Čovek- kako to gordo, a ponekad gorko, zvuči.
Mnogo je mudrih izreka o čoveku, ali je i mnogo onoga što sam čovek radi devalvirajući čoveka u sebi.
"Neki su Darvina bukvalno shvatili pa od svakog majmuna očekuju da postane čovjek."
Čovek je najsavršeniji, ali ne savršen, oblik života nastao na zemlji, a neki se pitaju da li je savršenstvo ili greška prirode. Ako zamislimo da je 4,5 milijarde godina Zemljine istorije sabijeno u jedan normalan zemaljski dan, onda život počinje veoma rano, već oko 4 ujutro, sa nastankom prvih jednostavnih jednoćelijskih organizama, a zatim ne napreduje dalje narednih 16 sati.Tek negde oko pola devet uveče pojavljuju se prve morske biljke , praćene sa 20 minuta kasnije prvim meduzama.Neposredno pre 22 časa na kopnu počinju da niču biljke. Ubrzo zatim , s manje od 2 sata do kraja dana, slede prva kopnena stvorenja.Zahvaljujući blagotvornom vremenu koje je potrajalo nekih desetak minuta , do 22,24 Zemlja je već prekrivena karbonskim šumama a pojavljuju se i prvi krilati insekti.Dinosaurusi se pojavljuju neposredno pre 23, oo i već u 21 minut do ponoći će nestati a započeće doba sisara.Ljudi se pojavljuju u minut i sedam sekundi pre ponoći.Čitava naša pisana istorija . u tom rasponu, ne bi trajala duže od nekoliko sekundi, a jedan ljudski vek bio bi samo tren.” Bil Brajson:“Kratka istorija bezmalo svačega“
Danas na Zemljiživi više od 6,5 milijardi ljudi- 61% u Aziji, 14% u obe Amerike, 13% u Africi i 12% u Evropi. Preko 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima.
U čoveka se kunu i njime bave religije, nauke, ideologije ali još uvek se nije uspelo da dostigne takav nivo svesti da većina ljudi svoju sreču vide u tome koliko su usrećili drugih a ne u ravnodušnosti za njihove nesreće.
Čovek se i razlikuje od svih drugih živih bića jer ima razum i zato životinja nikada ne može biti čovek ali koliko čovek može biti životinja , to ni sam ne može zamisliti. Čovek je jedino živo biće koje se svesno priprema za organizovano uništavanje pripadnika svoje vrste, a još nije uspeo demantovati da je da je čovek čoveku vuk više nego što je vuk vuku vuk.
Svi ljudi zajedno nazivaju se čovečanstvo ili ljudski rod, i nije to prosti zbir jedinki već zajednica koja ima svest o tome, a da li je i zašto razum ponekad pomućen i kako ga održavati bistrim.Čovek je ovladao neslućenim znanjima i veštinama, prirodom i silama prirode, ali još nije samim sobom. "Najveći posao čoveka sastoji se u tome da zna šta sve mora da uradi da bi bio čovek."
Vredi ponekad o tome razmišljati, a mudre izreke mogu nam pomoći. a evo samo nekih koje govore o čoveku:
v "Čovek je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice!"
v "Nikako ne mogu dokučiti da li je čovek ukras svijeta ili greška prirode."
v "Čovjek koji može pobijediti druge - jak je; čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je."
v "Čoveka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto deli besplatno."
v "Ako prihvatiš izgladnela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čoveka."
v "Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je mačka. Kada bi se čovek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unapredilo ali bi unazadilo mačku."
v "Je li ljudožder napredniji ako jede viljuškom i nožem?"
v "Sve treba posvetiti čoveku. Samo ne druge ljude."
v "Većina ljudi su ubice jer ubijaju čoveka... u samom sebi."
v "Čovek je čoveku vuk."
v "Čovek nije tvorevina okolnosti; okolnosti su tvorevina čoveka."
v "Ljudi stare, ali ne sazrevaju."
v "Čovek je više čovek po stvarima koje prećutkuje, nego po onima koje kaže."
v "Gdje su među ljudima granice? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i nevolja. Jednako i vlaška i turska."
v "Razuman čovjek prilagođava se svetu, nerazuman čovek uporno pokušava da svet prilagodi sebi i tako celokupan progres zavisi od nerazumnog čoveka."
v "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo."
v "Čovek je po prirodi politička životinja."
v "Dobar čovek se zastidi čak i pred psom, a loš ni pred samim sobom."
v "Čovek je ovladao prirodom pre no što je naučio da vlada samim sobom."
v "Čovek je uvek slobodan na nečiji tuđi račun."
v "Iskustvo oduvek pokazuje da svaki čovek koji ima vlast u rukama ima predispozicije da je zloupotrebi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja."
v "Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vešt na rečima."
v "Spavam i sanjam da sam leptir koji spava i sanja da je čovjek koji spava i sanja da je leptir."
v "Čoveku treba otprilike 2 godine da nauči da govori i otprilike 50 godina da nauči da ćuti."
v "Čovek nije nikad tako nesrećan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti."
v "Beskorisno je čoveku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda."
v "Jeste li primetili da čovjek koji je neobično rastrešen u krugu svojih podređenih nikada nije rastrešen pred svojim pretpostavljenima."
v "Nije važno šta čovek treba da čini ili ne treba da čini. Važno je ono što čovek čini."
v "Čovek nije nikad tako lep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta."
v "Nikad čovek ne može da kaže onoliko mudrosti koliko može da prećuti ludosti."
v "Veliki čovek postavlja stroge zahteve na sebe; mali čovek ihpostavlja drugima."
v "Praštajući, čovek se uzdiže iznad onih koji ga vređaju."
v "Čovek je gospodar reči koje nije izgovorio, ali je rob onih reči koje su mu izmakle."
v "Čovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari; novac i žena."
v "Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umreti od žeđi."
v "Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš."
v "Kad svi misle isto, znači da niko ne misli dovoljno."
v Pametan čovek primećuje sve. Glupi ima za sve poneku zamerku.
v Čovek nikada nije tako nesrećan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti.
v Čovek je tvrdji od kamena, a slabiji od jajeta.
v Čovek zeli da je od svakoga bolji, a od sina da je gori.
v Čovek se pozna u tri slučaja: u jelu, u bogatstvu i u pijanstvu.
v Dobrom čoveku sve dobro stoji.
v Ko ljude ne sluša, ni čovek nije.
v Kad čovek tone i za vrelo gvoždje se hvata.
v Učini čoveku sto puta dobro, a jedanput ne učini... Sve je zaboravljeno.
v Zver zvera, ptica pticu - čovek čoveka jede.
v Pametni ljudi uče se na tudjim greškama, budale na vlastitim.
v Što mi kažeš - nek mi bude, što mi želiš - nek ti bude.
v Bolje je nemati, nego otimati.
v Čovek ima dva uva i jedna usta - da bi govorio upola manje nego što sluša.
v Dajemo savete, ali - pružamo li dobar primer?
v Ako želiš da bude mudar, nauči da razumno pitaš, pažljivo slušaš, mirno odgovaraš - i prestani govoriti kad se ništa više nema reći.
v Ako govoriš, neka tvoje rieči budu vrednije od tvog ćutanja.
v Što je čovjek mudriji i bolji, više primećuje dobro u ljudima.
v Čovek se probija dok je mlad. Kasnije pazi da se mladi ne probijaju.
Naravno, ima mnogo drugih i još mudrijih i bolje sročenih izreka, ali ove sam smatrao dovoljnom osnovom za diskusiju i razmišljanje o sebi samima i ljudima oko nas.Zapravo sve izreke o životu, sreći, ljubavi, mržnji, bogastvu, ratu, mudrosti, istini i...se odnose na coveka.