Perpetuum mobile ekonomisti

Saša Radulović RSS / 09.09.2009. u 23:25

Danas je ekonomista dr Zoran Popov, jedan od autora našeg penzionog sistema, gostovao na vestima B92 i izneo perpetuum mobile ocene dostojne svih najboljih teoretičara besplatnog ručka. Postoje ozbiljne šanse da broj penzionera dostigne broj zaposlenih. Trenutni rezultat je 1.650.000 penzionera prema 1.850.000 zaposlenih. A za pogoršanje ovog rezultata će nam biti kriv MMF. Jer traži da racionalizujemo državnu upravu, zdravstvo i školstvo, i da reformišemo penzioni sistem !!! Da je ovo rečeno od strane Đure samoupravljača, ja bih razumeo. Ovako je strašno.

Jer, kako reče gospodin Popov, ako budemo slušali MMF i njihove nepametne predloge, ukidanje viškova će dovesti do otpuštanja ljudi što će dodatno smanjiti broj zaposlenih i time pogoršati odnos penzionera i zaposlenih !!!! Nisam mogao da verujem. Prvo sam bio ljut, a zatim pomalo obeshrabren i tužan. Ako ovako govori autor penzionog sistema ... A kako bi bilo da država zaposli još jedno 200.000 nepotrebnih i time direktno podigne zaposlenost? Ne moraju ni da dolaze na posao. Samo jednom da uzmu platu. Da li bi ovo popravilo situaciju?

Ponoviću još jednom anegdotu iz žiovota Miltona Friedmana kada su ga u jednoj od prepetuum mobile država poveli da pogleda kako grade puteve. Na gradilištu je bilo mnogo ljudi koji su radili sa lopatama. On je pitao vrle rukovodioce zašto ne koriste mašine. A oni su mu odgovorili da ovako sa lopatama postižu visoku zaposlenost. On ih je onda pitao: "A zašto im onda ne uzmete lopate i date kašičice?"

Istom ovom logikom, ekonomije ne bi trebala da teži povećanju produktivnosti, jer to dovodi do smanjenja zaposlenosti. Neproduktivinije kompanije za isti proizvod trebaju više ljudskog rada, odnosno više zaposlenih. A to je dobro za odnos penzionera i zaposlenih.

A onda u istom dahu, ekonomista nam govori da je problem u tome što nam ekonomija ne generiše radna mesta. A što li? To nam nije rekao. Da nije možda zato što ovi ogromni viškovi, neefikasna administracija, ogroman teret penzija, neracionalno školstvo i zdravstvo, ugušiše privredu? Da nije možda to?

Pa nam onda još objasni da reforma penzionog sistema nije ni potrebna. Jer je on po modelu sličan i nemačkom i švedskom, a i oni imaju probleme. Tako da on i ne vidi da treba nešto menjati. Treba samo privreda da nam proradi !??? A ima li neka razlika? Neka suštinska razlika?

Da li su njihovi penzioni fondovi prazni? Jer naš jeste. Mi uopšte nemamo fond. Naš fond, fond u koji su ulagali današnji penzioneri, je pojela državna politika devedesetih godina. Tih devedesetih godina, propala nam je ekonomija. Progutale je sankcije, inflacija i potpuni raspad države. Tako da fonda nema.

Međutim, obaveze su ostale. Upravo one su i definisane tim zakonom. A kolike su te obaveze?

Godišnji izdatak Srbije za penzije je oko 4 milijarde evra. 4.000.000.000 evra. I tako svake godine. To je kao da ste dužni 80 miljardi evra uz kamatu od 5%. 80.000.000.000 evra. Godišnji izdatak na penzije vam je kao kamata na ovoliki dug. Ovo je naravno pojednostavljenje računice, ali suština nije daleko od ovoga. E toliko je država dužna svojim građanima. To je najveći dug države, samo što je skriven. Sav drugi dug države je patuljak prema ovome.

I kako plaćamo kamatu na taj dug? Jer ne plaćamo dug, samo kamatu. Da bi počeli da smanjujemo i sam dug treba DA REFORMIŠEMO PENZIONI SISTEM. Pa na teret privrede. Svaki zaposleni i poslodavac izdvajaju iz svoje plate. Svi mi građani. To izdvajanje zovemo DOPRINOSI. Mada to u stvari nisu doprinosi već čist porez. Jer doprinos je kada doprinosite penzionom fondu, koji onda raspolaže sa tim što ste vi doprineli, pravi da to što ste doprineli raste, pa da ima novca da vam isplaćuje penziju kada ostarite. Država ovaj novac uzima sa leđa privrede i plaća svoj najveći dug sopstvenim građanima.

Pod ovim dugom i "doprinosima" kojima se dug finansira, kao pod "doprinosima" za zdravstvo se guši privreda. Njen beg je u sivu ekonomiju. Jer bruto plata je opterećena sa 47.8%. OVO JE NERAZUMNO. Niko u svetu ovo ne bi plaćao. Ni Nemci. U svim uspešnim ekonomijama sveta imate progresivan poreski sistem. Kod nas imamo regresivan. Do 5x prosečna plata, plaćate 47.8%, a posle 20%. Pa kada ministarka Dragutinović počne o ovome da priča (priznajem nemušto, bez osećaja za emocionanlu javnost i generalno nerazumevanje progresivnog poreza, a i nedopečeno) digne se kuka i motika protiv njenih predloga. A čitav normalan i uspešan svet ima progresivan poreski sistem.

A kolika je ta siva ekonomija koja je pobelga od nerazumnog poreza? Procene su 30-40% GPDa, odnosno oko 10 milijardi evra.

I šta da radimo? Pa samo nam se govori. Privreda treba mnogo vremena da dovede do zapošljavanja. Ovo ide kroz rast GDP-a i ide sporo. Privreda se ne stvara iz vazduha. Privreda se ne stvara demagogijom ministra ekonomije o tome kako će država oporaviti propala preduzeća svojim investicijama ili gradnjom skijališta državnim parama ili ... Izgradnja privrede ide polako u povoljnom investicionom okruženju koje mi nismo. Znači ovako neće brzo. Imamo li neku rezervu? Pa pogledajte kolika nam je siva ekonomija. Da bi je suzbili treba nam:

reforma poreskog sistema

reforma penzionog i socijalnog sistema.
 

a onda i jaka, nekorumpirana i dobro organizovana administracija praćena dobrim zakonima i ovlašćenjima za suzbijanje sive ekonomije.

Gospodin Popov ovo ništa ne vidi. On i sam kaže da ne zna najbolje šta da radimo u ovoj situaciji. Jer njegov penzioni sistem je dobar. Imam ja predlog: kada ga sledeći put pozovu, da im se zahvali i kaže da ne zna šta da se radi. I da ne dolazi na televiziju. Ili još bolje, da ga ne zovu. Morao bi voditelj bolje da zna.

Prilažem vam link na intervju.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=09&nav_category=9&nav_id=380535

 



Komentari (101)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 00:09 10.09.2009

MMF kao ekonomski superEgo

Kako to da se ovde malo ko uopšte zapita, zbog čega nam se stalno dešava da nam uporno dolaze predstavnici raznoraznih institucija, od onih krupnih i veoma značajnih, do onih koje su sitne ali dovoljno simbolične , da nam pripovedaju šta je za nas same dobro ! Ima dva scenarija - ili smo mi jedna napredna civilizacija koju su, eto, iz čistog hira došli da porobe, ili nam ti koji dolaze stvarno ponekad govore ono što je matematički logično i jasno vidljivo i što je, u krajnjoj liniji, za naše dobro !

Da nije demagogije, koja je po pitanju odnosa prema MMF-u obuzela i mnoge ovdašnje blogere, odgovor bi bio veoma jednostavan.

A nakon dosezanja tog jednostavnog odgovora, videlo bi se da ovaj blog puno istina izriče ...

Dakle - reforme, investicije, podizanje proizvodnje i produktivnosti ... Zvuči poznato? Naravno. Samo što malo ko želi da krene sa sprovođenjem toga. Većini se čini da će nešto izgubiti. Upravo taj strah jeste siguran put ka propasti. Svako investiranje u prvom trenutku jeste gubitak, ako se tako gleda. Kasnije, stiže dobit. Bez prvog nema drugog. Onaj ko nije spreman da se odrekne ma i najmanje sitnice iz svog prividnog dnevnog konfora, kao što je uglavnom slučaj kod nas, ne može da očekuje bilo kakav napredak.

De Selby De Selby 00:29 10.09.2009

naziv je pun pogodak.

I ja sam se bio zaprepastio kada sam cuo ovog "stučnjaka" danas.
"Perpetuum mobile ekonomisti" je odlican naziv za pomenutog. čim sam video naziv bloga bilo mi je jasno čemu je reč.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:04 10.09.2009

Решења?

- Продужење обавезног радног века до 65 година старости за оба пола (ваљда тежимо равноправности?), што је неминовно, али ми неминовности одлажемо док нам их стварност не уведе. VS Непопуларна мера, може је донети само јака влада на почетку мандата или готово општи политички консензус.
- Јачање приватних пензионих фондова (значи повећати квоту дозвољених уплата у њих која се не третира као обична плата са 63-68% намета, мислим да је сада квота око 5.000 динара. VS Чист порески губитак гледано на кратке стазе. Али колико овде има оних који су спремни да гледају на дуге?
- Повећати ефикасност наплате доприноса и пореза на плате, то јест смањити исплате у неригестрованом кешу. VS Привредници садашњу стопу намета ионако доживљавају као харач поредећи је са другим земљама, радије ће плате исказати и подизати као добит, која је вишеструко мање опорезована. Недостаје прогресивна стопа као метод пореског прикупљања пара.
-Смањити садашње пензије. VS Ко ли ће бити тај див-јунак да ово јавно истера, особите пред неке изборе?
- Направити заиста ефикасан државни пензиони фонд, који ће улагати у хартије од вредности (акције, обвезнице), стабилне приходе од некретнина итсл., и тако производити властити приход и стварати своје чврсто финансијско језгро. VS Пожељно решење, али то би подразумевало да се на пример 10% од садашњих пензионих исплата улаже у такав фонд, који би тек за дужи временски период показао праве ефекте, а ко ће то дочекати, што значи да је непопуларно, и коме то стварно треба, кад припада туђој будућности?
Saša Radulović Saša Radulović 08:22 10.09.2009

Re: Решења?

Направити заиста ефикасан државни пензиони фонд


Ne mislite da je ovo oksimoron?

NIšta ne može bez reforme i poreskog i penzionog sistema. Većina ovoga što ste napisali je poželjno, ali daleko od dovoljnog.
Dubravka Bozinovic Dubravka Bozinovic 14:32 10.09.2009

Re: Решења?

penzionog

Ako se fond iz kojeg se finansiraju penzije zove "penzioni", zašto se fond koji drži akcije ne zove "akcioni"?
subwire subwire 20:15 10.09.2009

Re: Решења?

Mislim da se oksimoron nalazi skriven u cinjenici da u istoj recenici imamo rec "efikasan" i "drzavni". Ko je jos video ista efikasno sto je istovremeno i drzavno?

P.S. Lazna obecanja i pljacke gradjana se ne racunaju.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:54 11.09.2009

Re: Решења?

subwire
Ko je jos video ista efikasno sto je istovremeno i drzavno?

Ја.

JTI: Japan Tobacco Inc. (... It was two-thirds owned by the Japanese Ministry of Finance until June 2004, and the Japanese government share is presently 50%...)
Saša Radulović
Направити заиста ефикасан државни пензиони фонд

Ne mislite da je ovo oksimoron? NIšta ne može bez reforme i poreskog i penzionog sistema. Većina ovoga što ste napisali je poželjno, ali daleko od dovoljnog.

Не мислим. В. горе.

Узгред, Саша, оно моје пожељно а недовољно, ти доле понављаш, испод Доктора Вуа.
subwire subwire 03:25 13.09.2009

Re: Решења?

Predrag Brajovic
subwire
Ko je jos video ista efikasno sto je istovremeno i drzavno?


Ја.

JTI: Japan Tobacco Inc. (... It was two-thirds owned by the Japanese Ministry of Finance until June 2004, and the Japanese government share is presently 50%...)


Efikasni u cemu? U izazivanju raka pluca?


Uh... jaka mi efikasnost....
Saša Radulović Saša Radulović 10:36 13.09.2009

Re: Решења?

Не мислим. В. горе.


Dobro. Dajte nam onda primer jedne efikasne državne službe, fonda, bilo čega u Srbiji, koja ima stručne ljude?

Ne zaboravite da tim ljudima koji upravljaju fondom treba poveriti milione, pa i milijarde evra na upravljanje, odlučivanje gde investirati, koliko i uvećavanje vrednosti.

Dok god postoji izbor, odnosno gde ja imam izbor da li da koristim takav državni investicioni penzioni fond, sa državnim ćatama koji će biti stručni da investiraju ili neki drugi i treći i četvrti koji nisu državni, i koje mogu da menjam kada ja hoću kada mi se ne svidi šta rade sa mojim novcem, ja nemam ništa protiv da vi svoj novac šaljete u takav državni fond kod tih stručnih ljudi.

Ovde naravno govorimo samo o drugom i trećem stubu. Prvi stub, penzije kao deo socijalne zaštite , koje se finansiraju iz budžeta, za koje nema doprinosa i koje pripadaju svima bez obzira da li je neko bio zaposlen ili odgajao decu ili bio bolestan ili bio lenjivac.

Inače je mislim da je ono što se zove drugi stub potpuno nepotrebno. Ima ga i Kanada. Zove se CPP. I tu je još uvek zbog nasleđa i sindikata, državnih službenika i njihovih privilegija, državnih preduzeća itd. Treći stub, u Kanadi se zove RRSP, je osnov za štednju za penzije i svaki građanin je sam odgovoran da li će i koliko štedeti i odvajati za starost. Sve ovo znajući da je tu uvek prvi stub koji je nosilac socijalne sigurnosti. Tako da i ako ne štedite ništa, imaćete penziju od koje može, doduše veoma skromno, da se živi.

JTI Japan Tobacco ili Telenor su državni samo u smislu da je država delom vlasnik. Oni su akcionarska društva. Oni su efikasni zato što su preduzeća koja nemaju monopol već se takmiče ravnopravno sa ostalim učesnicima na tržištu. Efikasni su i zato što se država i političke partije ne mešaju u upravljanje i menadžment jer bi time uništili preduzeće. Odnosno uništila bi ih konkurencija.
subwire subwire 15:31 13.09.2009

Re: Решења?

JTI Japan Tobacco ili Telenor su državni samo u smislu da je država delom vlasnik. Oni su akcionarska društva. Oni su efikasni zato što su preduzeća koja nemaju monopol već se takmiče ravnopravno sa ostalim učesnicima na tržištu. Efikasni su i zato što se država i političke partije ne mešaju u upravljanje i menadžment jer bi time uništili preduzeće. Odnosno uništila bi ih konkurencija.


Upravo tako, u potpunosti se slazem!
Doctor Wu Doctor Wu 07:05 10.09.2009

47.8%? Ni Nemci?

Boga mi, ovde piše drukčije. To su porezi iz 2005. a rekao bih da se u međuvremenu što šta promenilo i da su porezi otišli gore (i da će tek ići).

Meni se čini da bi neko rešenje ovog problema trebalo tražiti i u sledećem:
1) uvesti reverse mortgaging kojim bi se penzionerima koji to žele omogućilo da do kraja života dobijaju penzije u zamenu za equity (tj stanove) koji poseduju.
2) podeliti akcije javnih preduzeća kao što su EPS i Telekom penzionerima, tako da bi im se penzije isplaćivale iz dividendi ili trgovine akcijama.

Inače se slažem sa Brajovićem da je ogroman problem srpskog društva u tome što se gleda samo ispred nosa. Ne uviđa se da će se buduće penzije na ovaj ili onaj način isplaćivati iz onoga što budu stvorile današnji klinci i da je zbog toga neophodno ulagati u što bolje i kvalitetnije školovanje te dece.

I slažem se da je od srpskih ekonomista (svih i onih komunjarskih i ovih šatro liberalnih) jedino gora atomska bomba.
Saša Radulović Saša Radulović 08:29 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Doctor Wu
Boga mi, ovde piše drukčije. To su porezi iz 2005. a rekao bih da se u međuvremenu što šta promenilo i da su porezi otišli gore (i da će tek ići). Meni se čini da bi neko rešenje ovog problema trebalo tražiti i u sledećem:1) uvesti reverse mortgaging kojim bi se penzionerima koji to žele omogućilo da do kraja života dobijaju penzije u zamenu za equity (tj stanove) koji poseduju.2) podeliti akcije javnih preduzeća kao što su EPS i Telekom penzionerima, tako da bi im se penzije isplaćivale iz dividendi ili trgovine akcijama.Inače se slažem sa Brajovićem da je ogroman problem srpskog društva u tome što se gleda samo ispred nosa. Ne uviđa se da će se buduće penzije na ovaj ili onaj način isplaćivati iz onoga što budu stvorile današnji klinci i da je zbog toga neophodno ulagati u što bolje i kvalitetnije školovanje te dece.I slažem se da je od srpskih ekonomista (svih i onih komunjarskih i ovih šatro liberalnih) jedino gora atomska bomba.


A šta piše drugačije? :) Uzmi Kanadu kao reper. Mislim da je to najbolji reper za kako treba.
I uzmi i to da svaka upešna zemlja ima progresivan porez. Znači da više od pola stanovništva plaća manje od proseka. Da oni koji zarađuju malo gotovo da i ne plaćaju porez.

----------------
Odgovorih na brzinu i ne pročitah naslov posta:), pa da dodam: NI NEMCI. I Nemci imaju progresivan sistem oporezivanja. Nije nerazumo imati poresku stopu od recimo 50%. Nerazumno je da ona počinje od prvih 200 evra koje zaradite. Razumno je da ona postoji za bogate članove društva. To je suština naše siromašne siva ekonomije: ogroman broj ljudi oteran da iz egzistencijalnih razloga radi na crno.

Potpuno je nerazumno imati regresivan poreski sistem. Na prvih 200 evra (i slovima dve stotine evra) koje neko zaradi mesečno država uzima preko 40%. To nigde nema. I onda se čudimo zašto nam je tolika siva ekonomija. Za one koji zaradjuju mnogo, mnogo, mnogo više, država uzima manje od 20% i još na većinu toga uopšte ne uzima doprinose. Npr. prihodi od kapitala. To naravno nisu akcije već privatnik koji sam sebi isplaćuje dividende umesto plate što je naravno potpuno legalno i zakonito. A zato građevinski radnik u Vranju od 200 evra bruto, dobija oko 115 evra neto. Pa ne radio na crno.

drug clan drug clan 13:04 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Doctor Wu

Meni se čini da bi neko rešenje ovog problema trebalo tražiti i u sledećem:
1) uvesti reverse mortgaging kojim bi se penzionerima koji to žele omogućilo da do kraja života dobijaju penzije u zamenu za equity (tj stanove) koji poseduju.


Sve ovo predlazes tako da sirotinja za svog radnog veka ne moze da stekne nista sto bi sledecoj generaciji dalo dobru polaznu osnovu da se lakse iskobelja iz lose klasne pozicije u kojoj se nalazi? Tako bi se sve sledece generacije prisilile da pola svog zivotnog veka iznova rade za kamatu na kucu ili stan jer nista od prethodnih generacija ne bi mogli da naslede. I ne samo to vec predlazete da ljudi posle 200-300% kamate koju su platili prilikom kupovine treba da tu istu nekretninu vrate bankama ponovo placajuci kamatu ovaj put na equity loan sto bi znacilo da neko da bi ziveo u nekom stanu ili kuci treba da plati 5 puta vecu cenu od prodajne cene te nekretnine i da bankari uzmu 400% kamatu. Da li vi znate da to znaci da bi ljudi od ukupnog vremena koje rade za svoj krov nad glavom (u srbiji oko 70% radnog vremena jednog radnosposobnog clana porodice) na svaki sat rada za sebe radili jos 4 sata za banku? Pa to nije bio slucaj ni u hardcore feudalistickim sistemima gde je faudalac bio vlasnik sve zemlje. Samo jos da predlozis 50% porez na nasledstvo ako slucajno neko umre pre nego sto mu banke sve uzmu i sve ce biti udeseno kako samo bankari mogu sami sebi pozeleti.

Saša Radulović

Sta vi mislite da je svrha postojanja drzave i svake druge drustvene zajednice? Da stvori sistem u kome ce svi bolje ziveti ili "efikasan" sistem u kome ce se ostvarivati profit. Sta ce biti sa tih 200 000 "viskova" koji nece imati posao? Da li ce ta "efikasnost" vaseg ili MMF-ovog predloga pomoci nasem drustvu u svom glavnom cilju da omoguci svima bolji zivot? Da li ce tih pola miliona koji ce ostati bez prihoda biti dobri za ovu zemlju?

Penziju sa pravom poredite sa dugom drzave sto ona u stvari i jeste i to veoma povlasceni kredit koji su ti ljudi dali buducim generacijama, da nije bilo tih ljudi i njihovog kredita buducim generacijama danas bi se svi u srbiji vozili na taljigama koje bi im ostale posle WWII. Ti ljudi su sagradili sve sto vidite oko sebe, cak i ono sto izgleda mnogo starije jer je bilo sruseno i sada biste vi njima smanjili penzije a Dr bi im uzeo i ono malo sto su za sebe stekli. I sve da bi se postigla efikasnost.

I ukoliko nema posla za sve da bi se radilo lopatom treba ljudima dati kasike jer je tako pravednije i bolje. To u srbiji nije slucaj jer ima toliko toga da se uradi i kada bi se samo oslobodili ideje kako mora biti "efikasno" ova zemlja bi imala sanse da se iskobelja iz rupe u koju je upala tezeci da ostvari princip efikasnosti. Ovako slusajuci price o "efikasnosti" niko ne cisti kanale, niko ne gradi sistema za navodnjavanje, puteve, pruge, itd. jer se to trenutno u srbiji ne moze ostvariti uz profit stoga nije "efikasno" i ne treba ni graditi. Svrha stvaranja po vama nije dobrobit u koriscenju stvorenog vec u ostvarivanju profita, ako na autoputu nema profita svi treba da se voze u taljigama.

Sada banujte i ovaj moj stari account da slucajno neko ne bi rekao nesto sto se protivi vasim idejama. Samo se pitam da li cete ovaj tekst proglasiti trolom jer "nije" na zadatu temu ili cete ici vasom poznatom varijantom o brizi za "kvalitet" vaseg bloga koji ja iznosenjem drugacijeg misljenja kvarim!
jasminas jasminas 14:51 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

drug clan

vi mislite da je svrha postojanja drzave i svake druge drustvene zajednice? Da stvori sistem u kome ce svi bolje ziveti ili "efikasan" sistem u kome ce se ostvarivati profit. Sta ce biti sa tih 200 000 "viskova" koji nece imati posao? Da li ce ta "efikasnost" vaseg ili MMF-ovog predloga pomoci nasem drustvu u svom glavnom cilju da omoguci svima bolji zivot? Da li ce tih pola miliona koji ce ostati bez prihoda biti dobri za ovu zemlju?


Država ne može i ne treba SVIMA da obezbedi dobar život. Država treba i mora da obezbedi takve uslove da svako, ili bar većina (izuzev određenih grupa stanovnika) može da živi u skladu sa svojim sposobnostima, zalaganjem, ambicijama i slično, da ne dužim.

UVEK treba gledati šta je to što će VEĆINI stanovništva doneti bolji život, a mislim da taj kriterijum treba primenjivati osim u ekonomskim stvarima i kod politike. I DA, tih pola miliona koji će ostati bez posla HOĆE doneti ostatku stanovništva od 5,5 miliona bolji život, stoga će biti dobro i za ovu zemlju.
adam weisphaut adam weisphaut 15:21 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

1) uvesti reverse mortgaging kojim bi se penzionerima koji to žele omogućilo da do kraja života dobijaju penzije u zamenu za equity (tj stanove) koji poseduju.

Voleo bih da vidim tog pravnika koji bi ti na već stečeno pravo retroaktivno stavio hipoteku, kao što bih i voleo da vidim tu skupštinsku večinu koja će da izglasa...
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 15:44 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Voleo bih da vidim tog pravnika koji bi ti na već stečeno pravo retroaktivno stavio hipoteku, kao što bih i voleo da vidim tu skupštinsku večinu koja će da izglasa...

pa, ako imas kucu u vlasnistvu, imas pravo da je prodas. ako se ti dogovoris sa bankom da joj prodas svoju kucu, ali da ti banka dozvoli da u njoj zivis dok ne umres, a ti banci dozvolis da ti "kupovnu cenu" isplacuje u ratama, sta ima tu skupstina da glasa?

drzava jedino treba da obezbedi da se ugovor postuje, i mozda da podstice banke da takvu uslugu nude. sto mislis da skupstina ne bi htela da glasa za nesto sto same poslanike / partije nista ne kosta, a omogucava ljudima da imaju jos jednu opciju?
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 15:48 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

inace to vec odavno funkcionise u srbiji u privatnom, nefinansijskom sektoru i zove se "dogovor o dozivotnom izdrzavanju" (ili nesto tako).
adam weisphaut adam weisphaut 15:55 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Koliko se sećam on je još pre izneo ideju o reversed mortgagingu zbog toga što su neki penzosi dobijali nekretnine tokom otkupa stanova, po principu "primaš penziju, vrati stan...", naravno ovo bi sprovela država, ne banke, prvo voleo bih da vidim pravnika koji bi sačinio takav zakon a onda bih voleo da vidim ko bi za njega glasao...
bogdan_bizic bogdan_bizic 15:56 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Sta vi mislite da je svrha postojanja drzave i svake druge drustvene zajednice? Da stvori sistem u kome ce svi bolje ziveti ili "efikasan" sistem u kome ce se ostvarivati profit.


Generalno mi nije jasno ovo ili-ili poredjenje. Pa kakav je to sistem u kome svi "bolje" žive a sistem nije efikasan, šta je tu bolje? Koji je primer danas tog sistema? Jedna od osnovnih karakteristika efikasnosti sistema je stvaranje profita. Ako je prethodni sistem (SFRJ) bio superioran - nije mi jasno kako je tako efikasno kolapsirao. Mislim da se ovo odnosi na SVAKI sistem koji je socijalističkog tipa.

I ukoliko nema posla za sve da bi se radilo lopatom treba ljudima dati kasike jer je tako pravednije i bolje.
Pravednije i bolje za koga - za vlast u takvom sistemu?

Postoji gomila razloga zašto ni država ni sindikati (ili radnici) ne treba da budu vlasnici bilo koje kompanije u bilo kojoj formi. Pa u USA je GM upravo bankrotirao iz tih razloga - neki genije je '80 i '90-tih došao na ideju da proletarijat može da ima udeo u celom dilu (u USA!). Kada je došlo vreme za rezanje troškova niko nije želeo da vidi problem. Možda je sada dobra ideja da se nekom od radnika GM koji su ostali bez posla objasni kako može da uzme manju kašiku.
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 16:02 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

mislim da ne razumes o cemu se radi kod "reverse mortgage". preduslov je da ti imas stan, da bi mogao da ga prodas, to kako si ga dobio nema veze ako je zakonski tvoj.

to sto su neki dobili stanove, a neki su morali da rade i grade ili kupuju po trzisnim cenama je nepravda, ali nema veze s ovom.

a cinjenica je da kada gledamo da li je neko siromasan, moramo gledati i assete, a ne samo prihode. jer nije isto ako imas penzionera koji ima stan od 100 hiljada evra i kuka kako je siromasan jer mu je penzija 20 hiljada, i penzionera koji zivi u iznajmljenom stanu i prima penziju od 20 hiljada (ili 30). ta dvojica nisu jednako siromasni.

i potpuno je razumno, ako imas velike assete, a male prihode, da nesto od asseta prodas da bi isfinansirao tekuce troskove.
adam weisphaut adam weisphaut 16:11 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ja govorim o predlogu konkretnog "doktora", već ga je iznosio ne o kompletnoj ideji reversed mortgaginga a što se tiče ideje:

a cinjenica je da kada gledamo da li je neko siromasan, moramo gledati i assete, a ne samo prihode. jer nije isto ako imas penzionera koji ima stan od 100 hiljada evra i kuka kako je siromasan jer mu je penzija 20 hiljada, i penzionera koji zivi u iznajmljenom stanu i prima penziju od 20 hiljada (ili 30). ta dvojica nisu jednako siromasni.

pa možda je taj neko u stanu od 100 m2 u povlešćenijem položaju ali zakonski je obaveza ista i prema njemu i prema onom ko živi u iznamljenom stanu...
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 16:35 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

pa možda je taj neko u stanu od 100 m2 u povlešćenijem položaju ali zakonski je obaveza ista i prema njemu i prema onom ko živi u iznamljenom stanu...

pa to i ja kazem. ako ti nije dosta ono sto ti daje drzava, a imas stan prodaj, a ne da trazis vecu penziju. jer ovako, drzava (tj gradjani) imaju jednake obaveze i prema siromasnima i prema milionerima.

a sama zakonska obaveza treba da se smanjuje (vec je receno zasto), a ljudi da se navikavaju da sami finansiraju svoje penzije (iz para koje ce proisteci iz manjih poreza, ako se ne bude placalo toliko veliko obavezno "penziono osiguranje" i druge ustedjevine). pa onda ko hoce stan da kupi, ko hoce u dobrovoljan penzioni fond, a ko hoce neka spicka sve pare na kafanu i muziku. neka svako za sebe odluci da li bi da vise trosi u mladosti ili u starosti. a drzavna penzija za sve, neka bude na nivou socjalne pomoci.
ninasimone ninasimone 17:10 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

bogdan_bizic
Jedna od osnovnih karakteristika efikasnosti sistema je stvaranje profita.

Sistem da bi bio efikasan, mora pre svega da bude na pozitivnoj nuli, da break even a za to su kljucni troskovi. Cini mi se da je J.P. Morgan ili vec neko od te ekipe rekao: "Keep your eyes on the cost and profit will take care of itself". Pazite na troskove a profit ce se sam brinuti o sebi. Odlican savet za sve koji u trci za profitom grade neodrzive kule u vazduhu.
Postoji gomila razloga zašto ni država ni sindikati (ili radnici) ne treba da budu vlasnici bilo koje kompanije u bilo kojoj formi. Pa u USA je GM upravo bankrotirao iz tih razloga - neki genije je '80 i '90-tih došao na ideju da proletarijat može da ima udeo u celom dilu (u USA!). Kada je došlo vreme za rezanje troškova niko nije želeo da vidi problem. Možda je sada dobra ideja da se nekom od radnika GM koji su ostali bez posla objasni kako može da uzme manju kašiku.

Ako mislis na to da radnici poseduju akcije u firmi u kojoj rade, ne vidim sta je tu sporno. Svaki gradjanin ima pravo da kupi akcije bilo koje firme na berzi a svaka firma ima pravo da svojim radnicima da akcije kao deo paketa.
Najveci troskovi GM odlaze na zdravstveno koje je nenormalno skupo. Posto ne postoji univerzalno drzavno osiguranje, kao na primer u Japanu, GM tu u startu ne moze da bude konkurentan Tojoti. Zasto su se radnici grcevito borili protiv rezanje ovih troskova? Zato sto im je to jedina opcija, nemaju nikakvu drugu socijalnu sigurnost. Ako je u Srbiji problem prevelika socijalna zastita (uslovno receno), u Americi je to premala. U oba slucaja, kosta djavo i po na duge staze.

edit: ne samo da nema univerzalnog drzavnog zdravstvenog, nego nema ni dovoljno konkurencije medju privatnim osiguranjima, a ni regulative, pa im se moze kako hoce, cisto da ne mislite da zagovaram drzavno kao jedino resenje.

anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 17:19 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Najveci troskovi GM odlaze na zdravstveno koje je nenormalno skupo. Posto ne postoji univerzalno drzavno osiguranje, kao na primer u Japanu, GM tu u startu ne moze da bude konkurentan Tojoti.

nije problem zdravstveno, nego zastareli penzioni sistem iz prve polovine 20. veka, koji se bazira na "defined benefit" sistemu i sindikatima.

toyota takodje ima firmu (fabrike) u US, koje su veoma konkurentne, pri cemu placa radnicima zdravstveno, ali im je pension scheme po sistemu "defined contribution".
ninasimone ninasimone 17:46 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

anonymous_alcoholic

nije problem zdravstveno, nego zastareli penzioni sistem iz prve polovine 20. veka, koji se bazira na "defined benefit" sistemu i sindikatima.

verovatno i jedno i drugo, ne sporim.

toyota takodje ima firmu (fabrike) u US, koje su veoma konkurentne, pri cemu placa radnicima zdravstveno, ali im je pension scheme po sistemu "defined contribution".

na zalost, vise ni one nisu tako konkurentne. U Kaliforniji su zatvorili jednu, sele je u Kanadu, na jugu se jos drze jer su im tu drzave dale poreske olaksice a radnici nisu u sindikatu, troskovi i pad potrosnje cini svoje.

anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 17:55 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

moja poenta je bila da obe firme imaju troskove zdravstvenog, kao i vecina firmi uostalom u US, pa nisu sve propale. sta vise, US je veoma konkurentna u svetu. tako da ipak bice da nije to u pitanju nego nesto drugo.
ninasimone ninasimone 18:25 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

anonymous_alcoholic
moja poenta je bila da obe firme imaju troskove zdravstvenog, kao i vecina firmi uostalom u US, pa nisu sve propale. sta vise, US je veoma konkurentna u svetu. tako da ipak bice da nije to u pitanju nego nesto drugo.

ok, AA, you win. Zdravstveno nije problem. What was I thinking?
Doctor Wu Doctor Wu 19:12 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Uzmi Kanadu kao reper. Mislim da je to najbolji reper za kako treba.

Šefe, skroz mašiš temu. Uzimaš za reper jednu od najvećih i najbogatijih zemalja na planeti.

Drugo, nisam pisao o progresivnom, regresivnom načinu oporezivanja nego o visini poreza, a u tvom tekstu jasno piše da je srpski (48%) izuzetno visok. Ja sam ti pokazao da nije.

Što se tiče regresivnog načina oporezivanja on je na snazi u bukvalno svim bogatim zemljama na svetu jer bogati plaćaju timove i timove pravnika kojima je jedini posao da svojim klijentima obezbede što manje poreze. Na taj način superbogati povećavaju GDP neke zemlje (kroz upošljavanje advokata i njihovih kancelarija) ali smanjuju svoj doprinos državi.
niccolo niccolo 19:18 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Na taj način superbogati povećavaju GDP neke zemlje (kroz upošljavanje advokata i njihovih kancelarija) ali smanjuju svoj doprinos državi.

I tako treba i da ostane
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 19:22 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

.
Doctor Wu Doctor Wu 19:26 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ako je prethodni sistem (SFRJ) bio superioran - nije mi jasno kako je tako efikasno kolapsirao.

drug clan, Washington D.C.

Kako kolabirao???! Ostao je da živi.
U našim srcima.
I posle Tita, Tito.
Saša Radulović Saša Radulović 19:45 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Drugo, nisam pisao o progresivnom, regresivnom načinu oporezivanja nego o visini poreza, a u tvom tekstu jasno piše da je srpski (48%) izuzetno visok. Ja sam ti pokazao da nije.


Ali ja jesam i upravo o tome stalno i pišem. Možda nisam bio precizan, ali valjda si do sada taj deo ukapirao. Problem našeg sistema nije to što je prosek najviši na svetu već to što je regresivan i što počinje na prvih 200 evra koje neko zaradi. To je i uzrok sive ekonomije.

Šef kaže da je Kanadski poreski sistem reper za usklađene poreske stope, oslobođenu ekonomiju i socijalnu državu. Bez obzira na bogatstvo društva. Nemački i Francuski sistem sebi mogu da priušte samo bogata društva. Dokle će to moće, ne znam, ali mi se čini da im vreme otkucava.

Kada smo već kod Nemčake u kojoj sam plaćao porez, postoje razne olakšice za porodicu koje drastično smanjuju porez. Na inženjersku platu, stope su bile oko 35%. Za one sa manjim primanjima, mnogo manje. Za samce sa dobrim primanjima ili gde oba roditelja imaju visoke plate, stope su bile ovako visoke.

Da ponovim da budem jasniji: ono što je nerazumno u našem poreskom sistemu je to što je regresivan i što stopa od 45% počinje od prvih 200 evra koje neko zaradi. Znači državi 90 a radniku 110. Ovo nema nigde u svetu. Bolja motivacija od ovih 90 evra za odlazak u sivu ekonomiju još nije izmišljena.
Doctor Wu Doctor Wu 19:56 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Šef kaže da je Kanadski poreski sistem reper za usklađene poreske stope, oslobođenu ekonomiju i socijalnu državu.

Ma, imaju odakle da finansiraju socijalnu državu. Ne znam da li ti brojevi nešto znače, ali 10 miliona kvadratnih kilometara na 30 miliona stanovnika, veliki % visokokvalifikovane relativno mlade radne snage, ogromne rezerve uglja, nafte, vodni resursi, blizina USA, sve jači interes Kine za kupovinom nekretnina, rudnika... Mislim, kako te potencijale možeš da porediš sa potencijalima Srbije?
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 20:02 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ma, imaju odakle da finansiraju socijalnu državu. Ne znam da li ti brojevi nešto znače, ali 10 miliona kvadratnih kilometara na 30 miliona stanovnika, veliki % visokokvalifikovane relativno mlade radne snage, ogromne rezerve uglja, nafte, vodni resursi, blizina USA, sve jači interes Kine za kupovinom nekretnina, rudnika... Mislim, kako te potencijale možeš da porediš sa potencijalima Srbije?
*novo 

dodala bi i sposobnost da uvezu koliko im god treba ljudi. i direktan pristup najvecem trzistu na svetu.
Saša Radulović Saša Radulović 20:53 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Mislim, kako te potencijale možeš da porediš sa potencijalima Srbije?


Nije pitanje poređenja potencijala, već pitanje balansa poreskih prihoda i rashoda socijalne države. Mislim da se kanadski sistem skalira, odnosno da je približno linearan u odnosu na BDP po glavi stanovnika, odnosno da se njegove formule mogu primeniti i u Srbiji. Za razliku od kanadskog sistema, nemački i francuski ne skalira.

Ovo ne pričam napamet, odnosno na osećaj, već sam radio i ekonomske simulacije tako balansiranog poreskog sistema u Srbiji i moji rezultati su jako povoljni po nas i društva slična našem, čitaj siromašna, praznih fondova itd. Naš najveći "resurs" je siva ekonomija, odnosno set poteza koji bi doveo do značajnog smanjenja sive ekonomije i otvorio rast poreskih prihoda uz niže stope. Dva linka koja sam ostavio su rezultat analize. Ukratko:

- smanjiti porez na rad (koji se sastoji od poreza i doprinosa na plate) i uvesti progresivan sistem - time smanjiti porez na rad za većinu građana, uvesti poreske olakšice za decu
- reformisati penzioni sistem tako da državne penzije spadaju u državnu socijalnu zaštitu, sve preko toga je odgovornost pojedinca kroz privatne fondove (ovo ne bi važilo retroaktivno)
- povećati korporativni porez da bude u balansu sa porezom za fizička lica. Stopa od 10% je lišena smisla.
- uvesti jak porez na imovinu
- uvesti ekonomsku cenu struje, grejanja itd. - prekinuti urušavanje EPS-a, Srbijagasa, toplana
- sa druge strane uvesti scoijalnu kartu stanovništva i socijalnu pomoć
- reformisati (smanjiti troškove, broj zaposlenih i istovremeno povećati kvalitet - verovali ili ne kod nas je to moguće zbog stanja u ovim oblastima) zdravstvo, školstvo i državnu administraciju

Krajnji rezultat je otprilike sistem koji funkcioniše u Kanadi, sličan sistemu u Australiji itd.. Njegovo uvođenje kod nas bi trajalo određeni broj godina i moje simulacije pokazuju da bi i za naše siromašno društvo ovo dalo stabilan, poželjan i upravljiv sistem. Za građane. Ne političke monopole.

Ovaj sistem koji imamo je katastrofalan. To što ga imaju i sve zemlje u okruženju nam ni malo ne pomaže. Mislim da bi ovakva reforma dovela do velike konkurentnosti naše privrede.

U narednom blogu (ili jednom od) ću opisati kako najbogatiji deo sasvim legalno i zakonito plaća mali porez kod nas.
Saša Radulović Saša Radulović 20:55 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

dodala bi i sposobnost da uvezu koliko im god treba ljudi. i direktan pristup najvecem trzistu na svetu


Po ovome smo slični. Otvoreno nam je tržište i EU i Rusije. Samo što naši privrednici (čast izuzetcima) nemaju pojma kako da mu pristupe. Više su orjentisani na to kako da cede domaće tržište zaštićeni raznim carinama i propisima.
ninasimone ninasimone 21:07 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Saša Radulović
dodala bi i sposobnost da uvezu koliko im god treba ljudi. i direktan pristup najvecem trzistu na svetu


Po ovome smo slični. Otvoreno nam je tržište i EU i Rusije. Samo što naši privrednici (čast izuzetcima) nemaju pojma kako da mu pristupe. Više su orjentisani na to kako da cede domaće tržište zaštićeni raznim carinama i propisima.

pa, otvoreno im je i americko trziste bas ako hoce...
Saša Radulović Saša Radulović 21:16 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

pa, otvoreno im je i americko trziste bas ako hoce...


To je već naučna fantastika :) Samo strah, divljenje i potpuno nerazumevanje. Amerika je zemlja iz filmova.

Jedino da se neki naši ljudi vrate. Mada mogu samo finansijski nezavisni ljudi da se vrate. Oni kojima je potreban posao nemaju na šta da se vrate.
ninasimone ninasimone 21:48 10.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Saša Radulović
pa, otvoreno im je i americko trziste bas ako hoce...


To je već naučna fantastika :) Samo strah, divljenje i potpuno nerazumevanje. Amerika je zemlja iz filmova.

Jedino da se neki naši ljudi vrate. Mada mogu samo finansijski nezavisni ljudi da se vrate. Oni kojima je potreban posao nemaju na šta da se vrate.

Onaj nas Serbian Unity Congress organizuje neki kao kvazi sajam za firme iz Srbije svake godine. Jedne godine sam tako isla i imala sta da vidim... Na standovima ako i ima nekog, ne smes nista da pitas posto te mrko gledaju, brosure na katastrofalnom engleskom, stavili fotografije nekih polugolih oblajhanih plavusa u katalog sa zdravom hranom... na moj komentar da to bas u US ne prolazi, odgovor je bio sex sells (da ali zna se gde i kako, ne ako hoces da prodas organske kasice za bebe)... Od prisutnih politicara si mogao da cujes samo gomilu ispraznih govorancija, javno, a privatno se nisu libili da kazu koliki im je procenat da se uglave u svaki deal.... A tu je brdo para potroseno na celu organizaciju a rezultat, cist minus.
sinergija92 sinergija92 01:12 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Saša Radulović

- uvesti jak porez na imovinu


Ponavljam primer iz sadasnje poreske prakse...

1./ za automobil starosti recimo 25godina, koji trzisno vredi max 1000evra, ali ima preko 2000cm3, godisnji porez je 55.000 dinara!!! a za one preko 2.500cm3 cak 155.000dinara godisnje, jedini kriterijum je zapremina motora a ne i npr. starost, odnosno, samim time i trzisna vrednost...
2./ Za nekretninu trzisne vrednosti 100.000evra, (gde se, gle cuda uzima u obzir amortizacija, odnosno starost nekretnine, pa jos plus ako neki drzavni funkcioneri treba da otkupe takav stan to je posebna prica ) godisnji porez na imovinu je reda velicina 4.000-5.000dinara!!!

Kakva anomalija, i koliko vidim retko ko o tome prica...verovatno interesne grupe stite svoje interese...
Doctor Wu Doctor Wu 07:32 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Nije pitanje poređenja potencijala, već pitanje balansa poreskih prihoda i rashoda socijalne države. Mislim da se kanadski sistem skalira, odnosno da je približno linearan u odnosu na BDP po glavi stanovnika, odnosno da se njegove formule mogu primeniti i u Srbiji.

Stvarno ne znam šta više da ti napišem osim onoga što sam ti napisao: poreski prihodi od 10M kvadratnih kilometara, eksploatacije najvećih svetski rezervi uglja, nafte, retkih metala, prerađivačke i servis industrije za najveće tržište na svetu se distribuiraju u welfare state koja podržava 30M visokokvalifikovane i relativno mlade populacije. Stvarno mi nije jasno kako to može da se skalira na Srbiju. Ako postoji model koji to radi, onda s njim svakako nešto nije u redu.
Saša Radulović Saša Radulović 10:07 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ako postoji model koji to radi, onda s njim svakako nešto nije u redu.


Ili si pomešao babe i žabe pa te to buni :)

Od čega se sastoji GDP jedne zemlje nema veze sa skaliranjem njenog poreskog i socijalnog modela. Ključna varijabla je GDP po glavi stanovnika, ne njena struktura (koliko o uglja, koliko od nafte, koliko od softvera, koliko turizma itd.). Ima mnogo zemalja koje su pronašle izvore rasta GDP-a po glavi stanovnika bez obzira što su male i što nemaju velika bogatstva u nafti i rudi i prostoru. Struktura GDP-a i postojanje priordnih bogatstava nam samo govori o stabilnosti i projekcijama kretanja GDP-a u budućnosti.

Upravljiv sistem znači da deterministane promene ulaznih parametara proizvode determinisane promene izlaza. Znači ako promenim npr. referentnu kamatnu stopu, u upravljivom sistemu znam kakav ću efekat proizvesti. U onim drugim sistemima (a takav je i naš) za veliki broj promena ulaznih parametara gotovo da nemamo pojma šta će se desiti. Zbog toga iz straha sedimo i veslamo i nadamo se najboljem.

Sistem koji skalira sa GDP-em po glavi stanovnika (a to je osnovna varijabla) znači da velikim rasponom vrednosti GDP-a po glavi stanovnika, osnovne komponente i jednačine sistema ostaju na snazi.

Poreski i socijalni model je upravljiv i skalira ako dobro podnosi sve promene glavnih parametara koji na njega utiču. Koje su ključne promene? Rast i pad GDP-a po glavi stanovnika. Rast i pad stope zaposlenosti. Starenje stanovnišvta. Rast i pad odnosa penzionera i zaposlenih. Prirodni priraštaj itd. Šta ulazi u model? Izvori poreskih prihoda i njihov odnos, socijalna davanja i njihov obračun, nivo potrošnje, osnovni prametri i finansiranje školstva, zdravstva, vojske, osnovne jednačine koje povezuju prihode i rashode, količina administracije, model decentralizacije i državne uprave i njenog finansiranja...

Model koji imaju anglosaskonske zemlje dobro skalira. Primenljiv je i na zemlje sa malim GDP po glavi stanovnika i na zemlje sa velikim GDP po glavi stanovika. Nemački i Francuski i inače EU modeli nisu.
jasminas jasminas 11:11 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ne znam da li dobar ili loš, ali primer može da bude Malta. Bila sam tamo ovog proleća pa sam saznala nešto malo više o samoj zemlji. Malta je zemlja koje nema nikakve, ali apsolutno NIKAKVE prirodne resurse. Na ostrvima koja joj pripadaju ne postoji niti JEDAN JEDINI izvor slatke vode. Zamislite to. Znači, pored svega ostalog (pre svega hrane), oni moraju da UVOZE SVU svoju vodu za piće (tehnička se prerađuje iz mora). Pri tome, Malta je (kako nam je rečeno) najgušće naseljeno ostrvo u Evropi, a nisam sigurna da nije i u svetu. Tamo bukvalno nigde ne možete da pređete više od par kilometara a da ne naiđete na naseljeno područje. Pri tom, Malta nema čak ni prirodne resurse u smislu prirodnih lepota - sve same stenčuge i krš, i ukupno tri lepe plaže, da ne pričamo o bilo kakvom drugom prirodnom bogatstvu. Više od 2/3 ljudi živi od prihoda od turizma, a Maltežani imaju u odnosu na nas poprilično veći standard. Kako je tako mala zemlja, toliko siromašna resursima i tako gusto naseljena uspela da obezbedi svojim stanovnicima tako visok standard ni meni nije jasno.

Kažem opet, da ne bude zabune - situacija Malte i Srbije nije uoprediva, ali dokaz je svakako da prirodni resursi po glavi stanovnika nemaju ama baš nikakve veze sa standardom života.
papillon92 papillon92 17:20 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Malta je posebna prica. Malo finiji, prefiganiji poreski raj. Bilo bi zanimljivo naci koliko kompanija ima sediste na Malti.
Bio sam nekim poslom tamo pre 2 godine, klijenti moje kompanije su 'selili' centralu na Maltu. Cini mi se da je porez na profit kompanije tada na Malti bio 3-4% manji od domicilnog. Vlasnicima savrseno a Malti cist dobitak, jos jedan poreski obveznik.
Dalje, 'visoki' turizam je odlicno razvijen. To je klijentela koja ne pita posto vec da li ima mesta. Marine tehnicki savrseno opremljene za krstarenje Mediteranom.
A generalno, ljudi su opusteni, prosto moj posao je trpeo jer se Maltezani nisu mogli naterati da zavrse nesto na vreme. Nisam mogao da verujem.
Zaista, Malta je potpuno irelevantna za ovu pricu.
ninasimone ninasimone 18:40 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Saša Radulović
[
Od čega se sastoji GDP jedne zemlje nema veze sa skaliranjem njenog poreskog i socijalnog modela. Ključna varijabla je GDP po glavi stanovnika, ne njena struktura (koliko o uglja, koliko od nafte, koliko od softvera, koliko turizma itd.). Ima mnogo zemalja koje su pronašle izvore rasta GDP-a po glavi stanovnika bez obzira što su male i što nemaju velika bogatstva u nafti i rudi i prostoru. Struktura GDP-a i postojanje priordnih bogatstava nam samo govori o stabilnosti i projekcijama kretanja GDP-a u budućnosti.

Samo da razjasnim, jel' ti ovde mislis na GDP per capita (PPP) koji se definise kao 'a purchasing power parity basis divided by population'? Bukvalno, ono sto ti ostane u dzepu kad platis sve dazbine? (naravno, posto se radi o proseku, nekom ostane $5K a neko je u minusu $5K).
edit: drustvene dazbine, ne licne.
ciracirafm ciracirafm 19:17 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Odlicno,jasminas.Posto ne volite demagogiju,dajte otkaz i pridruzite se toj grupaciji od 500000 ljudi i uvecajte dobrobit naseg drustva.
Branislav J. Ciric.
Doctor Wu Doctor Wu 21:40 11.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ima mnogo zemalja koje su pronašle izvore rasta GDP-a po glavi stanovnika bez obzira što su male i što nemaju velika bogatstva u nafti i rudi i prostoru.

Ima (Berumdska ostrva, Angila, Švajcarska, Monte Karlo, UAE), ali to su uglavnom tax havens. Ima i onih kriminalnih (Crna Gora, na primer, i Kosovo, ako bude odradilo nezavisnost).

Nigde nisam rekao da je Kanada bogata samo zato jer ima prirodna bogatstva (ima ih i mnoge afričke zemlje pa su, ipak, mnogo siromašnije od Kanade), nego i zbog toga. Osnovna prednost Kanade je njen specifičan položaj (zanimljiva je kako samim USA tako i drugim velikim igračima, Kini, pre svega, zbog blizine tom tržištu) kao i visok kvalitet relativno mlade i preduzimljive radne snage. Meni se čini da Srbija nema ni takav položaj ni takvu strukturu stanovništva. Ti, očigledno, misliš drugačije.

I stvarno mi nije jasno kojim se modelom se kanadskih 1300 milijardi dolara GDP-ja na 30M stanovnika može skalirati na srpskih 40-ak milijardi na 10M. Po meni, tu su razlike ne u cifri nego u redu veličine.
Saša Radulović Saša Radulović 10:45 12.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

I stvarno mi nije jasno kojim se modelom se kanadskih 1300 milijardi dolara GDP-ja na 30M stanovnika može skalirati na srpskih 40-ak milijardi na 10M. Po meni, tu su razlike ne u cifri nego u redu veličine.


I ekonomija je nauka samo što nije baš skroz egzaktna :) Izgleda kao da ti ovi ekonomski modeli nisu baš jača strana ili se nisi njima bavio ili ne veruješ da su validni. Kao npr. prognoza vremena. Ali si se sigurno bavio u svojoj oblasit pa da probam ovako:

Nezavisna varijabla je GDP po glavi stanovnika. Za Kanadu x=30.000, Srbiju x=4.000. Poreski i socijalni model je set funkcija sa više promenljivih. Osnovne komponente modela su: izvori poreskih prihoda i njihovi grubi relativni odnosi (PDV akcize carine, porez na rad, porez na imovinu), progresivnost, model socijalne zaštite, itd. Model koji se koristi u anglosaskonskim zemljama, među njima i Kanadi, saklira sa promenom te nezavisne varijable, kao i sa promenom ostalih važnih nezavisnih varijabli kao što su: broj penzionera, nezaposlenih itd.

Taj model je upravljiv i otporan na šokove kao što je ekonomska kriza. On je takođe otporniji na sivu ekonomiju. Pored toga je i pravedniji. I kao šlag: dobar za privredu.

Unutar modela imaš parametere kao što su: konkretne poreske stope, relativna visina socijalnih davanja itd. Model skalira, odnosno radi i za Srbiju i za Kanadu. Postoji set parametara unutar modela koji radi odlično za Srbiju. Što je još važnije, daje upravljiv sistem koji otvara efikasan put ka bogaćenju društva i povećanju GDP-a po glavi stanovnika.

Model koji se koristi u Srbiji je ostatak iz socijalizma. Model koji se koristi u Nemačkoj i Francuskoj ne skalira.
Doctor Wu Doctor Wu 12:04 12.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Izgleda kao da ti ovi ekonomski modeli nisu baš jača strana ili se nisi njima bavio ili ne veruješ da su validni.

Pa, dobro, na to koliko su ekonomski pouzdani više i bolje od mene sigurno može da kaže Krugman. On je, čovek, nobelovac, možda bi on shvatio neke od tih tvojih modela.

Što se tiče sličnosti i razlika u strukturi kanadskog i srpskog GDP-ja, o tome ne bih (mislim da su one ogromne i ne bih da se ponavljam), ali ogromne razlike između Srbije i Kanade su i u sledećem: srpska populacija neprestano opada (po stopi od 0.6% godišnje), kanadska raste (po stopi od 1% koja je mnogo veća od ostatka razvijenog sveta), kanadska populacija je mnogo mlađa od Evrope (i nešto starija od USA), a pogotovu od srpske (mislim da je razlika u medijanskoj starosti negde oko 5 godina), Srbija već decenijama ima ogromni trgovinski deficit u poslovanju sa svetom, Kanada je prvi trgovinski deficit maltene u svojoj istoriji zabeležila u februaru 2009...
I tako dalje i tako bliže. Ali tvoj model je sigurno sve ove parametre uzeo u obzir. Jbg, kad si expert.
jasminas jasminas 13:09 12.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

ciracirafm
Odlicno,jasminas.Posto ne volite demagogiju,dajte otkaz i pridruzite se toj grupaciji od 500000 ljudi i uvecajte dobrobit naseg drustva.Branislav J. Ciric.


Gospodine, da li ću ja dati otkaz ili ne, potpuno je irelevantno jer neće doneti nikome nikakav boljitak. Moje radno mesto postoji, i mora postojati osoba koja će obavljati te poslove. Ako ja dam otkaz, neko drugi će morati da dodje na moje mesto. Međutim, ukoliko se u bilo kakvoj reorganizaciji bude utvrdilo da sam ja višak, ja ću bez ikakvih problema otići i pokušati sebi da pronađem novi posao, što mi je nekako logično za svakoga ko se nađe u sličnoj situaciji. Dakle, ja generalno podržavam otpuštanje viška radnika, čak i u slučaju da to bude na moju štetu, jer, DA - mrzim demagogiju i jesam principijelna.

Na primer, generalno, užasno me nervira što moji roditelji (do kojih mi je naravno stalo i kojima ne želim ništa loše) plaćaju godišnji porez na imovinu u visini od 4.000 dinara na stan u centru grada koji košta preko 300 hiljada evra, ali šta da radim...
Saša Radulović Saša Radulović 15:53 12.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Jbg, kad si expert.


Ovo vam stvarno nije trebalo. Vi očigledno umete i bez modela i simulacija. Pomislih da ovo je racionalna diskusija. My bad.
Doctor Wu Doctor Wu 17:13 12.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

Ovo vam stvarno nije trebalo. Vi očigledno umete i bez modela i simulacija. Pomislih da ovo je racionalna diskusija. My bad.

Eto ti sad, još se i naljuti!! Meni se sviđa i uvek podržavam tvoj liberalizam, stvarno nema potrebe da se brecaš na sitna peckanja (a još manje za Vikanjem).
Saša Radulović Saša Radulović 11:06 13.09.2009

Re: 47.8%? Ni Nemci?

sitna peckanja


Ja priznajem da ne umem niti želim ovde da razgovaram na takav način. Meni su ove stvari važne i trudim se da budem ozbiljan. Pa i preozbiljan. Stvari su toliko važne i dramatične. Ja bih to tako rekao samo nekome koga hoću da omalovažim. I to verovatno samo ako bi se taj neko izdavao za eksperta, a pričao gluposti.

Nema uopšte značaja da li podržavaš ili ne. Da pronalaziš rupe u onome što je rečeno ili ukažeš na nešto o čemu treba voditi računa ili ... Zbog toga i cenim tvoje komentare. Recimo ova nepreciznost oko toga da se iz čitanja teksta da zaključiti da je problem samo visina stope. Inače to je omiljeni argument svih političara u Srbiji kako naše stope i nisu toliko velike. A ne vide da je suština problema u progresivnosti i u prvih 200 evra.
Mi se ne slažemo uvek i to je dobro. Razgovaramo već 2 godine. Ali nemoj ovako, jer tu je za mene kraj razgovora.

Krugman govori o CAPM modelu za koji ko se razume u materiju zna da leži ne velikom broju pretpostavki koje nikada nisu ispunjene, pa je i njegova praktična vrednost jako mala.

Ja govorim ne o nekom mom modelu, već o živom kanadsom, nemačkom, američkom (ove modele sam ne samo izučavao već u njima i živeo, po njima plaćao poreze i koristio benefite), francuskom itd. Kada uzmeš taj model i primeniš ga na Srbiju i njene podatke (broj stanovnika, GDP, broj penzionera, broj đaka, strosna struktura, regionalne specifičnosti, veličina sive ekonomije, potrošnja i potrošačka korpa, uvoz, izvoz, tržišna vrednost imovine na raznim lokacijama, itd.) time radiš simulaciju tih modela u srpskim uslovima. A onda posmatraš taj model u kontekstu variranja podataka. Npr. šta ako se poveće broj penzionera, šta ako ljudi šta ako se smanji poreska stopa, šta ako padne GDP, šta ako bude više dece ... Time procenjuješ upravljivost i stabilnost modela i njegov potencijal za rast bogatsva društva, smanjenje poreza, otvaranje prostora za treći penzioni stub, štednju, investiranje ...

Ja mislim da je poreski sistem najveća kočnica, a njegova reforma NAJVEĆA I NAJVAŽNIJA šansa za ekonomski razvoj Srbije.

Eto time se bave ozbiljni makroekonomisti. Da li sam ja ekspert ili nisam, da li ovo radim dobro ili ne, nije na meni da procenim. Bez obzira na to, pokušavam da rezultate tih analiza ovde prikažem na što plastičniji način da bi i čitaocima kojima ova materija nije najbliskija bilo jasnije o čemu treba voditi računa.
blue rider blue rider 08:54 10.09.2009

Aj' se vratimo na pocetak, tj izvor

I racun ispostavimo Tadicu. Koliko nas je kostao PUPS? 10% vise penzija. Sa tih 10% svasta se dalo pokriti.
neoklasicar neoklasicar 09:55 10.09.2009

Imaš li neki citat

od Kejnza ? On je sad u modi. Fridman je demode...
Sepulturero Sepulturero 11:58 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

neoklasicar
od Kejnza ? On je sad u modi. Fridman je demode...


Одлично питање и коментар. Да додам, а зашто ММФ не примењује своје рецепте у Америци и другим земљама које јој гравитирају? Тамо је почела финансијска катастофа.

Осим тога, потпуно исти проблем са празним пензионим фондовима и огромним државним апаратом имају и те земље само што су богатије од Србије (да не улазимо сада у то како и зашто) па то некако издржавају. Додуше, и тамо се предвиђа да можда већ за неколико година неће бити пара за пензије.

Приватни пензиони фондови нису идеално решење јер и они треба да негде улажу те паре које добијају преко доприноса па се поставља питање где. Видели смо пре неколико месеци да чак ни банке више нису сигурне, бар не оне на Западу.
dboki dboki 12:02 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

za razliku od banaka u, npr, Srbiji, koje su od vajkada bile i ostace sigurne...
"зашто ММФ не примењује своје рецепте у Америци и другим земљама које јој гравитирају" -a je l bas uvek moramo da nase dvoriste puno smeca sakrijemo iza smeca necijeg tudjeg dvorista? hajde da pocistimo prvo nase...
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 12:40 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

Да додам, а зашто ММФ не примењује своје рецепте у Америци и другим земљама које јој гравитирају?

mozda zato sto te zemlje ne traze pomoc MMF-a?
neoklasicar neoklasicar 12:55 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

U pravu si...te zemlje imaju svoj sopstveni Perpetuum mobile...štampaju novac...i dug...
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 12:59 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

U pravu si...te zemlje imaju svoj sopstveni Perpetuum mobile...štampaju novac...i dug...

ko je u pravu?
neoklasicar neoklasicar 13:31 10.09.2009

Ti što anonimno piješ

Te zemlje ne traže novac od MMF-a jer ga proizvode u štamparijama...višak izvoze preko pomenute instutucije...
neoklasicar neoklasicar 13:32 10.09.2009

Ti što anonimno piješ

Kapiraš ? I Sloba se tamo usavršavao za bankara pa im preuzeo know-how...jedino nije shvatio da je to mašina za velike...mali ne mogu da izvoze...
Saša Radulović Saša Radulović 17:02 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

Да додам, а зашто ММФ не примењује своје рецепте у Америци и другим земљама које јој гравитирају?


Kao što vam reče anonymous_alcoholic:

mozda zato sto te zemlje ne traze pomoc MMF-a?


I bogate zemlje se neefikasne, imaju razne viškove, probleme sa troškovima zdravstva, školstva, višak administracije, korupmirane političare, nameštene tendere ... Ali nisu siromašni kao mi. I Nemačka i Francuska pa i cela EU imaju velike strukturne probleme. Poreski sistemi su im iskrivljeni. Penzioni sistem neodrživ. Ekonomija previše okrenuta državi i nefleksiblina. Dokle će moći ovako ne znam, ali i nije moj problem. Ja ne navijam za Francusku već za Srbiju. Nisam birao, tako mi grah pao.

Mi smo mali i siromašni. Naši građani su siromašni. Nemci i Francuzi plaćaju osnovne životne potrebe isto kao i mi ili čak malo jeftinije (izuzetak je energija) a imaju plate 5x veće od naših. I nijedna od njih ne uzima porez od 47% na prvih 200 evra koje neko zaradi. Nijedna. A naši ministri od ove kinte finansiraju svoje "projekte".

I ni jedna od njih nema prazan fond za PIO. Ni jedna nije uništila svoju privredu devedesetih godina. Gde mi možemo da se merimo sa njima? Oni su supersile i kreditiraju ostatak sveta. Mi gledamo kako da preživimo.
subwire subwire 21:28 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

Одлично питање и коментар. Да додам, а зашто ММФ не примењује своје рецепте у Америци и другим земљама које јој гравитирају? Тамо је почела финансијска катастофа.


To je valjda jasno, pa rec je o dve razlicita problema. Sem toga oni su se uspesno izborili sa sopstvenim problemima.

Nas problem je bio, ostao i po svemu sudeci ostace prevelika javna potrosnja. Drugim recima, nasa drzava trosi vise nego sto mi mozemo da zaradimo. I samim tim nastaje deficit u budzetu, za koji drzava moze da: a) podigne poreze i b) smanji drzavnu potrosnju (citaj prestane da baca pre na Kosovo, pomaze javna preduzeca i otpusti deo administracije). i c) nastavi da pozajmljuje pare.

Nasa drzava se, po svemu sudeci, nada da ce se (nekim cudom) pokrenuti privreda od koje ce oni poceti da ubiraju vece prihode i moci da nastave po starom. Ali dok se to ne desi, oni ce da pozajmljuju pare od MMF-a, samo koliko da "pregrme" ovu krizu. A za posle ce lako...

Za to vreme ce sve nastaviti da propada. Eventualno ce prodati Telekom Kinezima ili nesto slicno...

Druga stvar, "finansijska katastrofa" nije pocela u SAD-u. Vec je privreda jednostavno usla u recesiju. Sto je sasvim normalna pojava u trzisnim tzv. slobodnim ekonomijama u kojima drzava ne kontroslise svaki aspekt privrede i ekonomskog delovanja. Sustina je, da je zbog niskih referentnih kamatnih stopa, velike dostupnosti kapitala i liberlalnog trzista, polovina svetske ekonomije drzalo kapital u SAD-u. Tako da su SAD povukle pola svetske ekonomije u recesiju sa sobom. Sto je dalje uticalu na smanjen obim investicija svuda u svetu. A samim tim i smanjenjem potraznje, pa i cena sirovina, sto je nas prevashodni izvozni proizvod.

Otud nasa drzava ne moze da naplati dovoljno poreza i doprinosa, jer su zbog pada izvoza pali i prihodi. U principu, sve je moglo da se izbegne da nasa drzava nije kupila Telekom Republike Srpske. Zbog cega danas ne mozemo da zakrpimo rupe u budzetu, jer smo procerdali sve privatizacione prihode. Zato, promasene politicke investicije i rasipnistvo je dovelo krizu u Srbiju, a ne SAD i MMF.
Saša Radulović Saša Radulović 21:34 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

sve je moglo da se izbegne da nasa drzava nije kupila Telekom Republike Srpske


Kamo sreće da je to i da nam samo toliko novca nedostaje :)
subwire subwire 21:51 10.09.2009

Re: Imaš li neki citat

Kamo sreće da je to i da nam samo toliko novca nedostaje :)


Do sada su pozajmili od MMF-a 600 miliona dolara, a kupili su Telekom Republike Srpske za 646 miliona evra. Znaci da bi pokrpili budzet za ovu godinu, doduse ne i za sledecu. Ali bi im barem ostalo para za restruktuiranje. Imali bi barem za otpremnine jednog broja zaposlenih u administraciji. Ipak nesto.
odin2004 odin2004 13:33 10.09.2009

Penzioni fond

Da treba restruktuirati penzioni fond - treba ali bi drzavu trebalo prestruktuirati pre toga. Nije mi jasno zasto je neophodno prisiljavati ljude da ulazu u privatne penzione fondove, zar i drzavni ne bi trebalo da funkcionise na istom principu, ja ulazem pare 40 godina a onda kad odem u penziju dobijam to nazad na kasicicu ili ako bacim kasiku pre vremena neko dobije neku sumu da moze da me sahrani.

Koliko vidim iz komentara ovde predlozi su sledeci:

Da se radni vek produzi koliko ko moze (ili u prevodu dok ne umre na radnom mestu ili bar na putu do posla)
Da se penzije smanje jer su i onako prevelike, sta ce penzionerima pare, oni su svoje zavrsili pa bi mogli i da umru.
Ako su za svog zivotnog veka nesto i zaradili, treba im to oduzeti u zamenu za budjav lebac i caj ponekad
I da dodam moj predlog da skupstina usvoji zakon da svi sa navrsenih 65 vode u sumu i kucnu u glavu zardjalim cekicem.

Moj je predlog da drzavni penzioni fond bude isto dobrovoljni, pa ako hocu da placam da znam sta cu da dobijem na kraju i sa kolikom kamatom (ali u cvrstoj valuti) a ako necu, mogu ja sa mojim parama da radim sta god hocu, da pojedem, popijem ili ih ulozim u nesto sto ce mi donositi profit a drzava mi nije duzna nista. Ovako citavog zivota placas nesto nekom krajnje neodgovornom i na kraju svi sude o tome kako to sto dobijas je previse a u sustini ne mozes ni jogurt da kupis svakog dana.
gorran2 gorran2 13:59 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Ekonomisti smatraju da su penzioneri "remetilački faktor", i predlažu "konačno rešenje".
Možda oni zaista i imaju neka prava (između ostalih i pravo na život) - ali, ako oni budu bezobzirno insistirali na tim pravima, svi ćemo propasti, pa i oni.
Tako da oni gube u oba slučaja.
Prema tome, nije jasno zašto su uopšte nezadovoljni? Neka se lepo koncentrišu i umru.
medjutim92 medjutim92 14:23 10.09.2009

Re: Penzioni fond

gorran2
Prema tome, nije jasno zašto su uopšte nezadovoljni? Neka se lepo koncentrišu i umru.


ok, a imamo li mi koji cemo da vracamo dugove i koje smo nasledili, koji vec na grbaci imamo opterecenje za silnu drzavnu upravu, i koji cemo da finansiramo penzionere svako svojih par komada, roditelje buduce penzionere da ne pominjemo, prava da se bunimo? Ili da treba da budem srecan sto imam bilo kakav posao?
gorran2 gorran2 14:32 10.09.2009

Re: Penzioni fond

medjutim92
gorran2
Prema tome, nije jasno zašto su uopšte nezadovoljni? Neka se lepo koncentrišu i umru.

ok, a imamo li mi koji cemo da vracamo dugove i koje smo nasledili, koji vec na grbaci imamo opterecenje za silnu drzavnu upravu, i koji cemo da finansiramo penzionere svako svojih par komada, roditelje buduce penzionere da ne pominjemo, prava da se bunimo? Ili da treba da budem srecan sto imam bilo kakav posao?
Probajte i vi da se koncentrišete.
Ako je dobro za njih, možda upali i vama?
jasminas jasminas 15:05 10.09.2009

Re: Penzioni fond

odin2004
Moj je predlog da drzavni penzioni fond bude isto dobrovoljni, pa ako hocu da placam da znam sta cu da dobijem na kraju i sa kolikom kamatom (ali u cvrstoj valuti) a ako necu, mogu ja sa mojim parama da radim sta god hocu, da pojedem, popijem ili ih ulozim u nesto sto ce mi donositi profit a drzava mi nije duzna nista. Ovako citavog zivota placas nesto nekom krajnje neodgovornom i na kraju svi sude o tome kako to sto dobijas je previse a u sustini ne mozes ni jogurt da kupis svakog dana.


Od vašeg celog kometara, ovo je jedini deo koji ima smisla.

Ne vidim zbog čega se u mnogim komentarima pominje kako su nama problem penzioneri. Mnogi od nas ovde imaju babe i dede, ili su im roditelji (kao npr. meni) penzioneri. Ja volim penzionere, tj. starije ljude, zaista mislim da od njih može mnogo toga da se sazna i nauči. Ali da mislim da je sadašnji sistem neodrživ - mislim. Saša je u nekom od ranijih postova rekao da su penzije javni dug i da ih tako treba tretirati, i potpuno se slažem sa time - da država isplaćuje penzije onako kako to radi sa servisiranjem i ostalih dugova. NE da se teret penzija prevaljuje na nas zaposlene. Kako će država ovo da izorganizuje ne zanima me, neka se time bave nadležni ljudi i institucije.

Kao ideja, ukidanje obaveznog doprinosa za penzije nije loša, ali mislim da ipak treba ostaviti neki minimalni procenat uplate u državni fond. Taj fond bi trebalo zaista da bude fond, i iz njega da se isplaćuju penzije nama - budućim penzionerima, ali penzije koje neće biti više od neke prosečne socijalne pomoći. Znači - moraš da plaćaš minimalni doprinos, i dobijaš kada na tebe dođe vreme minimalni iznos, čisto da možeš pa preživiš. Ne bih uvodila obavezno privatno osiguranje (mada ostavljam mogućnost da bi možda trebalo), a svakome bih ostavila izbor da prema svojim mogućnostima i željama uplaćuje dobrovoljno privatno osiguranje, od čega će mu zavisiti i visina penzije.
Saša Radulović Saša Radulović 16:45 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Ekonomisti smatraju da su penzioneri "remetilački faktor", i predlažu "konačno rešenje".


Ovakvi komentari zaista nemaju smisla. Nemojte molim vas.
laluza laluza 16:46 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Prema tome, nije jasno zašto su uopšte nezadovoljni? Neka se lepo koncentrišu i umru.

Nejasno, psihicki ili fizicki (na sto manje geografskog prostora, da manje kosta sledeca faza)
Saša Radulović Saša Radulović 17:14 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Koliko vidim iz komentara ovde predlozi su sledeci:


Ne znam gde ste to pročitali. Penzije ne treba smanjiti. Od njih se i onako teško živi. I nikome ne treba ništa oduzeti.
Sistem treba reformisati, raspodela treba da bude pravednija, a formula potpuno drugačija.

Kako treba da bude formula? Po meni najsličnija Kanadskom modelu:
- Svi građani imaju penziju, bez obzira da li su radili ili ne, i to je deo socijalne sigurnosti. Penzija je dovoljna za život, ali ne i više od toga. Kako se društvo bogati, to bi i ova penzija rasla.
- Može postojati drugi stub koji su obavezni doprinosi u državni fond. Po meni je ovo suvišno. Bolje ostaviti ljudima više novca u džepu da sami smisle šta da rade
- Treći stub je dobrovoljno penziono osiguranje koje je oslobođeno poreza. Kod nas je ovo oslobođenje 3000 din mesečno. Treba ga povećati.

Naravno, ovakav obračun ne bi važio unazad, nego od dana kada se promeni penzioni sistem. Tako da bi se deo radnog staža prilikom odlaska u penziju računao po staroj formuli, a deo po novoj.

Doprinose treba ukinuti. Porez na dohodak treba povećati i uvesti progresivne stope.
Nakon ovoga bi mogli da u potpunosti ukinemo i Fond PIO i njegovih 3600 zaposlenih, ali i sva malteretiranja građana i poslodavaca sa birokratijom koja tamo radi.

Zašto sve ovo? Da bi stvorili održiv sistem u kome zahvatanja iz plata padaju i gde je dobit od rada na crno mala, a gubitak veliki. Te da bi počeli da otplaćujemo ovaj skriveni dug od 80 milijardi evra i da ga ne bi ostavljali deci.

Detalje možete pročitati u tekstovima iza dva linka koja se ostavio u blogu.

subwire subwire 21:44 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Doprinose treba ukinuti. Porez na dohodak treba povećati i uvesti progresivne stope.
Nakon ovoga bi mogli da u potpunosti ukinemo i Fond PIO i njegovih 3600 zaposlenih, ali i sva malteretiranja građana i poslodavaca sa birokratijom koja tamo radi.


Mislim da je to jedno od najboljih resenja i u potpunosti se slazem sa Vasim vidjenjem penzionog sistema u Srbiji.

Jedino se ne slazem sa strategijom povecanja poreza na dohodak i uvodjenje progresivne stope oporezivanja. Jer to tera bogatije ljude da manje trose i investiraju. Bolje je pustiti bogatije da vise trose, jer ce se time obezbedit i veci broj radnih mesta. Cilj nam je da imamo zagarantovanu penziju koja bi nam obezbedila nesto vise od minimalnog zivotnog opstanka. Bolje je progresivnu stopu oporezivanja uvesti na imovinu i time motivisati bogate da vise investiraju u poslovanje umesto u kupovinu nekretnina.
Saša Radulović Saša Radulović 22:01 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Jer to tera bogatije ljude da manje trose i investiraju. Bolje je pustiti bogatije da vise trose, jer ce se time obezbedit i veci broj radnih mesta


Ovde se nećemo složiti jer ja mislim da je ovo neoliberalna podmetačina jako bogatih :) Složićemo se samo da treba da bude cilj države da smanjuje potrošnju i smanjuje poreze.

Tržište je zajednički resurs kreiran od strane društva i bez organizovanog tržišta i svih građana koji učestvuju u njemu nema bogaćenja nikoga, bez obzira kako sposobni oni bili. Porez je ulaznica za eksploataciju tog resursa. Želja društva je da budete uspešni u tome. Koji je biznis model te ulaznice?

Postoje besplatna sedišta. Pogled i nije neki. Uzimate od resursa malo, onoliko koliko vam treba za život i odmah to sve vraćate nazad tržištu kroz kupovinu proizvoda i usluga.

Postoje normalna sedišta sa dobrim pogledom. Živite dobro. Crpite iz zajedničkog resursa za dobar život. Vi ste srednja klasa.

I postoje VIP lože. Crpite iz zajedničkog resursa mnogo više od drugih. Zato što ste se dobro snašli, što ste sposobni, što ... To košta.

A onda postoje igrači na terenu ...
gorran2 gorran2 22:09 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Doprinose treba ukinuti. Porez na dohodak treba povećati i uvesti progresivne stope.
Nakon ovoga bi mogli da u potpunosti ukinemo i Fond PIO i njegovih 3600 zaposlenih, ali i sva malteretiranja građana i poslodavaca sa birokratijom koja tamo radi.
O ovome sam mnogo puta maštao kad sam popunjavao onih sedam naloga za prenos koji su potrebni za isplatu jedne plate.
Nas problem je bio, ostao i po svemu sudeci ostace prevelika javna potrosnja.
Naravno, ma koliko to trivijalno bilo, nije problem u prevelikoj potrošnji, nego u premalenoj proizvodnji. Zato bi verovatno trebalo postaviti isto tako dalekovide i dugoprugaške ciljeve i u investiranju u mlade, tj u obrazovanju.
Jedini način da stari žive u koliko-toliko pristojnim uslovima, je da mladi budu u stanju da zarađuju. Tu je ključ problema penzija i problema starih uopšte.
Ideje o otežavanju uslova za penzionisanje (koji su i onako prestrogi) i pomeranju starosne granice, predstavljaju samo maltretiranje nemoćnih.
ninasimone ninasimone 22:56 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Saša Radulović
Jer to tera bogatije ljude da manje trose i investiraju. Bolje je pustiti bogatije da vise trose, jer ce se time obezbedit i veci broj radnih mesta


Ovde se nećemo složiti jer ja mislim da je ovo neoliberalna podmetačina jako bogatih :)


...cuvena 'trickle down economy' ... oni gore odvrnu slavinu samo sto mlaz nije nesto jak a srednji i nizi slojevi sve porozniji, tek sto nesto za'vate, ode sve kroz prste (veliki troskovi zivota), i onda opet oni odgore pokupe sve u cancetu na dnu, pa sve ispocetka. To je kapitalisticki ekvivalent socijalisticke perpetuum mobile ekonomije.
subwire subwire 23:01 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Ovde se nećemo složiti jer ja mislim da je ovo neoliberalna podmetačina jako bogatih :) Složićemo se samo da treba da bude cilj države da smanjuje potrošnju i smanjuje poreze.


Dajte molim vas, mnoga istrazivanja su vec radjena i rezultati su jednoglasni. Bogatima je lako da novac prebace na offshore racune i preusmere svoja sredstva. A zajednicki rezultat je izuzece investicije, jer su se pare nalaze u inostranstvu. Nije nikakva podmetacina, jednostavno se pokazalo u praksi da uvecano oporezivanje bogatih ne vodi vecem ubiranju poreza.

Naravno, ma koliko to trivijalno bilo, nije problem u prevelikoj potrošnji, nego u premalenoj proizvodnji.


Naravno, u pravu ste, sto se tice toga da se radna mesta stvaraju u skoli. Ali, ja licno, ovaj obrazovni sistem vidim skupim i neefikasnim. Jednim delom cak i monstruoznim, jer primorava mlade ljude da upisuju srednje skole suprotno zahtevima trzista i suprotno njihovoj slobodnoj volji. Cineci njihvo strucno usavrsavanje besmislenim. Dovodeci ih u apsurdnu situaciju da se "snalaze" za posao. To je postalo toliko uobicajno da se pise bez znakova navoda. Engleski jezik se uci u osnovnim, srednjim skolama i fakultetima, pa opet vecina svrsenih studenata ne zna engleski i mora da pohadja privatne kurseve engleskog. Cemu onda svi oni casovi engleskog u osnovnoj i srednjoj skoli?

Imamo srednje skole za pekare, apotekare, medicinske sestre, elektricare, elektronicare. Za sva ta zanimanja imamo i kurseve koji traju od 3 - 6 meseci. Sta ce nam onda skole koje traju 3 - 4 godine? Rasipanje, rasipanje, rasipanje....

Sta fali da pustimo svu decu sa upisuju srednju skolu opsteg smera. Da im damo set obaveznih predmeta i da ih pustimo da sami odaberu gde ce se usko specijalizirati. Tako da ukoliko neko posle zavrsene srednje skole ne upise fakultet, a zeli da zaradi, besplatno upise neki od zanatskih kurseva sa kojim bi mogao da nadje lep posao i finansira sebi studije. Sta tome fali? Nista, ali mi bismo radije da ih nateramo da mrze skolu sa 14 godina, kako bi je u buducnosti izbegavali. To daje novi smisao recenici "get them while they're young!" LOL!
gorran2 gorran2 23:13 10.09.2009

Re: Penzioni fond

Ali, ja licno, ovaj obrazovni sistem vidim skupim i neefikasnim. Jednim delom cak i monstruoznim
Apsolutno se slažem, ali to je druga priča.
U stvari, drugi deo iste, jedinstvene priče.
ninasimone ninasimone 00:25 11.09.2009

Re: Penzioni fond

subwire

Dajte molim vas, mnoga istrazivanja su vec radjena i rezultati su jednoglasni. Bogatima je lako da novac prebace na offshore racune i preusmere svoja sredstva. A zajednicki rezultat je izuzece investicije, jer su se pare nalaze u inostranstvu. Nije nikakva podmetacina, jednostavno se pokazalo u praksi da uvecano oporezivanje bogatih ne vodi vecem ubiranju poreza.


Zato su sad svajcarci dobili nalog da ispljunu brojeve tih offshore racuna americkih klijenata. Bunili se bunili, privatnost, itd. pa na kraju popustili. Manje oporezivanje bogatih moze jedino ako ga prati i bolje uterivanje poreza.


anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 17:30 11.09.2009

Re: Penzioni fond

kucnu u glavu zardjalim cekicem.

ih, bre, srbi i zardjale alatke.
jasminas jasminas 15:22 10.09.2009

Perpetuum mobile ekonomisti

Saša, već ste pisali o ovoj temi, i ne znam šta bih dodala osim da se u svemu slažem sa vama. Da li će i kada iko iz vladajuće strukture pokušati da razreši problem penzija ne znam - nadam se da hoće.

Bilo bi super da se u nekom od narednih postova eventualno pozabavite zdravstvom - čini mi se da je situacija donekle slična. Nisam bila lenja pa sam nedavno izračunala - na moje ime (što na moj teret što na teret poslodavca) se mesečno, ukupno, u zdravstveni fond uplati oko 15.000 dinara (150 evra). To je na godišnjem nivou 180.000 (1.800 evra). Prema cenama u privatnim ordinacijama ja sam izračunala da ja potrošim od ove sume možda par stotina evra godišnje, neka bude 300 u proseku. Znači, od mene zdravstvenom fondu ostane oko 1.500 evra godišnje čistog prihoda. Da li je to vama normalno? Da su zdravstvena osiguranja privatna, kolika bi bila moja mesečna premija (relativno mlada i zdrava osoba)?

Jedini privatni Dom zdravlja u Beogradu naplaćuje 30 evra mesečno osiguranje, za to dobijate SVE usluge koje spadaju u osnovnu zdravstvenu zaštitu BESPLATNO (ima ih poprilično i u potpunosti ste upoznati sa time šta je besplatno a šta ne), a ostale usluge dobijate sa popustom (uključujući i stomatološke), bez čekanja i odugovlačenja.

Mislim, šta reći...
Saša Radulović Saša Radulović 17:16 10.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

Postoje računice koje kažu da se u Srbij u primarnoj zaštiti godišnje obavi 10 miliona pregleda, što onda znači da državu jedan pregled košta 4.000 din. Pregledi kod privatnih lekara koštaju 2.000 din u proseku. I to sve sa profitom lekara. Potpunim prelaskom na privatnu primarnu zaštitu bi smanjili troškove primarne zaštite na pola i dobili NEUPOREDIVO kvalitetniju uslugu.
cheshko cheshko 21:59 10.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

Saša Radulović
Postoje računice koje kažu da se u Srbij u primarnoj zaštiti godišnje obavi 10 miliona pregleda, što onda znači da državu jedan pregled košta 4.000 din. Pregledi kod privatnih lekara koštaju 2.000 din u proseku. I to sve sa profitom lekara. Potpunim prelaskom na privatnu primarnu zaštitu bi smanjili troškove primarne zaštite na pola i dobili NEUPOREDIVO kvalitetniju uslugu.


Ta cena je trenutna jer je jako niska tražnja za privatnim lekarima. U slučaju da se ukine državni zdravstveni sistem, nema teorije da naši lekari ne bi krenuli da odvaljuju sa cenama. Samo bi se stvorile nekakve klinike "korporacije", koje bi po istom principu kartela ili oligopola po kojem radi većina naše privrede, skidale kajmak. A ko nema da calne, šut u but...
Ali, da treba da se nešto menja u našem zdravstvu, treba.
Saša Radulović Saša Radulović 22:03 10.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

nema teorije da naši lekari ne bi krenuli da odvaljuju sa cenama


Ima. Zdravstveno osiguranje je i dalje državno. Svi građani su osigurani. Država, baš kao i u Kanadi, propisuje koliko lekar može da naplati određenu uslugu u primarnoj zaštiti. Tu uslugu ne naplaćuje od građana, već od zdravstvenog fonda koji se finansira iz poreza.
gorran2 gorran2 22:12 10.09.2009

"Obogaćeni" lebac

Država, baš kao i u Kanadi, propisuje koliko lekar može da naplati određenu uslugu u primarnoj zaštiti.
Ovo baš ne izgleda kao efikasan metod kontrole cena. Oni koji naplaćuju naime ubrzo pronađu finte za zaobilaženje.
Na pamet mi je palo kako je, kad je država maksimirala cenu "osnovnog" hleba, odmah pronađen "obogaćeni", koji se od običnog razlikovao jedino cenom. I time što ga je, za razliku od običnog, bilo u prodaji.
nikvet pn nikvet pn 10:14 11.09.2009

Re: "Obogaćeni" lebac

Nije baš tako. Doktori su ziheraši osetljivi na driblanje. Ako u privatnoj režiji uvide da mogu da ostvare 2-3-4 prosečna LD bez nervoze; ako fakturisane preglede ( upute, recepte ... ) Fond uredno plaća - sami će braniti sistem. Gubitak licence je dovoljna pretnja protiv 'obogaćenih' pregleda. Ambiciozniji nek otvaraju specijalističke ordinacije.
vdd vdd 18:01 11.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

Jedini privatni Dom zdravlja u Beogradu naplaćuje 30 evra mesečno osiguranje, za to dobijate SVE usluge koje spadaju u osnovnu zdravstvenu zaštitu BESPLATNO (ima ih poprilično i u potpunosti ste upoznati sa time šta je besplatno a šta ne), a ostale usluge dobijate sa popustom (uključujući i stomatološke), bez čekanja i odugovlačenja.


Reći se može da ne razumete šta je zdravstevno osiguranje. Hajde lepo za tih 30 evra izlečite, ne daj Bože, limfom ili ugradite stent ili , hajde nešto trivijalno iz područja dijagnostike - uradite transkranijalni dopler. Sve to može da snađe "mladu i do sad zdravu osobu". To imate u Americi - mislite da ste "forever young" i plaćate osnovno osiguranje, trošite "svoj novac kako hoćete, a ne kako odvratna država kaže", a kad dođe bolest - lečenja nema.
Mladost - ludost, rekli bi matorci...
ninasimone ninasimone 19:46 11.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

vdd
Jedini privatni Dom zdravlja u Beogradu naplaćuje 30 evra mesečno osiguranje, za to dobijate SVE usluge koje spadaju u osnovnu zdravstvenu zaštitu BESPLATNO (ima ih poprilično i u potpunosti ste upoznati sa time šta je besplatno a šta ne), a ostale usluge dobijate sa popustom (uključujući i stomatološke), bez čekanja i odugovlačenja.


Reći se može da ne razumete šta je zdravstevno osiguranje. Hajde lepo za tih 30 evra izlečite, ne daj Bože, limfom ili ugradite stent ili , hajde nešto trivijalno iz područja dijagnostike - uradite transkranijalni dopler. Sve to može da snađe "mladu i do sad zdravu osobu". To imate u Americi - mislite da ste "forever young" i plaćate osnovno osiguranje, trošite "svoj novac kako hoćete, a ne kako odvratna država kaže", a kad dođe bolest - lečenja nema.
Mladost - ludost, rekli bi matorci...

e, to je vec posebna prica a prenosi se i na ostale oblasti zivota. Ako se razbolite, sami ste krivi, niste dovoljno pazili na zdravlje (kao da se mladi i zdravi nikako ne mogu razboleti), sami ste krivi ako izgubite posao (i zdrv. osiguranje), niste se dovoljno trudili, tako vam i treba kad ste nesposobni, bla, bla - kao da nikad niko sposoban i vredan nije izgubio posao. Sve se moze dogoditi svakome u bilo kom periodu zivota! Licna odgovornost je svakako neophodna ali stavljati je na pijedestal, ne resava stvar.
jasminas jasminas 13:25 12.09.2009

Re: Perpetuum mobile ekonomisti

vdd
Jedini privatni Dom zdravlja u Beogradu naplaćuje 30 evra mesečno osiguranje, za to dobijate SVE usluge koje spadaju u osnovnu zdravstvenu zaštitu BESPLATNO (ima ih poprilično i u potpunosti ste upoznati sa time šta je besplatno a šta ne), a ostale usluge dobijate sa popustom (uključujući i stomatološke), bez čekanja i odugovlačenja.Reći se može da ne razumete šta je zdravstevno osiguranje. Hajde lepo za tih 30 evra izlečite, ne daj Bože, limfom ili ugradite stent ili , hajde nešto trivijalno iz područja dijagnostike - uradite transkranijalni dopler. Sve to može da snađe "mladu i do sad zdravu osobu". To imate u Americi - mislite da ste "forever young" i plaćate osnovno osiguranje, trošite "svoj novac kako hoćete, a ne kako odvratna država kaže", a kad dođe bolest - lečenja nema. Mladost - ludost, rekli bi matorci...


Ispravite me ako grešim, ali koliko mi je poznato, sva osiguranja funkcionišu po principu velikih brojeva. Uzmite, na primer, putno zdravstveno osiguranje. Vi platite 1000 dinara za 10 dana, što je 100 dinara po danu. Osiguranje vam pokriva troškove lečenja do 50.000 evra. Vi taj iznos ne pokrivate sa tih svojih 1000 dinara koje ste uplatili već taj iznos pokriva osiguravajuća kuća. Dakle, oni imaju proračune kolika je verovatnoća i za koliki broj osiguranika da se nešto tako desi na putovanju i kaže vam koliku premiju treba da platite da biste bili osigurani do određenog iznosa. Što veći iznos eventualne nezgode osiguranje treba da pokrije, to veći iznos premije koju plaćate mesečno.

Drugi primer je, recimo, osiguranje koje neki od nas plaćaju preko uplatnica Infostana, a to je osiguranje od kojekakvih nezgoda koje mogu da se dese nekoj vašoj nekretnini. Dakle, ja plaćam 30 dinara mesečno, a osiguranje mi pokriva sve (ili do određenog iznosa) troškove za slučaj požara.

Prilikom plaćanja svakog osiguranja, sam osiguranik mora dobro da se upozna sa time šta osiguranje pokriva. Ja nisam ni rekla da osiguranje od 30 evra pokriva specijalističke preglede, već da pokriva samo osnovnu zaštitu.

Da se razumemo na kraju - ne mislim da je sistem privatnih osiguranja dobar, mnogo je bolje ovo što Saša predlaže - da država plaća SVIMA zdravstvenu zaštitu, radili - neradili, ali da klinike i bolnice budu privane, uz uslov da država određuje cenu usluga.

Moj prvobitni komentar se najviše odnosio na to da ja zapravo ne znam šta i koga plaćam - što se u ovakvom sistemu kakav je zaista i ne zna. Mi ne plaćamo lekare, mi plaćamo glupavo, neorganizovano, loše (u smislu usluge nama korisnicima) zdravstvo, puno nepotrebne administracije, a lekari nam imaju mizerne plate.
markonio92 markonio92 15:38 10.09.2009

Kamata i "kamata"

Jer ne plaćamo dug, samo kamatu.

Plus smo u gubitku za tu istu kamatu koju ne realizujemo jer fonda nema. Duplo golo.
aleksandrovasvastara aleksandrovasvastara 18:03 10.09.2009

Potpuno ste u pravu

Naši političari samo gledaju kako da se što više zaduže umesto da probaju da smanje troškove i da naprave što jeftiniju državnu upravu. Prihodi od privatizacije i MMF zajmovi su proćerdani na potrošnju umesto da su uloženi u infrastrukturu i proizvodnju, tako bismo možda pokrenuli privredu i otvorili nova radna mesta.

Pošto iz ove zemlje svi beže, a posebno oni najproduktivniji i pošto se sve manje dece rađa, za desetak godina nećemo ni moći da isplaćujemo penzije ili će biti bezvredne zbog neke nove hiperinflacije.
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:16 10.09.2009

Problem je preozbiljan

Lepo pišeš. Dilema, odnosno problema ima.
Rodilo se, moramo ga ljuljati.
Penzioneri su tu, ne možemo ih eliminisati.
Ali, treba, svakako da treba tražiti neka rešenja. Ne moraju biti bezbolna, jer od bezbolnih rešenja vajde nema.
Ali da se sa prljavom vodom ne izbaci i beba.
Nisam video, medju predlozima šta da se radi, da bih olako pružio ruku i rekao: To je to. Još ne.

Svi smo svesni da se u ovoj zemlji stvari uglavnom otaljavaju. Niko nije voljan da se istinski uhvati u koštac sa problemima.
Lep je naslov. Nisu samo perpetuum mobile ekonomisti, nego su (što je gore) i perpetuum mobile političari.
Jer oni vladaju, a ne ekonomisti.
Da pomenem lično (pomenutog) sadašnjeg ministra ekonomije. On je već u pet-šest vlada na važnim funkcijama (a jedan njegov stranački kolega je već peti put ministar zdravlja! - pa se još hvale time, umesto da se sakriju). Od takvih političara ne može se očekivati istinsko reformisanje, a bez reformi nema boljitka.

Raduloviću, obično se pominju Švedska, Nemačka i druge nama blizu zemlje kada se govori o poželjno "dobro rešenom penzionom sistemu". A ja sam čuo da Australija ima izvrstan sistem.

Kako sam razumeo u putopisnoj TV emisiji Gorana Milća, na hrvatskoj televiziji (nemojte se smejati što sam slušao Gorana Milića. bio sam na odmora i leškario na kauču dok je on mleo i mleo), u Australiji postoji pravna država. Ali istinski. Tamo svaka osoba kad napuni 60 godina dobija od države penziju (recimo od 1.2oo dolara). Bez obzira da li ima 40 godina staža ili samo pet, ili možda uopšte nije radila. Dakle, nezavisno od nekakvih uplata. Država ima zadatak da brine o starim ljudima, a ne o penzionerima, kažu tamo stručnjaci. A postoje ljudi koji su radili 40 godina i ne - primaju penziju, ukoliko su ekonomski dobro situirani. Pa im penzija i ne treba.
I na Goranovo nezaobilazno pitanje "da li to ne smeta onome ko je dugo radio da vidi da neko ko je radio samo nekoliko godina ima penziju", dobio je odgovor: "Ne. Taj što je radio, imao je privilegiju da radi. Taj što nije radio bio je nepriveligovan. A kada ostari, država treba da brine o njemu. Za 1000 dolara može da se smesti u staračkom domu i da mu ostane 200 dolara za džeparac".
Naravno, mnoga pitanja se tu mogu postavljati. Ali ispada da je država tako organizovana da municiozno prati finansijske aktivnosti svakog gradjanina, njegove prihode. (Ne pali ono da bogataš prebaci na kcerku, ženu ili svastiku po jednu kuću, pa da ispadne da je on polusiromašan, i takvi fazoni). Svako plaća poreze. Da ne duljim, oni koji ne primaju penziju od države nisu kivni na državu, jer im ne treba. Ne živi se dva veka.
Daleka je Australija...

Na kraju, da se malo našalim.
Nije ovo precizno rečeno
Radulović
Mi uopšte nemamo fond. Naš fond, fond u koji su ulagali današnji penzioneri, je pojela državna politika devedesetih godina

Nisu oni ulagali, već im to nije isplaćivano na ruke, pa su primali samo neto platu. Da su primali bruto platu, i da su sami morali da ulažu, odnosno uplaćuju u nekakav penzioni fond - možda bi sve bilo drukčije. A taj koji im je nasilno oduzimao sredstva sa ciljem da uplaćuje u penzioni fond jednog dana im je pojeo te pare, kada su se javile nekakve posebne (ne)prilike. Prema tome, naši penzioneri nisu ništa uplaćivali sami...

N. B. Svakako treba reformisati penzioni sistem, makar se išlo nekakvoj uravnilovci. Dok nam privreda ne krene!

Saša Radulović Saša Radulović 19:14 10.09.2009

Re: Problem je preozbiljan

makar se išlo nekakvoj uravnilovci


Mislim da nema potrebe. Ono što treba preispitati su invalidske penzije i to je to.

Dovoljno je reformisati sistem tako da od donošenja novog zakona počinje sistemsko smanjenje ovog skrivenog duga od 80 milijardi evra tako što ga otplaćujemo kroz isplate tekućih penzija, a nove obaveze koje se stvaraju (jer svaka uplata doprinosa zaposlenog dodaje na dug koji će se otplaćivati onda kada ta osoba ode u penziju) budu manje od iznosa koji otplaćujemo. I tako mesec za mesec, godina za godinom, u narednih 20 godina ...

To znači da bi se u trenutku odlaska u penziju, penzija računala po jednoj formuli do donošenja novog zakona, a po drugoj od trenutka donošenja novog zakona. Trebalo bi podesiti i staru formulu i učiniti je pravednijom. Doprinosi "uplaćivani" devedesetih godina bi se morali vrednovati drugačije. Jer su i imali katastrofalno malu apsolutnu vrednost. A tretiraju se isto kao i naše najbolje ekonomske godine (interesantno je da koliko god da bili apsolutno loši, uvek ima i najboljih i najgoih među groznim :). Formule su malo previše tehničke za blog. Ali konačan efekat je da se masa penzija samo ravnopravnije delila i rasla sa troškovim života.

Sa druge strane, bilo kakvo vezivanje penzija za prosečne plate je ekonomsko samoubistvo i to bi moralo prestati. Ovako kako je sada ne može. Jer sada se nalazimo u spirali koja nas vuče u bezdan.

Što se poređenja tiče, meni lično najviše leže anglosaksonski modeli. Tu spada i Australija. Među njima meni najviše leži Kanada koja je po meni pronašla najbolji balans između konkurentne liberalne ekonomije i socijalno odgovorne države sa jakim zdravstvenim, socijalnim i svim drugim zaštitama.
ninasimone ninasimone 19:48 10.09.2009

Re: Problem je preozbiljan

Saša Radulović

Što se poređenja tiče, meni lično najviše leže anglosaksonski modeli. Tu spada i Australija. Među njima meni najviše leži Kanada koja je po meni pronašla najbolji balans između konkurentne liberalne ekonomije i socijalno odgovorne države sa jakim zdravstvenim, socijalnim i svim drugim zaštitama.

Jeste, Kanada ima super balans ali, to sto Wu kaze, ne smemo zaboraviti da od onoliko prostranstva i prirodnih bogatstava zivi 30 miliona ljudi. Kako napraviti isti balans za 8 miliona Srba koji zive na prostoru velicine 'sreskog okruga' Los Andjelesa? Mislim, nije nemoguce ali problem nam je mnooogo velik a dzep mnooogo plitak.

edit: sad citam gore tvoj odgovor na istu primedbu. Ok, skalirano, odnos je kazes isti.
neoklasicar neoklasicar 13:17 11.09.2009

Kad niko ne citira Kejnza, ja ću...

Engleski ekonomista Džon Mejnard Kejnz, rekao je jednom da smo gledano u dugom periodu vremena svi mrtvi...

subwire subwire 15:38 11.09.2009

Re: Kad niko ne citira Kejnza, ja ću...

Zaboravio si da napomenes da je Dzon Mejnard Kejnz bio gej i prezirao moraliste, pa se ipak na kraju ozenio balerinom. Toliko o tome sta je govorio Kejnz.
ninasimone ninasimone 20:08 11.09.2009

Porodicni odnosi

Nakon svih iznetih brojki i predloga, mozda da malo pogledamo kako prosecna porodica u Srbiji izgleda u praksi, odnosno ko se sve izdrzava od tih nesrecnih penzija. Onaj predlog o reverse mortgage funkcionise kad su ljudi stari i zive sami, deca su im manje-vise obezbedjena ili nemaju nikoga pa je pitanje nasledstva nebitno. Kod nas cesto imas vise generacija pod jednim krovom gde imas penzionere, nezaposlene, zaposlene koji recimo vec izvesno vreme ne primaju platu, i sve druge moguce kombinacije. Cesto je ta penzija jedini izvor prihoda citavoj prosirenoj porodici.
Ako stan ode putem 'reverse mortgage' ili prostom prodajom, svi ostaju na ulici pa opet problem. Ono sto Sasa predlaze, da se jasno oznace socijalna davanja kao takva umesto da se maskiraju 'niko ne sme da vas otpusti' varijantama, ima smisla i sa cisto psiholoske strane. Ako recimo nezaposleni, kao i "zaposleni", dobija soc. pomoc, kolku tolku, umesto da zavisi od roditelja penzionera, ipak ima nesto svoje pa kolko traje. Isto i za penzionere.
Oljacat Oljacat 21:50 11.09.2009

Potenciometar

Srbija je jedna STRAŠNO bogata zemlja. U potpunosti stojim iza ove tvrdnje i čikam svakog da mi dokaže da nije tako. Šta je ona isfinansirala pa Nemačka i Amerika bi do sada petsto puta propale, da ne pričam sad mi pade napamet onaj mrak od restrikcija, od toga bi popizdeli Ameri, a mi ništa.
U Srbiji nema:

1. Vulkana(aktivnih)
2. Tornada
3. Cunamija
4. Uragana

Srbija ima fantastičan izvoz na koji ne naplaćuje porez. Mi izvozimo mlade , talentovane, obrazovane ljude u zrelom reproduktivnom dobu i poklanjamo ih Kanadi , Americi, Nemačkoj i ostalim zemljama. Zato što ne umemo da počistimo sopstveno dvorište. A uvozimo Kineze i njohovu kancerogenu robu , uništavajući pri tome sopstvenu tekstilnu industriju. Nego, i Kinezi počeli da se iseljavaju, evo skoro ih više nema, ostali najuporniji, ove veće gazde zatvaraju kažu ovde nema para .<a oni sve rade na crno, kuku meni pa gde ćemo mi, mi Kinu nemamo.

Srbija ima ogromne resurse koji se tiču pre svega poljoprivrede. Pa ubiše se Ameri i njihove organizacije da pokupe sve podatke o klimi, zemljištu, kiselosti zemljišta, pogodnim kulturama za uzgoj voća povrća ili životinja, a ne samo Ameri nego i Nemci i Holanđani, a Ruse da ne zanemarim slučajno ... Svetska su predviđanja da će HRANA biti najvažniji resurs za neku godinu, hrana i voda.

Komentari su se dotakli (jer zaista je bolna i velika tema) :
1. PORESKE UPRAVE
2. Penzionog sistema i penzionera
3. Zdravstvenog sistema
4. Školstva

I šta dalje? Kako da rešimo ovaj problem, jer će se il rešiti ili ćemo vi grupno propasti? Ja vidim da svi ovde žele da reše problem, ali nema nas dovoljno. Zaista me zanima na koji način svi vi vidite rešenje problema, jer ja ga kao preduzetnik više uopšte ne vidim. Bez radnika ćemo uskoro ostati jer ih sa ovolikim davanjima ne možemo držati. Na penziju i ne računam jer sam na minimalcu zadnjih 5 godina (pazi, a ja sam vlasnik, hahahah) , a kada i ako doživim penziju pored svih ovih stresova ---- do tada će se ovaj neodržvi sistem raspasti pa neće ni biti penzija nego ćemo da jedemo travu. Deca mi već planiraju Kanadu ili Ameriku. Zato bih volela da čujem ko će se i da li će se neko lupiti u glavu po vašem mišljenju ? Ili ćemo dostojanstveno ....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana