Biz| Nauka| Tehnologija

FP7 ICT Call 5

Milan Novković RSS / 25.08.2009. u 13:14

Evropska Komisija je pre 20-tak dana pozvala (Call 5) zainteresovane da šalju predloge za finansiranje ideja na neke teme vezane za Information and Communication Technologies (ICT), a unutar Framework Programme 7 (FP7)

Radi se o 732 Miliona Evra i ako se nešto loše nije desilo poslednjih meseci Srbija je ravnopravan učesnik.

Rok je 26 Oct 2009, a zvanična web stranica ovog poziva je ovde.

Iako je konkurencija sve veća ovo je i dalje jedan od najlakših načina da se dobije novac za R&D.

U mojoj firmi koristimo ispod 7% resursa da bi smo od ovakvih programa dobili više od 75% novca za celu firmu.

Po prirodi našeg posla mi učestvujemo uglavnom na ICT pozivima, dok se svi FP7 pozivi mogu videti ovde. (znanje, energija, međunarodna kooperacija, hrana, transport itd).

Moje intuitivno mišljenje je da je za visoko-obrazovne i istraživačke institucije iz Srbije skoro pa kriminalno ne mobilisati se maksimalno po pitanju učešća u FP7, a za mnoge SME firme velika šteta.

Odobren predlog donosi opušten rad sa mnogo pametnih ljudi iz Evrope, finansijsku sigurnost, česta putovanja i nova znanja.

Ovaj ICT poziv je na sledeće tematske prioritete (Objectives) (ICT program za 2009-10 je ovde i ja kopiram iz njega - naslovi ne treba da zastraše, projekti su kolaborativni, najmanje 3 institucije iz 3 države, zahtevaju se case-studies, tako da je institucijama iz Srbije moguće učestvovati u skoro vim tematskim prioritetima):

 

Objective ICT-2009.1.1: The Network of the Future

a) Future Internet Architectures and Network Technologies

- Novel Internet architectures and technologies

- Flexible and cognitive network management and operation frameworks

d) Coordination/ Support actions and Networks of Excellence

 

Objective ICT-2009.1.2: Internet of Services, Software and Virtualisation

a) Service Architectures and Platforms for the Future Internet- Service front ends

- Open, scalable, dependable service platforms, architectures, and specific platform  components- Virtualised infrastructures

b) Highly Innovative Service / Software Engineering- Service / Software engineering methods and tools- Verification and validation

c) Coordination and support actions

 

Objective ICT-2009.1.3: Internet of Things and Enterprise environments

a) Architectures and technologies for an Internet of Things

- Architectures and technologies using open protocols, which enable novel Internet-based  applications

- Optimised technologies covering distribution of intelligence between the edge network and the more centralised business/process information system

- Architectural models

b) Future Internet based Enterprise Systems

- Software platforms supporting highly innovative networked businesses

c) International co-operation and co-ordination

 

Objective ICT-2009.1.4: Trustworthy ICT

a) Trustworthy Network Infrastructures

b) Trustworthy Service Infrastructures

c) Technology and Tools for Trustworthy ICT

d) Networking, Coordination and Support

 

Objective ICT-2009.1.6: Future Internet experimental facility and experimentallydriven research

a) Building the Experimental Facility and stimulating its use

b) Experimentally-driven Research

c) Coordination and support actions

 

Objective ICT-2009.3.1: Nanoelectronics Technology

a) Miniaturisation and functionalisation

b) Manufacturing technologies

c) Support measures

 

Objective ICT-2009.3.5 Engineering of Networked Monitoring and Control systems

a) Foundations of complex systems engineering

b) Wireless Sensor Networks and Cooperating Objects

c) Control of large-scale systems

d) International cooperation

 

Objective ICT-2009.3.7: Photonics

a) Photonics technologies, components and (sub)systems driven by key applications/social needs

b) Cost-effective versatile foundry processes for photonic integrated components based  on III-V semiconductors possibly combined with other materials

c) ERA-NET Plus action

d) Coordination and support actions

 

Objective ICT-2009.3.9: Microsystems and Smart Miniaturised Systems

a) Heterogeneous Integration

b) Autonomous energy efficient smart systems

c) Application-specific microsystems and smart miniaturised systems

d) Coordination and support actions

 

Objective ICT-2009.4.2: Technology-Enhanced Learning

a) Learning in the 21st Century

b) Reinforce the links between individual and organisational learning, and creativity

c) Innovative adaptive and intuitive systems for learning

d) Revolutionary learning appliances (including toys) and advanced cognitive tutors

e) Focused interdisciplinary networks on specific emerging trends

f) Awareness building and knowledge management

 

 

Objective ICT-2009.4.3: Intelligent Information Management

a) Capturing tractable information

b) Delivering pertinent information

c) Collaboration and decision support

d) Personal sphere

e) Impact and S&T leadership

 

Objective ICT-2009.8.4: FET proactive 4: Human-Computer Confluence

a) On-line perception of and interaction with massive volumes of data

b) Unified experience

c) New forms of perception and action

 

Objective ICT-2009.8.5: FET proactive 5: Self-Awareness in Autonomic Systems

a) Creating awareness at the level of autonomic nodes

b) Dynamic self-expression, namely the ability to autonomically use awareness to adapt the trade-off between abstraction and optimisation

 

Objective ICT-2009.8.6: FET Proactive 6: Towards Zero-Power ICT

a) Foundations of Energy Harvesting at the nano-scale

b) Self-powered autonomous nano-scale electronic devicesObjective ICT-2009.9.5: Supplements to Strengthen Cooperation in ICT R&D in an Enlarged European Union

 

...itd, nešto sam preskočio, treba pročitati workplan.



Komentari (33)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

112358oo 112358oo 15:43 25.08.2009

...

Pomislio sam da bi spisak partnera u Srbiji mogao da pomogne. Izleda da u Srbiji ove fondove EC koriste pre svega fakulteti i instituti. Izvinjavam se na nešto dužem komentaru... :))

Project Proposal
--
FP7
--
1 . Faculty for Special Education and Rehabilitation, University of Belgrade
Collaboration title: Motor disorders and chronic diseases, behavioral and socio-emotional disorders, mental retardation, hearing disorders, visual disorders, speech and language pathology
Country: SERBIA
--
FP7-CAPACITIES, FP7-COOPERATION
--
1 . Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet (University of Belgrade, Faculty of philosophy)
Collaboration title: Development of a European data collection network on attitudes toward privatisation and participation through action research SIS - 2009 - 1.1.2.2, SSH-2009 - 8.4.
Country: SERBIA
--
FP7-ENERGY
--
1 . University of Novi Sad, Faculty of Technical Sciences, Novi Sad, SERBIA
Collaboration title: Quality of compressed air and energy efficiency
Country: SERBIA
--
FP7-KBBE
--
1 . Faculty of agriculture
Collaboration title: Optimalisation of field crops nitrogen fertilisation
Country: SERBIA
--
FP7-SIS
--
1 . Faculty of Organizational Sciences, University of Belgrade
Collaboration title: Cyber crime and real world
Country: SERBIA

2 . Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet (University of Belgrade, Faculty of philosophy)
Collaboration title: Development of a European data collection network on attitudes toward privatisation and participation through action research SIS - 2009 - 1.1.2.2, SSH-2009 - 8.4.
Country: SERBIA
--
FP7-SSH
--
1 . Instutut ekonomskih nauka (Institute of Economic Sciences)
Collaboration title: Public economic policy for growth
Country: SERBIA

2 . Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet (University of Belgrade, Faculty of philosophy)
Collaboration title: Development of a European data collection network on attitudes toward privatisation and participation through action research SIS - 2009 - 1.1.2.2, SSH-2009 - 8.4.
Country: SERBIA

Company Expertise
--
FP7
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA

2 . Institute of Field and Vegetable Crops
Collaboration title: Conventional and Molecular Breeding of Field and Vegetable Crops
Country: SERBIA

3 . University of Belgrade - Academic network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA

4 . Center for Scientific Research SASA and University of Kragujevac
Collaboration title: Modeling and simulation, blood flow, airway flow, thrombosis modeling
Country: SERBIA
--
FP7-CAPACITIES
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA

2 . Business Technology Icubator of Technical Faculties Belgrade
Collaboration title: Support activities of SMEs in Serbia and strengthening of the innovation capacities and link between research and SMEs
Country: SERBIA

3 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-COOPERATION
--
1 . University of Belgrade Faculty of Transport and Traffic Engineering
Collaboration title: Initiatives related to sustainable transport, fleet manegement, public transport
Country: SERBIA

2 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA

3 . Institute of Nuclear Sciences
Collaboration title: Laboratory for thermophysical properties research
Country: SERBIA
--
FP7-ENERGY
--
1 . Institute of Nuclear Sciences "Vinca"
Collaboration title: Laboratory for Thermal Engineering and Energy Research - Research Capacities Offer
Country: SERBIA
--
FP7-HEALTH
--
1 . Institute for the Application of Nuclear Energy (INEP)
Collaboration title: Structural characteristics of insulin-like growth factor (IGF) binding proteins (IGFBP) and receptors (IGF-R)
Country: SERBIA

2 . University of Kragujevac, Faculty of Science, Department of Biology and Ecology, Laboratory for Experimental Physiology
Collaboration title: University of Kragujevac, faculty of science, department of biology and ecology, laboratory for experimental physiology
Country: SERBIA

3 . Faculty of Physical Chemistry
Collaboration title: Novel in vitro methods for evaluation and anticipation of ischemic potential of anticancer and other drugs; cutback of health hazard, animal testing and time/cost of drug development
Country: SERBIA
--
FP7-ICT
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA

2 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA

3 . Belgrade University
Collaboration title: Design of packet switches and Internet routers
Country: SERBIA
--
FP7-INCO
--
1 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-INFRASTRUCTURES
--
1 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-JTI, FP7-JRC
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA
--
FP7-NMP
--
1 . Institute of Nuclear Sciences
Collaboration title: Laboratory for thermophysical properties research
Country: SERBIA

2 . Institute of Chemistry, Technology and Metallurgy -University of Belgrade
Collaboration title: Investigation in the field of catalysis, catalytic processes and chemical engineering
Country: SERBIA

3 . Institute of Nuclear Sciences
Collaboration title: Laboratory for thermophysical properties research
Country: SERBIA
--
FP7-PEOPLE
--
1 . Institute of Nuclear Sciences
Collaboration title: Laboratory for thermophysical properties research
Country: SERBIA
--
FP7-REGIONAL
--
1 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-SIS
--
1 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-SME
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA

2 . University of Belgrade - Academic Network of Serbia
Collaboration title: Academic network of Serbia (AMRES)
Country: SERBIA
--
FP7-SSH
--
1 . Institut ekonomskih nauka (Institute of Economic Sciences)
Collaboration title: Changes in consumption and consumer markets
Country: SERBIA

2 . Institut ekonomskih nauka
Collaboration title: Public economic policy for growth
Country: SERBIA
--
CIP
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA
--
ECONTENTPLUS, EIT, LISBON STRATEGY
--
1 . IDC Adriatics d.o.o.
Collaboration title: ICT market research
Country: SERBIA
--
TECHNOLOGY PLATFORMS
--
1 . Institute of Nuclear Sciences "Vinca"
Collaboration title: Laboratory for Thermal Engineering and Energy Research - Research Capacities Offer
Country: SERBIA

2 . Institute of Chemistry, Technology and Metallurgy -University of Belgrade
Collaboration title: Investigation in the field of catalysis, catalytic processes and chemical engineering
Country: SERBIA
Milan Novković Milan Novković 16:36 25.08.2009

Re: ...

spisak partnera u Srbiji


Na ovom sajtu može da se vidi lista potencijalnih partnera koji su uložili pola sata pa su tako laki-za-pretraživanje potencijalni partneri ostatku Evrope:

1. Serbia - 25 partnera
2. Slovenia - 45
3. Croatia - 45
4. Greece - 151
5. Spain - 502
..... (u UK, Nemačkoj i slično partneri se poznaju odavno i "recikliraju" pa im mesto na ovoj listi često nije potrebno)

Ovde se može videti i registrovati.

Španija ima 50 miliona ljudi, ok, ali Srbija, gde nema novca ni za administraciju u nauci, a kamo li nauku i istraživanje, bi prosto trebala da se potrudi da ima par stotina entries na ovoj listi.

Od malih i srednjih firmi koje su se dotakle pisanja softwera bar jednom linijom koda povrh računovodstva i vođenja poslovanja, čak i oni koji su samo to radili, bi trebali da razmisle o ovoj listi, pa onda širem angažmanu.

Tako bi, bez bilo kakve dodatne inicijative, ostali pronašli nešto više od Srbije ako već Srbija sporo pronalazi ostale.

200 entries, pola sata po entriju, 100 sati posla bi, sasvim realistično, mogli doneti par miliona evra od ovog sad poziva, a, da nastavimo sa realnim nagađanjem, pet godišnje. O naučenom, čak i ništa da se ne dobije, pa ozbiljnijem radu sada ili u sledećim pozivima da i ne pričamo.
dexter92 dexter92 16:31 25.08.2009

hm

Vidim dosta topic-a vezanih za internet.
Ako nesto zasluzuje ozbiljnu reformu onda je to po meni web. Pritom mislim na softver, tj makrkup languages (html) koji se u sustini malo menjao od njegovog nastanka. Tim pre sto je potraznja za dinamickim web sadrzajima danas daleko veca nego nekad kad su sajtovi bili mahom staticki. I mislim da tu ne pomazu razni upgrade-ovi ,dom-ovi, ajaxi itd. vec da je vreme za jedan potpuno novi koncept web-a.
Jednostavno sve objekte koji se mogu pojaviti na web strani treba podeliti na staticke i dinamicke. Staticki bi imali nepromenjiv sadrzaj dok bi dinamicki u zavisnosti od tipa objekta imali razmenu sa serverom u relnom vremenu pri cemu bi razmenu po potrebi mogao da inicira i server , a ne samo kao danas klijent.
I neki normalan C# / Java syntax jezik i na server i na klijent strani.
Sve to inkorporirano u browser , pri cemu bi lista objekata bila prosiriva ,a da download tih upgrade-ova ide sa neke odredjene adrese npw.w3c ili slicno.
Milan Novković Milan Novković 16:43 25.08.2009

Re: hm

dexter92
Vidim dosta topic-a vezanih za internet.Ako nesto zasluzuje ozbiljnu reformu onda je to po meni web. Pritom mislim na softver, tj makrkup languages (html) koji se u sustini malo menjao od njegovog nastanka. Tim pre sto je potraznja za dinamickim web sadrzajima danas daleko veca nego nekad kad su sajtovi bili mahom staticki. I mislim da tu ne pomazu razni upgrade-ovi ,dom-ovi, ajaxi itd. vec da je vreme za jedan potpuno novi koncept web-a.Jednostavno sve objekte koji se mogu pojaviti na web strani treba podeliti na staticke i dinamicke. Staticki bi imali nepromenjiv sadrzaj dok bi dinamicki u zavisnosti od tipa objekta imali razmenu sa serverom u relnom vremenu pri cemu bi razmenu po potrebi mogao da inicira i server , a ne samo kao danas klijent.I neki normalan C# / Java syntax jezik i na server i na klijent strani. Sve to inkorporirano u browser , pri cemu bi lista objekata bila prosiriva ,a da download tih upgrade-ova ide sa neke odredjene adrese npw.w3c ili slicno.

Da, ima često prioriteta na ovu temu. Tako da je tu interesantna i činjenica da ponuda, jednom napisana, čak i ako nije odobrena može kasnije ponovo da se iskoristi, uz sitne izmene. Većina partnera uglavnom tako i dobija novac.
Черевићан Черевићан 21:09 25.08.2009

дате питам

Ево г Новковићу обзиром да сте се отамо скоро вратили 1 шпански игрорек (делом) на темуВам . . .

Profesоrka španskog je objašnjavala svojim studentima, da se u španskom, za razliku od engleskog, razlikuje rod za zajedničke imenice, te da sve postoji kao ženski i muški rod. Na primer, kuća je ženskog roda: 'la casa.' a 'olovka,' je zato muškog roda: 'el lapiz.' Studenti su pitali, 'Kog je roda 'kompjuter'?'

Umesto da im odgovori, profesorka ih je podelila u dve grupe, mušku i žensku i zatražila od njih da se opredele da li "kompjuter" pripada ženskom ili muškom rodu. Svaka je grupa dobila zadatak da sa četiri razloga obrazloži svoje opredeljenje.

Muškarci su odlučili da 'kompjuter' mora definitivno biti ženskog roda ('la computadora'), jer:
1. Niko osim njihovog tvorca ne razume njihovu unutrašnju logiku;
2. Originalni jezik koji koristi za komunikaciju sa drugim kompjuterima je potpuno nekompatibilan za sve ostale;
3. Najmanje greške skladište se daleko u memoriju za eventualno kasnije prisećanje;
4. Onoga momenta kada se vežeš za jednog, nađeš se u situaciji da trošiš pola svojih prihoda za njihove potrebe i dodatke.

Ženska grupa je zaključila da kompjuter mora biti muškog roda ('el computador'), jer:
1. Da bi bilo ikakve koristi od njega moraš da ga startuješ;
2. Raspolažu sa ogromnim brojem podataka ali ne mogu samostalno da razmišljaju;
3. Osmišljeni su da rešavaju probleme, ali polovinu vremena oni sami predstavljaju problem;
4. Čim se vežeš za jednog, otkriješ da bi dobila nov, napredniji model da si samo malo duže pričekala.


офскроз . . . . The women won.
drug.clan drug.clan 21:29 25.08.2009

Re: дате питам

Черевићан
Ево г Новковићу обзиром да сте се отамо скоро вратили 1 шпански игрорек (делом) на темуВам . . .

Profesоrka španskog je objašnjavala svojim studentima, da se u španskom, za razliku od engleskog, razlikuje rod za zajedničke imenice, te da sve postoji kao ženski i muški rod. Na primer, kuća je ženskog roda: 'la casa.' a 'olovka,' je zato muškog roda: 'el lapiz.' Studenti su pitali, 'Kog je roda 'kompjuter'?'

Umesto da im odgovori, profesorka ih je podelila u dve grupe, mušku i žensku i zatražila od njih da se opredele da li "kompjuter" pripada ženskom ili muškom rodu. Svaka je grupa dobila zadatak da sa četiri razloga obrazloži svoje opredeljenje.

Muškarci su odlučili da 'kompjuter' mora definitivno biti ženskog roda ('la computadora'), jer:
1. Niko osim njihovog tvorca ne razume njihovu unutrašnju logiku;
2. Originalni jezik koji koristi za komunikaciju sa drugim kompjuterima je potpuno nekompatibilan za sve ostale;
3. Najmanje greške skladište se daleko u memoriju za eventualno kasnije prisećanje;
4. Onoga momenta kada se vežeš za jednog, nađeš se u situaciji da trošiš pola svojih prihoda za njihove potrebe i dodatke.

Ženska grupa je zaključila da kompjuter mora biti muškog roda ('el computador'), jer:
1. Da bi bilo ikakve koristi od njega moraš da ga startuješ;
2. Raspolažu sa ogromnim brojem podataka ali ne mogu samostalno da razmišljaju;
3. Osmišljeni su da rešavaju probleme, ali polovinu vremena oni sami predstavljaju problem;
4. Čim se vežeš za jednog, otkriješ da bi dobila nov, napredniji model da si samo malo duže pričekala.


офскроз . . . . The women won.


dexter92 dexter92 22:19 25.08.2009

Re: дате питам

Zakljucak:Ni jedni ni drugi nemaju pojma o ''kompjuktorima'.
Uvek sam smatrao da ima neceg zastrasujuceg u cinjenici da tako mnogo ljudi koristi tehnologiju, a tako malo zna kako ona zaista funkcionise.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:34 26.08.2009

Re: дате питам

dexter92
Zakljucak:Ni jedni ni drugi nemaju pojma o ''kompjuktorima'.
Uvek sam smatrao da ima neceg zastrasujuceg u cinjenici da tako mnogo ljudi koristi tehnologiju, a tako malo zna kako ona zaista funkcionise.


Pa kad su preskocili:

maksa83 maksa83 04:55 26.08.2009

Re: дате питам

Uvek sam smatrao da ima neceg zastrasujuceg u cinjenici da tako mnogo ljudi koristi tehnologiju, a tako malo zna kako ona zaista funkcionise.

To joj je i poenta - zar ne?
Da ti učini život lakšim bez da te smara svojom kompleksnošću.
dexter92 dexter92 07:25 26.08.2009

Re: дате питам

To joj je i poenta - zar ne?
Da ti učini život lakšim bez da te smara svojom kompleksnošću.

Ne mislim da svi treba da imaju ekspertsko znanje o svemu sto je i manje vise nemoguce ali poznavanje nekih principa 'how stuff work' je neophodno.
Koliko % ljudi ume na nivou neke blok sheme/dijagrama da predstavi kako funkcionise radio, tv,racunar, internet?
Milan Novković Milan Novković 09:27 26.08.2009

Re: дате питам

обзиром да сте се отамо скоро вратили 1 шпански игрорек (делом) на темуВам

Jos sam ovde i, onako medju nama, nema dileme da je kompjuter zenskg roda.

Jednog trenutka mi se ucini, bez obzira na prividnu spoljasnjost, ko da ga je Gaudi pravio - nema pravih linija ma kako covek poukusavao da definise neka pravila ponasanja.

A onda mi se ucini ko da ga je Pikaso pravio - sav je nekako na choskove i kockice.

I, na kraju, kad nam je najpotrebnije da znamo sta radimo, ucini mi se ko da ga je Dali pravio, ne moze covek da ga uhvati ni za glav ni za rep, curi na sve strane bez ikakvog plana i programa
Milan Novković Milan Novković 09:44 26.08.2009

Re: дате питам

Uvek sam smatrao da ima neceg zastrasujuceg u cinjenici da tako mnogo ljudi koristi tehnologiju, a tako malo zna kako ona zaista funkcionise.


Ovo "malo" ima tendenciju da bude sve manje, cak i medju top profesionalcima.

Danas cak i NASA koristi geneticke algoritme za dizajn - npr poneku antenu cak pre leta dizajniraju ovakvi algoritmi i one imaju dijagram zracenja kako treba, iako ni jedan elektromagneticar to ne bi od oka zakljucio, nego su potrebni kompjuteri.

A kad se u letu pokvari nesto od digitalne elektronike, npr, ovakvi algoritmi od rezervnih FPGAs (Field Programmable Gate Arrays) dizajniraju zamenu koja je, ako se odstampa shema, hardwerasima najcesce potpuno nerazumljiva, a radi posao.

Kao sto nam je potpuno normalno danas da se veliki deo "logike" realnosti oko nas izgubi u kompleksnosti, pa nam je nerazumljiva, tako ce jednog dana biti i sa realnoscu koju sami kreiramo.

Heuristika ce doneti velike promene u jednoj od najstarijih misaonih mantri, onoj o odnosu forme i sustine (iako je i danas znacaj forme mnogo veci nego sto mi "istorijski" i iz, za vecinu nas, prosecnog obrazovanja mozemo da zakljucimo).

Danas su to izolovani slucajevi gde kompjuteri dizajniraju nesto i ne mali broj ljudi, nego niko ne razume zasto je tako.

Sutra ce to biti norma.

Naravno, ne treba mnogo brinuti, ove moje su priproste reci, komponovanje raznih kompozita koriscenjem mnogo formi je samo "visha" sustina, ostre granice izmedju forme i sustine nisu nikad ni postojale u shirem smislu.
Milan Novković Milan Novković 09:47 26.08.2009

Re: дате питам

Pa kad su preskocili:

Secam se onomad statistike ovde u UK (ne znam koliko je pouzdana iako mi je sentiment prepoznatljiv) - jedno 70% srednjoskolaca zelida studira humanities, arts, kako li vec bejashe.
Milan Novković Milan Novković 09:52 26.08.2009

Re: дате питам

To joj je i poenta - zar ne?
Da ti učini život lakšim bez da te smara svojom kompleksnošću.

To, naravno, samo, isto tako vazno, i da ti da polje za "igranje" kakvo je tebi potrebno:
- Dete, ili odrasli, ne mora da zna kako se prave lego kockice a da mu zivot na trenutke bude "tezak"
- Ili gradjevinac koji je dobio teske zahteve i uslove pa mu/joj je kompjuter samo sredstvo (ovde sm, u stvari, samo ponovio tvoje reci :)
Milan Novković Milan Novković 10:01 26.08.2009

Re: дате питам

dexter92
To joj je i poenta - zar ne?Da ti učini život lakšim bez da te smara svojom kompleksnošću. Ne mislim da svi treba da imaju ekspertsko znanje o svemu sto je i manje vise nemoguce ali poznavanje nekih principa 'how stuff work' je neophodno.Koliko % ljudi ume na nivou neke blok sheme/dijagrama da predstavi kako funkcionise radio, tv,racunar, internet?

Da, i pitanje je kako se organizovati za vreme obaveznog skolovanja - tesko je izbaciti bilo sta od postojecih predmeta. Iako, verovatno, moguce. Secam se samo svoje osnovne-srednje skole (filozofija, psihologija, oto, domacinstvo itd) iako je curikulum verovatno vise puta menjan u medjuvremenu.
bjes bjes 11:29 26.08.2009

Re: дате питам

није ли FPGA - Field Programmable Gate Array ?

мислим, не мења суштину, него ја то мало цепидлачим :)
Milan Novković Milan Novković 12:11 26.08.2009

Re: дате питам

bjes
није ли FPGA - Field Programmable Gate Array ?мислим, не мења суштину, него ја то мало цепидлачим :)

Jeste, thanks, ispravljeno, ja sam sav u gridovima ovih dana :)
bjes bjes 12:27 26.08.2009

Re: дате питам

онда нема потребе за овом мојом опаском горе...

а помажу ли какви генетички алгоритми за излазак из гридова? :)
Milan Novković Milan Novković 12:56 26.08.2009

Re: дате питам

bjes
онда нема потребе за овом мојом опаском горе...а помажу ли какви генетички алгоритми за излазак из гридова? :)

Zavisi od grida :) Često pomažu a često ne :) (odgovor ko u jednom Asterix stripu, mnogo "mudro" bilo to selo gde su se našli Asterix i Obelix :)

U stvari, mi ćemo co-evolutivnim algoritmima i algoritmima gde mešamo metodologije nadmašiti prirodu, tj mnoge njene značajne procese, ako ne računamo deo nas samih kao prirodno čudo, bez obzira na vremenske skale
drug.clan drug.clan 13:45 26.08.2009

Re: дате питам

maksa83
Uvek sam smatrao da ima neceg zastrasujuceg u cinjenici da tako mnogo ljudi koristi tehnologiju, a tako malo zna kako ona zaista funkcionise.

To joj je i poenta - zar ne?
Da ti učini život lakšim bez da te smara svojom kompleksnošću.



Naravno.

Ljudi lete vec 100 godina a po nekoj anketi koju sam skoro citao samo 15% ljudi zna princip kako avioni lete, to ih medjutim ne ometa da ga uspesno koriste.

Problem nije u tome sto svi ne znaju kako avioni lete vec sto je sve manje "strucnjaka" koji to znaju i jos veci problem je sto je jos manje zainteresovane dece za to pa ce "strucnjaka" biti jos manje u buducnosti jer ce svi raditi neki beskoristan posao kao sto su Walk trainer, Dog psychologist, Mental Artist, Gaming and sports book writer, Makeup artists, Cheerleading Development Officer, Professional videogame player, Professional Shopper ili Laundromat Assistant - mogao bi da nabrajam do sutra.
bjes bjes 14:16 26.08.2009

Re: дате питам

Milan Novković
bjes
онда нема потребе за овом мојом опаском горе...а помажу ли какви генетички алгоритми за излазак из гридова? :)

Zavisi od grida :) Često pomažu a često ne :) (odgovor ko u jednom Asterix stripu, mnogo "mudro" bilo to selo gde su se našli Asterix i Obelix :)

U stvari, mi ćemo co-evolutivnim algoritmima i algoritmima gde mešamo metodologije nadmašiti prirodu, tj mnoge njene značajne procese, ako ne računamo deo nas samih kao prirodno čudo, bez obzira na vremenske skale


код мене нису радили :)
додуше јесу, али нису давали увек једнозначно решење, а оно је било неопходно због reverse engineering-a...
dexter92 dexter92 14:17 26.08.2009

Re: дате питам

Da, i pitanje je kako se organizovati za vreme obaveznog skolovanja - tesko je izbaciti bilo sta od postojecih predmeta. Iako, verovatno, moguce. Secam se samo svoje osnovne-srednje skole (filozofija, psihologija, oto, domacinstvo itd) iako je curikulum verovatno vise puta menjan u medjuvremenu.

Problem je u tome sto postoji veliki 'gap' izmedju nivoa upotrebnog znanja po zavrsetku obrazovanja i onoga sto se formalno uci. Na primer. matematika se u vecini strucnih skola/gimnazija uci do nivo diferencijalnog/integralnog racuna sto je iskreno govoreci znanje koje ce profesionalno koristiti mozda 1% ucenika.Previse casova srpskog jezika takodje, insistiranje na lektiri problematicnog kvaliteta (po meni) itd.
Tako da mesta za rasterecenje ima.Medjutim nije sve u formalnom obrazovanju. U eri interneta mogucnosti ucenja i samostalnog unapredjivanja su prakticno neogranicene.
drug.clan drug.clan 14:32 26.08.2009

Re: дате питам

dexter92
Da, i pitanje je kako se organizovati za vreme obaveznog skolovanja - tesko je izbaciti bilo sta od postojecih predmeta. Iako, verovatno, moguce. Secam se samo svoje osnovne-srednje skole (filozofija, psihologija, oto, domacinstvo itd) iako je curikulum verovatno vise puta menjan u medjuvremenu.

Problem je u tome sto postoji veliki 'gap' izmedju nivoa upotrebnog znanja po zavrsetku obrazovanja i onoga sto se formalno uci. Na primer. matematika se u vecini strucnih skola/gimnazija uci do nivo diferencijalnog/integralnog racuna sto je iskreno govoreci znanje koje ce profesionalno koristiti mozda 1% ucenika.Previse casova srpskog jezika takodje, insistiranje na lektiri problematicnog kvaliteta (po meni) itd.
Tako da mesta za rasterecenje ima.Medjutim nije sve u formalnom obrazovanju. U eri interneta mogucnosti ucenja i samostalnog unapredjivanja su prakticno neogranicene.


Mislim da nisi u pravu, jezickog kao i ostalog opsteobrazovnog znanja nikada dosta, lektire nikada dosta ukoliko se obrazovanjem zeli stvoriti covek.

Ukoliko zelite stvoriti efikasnog i produktivnog roba onda je ovo tvoje razmisljanje jako dobro. Rob treba da zna samo svoj specijalizovani posao koji mu je dat i da razume sefa ili gazdu kada mu naredjuje.

Znanje steceno u skoli se upotrebljava i izvan radnog mesta i zbog toga tvoj pojam "upotrebnog znanja" se odnosi samo na poslodavca, za njega je to znanje jedino koje je "upotrebno" sve ostalo je za njega beskorisno dok je za coveka-radnika u stvari ono drugo "neupotrebno" mnogo vaznije.
dexter92 dexter92 14:36 26.08.2009

Re: дате питам

Ovo "malo" ima tendenciju da bude sve manje, cak i medju top profesionalcima.

Danas su to izolovani slucajevi gde kompjuteri dizajniraju nesto i ne mali broj ljudi, nego niko ne razume zasto je tako.

Ok, nerazumljivo je konkretno resenje, ali je princip razumljiv.
Videcemo sta donosi buducnost, A(rtifical) I(nteligence) je kao 'sigurna stvar' najavljivana od strane futurista iz 60ih godina proslog veka pa iako su racunari nadmasili njihove najsmelije vizije nismo se daleko pomakli.
Takodje postoji dilema da li je AI samo 'tehnicko pitanje' ili je potrebno prethodno resiti neke 'filozofske probleme' vezane za percepciju realnosti itd..
Ja iskreno ne verujem u tu tezu da ce racunari 'sami od sebe' zbog sve veceg usloznjavanja i medjupovezanosti 'spontano evoluirati' u neki do sad nepoznat life form, mada treba biti na oprezu
dexter92 dexter92 14:46 26.08.2009

Re: дате питам

Mislim da nisi u pravu, jezickog kao i ostalog opsteobrazovnog znanja nikada dosta, lektire nikada dosta ukoliko se obrazovanjem zeli stvoriti covek.

Ukoliko zelite stvoriti efikasnog i produktivnog roba onda je ovo tvoje razmisljanje jako dobro. Rob treba da zna samo svoj specijalizovani posao koji mu je dat i da razume sefa ili gazdu kada mu naredjuje.

Znanje steceno u skoli se upotrebljava i izvan radnog mesta i zbog toga tvoj pojam "upotrebnog znanja" se odnosi samo na poslodavca, za njega je to znanje jedino koje je "upotrebno" sve ostalo je za njega beskorisno dok je za coveka-radnika u stvari ono drugo "neupotrebno" mnogo vaznije.

Pitanje je bilo kako obogatiti danasnji skolski program, a ne povecati broj casova. Moje misljenje je bilo da se to moze postici redukovanjem matematike (protiv koje, da se razumemo nemam nista protiv) jer smatra da se na srednjoskolskom nivou suvise proucava i ima malu upotrebnu vrednost kao i srpskog jer je lektira preglomazna.
'Upotrebno znanje' je svako znanje koje mozes u zivotu da iskoristis i nema veze sa biti produktivni rob.
drug.clan drug.clan 16:50 26.08.2009

Re: дате питам

dexter92
Mislim da nisi u pravu, jezickog kao i ostalog opsteobrazovnog znanja nikada dosta, lektire nikada dosta ukoliko se obrazovanjem zeli stvoriti covek.

Ukoliko zelite stvoriti efikasnog i produktivnog roba onda je ovo tvoje razmisljanje jako dobro. Rob treba da zna samo svoj specijalizovani posao koji mu je dat i da razume sefa ili gazdu kada mu naredjuje.

Znanje steceno u skoli se upotrebljava i izvan radnog mesta i zbog toga tvoj pojam "upotrebnog znanja" se odnosi samo na poslodavca, za njega je to znanje jedino koje je "upotrebno" sve ostalo je za njega beskorisno dok je za coveka-radnika u stvari ono drugo "neupotrebno" mnogo vaznije.

Pitanje je bilo kako obogatiti danasnji skolski program, a ne povecati broj casova. Moje misljenje je bilo da se to moze postici redukovanjem matematike (protiv koje, da se razumemo nemam nista protiv) jer smatra da se na srednjoskolskom nivou suvise proucava i ima malu upotrebnu vrednost kao i srpskog jer je lektira preglomazna.
'Upotrebno znanje' je svako znanje koje mozes u zivotu da iskoristis i nema veze sa biti produktivni rob.



Znanje matematike razvija logiku, obogacuje spoznaju sveta i motivise na razmisljanje, ona nije nauka vec osnovna ljudska intelektualna vestina, ona pokrece razvoj svih sfera zivota, nauka i drustvenih nauka i tehnologija, nje nikada nema dosta u skoli i veoma je korisna cak i kada je u zivotu ne primenjuje u obliku koji se uci u skoli.

Jezik je kao i matematika osnovna ljudska inteletualna vestina a ne nauka, i njegovim razvojem razvija se nacin razmisljanja, shvatanje sveta i omogucuje lakse savladavanje ostalih problema u zivotu.

Ukratko nasao si da redukujes dve najvaznije vestine koje covek treba da stekne u zivotu. Ako vec mora da se redukuje onda treba redukovati neke druge manje bitne stvari koje daju manje bitne informacije a ne uce ljude razmisljanju u bitnim informacijama.

Ja licno mislim da ne treba da se redukuje nista vec treba da se dodaje jos dosta toga posebno ukljucujuci jos matematike i lektire jer to jako slabo znaju. Ako djaci u Indiji mogu da idu u skolu 75 dana duze od nase dece (sve radne subote i manje raspusta) i u skoli provode dva sata duze dnevno onda i nasa besposlena deca mogu malo da se potrude.

Najvaznije upotrebno znanje koje treba da nauce u skoli je da razmisljaju. Za to im je potrebno i znanje i vestina.
Milan Novković Milan Novković 16:59 26.08.2009

Re: дате питам

Ljudi lete vec 100 godina a po nekoj anketi koju sam skoro citao samo 15% ljudi zna princip kako avioni lete, to ih medjutim ne ometa da ga uspesno koriste.

Problem nije u tome sto svi ne znaju kako avioni lete vec sto je sve manje "strucnjaka" koji to znaju i jos veci problem je sto je jos manje zainteresovane dece za to pa ce "strucnjaka" biti jos manje u buducnosti jer ce svi raditi neki beskoristan posao kao sto su Walk trainer, Dog psychologist, Mental Artist, Gaming and sports book writer, Makeup artists, Cheerleading Development Officer, Professional videogame player, Professional Shopper ili Laundromat Assistant - mogao bi da nabrajam do sutra.

100 godina je mnogo vremena. Tada su se mnog stvari radile ručno.

U redu je sa ovim zanimanjima što ih navodiš, samo ja mislim da, ako bi pokušao kvantitativnu analizu, poštoje šanse da se pokaže da će u proseku biti potrebno sve više znanja za prosečan posao. Tj, kvantitativno, ova tvoja zanimanja, prvo nisu beskorisna ako ih neko koristi, a, drugo, iako zavisi od vremenskog perioda koji posmatramo, pokrivaju jedan deo populacije. Dok bude novca i ograničenih resursa neko negde će morati da ostvari "primarnu" zaradu.
mirelarado mirelarado 20:45 26.08.2009

Re: дате питам

Koliko % ljudi ume na nivou neke blok sheme/dijagrama da predstavi kako funkcionise radio, tv,racunar, internet?


Водокотлић?
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:07 27.08.2009

Re: дате питам

ево даћу свима блок шему како функционишу принтери овде код нас

1 Принтер лепо ради
2 Принтер не ради
3 Однесете га у сервис
4 Тамо кажу 30 долара да га само узмемо у руке, па после тога 60 долара по сату, плус трошкови.
5 Ви пробате да објасните да тај принтер ни као нов није вредео више од 100 долара.
6 Они слегну раменима
7 Oдете кући, прошетате мало интернетом, нађете на срећу неки форум, послушате најлуђи савет који нађете тамо и испрскате принтер са WD-40.
8 Принтер лепо ради.
maksa83 maksa83 06:23 28.08.2009

Re: дате питам

ево даћу свима блок шему како функционишу принтери овде код нас

1 Принтер лепо ради
2 Принтер не ради
3 Однесете га у сервис
4 Тамо кажу 30 долара да га само узмемо у руке, па после тога 60 долара по сату, плус трошкови.
5 Ви пробате да објасните да тај принтер ни као нов није вредео више од 100 долара.
6 Они слегну раменима
7 Oдете кући, прошетате мало интернетом, нађете на срећу неки форум, послушате најлуђи савет који нађете тамо и испрскате принтер са WD-40.
8 Принтер лепо ради.


Office Space, antologijska scena:

Milan Novković Milan Novković 09:52 28.08.2009

Re: дате питам

Office Space, antologijska scena:

Kad sam ja počinjao karijeru bilo je mnogo velikih printera.

Priča se da su jednog našeg druga iz radio kluba videli u printeru do grudi, sa čekićem od nekoliko kilograma, kako popravlja :)
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:43 26.08.2009

konsultatni

moja prijateljica koja je aplicirala za FP7 ( hemijski ing) kaze da su slabe sanse ako nemas nekog konsultanta koji obicno i lobira. pomenula mi neko ime iz srbije neki Bilic koji je bas to radio (al ne zna dal jos uvek i za koje sve oblasti). ona nije dobila prvi put a sad aplicira iz spanije jer je dobila posao tamo i kaze da su sad sanse vece.

kako sam ja nju razumela kad nadjes odgovarajuci call onda odlucujes dal trazis grant za istrazivanje (cooperation) ili za saradnju sa nekim SMS (small and medium sized enterprizes) ili pa grant za pojacanje infrastrukture (oprema). kad se izabere odgovarajuci call otvaraju se njegovi dokumenti (poziv sa osnovnim informacijama, workprogram, guides za aplikante). tek kad otvoris sve te dokumente vidis dal ti odgovara taj call ili ne (formulari A i B od kojih je A podatci o aplikantima a B je sam projekat). sve u svemu komplikovano zvuci al ipak moguce ako znas kako da selektiras informacije jer je kolicina dokumenta ogromna.
stvarno bi trebalo da se iskoristi ovaj FP7 jer bez saradnje sa strucnjacima iz sveta se ne moze.
Milan Novković Milan Novković 16:29 26.08.2009

Re: konsultatni

moja prijateljica koja je aplicirala za FP7 ( hemijski ing) kaze da su slabe sanse ako nemas nekog konsultanta koji obicno i lobira.

Ovo je više netačno nego tačno i uglavnom se odnosi na ponude koje su granične, oko dna liste za finansiranje.

Na primer, ako uzmemo:

Objective ICT-2009.4.2: Technology-Enhanced Learning

Oni što su procitali workprogramme vide da ima 39 miliona evra za IPs (integrated projects, veći projekti) i STREPs (Strategic Targeted Research Projects (tako nekako) manji projekti uži u definiciji i ciljevima.

Minimum 50% para ide na IPs i minimum 30% na STREPs, recimo da završe, u zavisnosti od broja i kvaliteta ponuda, sa 60-40, oko 24 mil za IPs (2-3 projekta) i oko 15 miliona za STREPs, 7-8 projekata.

Oko prvog IPja i prvih 5 STREPs nece biti mnogo politike.

Pošto se ionako radi o konzorcijumima umetnost je pridružiti se grupi sa zvučnijim imenima i solidnom iskustvom (IPs idu i do 30 partnera, STREPs i do 10).

Consultanti mogu pomoći oko saveta kako pisati ponudu, iako pedantni i vredni to mogu da nauče i iz obilne dokumentacije na webu. Ako mogu da pomognu oko uključivanja u konzorcijum to je velika pomoć.

Samo, ideju može da pokrene i institucija iz Srbije - moje iskustvo je da nije teško pokrenuti stvar pa sastaviti konzorcijum.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana