od pogrešnog, jer nisu bili u stanju da se postave kako treba u ovako dramatičnom i nesporno jasnom slučaju ugrožavanja demokratije u Srbiji. Isto važi i za Demokratsku stranku, ali od njih smo već naučili da su skloni kojekakvim kompromisima držeći se za vlast kao mače za zavesu.

Liberalno-demokratski deo opozicije, međutim, ponaša se kao da je na vlasti, pušta razne zvuke, ali se u pozadini cenjka i nikako da se do kraja i jasno opredeli i kaže: Ne! No pasaran! Ni po koju cenu! Umesto da stanu na zadnje noge, naprave cirkus u Skupštini i javnosti, oni se uzdaju u amandmane koje naglo otrežnjena vlada stavlja na svoj sopstveni predlog, cinculiraju, femkaju se kao stare frajle i tako prepuštaju desno-nacionalističkoj opoziciji da razvije barjak slobode štampe, teško nama! Eto se čak i Aca Vučić licemerno rakolji da kako je čak i njegov zlikovački zakon iz 1998. bio bolji. Sve to zato što Demokratska stranka nije bila u stanju da taj opasni i pritom slaboumni predlog ubije smesta bez milosti, u povoju, pa makar rizikovala nove izbore. Uzgred, sada ona Kalanovićka kaže da je to bio blef i da Gay17Schluss neće izaći iz vlade sve i da im taj zakon propadne; dobar jutar, pa to smo znali od početka. Ali, znali su oni, pokvarenjaci, da će njihov predlog zagolicati najniže strasti i poroke cele naše političke klase, ne samo vladajuće koalicije: vlast, vlast i vlast. Ništa čudno u recesiji i krizi: ala volem kad godina izda, sve poskupi, pojevtini ona ženska muka, kaže mudri bećarac.

Dobro: to su političari.

Druga, dakle, stvar koja me brine jeste ponašanje mog novinarskog udruženja, NUNS-a, od koga sam očekivao više pameti. Moram da kažem da je gospa Ljilja Smajlovićka postupila, po svom običaju i karakteru, opreznije i lukavije. UNS se tu drži minimalistički dosledno protiv, odbijajući da ulazi u varljive i klizave političke finese. Imaju oni, dakako, svoje praktične razloge za takav stav (svrbi njih znamo šta!), svestan sam toga, ali su ovde pobrali poene zahvaljući, pre svega, grešci NUNS-a. Naime, ovo njuškanje sa LDP nije nam trebalo. Profesionalno i principijelno novinarsko udruženje kakav je NUNS nema zašto da se sastaje s nekom, bilo kojom, političkom strankom.

Pogotovo ne sa strankom koja još nije sigurna hoće li da kaki ili će da ustane sa noše. Oprostite, molim, ali prošlo je toliko vremena i toliko je argumenata izneto sa veoma nadležnih mesta (Rodoljub Šabić, sve usamljeniji, vapije u pustinji kao Jeremija) i jasno je da je neki pristojni interval za pravu reakciju prošao; sve dalje je cenjkanje i piljarsko politiziranje. Nema tih amandmana kojima bi se od ovog predloga zakona dala napraviti pita. I nije tačno da se predlog više ne može povući iz procedure: može itekako, samo da vlada stisne guzu i skupi malo građanske hrabrosti i povuče ga sama, štogod onaj bezlični Bradić i njegovi o tome mislili. Ali, ali: sablazan cenzure i diktature čini se neodoljivom; našoj političkoj klasi u celini sline cure na samu pomisao da će ovim zakonima (svi zaboravljaju novele ZKP, budale!) začepiti usta štampi i – samim tim – javnosti.

Načelstvo NUNS-a, dakle, umesto da prvo pročita i razmisli, reagovalo je spontano i u prvom trenutku podržalo predlog zakona o informisanju; valjda zato što je gospa Ljilja iz UNS-a bila protiv. Kad su se avizali, bilo je kasno: taknuto-maknuto, žao nam je... Bilo bi im bilo mnogo pametnije da su to polizali odmah i pokajali se javno, nego što sada izvode besne gliste i njuškaju se sa LDP. NUNS nema šta da traži ni kod jedne političke stranke, jer stranke dolaze i odlaze, korumpiraju se, cenjkaju se, prave svoje legitimne, mada kurvinske, kompromise; jednom reči – teže k vlasti, što im je i opis poslova i radnih zadataka. Novinarska udruženja, naprotiv, treba da očuvaju profesiju i zaštite je od cenzure i diktature, korupcije i prostituisanja. Novinarstvo i sloboda štampe su infrastruktura političke demokratije, nešto kao vodovod ili struja (ajde, dobro: i kanalizacija, u redu).

Upravo stoga zadatak je savesnog i poštenog novinarstva i njegovog udruženja da na političke stranke gleda s visine i sa hladnim neodobravanjem, da ih podnosi i nadzire, ali i da ih nikad ne podržava ili – daleko bilo! – stupa u saveze s njima. Novinarstvo služi javnom interesu, a ne strankama; ako neka stranka radi u javnom interesu, biće pohvaljena i ništa više od toga. Novinarsko udruženje i cela profesija idu kao guske u maglu čim se zbliže s bilo kojom – pa i najboljom (što ne postoji) – političkom strankom, jer stranci je do vlasti, novaca i privilegija, a poštenom novinarstvu je do javnog interesa. A ako se nekome to ne sviđa, neka potraži bolji posao; recimo portparola neke političke stranke.

Danas, 24.08.2009.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 15:07 24.08.2009

Re: milos vasic o predlogu etc...

E za ovo mu svaka cast! Posebno za ovaj deo o UNS i NUNS-u ...
Jelena Milić Jelena Milić 15:21 24.08.2009

Re: milos vasic o predlogu etc...

ne znam mnogo, al mi se cini da su ta medijska udruzenja i bolja i jaca i nezavisnija i uticajnija ne bi nam ni sad medijska slika bila ovakva
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 15:52 24.08.2009

Re: milos vasic o predlogu etc...

Ono što volim u anglo-saksonskom novinarstvu je što se u prvoj rečenici OBJAVI tema. I ti i Vasić kao da pišete nekom ezoteričnom društvu. Više saznajemo o omatorelom novinaru i o eklektičnom umu blog persone ms milic, nego o j..... predlogu zakona. Prvo opskurni naslovi pa onda mrcvarenje.

Da li baš moram da svaki put idem na onaj dosadni BLIC da bi shvatio o čemu pišete?
Jelena Milić Jelena Milić 16:14 24.08.2009

Re: milos vasic o predlogu etc...

sto se mene tice -da

ms milic nije novinar

ovde sam samo i jedino blogerka koja pise pretezno o HR, stranci cija joj je ideologija bliska, kosovu, spoljnoj politici, muzici, deci, utisku nedelje, NGO sceni ali i svemu ostalom sto mi dune. jednom recju o POLITICI. SEE blog definiciju ako tako nesto vise uopste moze da se definise

mozes ladno i da zaobidjes blog ms milic, ako te nervira sto nisam Radio slobodna Evropa ili sta god drugo oces sto ti preporucujem da citas ako oces da se informises o desavanjima u srbiji i regionu sasvim OK

ja sam samo nadogradnja, besplatna, and potpuno opciona, nista nije pod moranje
djole63 djole63 18:23 24.08.2009

Re: milos vasic o predlogu etc...

što se u prvoj rečenici OBJAVI tema

Vladimire, MsMilic je ko samosinhronisuci scrambler/desrcrambler. Da bi se izlaz istog razumeo, mora se pratiti neko vreme i uhvatiti sinhronizacija.

But once you're on, it's a big fun.
Jelena Milić Jelena Milić 16:47 24.08.2009

int cedomira jovanovica politici

LDP vaga medijski zakon
Intervju Čedomira Jovanovića dnevnom listu "Politika" | 22.08.2009.

"Ne možemo da budemo deo ove vladajuće većine koja je napravljena na kompromisima koji ne mogu da izdrže naš pristup, ali to ne znači da sa ovom vladom ne treba da sarađujemo".

Liberalno-demokratska partija, koja ovih dana razgovara sa medijskim udruženjima, još nije odlučila kako će njeni poslanici 31. avgusta glasati o izmenama Zakona o javnom informisanju. Lider stranke Čedomir Jovanović objašnjava da odluka o tome zavisi od spremnosti vladajuće koalicije da preuzme odgovornost za predloge koje će joj dati LDP. On, međutim, isključuje mogućnost da ova stranka postane deo sadašnje vlade umesto neke druge stranke ili deo vladajuće koalicije u parlamentu.

- Najavili ste razgovor sa predlagačima izmena Zakona o informisanju, pre glasanja, o usvajanju amandmana koji bi zakon učinili prihvatljivijim za medije i javnost. Da li od ishoda tog razgovora zavisi odluka kako će poslanici LDP-a glasati 31. avgusta?

Od toga koliko je vladajuća većina sposobna da preuzme odgovornost za ono što predlažemo, najviše zavisi kako ćemo glasati. I tu nema nikakvog muljanja. Sa nama se ne može razgovarati kao što se to inače čini u njihovoj truloj koaliciji. Kod nas ne postoji ta vrsta licemerja i bezobrazluka koji karakterišu njihove odnose, u kojima je jedna stranka predlagač zakona, druga nevoljni saučesnik u njegovom usvajanju, a ostale marginalni kočničari ili dizači ruku.

Zboga toga sada LDP diktira teme oko kojih se mora postići dogovor, a to je u ovom trenutku, pre svega, tačan redosled poteza i raspodela odgovornosti za hitno sređivanje medijskog zakonodavstva. Razgovaraćemo samo o onome što je LDP postavio kao uslov kada smo obezbedili odlaganje glasanja.

- S obzirom na to da se više ne mogu ulagati amandmani i da LDP ranije nije uložio nijedan, koji su to amandmani o kojima je obavljena rasprava, o čijem usvajanju biste razgovarali sa predlagačem i ko ih je podneo?

To su, pre svega, amandmani koji se tiču pravila o kažnjavanju medija koja su, ovako kako su postavljena, nespretna i mogu biti uvod u drakonsko kažnjavanje i još veći politički uticaj na medije. Rasponi kazni i diskreciona moć moraju biti ograničeni. Ne moram da podsećam da je pre nekoliko dana skandaloznom presudom oslobađen Goran Davidović Firer, uz obrazloženje da deo dokumentacije nije pisan ćirilicom. Ne smemo da dozvolimo da sutra neki „revnosni“ sudija preko kolena kažnjava medije, recimo zato što nisu deo političkog mejnstrima, ili zato što ne razumeju patriotizam Firera i onih koje ga javno ili tiho podržavaju.

Ima još amandmana o kojima se mora razgovarati, i tu smo se oslonili na zahteve koje smo dobili od profesionalnih udruženja, pre svega NUNS-a, sa kojim smo razgovarali, potpisali zajedničku izjavu i uspostavili partnerstvo u izradi Strategije brze reforme medijske scene.

- Prvi ste predložili povlačenje zakona uz ocenu da ga nikakvi amandmani ne mogu popraviti, šta je uticalo na promenu vašeg stava?

Tražili smo povlačenje zakona koji je, bez ikakvog razloga prošvercovan u parlament. Političari su najodgovorniji za stanje u društvu ali ne smeju biti jedini koji daju odgovore na probleme. Ignorisanje novinara i stručne javnosti je kompromitovalo i uništilo neophodnu inicijativu sređivanja i unapređenja medijske scene, koja ovakva kakva je odgovara samo onima koji su od Srbije napravili najnesrećniju evropsku zemlju.

Oni su protiv bilo kakvog zakona i reda. Za njih su primeri pravog novinarstva mafijaški tabloidi koji su i tokom devedestih, i pre i posle 12. marta, sebe videli isključivo kao okidače za metak ili rafal koji je nekad razarao van Srbije, a nekada, kao u slučaju Ćuruvije ili Zorana Đinđića, ubijao i ovde. Dakle, mi na ovom primeru pokazujemo kako zamišljamo političke odnose sa društvom u budućoj vladi koja će biti pravljena na našim principima. Zato ne želimo da dopustimo da se, kao pobednici i borci za demokratiju, izdaju oni koji su je gazili tokom devedestih, sa onima koji su ih u međuvremenu po mnogo čemu prevazišli.

Uspeli smo da preokrenemo situaciju i to je najvažnije. Zakon koji je počeo da stvara novi haos pružajući pritom lažni legitimitet dosadašnjem ludilu, našim inicijativama dobija onaj karakter koji je neophodan u svakom demokratskom društvu.

- Posle razgovora sa NUNS-om najavili ste zajednički rad na paketu medijskih zakona, među kojima je i zakon o informisanju. Da li je to, na neki način, najava usvajanja, uz podršku LDP-a, već predloženih izmena zakona bez ikakvih korekcija s tim što bi odmah potom bile predložene nove izmene?

Buduće izmene, šire i ozbiljnije, zavisiće od predloga stručnjaka, profesije i međunarodnih organizacija.

Mi ćemo biti politički katalizator, što je i normalna uloga moderne partije. Koraci koji će uslediti neće biti krpljenje rupa nastalih ili prikrivenih ovim izmenama zakona. Biće to potpuno zaokružen sistem pravila u kojem će prava, ali i obaveze, imati svi koje se na neki način bave medijima, a najveće obaveze i ograničenja imaće političari. To će, i po rešenjima i po načinu pripreme, biti nešto što je u potpuno drugoj dimenziji u odnosu na ovaj zakon.

Vesna i Žarko

- Vesna Pešić, član LDP-a, i Žarko Korać, koji nije vaš član, ali je izabran na listi LDP-a, već su najavili da neće glasati za zakon, da li je to za vas problem?

To ne može da bude problem za mene, naprotiv to je privilegija koja potvrđuje da je LDP bilo kao stranka ili izborna lista, toliko drugačija od svih. Nikada nisam i nikada neću tražiti blanko ostavke. Elementarno je pravo svakog čoveka da odluke donosi u skladu sa svojim uverenjima. Tako će biti i u ovom slučaju.

Odluku o odnosu stranke prema zakonu doneće Predsedništvo i Poslanička grupa. To će biti stav LDP-a koji ne postoji da bi nama bilo lepo dok likujemo na posrtanju demokrata ili Vlade ne razmišljajući pritom o šteti koja sve to prati. Razdvajanje interesa ljudi od njihovih očekivanja koja nas prate je težak posao, ali samo on u ovom trenutku ima smisla. To je za nas kao partiju presudno i samo je to ono što treba da bude u fokusu našeg delovanja. Ni Tadić, ni Vlada, ni opozicija, već vizija dinamičnog društva koje ide događajima u susret. Preduslov takve Srbije je politika oslobođena stereotipa da svet postoji zbog nje. O tome če se u sustini glasati.

Kao što je ljudima nije potreban lekar koji će im reći da su dobro, nego doktor koji će reći šta je to što treba da se uradi, tako je LDP u politici posvećen javnom interesu zbog kojeg se često konfrontiramo. LDP se rukovodi jedino javnim interesom, a ne očekivanjima sa kim se bi se dodvoravali ljudima dok ih istovremeno uništavamo.

- U saopštenju za javnost naveli ste da će LDP negovati saradnju sa NUNS-om, „nezavisno od toga da li se nalazi i deluje u poziciji opozicione ili pozicione stranke“. Postoji li mogućnost da LDP „zameni“ nekoga u sadašnjoj vladi, ili da bude manjinska podrška vladi, koja bi mogla ostati bez nekog od koalicionih partnera?

Rečenica koju ste citirali pokazuje koliko je duboka priroda saradnje koju upravo uspostavljamo sa NUNS-om. Takvih će partnerstava biti i sa drugim segmentima našeg društva, sa profesionalcima koji drže srednju klasu i pripadnicima tzv. slobodnih profesija, kojima se LDP pre svega politički obraća. Mi ćemo biti politički motor a ne samo procenat, neke buduće vlade. To je moguće već posle narednih izbora. Pre toga moramo dobiti uverljivu podršku ljudi za potpuno drugačiju spoljnu i regionalnu politiku, suprotan ekonomski koncept od postojećeg, drugačije društvene vrednosti od onih koje su trenutno dominantne.

Zato što želimo iskreni odnos sa Evropom i Amerikom, Kosovom, Hrvatskom i Bosnom, Crnom Gorom i Makedonijom, ulazak u EU ali i NATO, rezoluciju o Srebrenici, dogovor sa Albancima, tržišnu ekonomiju i afirmisanje građanskih sloboda. Mi ne možemo da budemo deo ove vladajuće većine koja je napravljena na kompromisima koji ne mogu da izdrže nas pristup, čak i kada su svesni koliko smo u pravu. Ali to nikako ne znači da sa ovom vladom mi ne treba da sarađujemo. Baš naprotiv, od naše sposobnosti da joj stavimo nogu u vrata najviše zavisi transformacija zemlje koja nas još uvek dovoljno ne razume.

NAPOMENA: Boldovani deo teksta označava deo intervjua koji nije objavljen u današnjem izdanju dnevnog lista "Politika".
Jelena Milić Jelena Milić 17:45 24.08.2009

HOLJS o medijskoj sceni


Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji

bilten Br. 37 ● Septembar 2009.

OTPOR SREðIVANJU MEDIJSKE SCENE

Karakter promena 2000. godine značajno je uticao i na karakter demokratizacije u Srbiji. S obzirom da nije došlo do distanciranja od Miloševićeve politike, tranzicija je bila opterećena ne samo istom politikom, već i istim ljudima. To je najučljivije bilo u medijskoj sferi. S obzirom da je sloboda štampe nedvosmislen znak da li u nekoj državi vlada demokratija i pravna sigurnost, nedoslednost u društvenoj transformaciji u mnogome se prelomila preko medija.

5. oktobar 2001. – Ulaz u RTS

Pokušaj ðinñićeve vlade da uredi medijsku sferu nije uspeo upravo zato što su se svi Miloševićevi mediji proglasili
nezavisnim, što je bio slučaj i sa ostalim profesijama, posebno sudijskom.Pozivajući se na slobodu izražavanja i
nezavisnost, Srbija je došla u apsurdnu situaciju da su upravo oni koji su trebali proći proces lustracije postavljali kriterije i standarde u postmiliševićvskoj Srbiji. Tako su mediji nastavili da deluju po nepromenjenoj matriici, pre svega zato što su i dalje ostali u funkciji iste ideologije. Mediji nisu postali katalizator promena i tranzicije. Izostala je njihova važna uloga u negovanju kritičke refleksije prema pršlosti ali i prema tranzicijskim problemima.
Mali broj nezavisnih medija i novinara su veoma često bili na meti, jer im se poricalo pravo da pišu o nepravilnosti- ma u društvu. Pokazalo se da je reformska struja znatno slabija i na političkoj sceni, odnosno da su i reformatori
diskreditovani uz veliku medisjku podršku. U izveštaju Freedom House o slobodi medija za 2008. godinu Srbija je
meñu 195 država zauzela 83. mesto.

Aktuelni Zakon o informisanju u Srbiji je manjkav i zahteva značajne korekcije. Pokušaj proevropske Cvetkovićeve vlade da donese neophodne izmene pokazao je da ni aktuelna vlast nije osloboñena od težnje ka kontroli nad
medijima. Naime, pokušaj izmene zakona tokom jula pokazao je svu napetost u odnosima ne samo medija i vlasti, već uopšte odnosa prema slobodi štampe.

Odnos medija i vlasti

Medijski poslenici uspeli su da blokiraju usvajanje izmena Zakona o javnom informisanju u republičkom parlamentui i bar na mesec dana odgode izjašnjavanje poslanika o tom zakonskom aktu. Vlada Srbije je, naime, želela da zakonske izmene “proñu” pre letnjeg raspusta Skupštine, ali je glasanje pod pritiskom medija odgoñeno za poslednji dan avgusta. Tako su novinari, kojima je na raspolaganju stajalo njihovo sopstveno oružje –štampani i elektronski mediji dobili prvu rundu u nadmetanju s vlastima. Meñutim, buka koja se tim povodom podigla stvarala je atmosferu u kojoj su potpuno gurnuta u stranu suštinska pitanja transformacije medija u promotera i zaštitnika javnog interesa. Nametanjem teme o navodnoj ugroženosti “slobode štampe” i “slobode izražavanja” uspešno je “zatvoren” neophodni javni dijalog o stanju na srbijanskoj medijskoj sceni.

Zakasnela tranzicija koja je u Srbiji počela tek krajem 2000. godine, ni u medijskoj sferi nije donela očekivane promene. Naprotiv, dovela je do dodatnog urušavanja profesionalnih standarda i profesionalne etike. Takoñe i do
orijentacione konfuzije (odnos prema nedavnoj prošlosti i srpskom nacionalizmu), netransparentnog vlasništva i egzistencijalne ugroženosti velike većine novinara.

Dominantna nacionalističko-konzervativna ideološka matrica i dalje je opstala u svim medijima.Mediji i najuticjajniji deo političke i intelektualne elite u nekoj su vrsti ideološkog zajedništva. Meñu njima je vrlo malo onih koji društveno-
političku scenu posmatraju sa kritičke distance i u optici objektivnih dometa aktuelne politike. To se podjednako
odnosi na unutrašnju demokratsku transformaciju, kao i kada je reč o odnosu Srbije na najbliže okruženje i
strateško opredeljenje zemlje ka evroatlanskim integracijama.

Pozadina spora

Inicijativa Vlade da po hitnom postupku i bez šire javne rasprave kroz Skupštinu
progura izmene Zakona o javnom informisanju, naišla je na ozbiljnu opstrukciju i u njenim sopstvenim redovima. Namera predlagača je da spreči konstantnu kampanju na pojedine članove vlade i političare, posebno
nosioce ekonomske i proevropske reformske politike. Zakonski predlog, meñutim, nisu podržali ni svi ministri, jer su se manji koalicioni partneri okupljeni oko Socijalističke partije Srbije (SPS), uzdržali od glasanja. To je dovelo u
pitanje obezbeñivanje većine u Skupštini, neophodne za usvajanje zakonskih
izmena. Za opoziciju, koja u principu glasa protiv vladinih predloga, bio je to neočekivani dobitak koji se lako
instrumentalizovao i kapitalizovao.

Udruženje novinara Srbije (UNS), inače preživeli relikt Miloševićevog novinarstva,je na čelu sa novom, agilnom i u
poslednjih petnaestak godina na medijskoj sceni Srbije veoma uticajnom predsednicom, Ljiljanom Smajlović,
uspelo da podigne veliku prašinu. Smajlovićeva se vešto koristila bazičnim kriterijima nezavisnog novinarstva za šta
je stekla podršku mnogih koji su i sami stradavali od pisanja nekih tabloidnih medija. UNS je upravo, pozivajući na
principe slobodnog novinarstva branio pozicije opozicije i nacionalističkog bloka kome haos u medijskoj sferi odgovara.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je, bez obzira na primedbe koje ima, uslovno podržalo predložene
zakonske imene. Samo spominjanje vladine namere da guši slobodu informisanja, “disciplinuje” medije i egzistencijalno ih ugrožava bilo je dovoljan motiv za većinu poslenika javne reči da (u)stanu u sopstvenu odbranu. Pri
tome su se na istoj strani fronta našli gotovo svi mediji, od opskurnog tabloida Kurir, do proevropski i
liberalno orijentisane Borbe. Naime, visoke kazne zbog objavljivanja neistina, takoñe, visoki osnivački ulog
od 50.000 eura za pokretanje, kao i stalno materijalno pokriće za opstanak svakog pojedinačnog medija, bili su glavni okidač za mobilizaciju protiv Zakona.

Višenedeljna medijska kampanja protiv predlagača zakona koja je usledila podsećala je na onu iz vremena ðinñićeve vlade. Objavljivani su tekstovi pod dramatičnim naslovima “'Sablja' za novine” (Press)1, “Smrt medijima” (Pravda)2, “G17 gori od JUL” (Kurir)3... U napisima se tvrdilo da je predloženi zakon neustavan i antievropski, da mu je osnovna intencija da ućutka medije i da vlast zaštiti od svake kritike, i konačno, da je reč o zakonu “jednog
čoveka” (potpredsednik Vlade i predsednik stranke G17plus, Mlañan Dinkić) protiv “jednih novina” (Kurir).

Predsednica UNS Ljiljana Smajlović je u svojim brojnimizjavama isticala: “Brine me što se za drakonskim merama poseže u času kada je u vladajućoj koaliciji postignuta trenutna politička volja za obračun sa izdavačem koji joj najviše smeta. Nama u UNS-u takoñe smeta kada pojedini tabloidi, poput Kurira krše profesionalne standarde. Ali,
zakone ne treba praviti za jednog vlasnika, jer drugačija politička volja, u promenjenim okolnostima, može
otvoriti put gušenju slobode štampe”.

Najžešći kritičari su bili upravo oni koji su svojevremeno stajali iza Miloševićevog zakona o javnom informisanju iz 1998. Meñu najciničnijim primedbama bile su one po kojima je predloženi zakon gori od Miloševićevog zakona. Nekada bliski stranački saradnik Vojislava Šešelja, koji se sada, kao potpredsednik Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, odlučno suprotstavio novom zakonskom predlogu, Aleksandar Vučić pre desetak godina sprovodio je zakon koji je omogućavao da se medijima “sudi” u prekršajnom postupku, što je dovodilo do gašenja medija u roku od 24 sata i do zaplene kompletne, ne samo redakcijske, već i privatne imovine urednika i rukovodilaca medija. S druge strane, tada vladajući socijalisti (u koaliciji sa JUL i Srpskom radikalnom strankom)
sada su kao deo vladajuće koalicije unapred (već na sednici Vlade) najavili da će se uzdržati od glasanja i isto
najavili za skupštinsko izjašnjavanje.


O čemu se nije razgovaralo

Težnja ka kontroli medija je konstanta jer očigledno da nijedna vlada nije sposobna sprovoditi svoj program bez
podrške medija, pogotovo kada je reč o reformskim zaokretima. Meñutim, aktuelna vlada niti je dovoljno reformska
niti ima jasan odnos prema prošlosti. Ipak, svaki njen pokušaj da na dnevni red stavi obaveze koje proističu iz
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju redovno je praćen medijskim kampanjama koje idu na ruku antievropskim snagama. Ipak ona kao takva je maksimum koji Srbiju u ovom trenutku može da održi na proevropskom
putu.
Način na koji je Vlada pokušala da, uz pomoć skupštinske većine, “preko noći”, navodno uvede red u “medijski
haos” samo je ilustrovao trajnu tendenciju – ovdašnjih političara, pa i onih na najvišim državnim funkcijama,
da kontrolu i uticaj na ureñivačku politiku sprovedu bahatim nastupima, nevešto i grubo.5 To sa druge strane,
izaziva sličnu reakciju medija: “na bahate pokušaje kontrole, oni odgovaraju još bahatijim gestovima
otpora”. Antievropski blok je medijski vešto indukovao atmosferu “odbrane od autoritarne vlasti”, koja je u
mnogome podsećala na veliki sukob u prvim godinama nakon smene Slobodana Miloševića (2001-02).
Mediji su i tada tvrdili da brane “slobodu govora i izražavanja”, koju im je navodno ugrožavala vlada premijera
Zorana ðinñića, a naročito njen tadašnji šef Biroa za informisanje, Vladimir Popović. I danas su glavni
"zagovornici" slobode medija kao i onda Ljiljana Smajlović i Aleksandar Tijanić. U, tada neprozirnoj pozadini
sukoba, voñen je zapravo strateški “rat” za budućnost Srbije – njen odlučni raskid sa politikom iz Miloševićevog vremena i iskorak prema evroatlanskim integracijama.

Tada je taj iskorak sprečen brutalnim uklanjanjem Zorana ðinñića. A stvorena medijska slika o Zoranu ðinñiću doprinela je toma da on početkom 2003. godine bude ubijen kao “mafijaš”, a ne kao žrtva politički motivisanog atentata zbog njegove modernizatorske evropske vizije. Nakon toga nastavljena je nacionalističko-konzervativna politika iz devedesetih godina prošlog veka drugim sredstvima, koju je simbolisao Vojislav Koštunica sve do maja 2008.

“Sloboda” za koju su se tada „izborili“ mediji gotovo se u meñuvremenu pretvorila u sopstvenu suprotnost. Bez poštovanja elementarnih standarda morala i etike, profesija je samu sebe degradirala, svodeći se na “mrčitelje papira, mučitelje kamere, samozvanih genija i profesionalnih narikača”.7 Na ureñivački koncept, u
većini tabloidiziranih medija, osim vlasnika koji su dobrim delom nepoznati ne samo javnosti, nego i većini
uposlenih, bitno utiču različiti, ne uvek transparentni interesi: neformalni centri moći (obaveštajne službe svih nivoa),
uticajni lobiji (uglavnom nacionalno-konzervativni krugovi), pojedine partije i njihovi lideri. Zavisno od navedenih
interesa profiliše se i ureñivačka politika, u pravilu bezobzirna prema bilo kome ko je označen kao meta, pri čemu se ne preza od laži, kleveta, insinuacija i kompromitacije.

Slaviša Lekić, glavni urednik magazina Status, u autorskoj kolumni Danasa „Mlañin gajtan“ podseća da su
nakon ubistva premijera ðinñića kroz medijskog “toplog zeca” u raznim Kuririma i Pressovima, Pravdama...
redom su prolazili „Zoran Živković, Nenad Bogdanović, Vladimir Popović,Radovan Jelašić, Dragan Šutanovac,
Boris Tadić... No, niko kao Čedomir Jovanović i Mlañan Dinkić nije na svojoj koži osetio arogantnu spremnost
raznoraznih primeraka ovosrbijanske kaste da urnišu, unakaze, dokusure i satru u blato. Uglavnom epitetima i
etiketama koje normalnom posmatraču sa strane, a kamoli akteru, izazivaju nelagodu u stomaku”.


Slaviša Lekić zaključuje da svi oni koji “dižu glas” protiv Predloga zakona, od Dragana Markovića Palme,
preko poverenika za informacije, radikala, SPO, do UNS, pa i NUNS, zajedno daju “podršku ali i legitimitet
zagovornicima plasiranja umobolnih ideja na naslovne strane i stavljaju ih u istu vrednosnu ravan sa idejama o
slobodi mišljenja i izražavanja na kojima počiva savremeni svet”.

Na taj način je degradirano dostojanstvo profesije, koje je takoñe urušeno i svojevrsnim “dobrovoljnim
ropstvom” (ne)poznatim vlasnicima medija koji beskrupulozno eksploatišu novinare, sa niskim, neredovnim
platama i veoma ograničenim socijalnim pravima. Koliko taj ponižavajući i uvredljiv status velikog broja novinara u Srbiji povratno deluje na “slobodu mišljenja i izražavanja”, pitanje je koje ni ovom prilikom niko
nije postavio, a kamoli i odgovorio.

Iz bučne i žučne debate potpuno je izostavljena tema ključna za medije u Srbiji – ureñivački koncept većine
štampanih i elektronskih medija. Ideološki obrazac koji je u javnom diskursu Srbije kreiran još pre više od
20 godina, da bi opravdao ratove koji su sledili, sada nastoji da interpretacijom nedavne prošlosti relativizuje odgovornost Srbije. Najjači saveznik u tome upravo su mediji. To važi za sve medije, a ne samo za tabloide. Na toj liniji su najuticajniji i najznačajniji mediji, poput Politike, Radio televizije Srbije, Večernjih novosti, NIN i dr.

Vlada premijera Mirka Cvetkovića koja je formirana na osnovu većinskog proevropskog raspoloženja grañana, nije učinila dovoljno u medijskoj sferi, čak ni u segmentu za koji je ovlašćena. Državni vlasnički udeo u glavnom političkom dnevniku, Politici (što je takoñe, svojevrsni anahronizam), omogućio je aktuelnoj vlasti da smeni glavnu
urednicu Ljiljanu Smajlović (ideološki veoma blisku Vojislavu Koštunici). Meñutim, novi urednički tim još uvek
nije profilisao list na izrazitijoj antinacionalističkoj i antikonzervativnoj opciji. Politika1 sledi liniju manjeg
otpora “opšte saglasnosti” o ključnim pitanjima srbijanskog društva, bilo da je reč o evroatlanskim integracijama,
odnosu prema ratnoj prošlosti, aktuelnom tretiranju suseda i njihovih država, antifašizmu, pripadnicima
manjina, ili pak o Kosovu i naročito, Albancima.

Isto važi i za, nesumnjivo najuticajniji medij u Srbiji, Radio televiziju Srbije, koja se samo formalno transformisala u javni servis. Osim toga, za razliku od Politike, nova vlast (Demokratska stranka) nije zamenila direktora RTS Aleksandra Tijanića. On će, kako sam tvrdi, ostati do kraja petogodišnjeg mandata, iako je bio ministar informisanja za vreme Slobodana Miloševića, potom savetnik za medije Vojislava Koštunice dok je bio šef države, koji ga je potom stavio na mesto direktora RTS. Ni nakon promene vlasti nije došlo do promene u strukturi i ureñivačkoj politici javnog servisa. Izveštavanje RTS o bitnim političkim dogañajima nije okarakterisano kao bitno objektivnije od izveštaja drugih medija. Na programu RTS i dalje su zastupljeni sadržaji nedopustivi za javni servis, a rekordnu gledanost ova televizija beleži uglavnom zahvaljujući emitovanju domaćih tv-serija spornog
kvaliteta.

Svoñenje rasprave na ekskluzivni odnos vlasti i medija, u kojoj su na medijskoj strani prednjačili oni koji su se osećali ugroženim, kao i Udruženje novinara Srbije, verovatno je glavni razlog što se šira javnost prema tome odnosila kao prema „maloj svañi u porodici“. Izostala je takoñe, i glasna i odlučnareakcija nevladinih organizacija i – što je još važnije – predstavnika meñunarodnih organizacija koje se bave medijima (OEBS, Savet Evrope).
Ta ravnodušnost javnosti i „dve moćnegrupe uticaja“ (nevladin sektor imeñunarodni faktor), po mišljenju
glavnog urednika Vremena,Dragoljuba Žarkovića proizlazi iz istovetnog obostranog osećanja da se„radi o nadgornjavanju dve moralno sumnjive grupe – novinara i političara,pa neće da se mešaju u taj mali prljavi
rat u kome je, ruku na srce, višekrivih nego nevinih“.

U pretpostavljenoj transformacijisrbijanskog društva ka modernim,demokratskim, evropskim vrednostima mediji predstavljaju jednu od najslabijih karika. Iako mnogobrojni, „kvantitet“ nije rezultirao „kvalitetom“. Samo u
Beogradu izlazi desetak dnevnih listova, a čak pet televizijskih stanica ima nacionalnu frekvenciju. Umesto
da ozbiljni i uticajni mediji podižu profesionalne standarde i tako povratno deluju i na „lake“ i neobavezne medije, procesi su u Srbiji upravo obrnuti – tabloidi postavljaju „standard“ kome se, navodno u ime tržišta, priklanjaju i ozbiljni mediji. Bez obzira na sudbinu predloženih promena u Zakonu o javnom informisanju, neophodno je
doneti čitav set medijskih zakona i zakona koji indirektno utiču na medije. Zakon o koncentraciji medijskog vlasništva i njegovoj transparentnosti, na primer, neophodni su za svakodnevno funkcionisanje medija.
Takoñe, neophodna je izmena dokumenata koji ureñuju funkcionisanje javnog servisa i medija
u kojima država još uvek ima odreñeni procenat vlasništva.
Evidentna je i potreba za formiranjem saveta za štampu,odnosno tela koje bi trebalo da
nadgleda poštovanje medijskih zakona i etičkih standarda profesije. Postojanje Kodeksa novinara Srbije,
kao i preporuka i smernica Kodeksa novinara Srbije (koje su objavljene tokom 2008. godine) pomoglo bi
uspešnom radu saveta i na taj način doprinelo ureñenju domaće medijske scene. Savet za štampu, ako i kad
bude formiran, trebalo bi da primenjuje odreñene kaznene mere protiv onih koji ne poštuju zakon i
etičke standarde.
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 10:09 25.08.2009

Re: HOLJS o medijskoj sceni

Ms M Hvala na iscrpnim informacijama. Oprosti na mom nestrpljenju zbog očekivanja da se problem svede na jednu ili dve svarljive uvodne rečenice.


Mislim da je preterano očekivati da Politika zastupa "izrazito antinacionalističku i antikonzervativnu" politiku, to bi bilo kao da se vraćamo u doba Milke Planinc i Staneta Dolanca; ili kao kada bi levičarsko-liberalni Guardian, umesto centrističkog Times-a bio najtiražniji list u Britaniji.

Novine moraju da odražavaju stavove čitalaštva do izvesne mere, ili bi postali partijski organi.
Jelena Milić Jelena Milić 10:16 25.08.2009

Re: HOLJS o medijskoj sceni

izvestaj holjs ja jos nisam kometarisala, dvoumim se da napisem novi post, jer je izvjesce nevidjeno komsarski napravljeno i vrlo usko, nego sam naumila da pravim neku pogacu pa sam u dilemi oko vremena

i bazar i sportski zurnal su mediji, a kapirma da ni nacionalizma nije jos ustavom zabranjen,....

i ne mogu se neke stvati koje regulise trziste nametati zakonima, etc, etc...to samo ako se ovo o politici meni spocitavalo :)

pokusacu da usvojim savet ( jel to ono kad napisem tagovi pa kazem osce, ldp, mediji, moja nana, madona, ...:)
Jelena Milić Jelena Milić 00:16 25.08.2009

madona

bila
videla
gospodji svaka cast na kondiciji and izgledu

al gde je tu muzika...

efekti, efekti, efekti, poruke, poruke,poruke, papazjanija

tu mac tu laud
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 10:24 25.08.2009

Re: madona

Postaješ konzervativna. Šta ćeš, godine! c c c
Jelena Milić Jelena Milić 10:29 25.08.2009

Re: madona

ha, a sto sam se na ac/dc provela super!`

manje poruka povrsnih, isto buke, vise muzikeeeee ( koju, takodje, nacelno ne slusam) i vise sponatanosti
gera92 gera92 08:55 25.08.2009

mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić
madonna
bila
videla
gospodji svaka cast na kondiciji and izgledu

al gde je tu muzika...

efekti, efekti, efekti, poruke, poruke,poruke, papazjanija

tu mac tu laud



Ms Milic, i posle ovoga cete ladno otici i na Cohena?



Eh, da nije bilo opstrukcije VBP - gde bi vam kraj bio...
A na dan ulaska poslodavaca, zasto nemati snove - kalif umesto kalifa, mikrotalasna umesto mikrotalasne.

Jelena Milić Jelena Milić 09:17 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

ako skupim lovu za kartu da idem i na koena i na ramacotija i na toma dzonsa so what

ps nisam honorarni nego besplamislilac, ako si mislio na mene

ne vidim gde me je to vbp svojim opstrukcijama zaustavo

nejgov angazman na nasoj janvoj sceni imao je vrlo pozitivnu kolateralu, odlicno ogledalo, sken, lakmus test....vrlo korisno

ne idu mi par sekundi kojekakvih poruka u gladi u svetu sa on ako raskosnim zivotom i kupovinom imanja po britaniji pa to ti je, ma kako posteno ona to zaradila, nisam populista, ali su mi one slike juce bile povrsne, ...

ko i gitara joj....
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 10:29 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Mislim da je gera92 hteo da kaže počasni (honorary) izgleda
da nije odavle.
gera92 gera92 10:34 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić
ako skupim lovu za kartu da idem i na koena i na ramacotija i na toma dzonsa so what



Tako profilisani ukus ne moze biti odraz senzibiliteta... bar ne jedne osobe.

Jelena Milić


ps nisam honorarni nego besplamislilac, ako si mislio na mene



Dosadno vam pa ste resili da malKo volontirate ili su prestali da placaju?

Jelena Milić

ne vidim gde me je to vbp svojim opstrukcijama zaustavo



Da li da se i ja pravim naivan, ili da vam konkretno odgovorim da mislim na LDP kao prvu instancu?

gera92 gera92 11:02 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Vladimir Maričić
Mislim da je gera92 hteo da kaže počasni (honorary) izgleda
da nije odavle.


Probaj da mi, kad me vec tumacis, rastumacis sta si hteo da kazes.
Jelena Milić Jelena Milić 11:07 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

e gero,
da sam zaista htela, ne bi se pre toga dve godine sprdala i sa go i sa svime......
pa i tako mi "nudili" neke EU integracije, al kad sma videla kako se to tek nudi, neka fala, nesto bih ozbiljnije

nego, jer ti to insinuiras da vbp ima uticaj na kadrovsku politiku LDP))

kako bi ti rekla, stanko, milo, vbp, nije to ekipa za mene, ma kakav sam koncertni svastar...a to se videlo dve godine pre ujedinjenja...to jest samogasenja gss

sto se placanja tice, blog za dz, danas za dz, dnevnik za dz,

izvestaji za pare

jednostavno



gera92 gera92 11:40 25.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić

nego, jer ti to insinuiras da vbp ima uticaj na kadrovsku politiku LDP))


Recite vi meni?

Jelena Milić

kako bi ti rekla, stanko, milo, vbp, nije to ekipa za mene, ma kakav sam koncertni svastar...a to se videlo dve godine pre ujedinjenja...to jest samogasenja gss


Samogasenje, saglasan sa vama, odlicno odabran termin.
Ali se doima kao naknadna pamet - nije vam to tada smetalo da pokusate da se izborite za pozicije u LDP.
Mozda je razlog zasto niste - sadrzan u odgovoru na prethodno pitanje o kadroviranju.
Sta vi kazete?

Jelena Milić

sto se placanja tice, blog za dz, danas za dz, dnevnik za dz,


Zar nekom placaju?!?


Jelena Milić

sto se placanja tice
izvestaji za pare
jednostavno


Jednostavno, krajnje, ponovo saglasan s vama - to se oduvek placalo.
Jelena Milić Jelena Milić 07:49 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Samogasenje, saglasan sa vama, odlicno odabran termin.
Ali se doima kao naknadna pamet - nije vam to tada smetalo da pokusate da se izborite za pozicije u LDP.


gero, il se koncentrisite , il se bilje raspitajte, padate nisko

izasla iz gss pre ujedinjenja sa ldp tako da mi nije jasno kako sam mogla da konkurisem za poziciju u ldp

drugo, da, nazalost verujem da je i rukovodstvo tadasnje gss bilo potpuno nesamostalno u nekim svojim potezima i odlukama, sto je bio glavni razlog mog odlaska



Goran Vučković Goran Vučković 09:17 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

drugo, da, nazalost verujem da je i rukovodstvo tadasnje gss bilo potpuno nesamostalno u nekim svojim potezima i odlukama, sto je bio glavni razlog mog odlaska

Malo glupavo pitanje, priznajem - ali kako celo rukovodstvo jedne partije bude nesamostalno? U odnosu na koga?

Može jedan blog o tome, sad kad je to sve prekrio ruzmarin, snegovi i šaš (istorijska distanca)?
Jelena Milić Jelena Milić 09:35 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

u odnosu na rukovodstvo buduce partije

ne, od mene ne

ja nisam bila bitan faktor samo clan go i prilicno na svoju ruku ko i obicno bez obzira sto mi gera daje na znacaju pricom da je vbp bas za bitnu ms milic kadrirao :)

kraj

Goran Vučković Goran Vučković 09:37 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

u odnosu na rukovodstvo buduce partije

Aha, ok - onda čekamo memoare Gorana Svilanovića
Jelena Milić Jelena Milić 10:06 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

bojim se da ce ti za taj period pre trebati memoari, jovnaovic, milic, andric, ostojic, popovic, micic....
gera92 gera92 10:06 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić


gero, il se koncentrisite , il se bilje raspitajte, padate nisko

izasla iz gss pre ujedinjenja sa ldp tako da mi nije jasno kako sam mogla da konkurisem za poziciju u ldp

drugo, da, nazalost verujem da je i rukovodstvo tadasnje gss bilo potpuno nesamostalno u nekim svojim potezima i odlukama, sto je bio glavni razlog mog odlaska





Uvek sam maksimalno koncentrisan i dobro informisan, a nikad ne padam nisko u komunikaciji, osim ako to za vas nije iznosenje cinjenica, tada znam da budem okrutan, priznajem.
"Konkurisati" - divno odabran glagol sa svim svojim konotacijama, obozavam taj mix infantilnosti i pragmaticnosti koji negujete u sebi.
Niste vi bez razloga moj najomiljeniji lik iz borackog miljea, bez ironije...

Samo vama, a sasvim bez povoda, neki Arsen...

MIRIM SE

Mirim se, mirim - sve je u vodu palo.
Dušu pjesnika sveta vatra ne liže;
već su joj tuđe ideje bliže.
Nešto je čudno u meni odustalo.

Mirim se, mirim. Zbog čega: godina, hrane?
Što me to smelo: spletke, dvorjani, bitke?
Vode su oko nogu prljave i plitke,
odnijele moje brojne vrline i mane.

Drvo će u meni sa strašnim treskom pasti.
Nešto se predalo - nepotkupljivo, sveto -
nešto tipično moje, napeto.
Što je odlučilo: novac i počasti?

Mirim se, mirim. Nešto u tijelu gnjije.
To puca daska, to se dajem bez borbe,
to jedem tanjur sentimentalne čorbe
i kasni obrok radio-televizije.

Mirim se, mirim s nepravdom i laži.
Toliko toga sramotnog mrtvom srcu paše.
S uspjehom grešnu dušu mirisom tamjana plaše.
Otkud odjednom tako pomirljiv, ganut i blaži?

Mirim se, mirim - sve je otišlo k vragu.
Ja, do jučer terorist, mršav, zao -
mirim se, mirim. U bescjenje sam dao
glazbu i riječi - svoju poslednju snagu.
gera92 gera92 10:09 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić

bez obzira sto mi gera daje na znacaju pricom da je vbp bas za bitnu ms milic kadrirao :)



Ms Milic, ne ZA.
Jelena Milić Jelena Milić 10:13 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca


Ms Milic, ne ZA.


gero, toliko cak i ms milic kapira

kadriro za to da se ms milic "kao veliki i bitan faktor remecenja ujedinjenja" ne pojavi na spisku gss za clanstvo u predsednistvu nove stranke jel tako vasa verzija :))

wow, mnogo sam jaka

znate sta taj poslednji go gss je bio takav lakmus svega, od poremecaja glasanja, ostojinih pauza , telfoniranja, da sam savrseno zadovoljna svojom odlukom...jer su se potvrdile crno na belo sve moje sumnje

Goran Vučković Goran Vučković 10:20 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

bojim se da ce ti za taj period pre trebati memoari, jovnaovic, milic, andric, ostojic, popovic, micic....

Ja pomislio da će biti interesantniji memoari onih koji nisu bili srećni dobitnici
gera92 gera92 10:25 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić

Ms Milic, ne ZA.


gero, toliko cak i ms milic kapira

kadriro za to da se ms milic "kao veliki i bitan faktor remecenja ujedinjenja" ne pojavi na spisku gss za clanstvo u predsednistvu nove stranke jel tako vasa verzija :))

wow, mnogo sam jaka

znate sta taj poslednji go gss je bio takav lakmus svega, od poremecaja glasanja, ostojinih pauza , telfoniranja, da sam savrseno zadovoljna svojom odlukom...jer su se potvrdile crno na belo sve moje sumnje



Ms Milic, ako nastavite da zamenom teza vredjate to malo moje inteligencije - poslacu vam jos jednu pesmu.
Jelena Milić Jelena Milić 12:50 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

sta je nema argumenata

salji pesme do sudnjeg dana, ms milic svastara
Jelena Milić Jelena Milić 12:51 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

ne osecam se u toj prici gubitnikom

gss nije radio dobro iznutra

ldp je u parlamentu

ima moj siguran glas
gera92 gera92 15:44 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić
sta je nema argumenata

salji pesme do sudnjeg dana, ms milic svastara


Ja i volim tu vasu renesansnu razbarusenost.

Pre pesme, mozete li dati konkretan odgovor na pitanje - da li je Ms Milic, iako jasno definisanih stavova i ispunjena zadovoljstvom zbog svog vizionarskog sagledavanja situacije i anticipacije buducnosti, ipak sve to apstrahovala i pokusala da se pozicionira u LDP?

A sad - samo za vas, opet bez povoda, opet Arsen...

TRUBADUR I KNEZ

Trubadur bi htio
doći do princeze,
al očajno pjeva
i svira bez veze.

Princeza se skrila
i povukla reze,
začepila uši
i drhti od jeze,

al on ide dalje
jer takav ne preza.
Sad bi do nje htio
doći preko veza.

Podmićuje sluge
umilne Agneze
nalijeva im vino
i nudi im meze.

I rekoše sluge -
ima jedna veza.
Do nje bi se moglo
doći preko kneza.

Ali knez je čudan -
nije mu do cura.
On bi htio ljubav
mladog trubadura.

Princezu bi tada
dala ova veza,
al cijena je ista,
jer knez se ne zeza.

Pa da uđe u dvorac
i svrati k princezi,
trubadur i s knezom
mora bit u vezi.
Jelena Milić Jelena Milić 16:44 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

pa gero, kako, read my lips

kad sam izasla iz gss pre utapanja

nikad ni bila clan ldp
gera92 gera92 17:51 26.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić
pa gero, kako, read my lips

kad sam izasla iz gss pre utapanja

nikad ni bila clan ldp


Ms Milic, neverovatni ste.
Siguran sam da ne mislite da time postizete bilo sta, ali i dalje insistirate na mimikriji.
Citajte mi s usana i pratite govor tela:
Da li ste, nevezano za hronologiju i partijsku knjizicu, koji i nisu sporni, pokusali da se pozicionirate u LDP?

Ovaj put ostajete bez pesme.
Bice vam zao ako dignem ruke od vas.
Jelena Milić Jelena Milić 09:28 27.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

neeeeee

samo u gss da se pozicioniram, sa moim naopakim i kontraskim idejma

aman
gera92 gera92 14:50 27.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

Jelena Milić
neeeeee

samo u gss da se pozicioniram, sa moim naopakim i kontraskim idejma

aman


Ms Milic, raste vam nosic.
Jelena Milić Jelena Milić 10:04 28.08.2009

Re: mentalni sklop honorarnog mislioca

pa gero bre napisi kako je tacno bilo
ja sam nekom gore, mozda i tebi, napislaa moju verziju zadnjeg go gss * i sta sam i kad htela i ka dsam odlucila, i kako je gss/osotja/andriv/natasa reagovali....

lakmus test .....
Jelena Milić Jelena Milić 09:17 25.08.2009

srecko mihajlovic o zakonu


БОРБА ЗА ВЛАСТ ПРЕКО БОРБЕ ЗА МЕДИЈЕ
Гласање о закону о информисању 31. августа или којег другог дана биће игра истине, да се виде позиције свих актера, изнуђене или аутентичне, свеједно

Да ли је заиста у питању Закон о информисању или је у питању заузимање позиција и приказивања сопствених потенцијала уочи могуће нове изборне битке за власт или је, тек, у питању каприц једног политичара?

Да су медији најважнија ствар у бици за власт знали су многи, а нас је на то подсетио својим првим кораком у борби за власт дојучерашњи власник наших живота и судбине нације и државе. Колико се сећам почео је са „Политиком”. Сада су, како кажу, на мети нека обојени медији, а не знају, јаде, да је закон ако је прави, далтонистички.

Било да је у питању принципијелни став према потреби да се уреди област информисања тако богата могућностима за злоупотребу, било да је тог политичара, како кажу, заиста опсео дибук па не зна шта ради, што је много много је. Заиста је много у овом времену када се бројни међу нама суочавају са проблемом преживљавања. Зар није људски, цивилизацијски, зар није политички коректно да у центар интересовања свих, а посебно оних које смо изабрали да брину о нама (ако смо их ми избирали?), буду они који са губитком радног места губе све!

Уместо тога ови из политике, и они на власти и они у опозицији, и они који нису ни у власти ни у опозицији, баве се зауздавањем медија. Па тако Г17 плус ставља том медијском коњу жвалу (ђем) у уста, да би заштитио коња, ЛДП намешта подседлицу, седло приносе коалициони партнери, по страни стоји СПС сећајући се са зебњом својевременог пада са медијске бедевије, тражи се ко ће да донесе оглав са наочњацима (то је оно што коњу онемогућава поглед у страну), тражи се и мали да придржи узенгију, за дизгине је спремна Демократска странка, за јахање су припремни сви ови на власти, а каснијем јахању се надају и они у опозицији. То, ваљда, долази са самом влашћу!

Иако све то око медија изгледа логично и као да се заиста ради само о медијима и само о закону и само о жељи и потреби да се та пустопашна област уреди. Као, с медијима је почело, завршиће се са законом о медијима. Готово да су у таквој причи јединствени и коментатори и „аналитичари” и политичари.

Но, да ли је заиста тако?

Више сам склон тези да се у овој игри не ради о медијима. Власт је у игри. Све мислим да је у питању тестирање могућности да се постојећа власт сруши уз истовремено приказивање могућности појединих странака да то учине. Реч је, дакле, о показивању снаге. Реч је о тестирању коалиције, а нарочито странке која је њен стожер. Уз истовремено приказивање свадбених поклона стожерној странци будуће владајуће коалиције. Несумњива је, у овом контексту, важност процене исхода наредних избора. (Како то да су се неке „нове” јавномњенске процене изборне снаге политичких странака појавиле баш у јеку распре о медијском закону?)

Да ли је легитимна таква борба за власт? Банално и истинито: жеља за влашћу је суштинско обележје политичких странака. Уосталом, ако нека политичка странка не жели барем учешће у власти, питање је да ли се ту уопште и ради о политичкој странци. (Мада се може, ретко, говорити и о страху од власти – у том смислу је индикативно понашање Шешеља и његових радикала крајем прошлог века!) У сваком случају, благо речено, чудно је када „аналитичари” почну да нападају политичке странке зато што желе власт!

Зар то није неморално узвикују многи који очигледно морал траже на погрешној ливади. Зар није недавно Јирген Хабермас отприлике овако одредио однос политике и морала: „Политика сада постаје смешна јер почиње да говори у моралним категоријама”. А кода нас се навелико трабуња о моралу у политици (као, свугде га има, само га нема у политици!). Моралише се са свих страна, и слева и здесна; једни из уверења, други приручно мисле да је то ефикасније... Једни, можда искрено, очекују морал у политици, други га траже у цркви, трећи се окрећу (славној) историји, а ретко ко га тражи или барем мисли да би га требало наћи у свакодневици грађанског друштва.

Гласање о закону о информисању 31, августа или већ којег другог дана биће игра истине, да се виде позиције свих актера, изнуђене или аутентичне, свеједно. Бојим се, међутим, да најављено гласање о закону о медијима ништа не решава у односима између власти и опозиције, али много тога решава у односима између политике и цивилног друштва. Пробојавам се да ће цивилно друштво изгубити још једну битку.

социолог

Срећко Михаиловић
Jelena Milić Jelena Milić 09:40 25.08.2009

cekajuci OEBS

TRAGOM - Koalicija SPS-PUPS-JS i dalje protiv izmena Zakona o informisanju, dok LDP tvrdi da „ispravlja greške vladajuće koalicije“
Borba političara protiv medija
Šef misije OEBS Hans Ola Urstad danas bi trebalo da saopšti zvanični stav te međunarodne organizacije o Vladinom predlogu izmena Zakona, saznaje naš list

Autor: Mirjana R. Milenković

Beograd - LDP ima još mnogo vremena da odluči kako će se izjasniti o izmenama Zakona o informisanju, s obzirom na to da je dan glasanja 31. avgust još daleko. Odredićemo se prema Zakonu u skladu s dogovorom sa svim relevantnim novinarskim udruženjima i pod uslovom da se čitav set medijskih zakona uskladi sa evropskim standardima - rekao je Danasu potpredsednik Liberalno-demokratske partije Nebojša Ranđelović, koji navodi da će poslanički klub njegove stranke „verovatno biti jedinstven“ tokom glasanja o Predlogu izmena Zakona o javnom informisanju.
Borba političara protiv medija

Važan stav: Hans Ola Urstad

Na pitanje zbog čega je LDP promenio mišljenje, budući da je na početku rasprave u parlamentu najglasnije tražio povlačenje Vladinog predloga iz skupštinske procedure, Ranđelović kaže da je ta stranka tražila da se povuče predlog koji je, bez razloga, „prošvercovan u parlament“.

- Niko nije promenio mišljenje, a LDP sada pokušava da ispravi greške koje je načinila vladajuća koalicija stavljajući u skupštinsku proceduru zakon koji nije prošao čak ni javnu raspravu - ističe on i podseća da su predstavnici LDP razgovarali s predstavnicima oba novinarska udruženja i da se sa NUNS-om saglasio da se hitno mora usvojiti medijska strategija kojom će se definisati pravac razvoja medija i stvoriti preduslovi za donošenje konkretnih zakonskih rešenja. Za razliku od NUNS, Udruženje novinara Srbije, kako za Danas kaže predsednica tog udruženja Ljiljana Smajlović, i nakon razgovora s članovima radne grupe LDP ostalo je pri stavu da su predložene izmene Zakona o informisanju nedemokratske i protivne Ustavu Srbije i Evropskoj konvenciji za ljudska prava i da je najbolje da Vladin predlog bude povučen iz procedure.

Za povlačenje izmena Zakona je i Srpska napredna stranka, koja je pored SRS, DSS i Nove Srbije najavila da će u ponedeljak 31. avgusta glasati protiv. „Zakon je kriminalno loš i ne postoji opravdanje za njegovo izglasavanje“, ističe funkcioner SNS Nebojša Stefanović, pozivajući predstavnike vlasti da „prestanu s političkim igrama“.

- Igre koje igraju sa ovakvim i onakvim novinarskim udruženjima kako bi navodno menjali zakon, pa da ga usvoje, pa da menjaju i usvajaju neke druge zakone kojima će tobože da poprave dejstvo Zakona o informisanju, služi samo kao paravan i kao način da se opravda usvajanje kriminalno lošeg akta - ističe Stefanović.

I poslanici vladajuće Socijalističke partije Srbije, Jedinstvene Srbije i Partije ujedinjenih penzionera tokom proteklih dvadesetak dana od završetka rasprave u parlamentu, kako tvrde, nisu promenili mišljenje.

- Tokom glasanja o izmenama Zakona o informisanju mi ćemo biti uzdržani - kaže za Danas šef poslaničke grupe PUPS Momo Čolaković i dodaje da je više razloga zbog kojih koalicija SPS-PUPS-JS neće podržati Vladin predlog. Jedan od razloga, prema njegovim rečima, jeste izostanak javne rasprave, drugi su visoke kazne, zatim gušenje slobode medija i javne reči, ali i to što PUPS „ne želi da učestvuje u borbi političara protiv medija“, kaže Čolaković i dodaje da bi najbolje bilo da se taj zakon povuče iz skupštinske procedure, kako bi se natenane pripremio nov, mnogo kvalitetniji zakon. Ipak, šef poslaničke grupe PUPS napominje da će 31. avgusta, na početku sednice parlamenta, pet poslanika ove stranke dati kvorum, „jer je to demokratski i civilizacijski način“.

O Zakonu o informisanju koji je podelio vladajuću koaliciju i opoziciju, tokom proteklih mesec dana, iako bez organizovane javne rasprave, negativno se izjasnila celokupna domaća stručna javnost, ali i međunarodne organizacije. Rodoljub Šabić, poverenik za informacije, ocenio je da ovaj predlog zakona ne treba da bude usvojen. „Mislim da za to ima mnogo kulturoloških, političkih, socioloških i, razume se, pravnih razloga“, upozorava Šabić.

Dejvid Dadž, direktor Međunarodnog instituta za štampu, ocenio je za Danas da bi Evropski sud mogao da ospori novi zakon o informisanju .

- Takva vrsta zakona nije prihvatljiva u modernom, demokratskom društvu, jer predstavlja pokušaj države da napravi niz birokratskih pravila koje mediji moraju da poštuju da ne bi bili zabranjeni. Zapravo, to je jedan oblik cenzure pomoću birokratije, a mediji se suočavaju s oštrim kaznama koje nisu proporcionalne manjim prekršajima - upozorio je Dadž. Zabrinutost zbog predloženih izmena zakona o medijima izrazila je Organizacija medija jugoistočne Evrope (SEEMO). SEEMO shvata da postoji potreba u Srbiji za veći stepen medijske regulacije i da mediji moraju da se ponašaju odgovorno, ali je i zabrinut da bi predloženi dokument mogao da obeshrabri istraživačko novinarsko i da vodi ka samocenzuri i zatvaranju pojedinih medijskih kuća, saopštila je ta organizacija.

Kako saznaje Danas, šef misije OEBS u Srbiji Hans Ola Urstad danas će objaviti zvanični stav te međunarodne organizacije o Predlogu izmena Zakona o javnom informisanju, koji je podnela Vlada Srbije, i oglasiće se saopštenjem za javnost.

Jelena Milić Jelena Milić 10:23 25.08.2009

kad bi LJS znala sta je OEBS

Intervju, Ljiljana Smajlović, predsednica UNS-a
Ljiljana Smajlović: OEBS nas izneverio!

Drakonske kazne predviđene Predlogom zakona o informisanju sve nas vode pravo u samocenzuru i već su samo zbog toga antievropske!

Predsednica Udruženja novinara Srbije Ljiljana Smajlović kaže da joj je naprosto nezamislivo da će Skupština 31. avgusta zaista izglasati Predlog zakona o javnom informisanju. Smajlovićeva upozorava na činjenicu da sporni predlog zakona predviđa brutalno obračunavanje države sa medijima koji naprave bilo kakav uređivački ili poslovni promašaj. Ona zato poziva poslanike da ne podrže „zakon koji će Srbiju unazaditi".

- Po ovom predlogu zakona o informisanju, mediji se gase ako se ustanovi da njihovi vlasnici u prethodnoj godini nisu na računu imali dovoljno novca! Pa, to je sumanuto! Baš kao što je potpuno van pameti da kršenje pretpostavke nevinosti postane privredni prestup i da trgovinski sudovi odlučuju da li je novinar nekoga proglasio odgovornim pre odluke suda... Mnogo je takvih primera koji govore da ovaj predlog zakona nikako ne bi smeo da bude usvojen! - kategorična je naša sagovornica.

Tvrdite da će ovaj zakon, ako bude usvojen, unazaditi Srbiju i u sve medije vratiti cenzuru...

- Drakonske kazne predviđene zakonom sve nas vode pravo u samocenzuru i već su samo zbog toga antievropske! Dragoljub Mićunović kaže da pošteni novinari nemaju razloga da se plaše visokih kazni. To je valjda ona ista logika po kojoj pošteni građani ne bi imali razloga da se plaše policijskog prisluškivanja! A isti taj profesor Mićunović je u prošlosti bio poznat kao borac za ljudska prava... Ne znam stvarno šta se to desilo sa njim i ostalim poslanicima koji sada podržavaju zakon.

Vlast prezire medije

Kako tumačite upadljivo ćutanje velikog broja medija povodom Predloga zakona o informisanju?

- Moram da priznam da sam razočarana pomanjkanjem solidarnosti među novinarima, odnosno nedostatkom odgovornosti nekih glasila. Nama novinarima se ovo dešava upravo zato što nas vlast prezire. Vlast ne nalazi ubice naših kolega, ne nalazi za shodno ni da nas bilo šta pita kada donosi zakone o informisanju. Vlast računa s tim da će deo naših kolega svoje političke simpatije, ciljeve i savezništva da stavi iznad interesa struke i interesa javnosti.

I to se i desilo...

- Da, to se, nažalost, desilo. Zato nam javnost ne veruje, i zato nas vlast, s razlogom, prezire...

Kakva je vaša procena, hoće li Predlog zakona o informisanju sledećeg ponedeljka biti usvojen?

- Verujem da neće. Čvrsto verujem da će 31. avgusta prevagnuti to što će vlast hteti da sebe i dalje vidi kao demokratsku i proevropsku, umesto kao cenzorsku i represivnu. A ako zakon prođe, Evropa će tako videti vlast u Srbiji. Kao cenzorsku i represivnu.

Mislite li da je moguće da zakon prođe uz prećutnu pomoć opozicije? Recimo da se neki poslanici naprasno „razbole", smanje ukupan broj prisutnih u sali i tako omoguće da manjina izglasa zakon?

- Mi u UNS-u ne želimo da ulazimo u stranačku kombinatoriku, niti da učestvujemo u političkoj trgovini. Važno nam je da zakon ne prođe, a nije nam važno ko iz kakvih motiva glasa. Zahvalni smo SPS-u koji je sprečio da zakon bude glatko usvojen još u julu, kao što smo zahvalni i opoziciji koja je na julsko zasedanje parlamenta dovela poslanike i iz bolnica i sa letovanja, kako bi sprečili da vlast bez SPS-a izglasa zakon. Verujemo da će tako biti i sada.

Kako gledate na ponašanje LDP-a? Mislite li da će oni glasati za zakon?

- Što se LDP-a tiče, bila bi prava šteta ako ta stranka, koja je veoma principijelno kritikovala zakon u parlamentu, u poslednjem trenutku podrži zakon samo zarad kratkoročne političke koristi. Znate, reputacija proevropske stranke nikako se ne gradi glasanjem za antievropske zakone. Glasanjem za zakon LDP bi pokazao da mu je do evropskih principa stalo manje nego do komadića vlasti.

Većina domaćih stručnjaka tvrdi da je predloženi zakon antievropski, ali evropske institucije se upadljivo drže po strani...

- Mi u UNS-u smo ogorčeni ponašanjem OEBS-a, koji se zvanično nije oglasio ni kada se već i iz aviona dalo videti da je zakon antievropski. UNS je morao da traži analizu vašingtonskih stručnjaka za medijsko pravo, jer je OEBS ćutao, valjda da ne naškodi opstanku proevropske vlade u Srbiji. Mislim da je OEBS izneverio srpske medije i slobodu izražavanja u Srbiji! Ta organizacija je morala javno da brani principe slobode štampe, umesto da svojim zaglušujućim ćutanjem postane saučesnik represivne vlasti. Uostalom, domaći stručnjaci za pravo i medije su pokazali kako se to radi. Oni već mesec i po dana uporno objašnjavaju i Vladi i javnosti zašto je ovaj zakon skandalozan i potpuno neprihvatljiv.

Šta će raditi UNS ako zakon ipak bude izglasan?

- Nećemo ćutati, sloboda izražavanja neće „šap'tom pasti". Doći ćemo 31. avgusta pred Skupštinu da poslanicima uručimo peticiju protiv zakona. Obratićemo se Ustavnom sudu Srbije, jer verujemo domaćim stručnjacima koji kažu da je zakon protivan našem ustavu. Takođe, vašingtonska firma „Kovington i Berling" pripremiće za naš račun predstavku Evropskom sudu u Strazburu.

A šta biste vi radili da ste na mestu glavnog urednika, a predlog zakona prođe u Skupštini?

- Volela bih da mogu da kažem da bih se ponašala isto kao i pre zakona i da bih ohrabrivala novinare da ne podlegnu strahu od kazni i autocenzure, ali to ne mogu.

Zašto?

- Ako predlog zakona bude usvojen, zanimanje glavni urednik u Srbiji postaje opasno po život. Pogledajte samo, po tom predlogu zakona glavni urednik biva kažnjen sa dva miliona dinara ako vlasnik medija nema dovoljno para na računu! Pa, to je skandal, to nigde u Evropi ne postoji!

Jelena Milić Jelena Milić 10:27 25.08.2009

ulaz, izlaz, ...


Медијски закон чека посланике
Усвајање измена прописа о информисању зависи и од тога ко ће доћи на гласање

Пет дана остало је до изјашњавања Народне скупштине о спорним изменама Закона о јавном информисању, а још се не може, са сигурношћу, рећи какав ће исход бити. Судећи по изјавама чини се да нико није променио првобитан став према овом акту, осим ЛДП-а, који, како тврде представници ове странке, још вагају како ће гласати, а уколико одлуче да подрже измене, што је прилично извесно, закон ће бити усвојен.

За сада је једино Риза Халими (КАПД) јасно рекао да неће бити у сали кад се буде гласало. Сви из владајуће коалиције тврде да ће бити у сали, али од њих 128 сигуран глас „за” даће 78 посланика ЗЕС-а, 24 Г17 плус, четири СВМ-а и два Бошњака, укупно 108. Присуство у пуном саставу и гласање против, из редова опозиције најавили су СРС (56), ДСС (21), напредњаци (21) и НС (девет), укупно 107. Против ће бити и три посланика владајућег ЈС, док ће 12 социјалиста и пет посланика ПУПС-а бити уздржани. Посланички клуб ЛДП-а још није одлучио како ће гласати, али познато је да ће Весна Пешић и Жарко Кораћ, како су најавили, гласати против, што значи да се, за сада, не зна где ће отићи 10 гласова ЛДП-а.

Два самостална посланика, Владан Батић (ДХСС) и бивши радикал Јован Дамјановић, који, у последње време, кад затреба, помажу владајућој коалицији у обезбеђивању кворума могу бити врло значајан „тег” на конту гласова „за” и „против”. Батић каже да је против закона, а хоће ли бити у сали кад се буде гласало – видеће се 31. августа. Уколико Пешић, Кораћ, Батић и Дамјановић не буду у сали, а ЛДП одлучи да гласа „за”, то значи да би закон имао подршку 118 посланика, „против” би било 110, а 17 уздржано, то значи да закон не би прошао јер не би имао већину од присутних 245 посланика.

Да подсетимо, да би закон био усвојен потребно је да за њега гласа више од половине присутних посланика, у поменутом случају, потребно су 123 гласа.

Међутим, уколико би пет посланика ПУПС-а, који су прешли пут од категоричног „против” до тренутно „уздржаних” одлучили да гласају „за”, владајућа коалиција би имала 123 гласа и закон би прошао. Представници ПУПС-а су оставили простора за промену става, па би „уколико би у влади био постигнут неки договор, гласали за усвајање”. Уколико би Пешић, Кораћ и Батић ушли у салу и гласали „против”, а Дамјановић не уђе, у сали би било 248 посланика, па би за усвајање било потребно 125 гласова, што владајућа коалиција све са гласовима ПУПС-а и ЛДП-а не би имала, па закон не би био усвојен.

М. Чекеревац

[објављено: 25/08/2009]
stampanje posalji prijatelju

пошаљите коментар | погледајте коментаре (2)
rankot rankot 08:00 26.08.2009

disonantni glas

Siguran sam da LDP ne treba da daje podršku ovom zakonu i da treba da pusti vladu da se peče sama na svojoj vatri, jer i ovaj zakon, kao i onaj još gori o planiranju i izgradnji, služe samo jednoj svrsi: da ubede građane da će se promenom zakona nešto promeniti na bolje.

Koliko ja znam, mi i sada imamo zakone čijom bi se primenom lako "disciplinovali" i mediji i divlji graditelji, ali problem nije u zakonima, već u nepostojanju države koja bi trebalo da se stara o njihovoj primeni. Dakle, nama je potrebna hitna & neodložna reforma sudstva/policije i depolitizacija oba, a ne pisanje novih (i de facto sve gorih) zakona. Umesto toga, u praksi vidimo da DS/SPS pokušavaju da sudstvo očiste od "nepodobnih" a ne od loših kadrova, te da se ponovo prave spiskovi onih koji će ostati jer su spremni da budu poslušni. Sa takvim "izborom" nikakvi nam zakoni neće pomoći.

Meni je prosto neverovatno da onaj BALVAN Dulić predlaže novi zakon koji će legalizovati sve ono što je na divlje izgrađeno od 2003. naovamo (pri čemu je sve to krivično delo sa zatvorskom kaznom), a da za ovih 6 godina niko za to delo nije kažnjen, niti je otpušten iz službe i jedan građevinski inspektor ili državni službenik zbog propusta u radu. Tek bi sa takvom praksom promena zakona (ali ne ovako kako balvan predlaže) imala smisla, ovako to je samo presipanje iz šupljeg u prazno, a usput i omogućavanje monopolizacije stanogradnje...
Jelena Milić Jelena Milić 09:50 26.08.2009

Re: disonantni glas



ldp je ovim anagazmanom zatalaso scenu, otvorio jos neke teme, i to nije lose. vidi koliko natpisa o ldp! svako pominjanje je dobro ovog tipa. ispalo je ldp bitan faktor!

mada bi sad zaista bilo doboro da stane na loptu i razmisli sta dobija a sta gubi eventulanom podrskom cak i malo nasminkanom zakonu

problem nisu medijski zakoni vec funkcionisanje pravosudja
i to bi trebao biti fokus svih pro eu snaga u srbiji po meni, a to onda regulise dosta i neke robleme koje ti sasvim sa razlogom navodis i nadam se pisaces o njima jer ocito imas uvida

inace, nisam pristalica kritike tipa prodali se za vlast, jer svrha rada stranke svake pa i ldp je da dodje na vlast

pazi, osce, koji je i rusko amaricka organizacija, ne samo eu kako tupo smajlovic prica, je ako se dobro procita urstedova izjava protiv predloga i metoda, oni ponekad mogu i ruske medje i situaciju da okrpe jos, to onda znaci da je ovo bas lose

ono sto meni smeta i kod izvestaja HO a i kod nekih izjava ljudi iz LDP ali naravno mnogo manje od kad nema komesara bebe, je brljanje u sam sadrzaj medja ..kao i biser "evropski standarid " jer eu nema zajednicku medijsku politiku .....

to regulise osim minimuma o sirenju govora mrznje i jos svega par regulativa a u SAD nijedna , trziste sto je bitno da jedna liberalna stranka ne izgubi iz vida


rankot rankot 14:03 26.08.2009

Re: disonantni glas

Јасно, код нас се тежи томе да се све живо "преадминистрира" и "презакони", уместо да се тежи томе да држава ради свој посао. Као што рекосмо обоје, постоје сви потребни закони да би медији функционисали непристрасно, без говора мржње и љагања, али не постоји држава која ће их терати да те законе поштују. А ја стално тражим од ЛДП да на томе инсистира - дакле, закон мора да се поштује, ма колико да је бесмислен, а ако је бесмислен или лош, онда га треба променити, а не непоштовати - па чак и у тако болним, поразним и увредљивим тренуцима као што је овај са Фирером... Ваљда би судство требало да се бави суштином, али смо га ми направили таквим да и процедурални разлози, ма колико били имбецилни, могу да суштину оставе по страни - ипак је то она стара тужна прича о односу права и правде.
Jelena Milić Jelena Milić 10:04 26.08.2009

osce

ХАНС ОЛА УРСТАД КРИТИКУЈЕ ВЛАДУ ЗБОГ ПРИТИСАКА НА МЕДИЈЕ
Закон о информисању без подршке ОЕБС–а
Предложене измене Закона уводе казне које су превисоке за ситуацију у Србији и као такве могу довести до аутоцензуре и затварања медија

Шеф Мисије Организације за европску безбедност и сарадњу Ханс Ола Урстад изразио је забринутост због измена закона о јавном информисању, посебно када је реч о недостатку транспарентности и јавне расправе приликом израде измена закона.
- Медијски закони се већ други пут ове године мењају по хитном поступку. Оваква пракса угрожава квалитет закона и њихова примена може да штети медијској реформи у Србији - оценио је Урстад.
Он је поздравио поједине измене закона, међу којима је и већа одговорност дистрибутерских кућа, оснивача јавних гласила и главних и одговорних уредника, као и повећану одговорност за повреду претпоставке невиности и кршење права малолетника.
- Предложене измене, међутим, уводе казне које су превисоке за ситуацију у Србији и као такве могу довести до аутоцензуре и затварања медија - нагласио је Урстад.
Он је оценио да би оснивање регистра медијског власништва представљало позитиван помак, али Мисија ОЕБС-а је обазрива када је реч о увођењу регистрације као услова за оснивање или постојање медија, јер би то могло да угрози медијске слободе.
- Мисија ОЕБС-а подржава напоре Владе Србије и свих заинтересованих страна да створе медијско окружење у којем се професионални стандарди, етичке норме и законске одредбе у потпуности поштују - оценио је Урстад, што се наводи у саопштењу ОЕБС-а.
Jelena Milić Jelena Milić 12:54 26.08.2009

pise mile al pise i hund


OEBS i Zakon o javnom informisanju
Nedostatak transparentnosti ili podrška?
e-Novine
Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: FoNet/Božidar Petrović

Izmene zakona o javnom informisanju i dalje pobuđuju medijsku pažnju koja ipak nije toliko usmerena ka "vrednostima" izmena, već ka tome ko će i zašto podržati izmene. Konačno se oglasio i OEBS koji se u svom saopštenju nije izričito stavio na stranu protiv izmena. U zavisnosti od zauzete strane jedni su saopštenje protumačili kao kritiku, dok su isto saopštenje u LDP-u protumačili kao podršku

Nakon razgovora se medijskim udruženjima u LDP-u su nastavili sa sastancima. Ovoga puta na redu je bio Hans Ula Urstad, šef misije OEBS u Srbiji. Nakon sastanka i jedni i drugi su medijima poslali saopštenja o svojim stavovima. Iz saopštenja OEBS nije bilo lako izvući konačan zaključak.

OEBS POZDRAVIO AMANDMANE: Uostalom evo šta šef misije Hans Ula Urstad kaže u saopštenju pod naslovom: „Nedostatak transparentnosti pri izradi amandmana na Zakon o javnom informisanju ugrožava medijsku reformu“. On je izrazio zabrinutost jer praksa usvajanja zakona po hitnom postupku ugrožava njihov kvalitet. „Medijski zakoni se već drugi put ove godine menjaju po hitnom postupku. Ovakva praksa ugrožava kvalitet zakona i njihovu primenu i može da šteti medijskoj reformi u Srbiji,” rekao je Urstad, dodajući da je nedostatak transparentnosti i javne rasprave prilikom izrade amandmana naročito zabrinjavajući.

Urstad je pozdravio pojedine odredbe predložene amandmanima, među kojima i veću odgovornost distributerskih kuća, osnivača javnih glasila i glavnih i odgovornih urednika, kao i povećanu odgovornost za povredu pretpostavke nevinosti i kršenje prava maloletnika. „Predloženi amandmani, međutim, uvode kazne koje su previsoke za situaciju u Srbiji i kao takve mogu dovesti do autocenzure i zatvaranja medija”.

Problematične su i one odredbe koje predviđaju mogućnost zatvaranja medija čiji je račun u blokadi duže od 90 dana godišnje, kao i zabranu prenosa vlasništva nad medijima. „Iako bi osnivanje registra medijskog vlasništva predstavljalo pozitivan pomak, Misija bi bila obazriva kada je u pitanju uvođenje registracije kao uslova za osnivanje ili postojanje medija, jer bi to moglo da ugrozi medijske slobode,“ dodao je ambasador Urstad.

„Misija OEBS podržava napore Vlade i svih zainteresovanih strana da stvore medijsko okruženje u kojem se profesionalni standardi, etičke norme i zakonske odredbe u potpunosti poštuju,“ zaključio je ambasador Urstad.

U LDP-u smatraju da „OEBS podržava izmene Zakona o informisanju“. Saopštili su da je šef Misije OEBS u Srbiji Hans Ola Urstad na sastanku sa predsednikom LDP-a Čedomirom Jovanovićem podržao poboljšanje Zakona o informisanju amandmanima „kroz dodatne konsultacije i rad“. „To je i uslov LDP-a za eventualnu podršku tako redefinisanom zakonu“, navodi se u saopštenju. Dodaje se da su ključne promene neophodne u odredbama o pravilima o zabrani izlaska glasila u slučaju tromesečne blokade računa i zabrani prenošenja osnivačkih prava. „Ta pravila mogu odlučujuće da utiču na ostvarivanje slobode medija i LDP kao ohrabrenje za svoj zahtev prihvata isti stav koji o tome ima i Misija OEBS-a“, piše u saopštenju.

LDP je naveo da su se Jovanović i Urstad složili da su pripremanje i predlaganje izmena Zakona o javnom informisanju izvedene na pogrešan i netransparentan način, bez javne rasprave, razgovora sa novinarskim udruženjima i predstavnicima stručne javnosti. „To je opredelilo poziciju svih učesnika u tom procesu iz kojeg sada mora biti pronađen izlaz koji će obezbediti stvaranje dobrog pravnog okvira za demokratski medijski sistem“, naveo je LDP.

LDP i OEBS smatraju da je neophodno definisati medijsku strategiju na kojoj bi zajednički radili Skupština Srbije, Vlada Srbije i stručna javnost, uz neposrednu pomoć međunarodnih organizacija. Poslanici Skupštine Srbije trebalo bi 31. avgusta da glasaju o Zakonu o informisanju.

MINISTARSTVO KULTURA O MEDIJSKOJ STRATEGIJI: U moru saopštenja izdvajamo i ono Ministarstva kulture koji ističu da su nakon konsultacija s predstavnicima medija i profesionalnih udruženja, u toku formiranje radne grupe za izradu medijske strategije.

„Ministarstvo kulture se zalaže da radna grupa, čiji će članovi biti kako predstavnici struke tako i industrije (NUNS, UNS, ANEM, Asocijacija medija), definiše razvojne ciljeve i izradi putokaz za sve važne aktivnosti medijske scene“, navodi se u saopštenju. Ministarstvo kulture je ocenilo da će se na taj način kreirati pozitivan ambijent u kojem će građani biti objektivno i blagovremeno informisani, a mediji poslovati u adekvatnim uslovima lojalne konkurencije.

Kako se u saopštenju ministarstva navodi, nezavisni mediji su neophodni za stvaranje i razvoj demokratske kulture u svakoj zemlji, a medijska strategija je neophodna kako bi se dugoročno uredila medijska scena, zakonodavstvo i praksa. Medijska strategija obuhvata određivanje glavnih dugoročnih ciljeva i zadataka, definisanje pravaca akcija, kao i omogućivanje sredstava za njihovu realizaciju.




izrazio je svoju zabrinutost u vezi sa izradom predloženih izmena Zakona o javnom informisanju, ukazujući da učestala primena hitnog postupka za izmene medijskog zakonodavstva ugrožava kvalitet propisa, kao i reformu medijskog sektora.
star
O
Jelena Milić Jelena Milić 13:01 26.08.2009

osce-ldp-kurir

Čedine igrice
Oebs tvrdi da je zabrinut zbog Zakona o informisanju, lider LDP ponavlja da će za zakon glasati samo ako se usvoje amandmani

BEOGRAD - Posle više od mesec dana čekanja Hans Ola Urstad, šef misije Oebsa u Srbiji, juče je konačno izdao saopštenje u kome izražava "zabrinutost u vezi s izmenama Zakona o javnom informisanju", ukazujući na to da je zbog hitnog postupka za izmene medijskog zakonodavstva "ugrožen kvalitet propisa, kao i reforma medijskog sektora".

- Naročito je zabrinjavajuć nedostatak transparentnosti i javne rasprave prilikom izrade amandmana. Predloženi amandmani uvode kazne koje su previsoke za situaciju u Srbiji i kao takve mogu dovesti do autocenzure i zatvaranja medija - istakao je Urstad, i dodao da su problematične i odredbe koje predviđaju mogućnost zatvaranja medija čiji je račun u blokadi duže od 90 dana godišnje, kao i zabrana prenosa vlasništva nad medijima.
Ovako jasno protivljenje Zakonu o javnom informisanju u obliku u kome ga je predložilo Ministarstvo kulture, a koji će, po svemu sudeći, biti izglasan uz pomoć poslanika LDP, međutim, nije bilo dovoljno Čedomiru Jovanoviću, koji je juče, odmah posle saopštenja Oebsa (u kome se ni na jednom mestu ne pominje sastanak Urstada i Jovanovića) izdao sopstveno saopštenje, koje ima za cilj samo i isključivo "spinovanje" javnosti.

Jovanović, naime, tvrdi da se sa Urstadom saglasio da je "neophodno amandmanima popraviti Predlog zakona o informisanju".

- Usvajanje amandmana na te odredbe uslov je naše stranke za eventualnu podršku tom aktu. Ključne promene odnose se na odredbe koje se tiču pravila o zabrani izlaska glasila u slučaju tromesečne blokade računa i zabrani prenošenja osnivačkih prava nad glasilima - kaže Jovanović.

Prema njegovim rečima, Urstad i on složili su se da su "priprema i predlaganje izmena zakona izvedeni na pogrešan i netransparentan način, bez javne rasprave, razgovora s novinarskim udruženjima i predstavnicima stručne javnosti".
Generalni sekretar UNS Nino Brajović kaže da je Oebs sa svojim stavom trebalo da izađe još pre mesec dana.

- Danas bismo bili u mnogo boljoj situaciji. Ne bi bilo nepotrebnog odlaganja donošenja drugih važnih zakona, a medijska zajednica i Vlada mogli bi da pristupe pravljenju boljeg medijskog zakona. Postojeći jednostavno nije moguće popraviti, on ne valja, pa ne valja. Očekujem da će stav Oebsa, organizacije koju čine 52 države, biti razlog da Vlada odustane od ovog rđavog zakona. Čini se da bi u reagovanju Oebsa trebalo da bude jasnije izražena kritika zakona jer je on u suprotnosti sa evropskim standardima - ocenjuje Brajović.

Predsednicu NUNS Nadeždu Gaće raduje to što su primedbe Oebs istovetne kao i primedbe Izvršnog odbora ovog udruženja.
- Naše primedbe na netransparentnost su iste kao i njihove. Slažemo se potpuno s gospodinom Urstadom, kao i sa ocenom da je neophodno napraviti medijsku strategiju za Srbiju. U tri navrata slali smo primedbe Skupštini, resornom odboru, a deo je uvršten i u Vladine amandmane - podseća Gaće. Na opasku da je u javnosti već stvorena slika da NUNS podržava zakon, Gaće tvrdi da je to udruženje izabralo teži put, a to je delovanje kroz institucije.

USKORO RADNA GRUPA ZA IZRADU MEDIJSKE STRATEGIJE
Ministarstvo kulture najavilo je da će uskoro formirati radnu grupu koja će raditi na izradi medijske strategije, u čijem sastavu će biti predstavnici profesionalnih udruženja - NUNS, UNS, Asocijacija medija i ANEM. Medijska strategija trebalo bi da odredi glavne dugoročne ciljeve i zadatke, definiše pravce akcija i opredeljivanje sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, kako bi rad medija, zakonodavstva i prakse bio unapređen. Na taj način kreiraće se pozitivan ambijent u kome će građani objektivno, blagovremeno i uređivački nezavisno biti informisani, a mediji poslovati u adekvatnim uslovima lojalne konkurencije, po tržišnim i demokratskim principima.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana