Moć govora

nsarski RSS / 30.10.2007. u 19:08

Speranza-Neanderthal.jpg

 

Covekova sposobnost da govori se redovno navodi kao ona kljucna osobina koja nas najdramaticnije razlikuje od drugih zivotinja u prirodi. Jer govor nije samo taj impresivni vokalni repertoar koji imamo, vec i sposobnost da verbalnu informaciju proseciramo u svesti, i obradimo je u kontekstu u kome nam je namenjena. Govor je sposobnost da svoja unutrasnja mentalna i emotivna stanja prenesemo drugima, da ih sa drugima delimo do odredjene granice.

Ovu sposobnost druga bica nemaju, ili mi mislimo da nemaju. Razne zivotinje salju jedne drugima zvucne signale (zanimljivo je recimo kako ptice nauce cvrkut svoje vrste): kitovi komuniciraju preko velikih rastojanja (stotine kilometara) zahvaljujuci prirodi prostiranja zvuka kroz vodu, slonovi komuniciraju na velikim rastojanjima infrazvukom koji se prostire po povrsini tla, i detektuju ga pomocu stopala koja, pored ostalog, sluze i kao resonator - ova cinjenica za slonove je nedavno otkrivena. Drugi ce se setiti drugih primera, ali, u svakom slucaju, nijedan od ovih nacina komunikacija se ne moze po svojoj kompleksnosti ozbiljno uporediti sa covekovim govorom.

Covekov aparat ("organ") za govor cini specificna anatomija glasnih zica, grla i usne duplje, kao i, naravno, "centar za govor", oni delovi mozga koji ucestvuju u obradi govornih informacija - ovde se najcesce misli na Broka i Wernike oblasti.

Covek je genetski predodren da nauci govor sredine u kojoj raste. To znamo po tome sto svako normalno dete spontano nauci govor okoline u kojoj odraste. Simpanza odgajen u ljudskom okruzenju, na primer, nece nikad nauciti govor ili kompleksnu komunikaciju. Tacno kakav govor, i koji jezik, ce dete nauciti je stvar okruzenja. U svakom slucaju, razvoj i ucenje govora se istice kao najbolja ilustracija kako jedna kompleksna ljudska osobina nastaje iz spleta genetskih predodredjenosti i specificnosti okoline.

Pored moci govora, cesto se istice i covekova sposobnost da se bavi muzikom i matematikom. Vazno je istaci, medjutim, da muziku ili matematiku dete nece spontano nauciti ako zivi u, recimo, muzickom okruzenju. Da bi savladalo moc pisanja ili izvodjenja muzike, ili matematike, dete mora specificno tome da se uci. Popularno, i neprecizno receno, mi nemamo "gen za muziku", mada ljudi mogu da imaju manje ili vise talenta za muziku i/ili matematiku. O ovim i drugim aspektima covekovih kognitivnih sposobnosti, izrazenih kroz govor, muziku, i slicno, preporucujem tekst Noama Comskog Rules and Representations . Ovaj tekst, originalno nastao iz jednog predavanja, danas moze da se nadje kao knjiga, jedan je od seminalnih radova iz ove oblasti.

Dobro, mozda nemamo "gen za matematiku", a imamo li "gen za govor"?

Kratak, mada ne sasvim precizan, odgovor je - da.

I ovaj blog je o genu za govor, genetici i arheologiji, Neandertalcima i jednom izuzetno vaznom otkricu objavljenom pre nekoliko dana.

Ljudi su se oduvek pitali kada i kako je nastao covekov govor, ali na ovo pitanje je tesko odgovoriti. Prvo, "organi za govor" se sastoje od mekog tkiva koje brzo propadne, pa direktnih arheoloskih uzoraka nema. Postoji nekoliko "zaobilaznih", ali uverljivih, spekulacija o ovome, ali ni za jednu nemamo dovoljno materijalnih dokaza. Recimo, pravljenje kompleksnih kamenih orudja se prenosilo kroz generacije, pa se iz ovoga zakljucuje da je covek morao da poseduje moc govora kako bi ovu vestinu preneo drugima: covek iz kamenog doba je, dakle, umeo da govori. Recimo, Neandertalci nisu imali tako kompleksna orudja, pa se zakljucuje da su njihove govorne moci (ako su ih uopste imali) znatno slabije.

Godine 1998 otkrivena je jedna porodica (poznata kao K.E. porodica) koja je imala ozbiljne probleme sa izrazavanjem i shvatanjem jezika. Pored motornih problema (losa motorika misica donje usne i vilice ih je sprecavala da pravilno izgovaraju) oni su imali i kognitivne probleme - recimo, tesko bi im bilo da napisu sto veci broj reci koje znaju, a koje pocinju istim slovom. Neki clanovi ove porodice su imali ovaj poremecaj, neki ne. Detaljnijim ispitivanjem pedigrea je utvrdjeno da je u pitanju mutacija jednog jedinog gena kod ovih clanova (Mendelov scenario nasledjivanja), i posle nekoliko meseci istrazivanja, pronadjen je "krivac". Jedan gen na 11. hromozomu coveka. U pitanju je bio tzv. promoterski deo Forkhead gena - dakle onaj deo gena koji stimulise "promovise" rad drugih gena - prema prihvacenoj nomenklaturi je oznacen kao FOXP2. Clanovi koji su imali manu su takodje imali i mutirani FOXP2 gen, i to samo na jednom mestu!.

Stampa i popularni mediji su ovo otkrice razglasili na sve strane: "Otkriven gen za govor!" pisalo je velikim slovima. Razume se, istina nije tako prosta, ali nije ni sasvim suprotna. Naime, govor je kompleksna osobina koju regulise vise gena - FOXP2 je, medjutim, jedan od vaznijih u tom procesu. FOXP2, pored ostalog, ucestvuje tokom formiranja embriona, i takodje tokom aktivnosti u Broka oblasti mozga prilikom govornih radnji. Dakle ovaj gen je bitan, mozda u kljucan, ali nije jedini koji ucestvuje u covekovoj moci govora.

FOXP2 gen, odnosno njegov homolog, se nalazi kod mnogih vrsta. Recimo, pre par godina je utvrdjeno da novorodjeni mladunci miseva kod kojih je ostecena funkcija FOXP2 gena tesko proizvode piskut kojim komuniciraju sa majkom.

Sada, kad je sekvenciran covekov genetski kod, mi znamo da je covek evolutivno divergirao od simpanzi pre oko 6 miliona godina. Od tada, FOXP2 gen je 3 puta mutirao tokom evolucije, a poslednji put pre oko 100,000 godina, kada je stekao formu koju mi danas nosimo.

Ovo bi mogao da se uzme kao prvi solidniji pokazatelj da je, dakle, covek razvio savremeni govor pre oko 100,000 godina, sto je u saglasnosti i sa arheoloskim nalaziima. Tada je, dakle, zapocet razvoj ljudske civilizacije i kulture koji je kulminirao ovim sto nas danas okruzuje. Genetika je pocela da zamenjuje arheologiju.

Jednom kad je stekao moc govora i kompleksnog izrazavanja, covek je mogao da akumulira i prenosi znanja, kasnijim razvojem pisma je ova sposobnost postala sve slozenija i sve bitnija za razvoj kompleksnog drustva. U pocetku bese rec, ili FOXP2 mutacija. Zaista.

Mi i Neandretalci smo divergirali od zajednickog pretka pre oko 700, 000 godina. Medjutim, Neandertalski covek je uporedo sa nama ziveo do pre oko 30,000 godina kada je izumro (ili smo ga mi eliminisali). Veruje se da je poslednje njegovo staniste nadjeno u Spaniji, pre nekoliko godina, otprilike toliko staro. Zna se da su Neandertalci imali moc apstraktnog misljenja, imali rituale sahrane (znaci bili su svesni proloaznosti I znacaja smrti kao konacne), i u nesto su verovali.

A da li su umeli da govore kao mi? Generalno je rasprostranjeno uverenje da oni nisu imali razvijenu moc kompleksnog govora. Pre 25 godina je u Holandiji otkrivena hioidna kost Neandertalca, pa se, dakle, prema tom jedinom nalazu veruje da su imali moc kompleksne vokalizacije. Ali to je sve.

U tom skorije pronadjenom stanistu Neandertalaca u Spaniji, pronadjeni su i uzorci iz kojih je moguce izvuci, makar delove Neandertalske DNK (slicni uzorci su nadjeni i u Krapini). I ovde opet genetika pocinje da biva vazna. Nekoliko grupa sirom sveta se trenutno bavi sekvenciranjem ovih uzoraka, da pronadje, da li i kako se razlikujemo, i koje imamo slicnosti. Jedan od vodecih autoriteta u ovoj oblasti je Svente Paabo koji se bavi evolucionom genetikom, posebno primata i coveka.

Pre nekoliko dana je najavljeno otkrice Paabove grupe da je Neandertalac imao istu mutaciju FOXP2 gena kao i danasnji covek. Drugim recima, ako su do sada slozene kockice tacne, onda Neandertalac je umeo da govori isto kao i mi!

Zamisljam ponekad poslednjeg Neandertalca, tamo u Spaniji, kako je skriven uplaseno osluskivao da li dolaze Homo sapiensi po njega, poslednjeg uzorka svoje vrste. Pitam se sta li je tada mislio. Sta li je rekao?



Komentari (119)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jumping_genes jumping_genes 01:59 01.11.2007

Re: Eksperimenti

nsarski
...Mozda jedino ako Solexa, ili nesto slicno, isekvencira ceo genom za svaki uzorak, pa matematicari pronadju kako se nositi sa podacima, pa smisliti dobru statisticku analizu, i koristeci monstruozne kompjutere - e, tada bi mozda nesto moglo da se nadje. Inace, meni ne lici:)
Choveche, pa prosti Alzheimer je problem, a zamisli adikcije, bipolare, schizophrenije, depresije....no way!


Pa dobro, de, sad, nemoj da padas u depresiju!
Ja se samo bojim da nakon silnih resekvenciranja pojedinacnih genoma opet ne dodje dotle da imamo gomilu podataka a da niko ne zna kako da nadje odgovornu varijabilu u moru varijabili. No naravno makar ce jos jedna nova generacija statisticara izgraditi karijeru na ovome kao sto su sredinom devedesetih skocili na analize mikroareja. I treba kad su pametni.
Ja imam malo nekog kao backgrounda u QTL analysis i to mi je i dalje intelektualno tajna ljubav, takoreci afera, i stvarno mislim da jedna kvalitativno nova ideja u mapiranju QTLova koja ce uzeti u obzir sekvence, a ne markere, moze u ovom slucaju puno da pomogne. Naravno i dalje je problem taj prokleti fenotip. Moja grupa radi puno na novim nacinima modeliranja i zajednicke analize podataka ekspresije, CGH i epigenetickih modifikacija i mislim da to moze da da mnogo cistije (smislenije?) podatke vezane za geneticku kontrolu fenotipa. Ah, da, opet fenotip...
Vlasta Vlasta 18:19 31.10.2007

Hm...

Moram priznati da sam potpuno fascinirana svaki put kada vidim koliko nauka može toga da nam otkrije...Prva reakcija mi je uvek: "Ma da, sad vi gledate kroz mikroskop i vidite da li je Neandertalac umeo da govori.....aha....". Ili:"Šta, sad vi kao gledate te kosti i znate da li su baš to kosti Svetog Petra?...Aha...".
Ali, ja sam samo neuki društvenjak i treba mi vremena. Posle dva dokumentarca, drugu pesmu pevam. Tebi nekako verujem i posle prvog teksta. Ali, i dalje mi nije do kraja jasno i kada su ovakve stvari u pitanju - istraživanje daleke prošlosti - uvek imam onu neku dozu nesigurnosti, jednaku onoj kada se pretpostavlja budućnost. Ako je gen za govor pronađen u kostima Neandertalca, šta to znači? Koliki prazan prostor sada ostaje između pretpostavke, velike verovatnoće i činjenice? Ja verujem i da je bio Veliki prasak, naročito kada ga vidim u digitalnoj tehnici, nema tu šta, to je to. Ali, kada se film završi, rekla bih da nema nikakve šanse da budemo toliko sigurni? Ili ima?
nsarski nsarski 19:24 31.10.2007

Re: Hm...

Mi smo dosli u situaciju, rekao bih, kada se otkrica nalaze u malim i skoro nevidljivim detaljima, u tragovima ovde i onde, ili se zahtevaju izuzetno skupi eksperimenti koji bi definitivno dokazali ili oborili neku tvrdnju.
Primer: da li je nekad postojao zivot na Marsu? Pa, prema svemu, jeste, cini se da je bilo vode (geologski podaci), i danas ima nekakve atmosfere i neke klime (polarne kape rastu i smanjuju se), itd. E, sad, da bi covek pouzdano znao, najbolje sakupiti uzorke sa Marsa i ispitati ih detaljno. Ali, to kosta - to je na granici isplatljivosti i nasih sadasnjih mogucnosti. U tom slucaju, covek mora da se osloni na podatke koje ima, koji nisu direktni, ali se, kao u slagalici, uklapaju u mozaik. Rekoh, na samoj granici nasih mogucnosti - lake stvari su odavno otkrivene, ali tajna je ocevidno skrivena u mikro-detaljima, tesko dostupnim.
Razume se, najprostije bi bilo otici na Mars, pokupiti uzorke sa cele planete, doneti ih ovamo, i detaljno analizirati.

Tako i sa Neandertalcima. O njima se doskora znalo samo na osnovu arheoloskih nalaza. Nove tehnike su donele preciznije odredjivanje starosti, drugi nalazi su locirali u vremenu prethodne, neka vremenska sekvenca dogadjaje konstruisana. E, sad se pojavila i genetika. Nikada ranije nije ispitivana DNK Neandertalaca - sada se to prvi put radi.
sashaNS sashaNS 19:40 31.10.2007

Re: Hm...

ali tajna je ocevidno skrivena u mikro-detaljima,

Djavo je skriven u detaljima:)
nsarski nsarski 19:49 31.10.2007

Re: Hm...

Djavo je skriven u detaljima:)

Da, o tome se radi:)
Sada se naucna pitanja razresavaju na granicama mogucnosti, mikroskopa, teleskopa, energija, elektronike, hemije, i slicno.
Hansel Hansel 22:34 31.10.2007

Nije mi jasno

Najpre, hvala Vam za sve Vaše tekstove i komentare koje koliko-toliko uspevam da pročitam, a sada ono što mi nije jasno - zašto bi veština pravljenja oruđa morala da se prenosi govorom, kada postoji, u njaširem smislu govoreći, učenje po modelu - neko prosto može da posmatra kako neko nešto radi, a kada sâm to ponavlja, učitelj ga može gestikulacijom ispraviti... Možda bi ovde trebalo istražiti kako su učila i šta su mogla da nauče gluvonema deca u nama bližim vremenima kada nije postojao gestovni jezik.

Mada, nešto mi se čini, a išli bi tome u prilog dokazi koje pominjete, da su ta potreba za "višom", preciznijom komunikacijom i razmenom iskustava i mogućnost njihovog izražavanja išli nekako paralelno, kao da su to procesi koji su, po principu pozitivne povratne sprege, jedan drugog pospešivali... Ili su "samo" za obe delatnosti krivi isti geni?

A kako stoji danas lamarkizam? Da li mu je nađena ikakva naučna osnova?

Pozdrav
nsarski nsarski 00:14 01.11.2007

Re: Nije mi jasno

A kako stoji danas lamarkizam? Da li mu je nađena ikakva naučna osnova?

Lamarkizam je decenijama bio jeres. Medjutim, u poslednje vreme se nesto budi neka sasvim modernizovana verzija Lamarkizma. Pokusacu da nadjem zgodnu literaturu i da posaljem. Sve je to, za sada, veeeelika spekulacija, ali ima nekoliko stvari koje se mogu objasniti necim sto lici na Lamarkizam. Zvanicno, to je kao alhemija:)
nsarski nsarski 01:03 01.11.2007

Neobicno da niko nije primetio:

pogresio sam kad sam napisao recenicu o komunikaciji slonova - rekao sam da oni komuniciraju ultrazvukom. Totalno pogresno, oni komuniciraju infrazvukom. Velika talasna duzina, prenosi se preko tla kao seizmicki signal.
Ovde ima detalja
ivana23 ivana23 01:09 01.11.2007

Re: Neobicno da niko nije primetio:

nsarski
pogresio sam kad sam napisao recenicu o komunikaciji slonova - rekao sam da oni komuniciraju ultrazvukom. Totalno pogresno, oni komuniciraju infrazvukom. Velika talasna duzina, prenosi se preko tla kao seizmicki signal.Ovde ima detalja

Ova vest, atrakcija za medije ili...?
http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=46185&printable=1
Izvinjavam se sto skrecem sa teme.
nsarski nsarski 01:19 01.11.2007

Re: Neobicno da niko nije primetio:

Znas, kad naidjem na ovako nesto, kao ovaj tekst u "Politici":

Како је представљено, не само да је посада „Апола” током мисије на Месецу снимила остатке конструкција грађевина непознатих цивилизација него су на Земљу и доставили узорке древних технологија, што је изменило пут истраживања Месеца.

onda mislim da je sramota sto se "Politika" izdaje za ozbiljnu stampu. De je u pitanju novina kao "Trece Oko", ili slicna, razumeo bih. Pa, o Mesecu se ( visuelnom smislu) danas manje-vise sve zna. Da tamo ima "gradjevina nepoznatih civilizacija", to bi trenutno bilo razglaseno svugde. Potpuna besmislica.
Da li bi ti, na primer, verovala da je u dzungli Amazona nadjen kompjuter napravljen pre 7,000 godina, sa srpskom zastavom na njemu? Ovo gore spada u istu kategoriju vesti.
Mi Mesec znamo bolje nego nas rodjeni backyard.
Covek u belom Covek u belom 12:40 01.11.2007

Re: Neobicno da niko nije primetio:

nsarski
onda mislim da je sramota sto se "Politika" izdaje za ozbiljnu stampu. De je u pitanju novina kao "Trece Oko", ili slicna, razumeo bih.
Pa nemoj tako, vest se pojavila cak i na Digg-u . Inace source je "Правда", to cisto onako malo da bude jasnija uredjivacka politika Politike.

A ko ne veruje, evo i snimaka Alian-a (nije benzinska pumpa u Nevadi, al je blizu ) ovde i ovde.
nsarski nsarski 13:11 01.11.2007

Re: Neobicno da niko nije primetio:

Znam da se pisu svakojake gluposti, ima cak i novinara koji se utrkuju ko ce da smisli neverovatniju pricu (bilo i na jednom blogu nedavno o tome), ali zna se gde pripadaju takva ostvarenja. Novina koja drzi do sebe i poverenja publike kojoj se obraca, ne bi smela takve besmislice da objavljuje.
Znas, ako na jednoj strani tih novina nadjes tekst o nepoznmatim civilizacijama na Mesecu, a na drugoj neku, na primer, ekonomsku analizu onda te niko nece ozbiljno shvatiti. Ali, to valjda u Srbiji ipak prolazi.
ivana23 ivana23 01:35 01.11.2007

Ipak sam pitala

iako nisam mogla da poverujem. Pre svega iz razloga sto je od prve misije proteklo skoro 40 godina, a oni se sada sa Rusima "trkaju" ko ce pre ponovo na Mesec, da bi doneli tehnologiju koja ce "uticati na zivot na zemlji". Ludilo. SF. Ipak verujem da prica ima neku pozadinu, odnosno svrhu zbog cega je lansirana. Saznacemo i to jednog dana. Pre svega u igri je verovatno ogroman novac.
Ko zna, mozda komp sa zastavom nadjemo u Vinci, i tu pricu bi nekome prodali.
Hvala, ovde je vreme da se kaze laku noc.
macaca macaca 23:54 01.11.2007

Re: Ipak sam pitala

ima o tome dosta informacija na google video i youtube (u vezi ove knjige). zapravo, mislim da celu pricu treba staviti u malo siri kontekst - a to je UFO zajednica koja je dosta jaka u SAD. Gomila je teorija zavere, od onih da na Mesec nije bilo spustanja, pa do ovakvih prica.

to nije nista novo, a sasvim je moguce da su neverovatne teorije u ovoj knjizi forsirane i radi povecanja tiraza. takodje treba imati u vidu da je u situaciji gde ima dosta vojnih tajni moguce da se u samoj NASA sire neke nebulozne price medju osobljem (koje u njih mozda i veruje) bez nekih velikih osnova.

Ono sto je relativno lako utvrditi je da se najcesce radi o sarlatanstvu. tako na primer, video koji se bavi ovom teorijom, ima deo gde se govori o "back engeneering" navodno otkrivene vanzemaljske tehnologije. i tu sad covek krene da prica kako eto kad se ukljuci antigravitaciono polje (omiljena tema u UFO zajednici), dolazi do faznog prelaza i superprovodnosti i da je zbog toga opticka tehnologija u tim letelicama, jer eto fotoni nemaju masu. sad, deo ljudi koji ne znaju kolike su ovo nebuloze moze da stekne utisak da taj covek zna o cemu govori. medjutim, to su tolike nebuloze, a taj detalj "mahanja rukama" je u stvari tipican, da se po njemu raspoznaje prava motivacija govornika - da zamaze oci slabije upucenima. naravno, kredibilitet u ocima bilo koga ko moze da proceni odmah pada na nulu.
evo tog klipa cisto da se vidi o kakvom se nivou radi - krajnje neubedljivo.

http://video.google.com/videoplay?docid=-6507661008750185648

zanimljivo je da je politika, ako je vec htela da pise o ovoj knjizi, to uradila na ovakav nacin. moglo se o tome pisati i malo ozbiljnije, kao o fenomenu u kontekstu u kom je nastalo (UFO zajednica, malo backgrounda), ali ocigledno, autor se nije potrudio. politika izgleda ima izuzetno losu naucnu redakciju.

O UFO i slicnim teorijama zavere pisu i ozbiljne novine tipa NYTimes, ali bi tamo taj prikaz bio daleko bolji i stavljen na odgovarajuce mesto, uz nuznu distancu. dakle, bavili bi se time zasto i kako ta knjiga je objavljena, odakle ona dolazi, onda bi verovatno dali mali pregled slicnih pojava, moze se time baviti i malo ozbiljnije.

slicnu stvar imali smo i na balkanu, poznate "piramide iz visokog" tipican su primer kvazinaucnog senzacionalizma. mislim da je ova knjiga je na tom nivou; ovakve pojave hrane se neukoscu publike, sklonoscu ka misterijama i senzacijama, kao i elementima koji stvarno postoje (tajnovitost vojnih projekata - mnogi UFO su u stvari bile probne letelice, kao i misteriozni fenomeni koji stvarno postoje, ali ih je u ovakvom kontekstu jako tesko razluciti od lazi i podvala).

recimo, meni vrlo zanimljivo je postojanje projekata iz treceg rajha, kojim su konstruisani leteci tanjiri. u vreme drugog svetskog rata helikopteri su bili tek u povoju, i slicne letelice su zaista bile projektovane - uostalom, drugi svetski rat je doneo veliki napredak u avio tehnici - od putnickih aviona (prilagodjeni bombarderi), dzet motora, do helikoptera, koji su tek posle drugog svetskog rata zaziveli, i raketa (fon braun). izgleda da su leteci tanjiri bili uglavnom propali projekti nacista, mada navodno su postojali neki probni letovi u ceskoj.

e sad, postoje brojne teorije zavere na ovu temu - najzanimljivija je ona, da se jedan veliki broj nacista povukao na antartik i da su se cak sukobili sa jednom americkom ekspedicijom (koja je iz nepoznatih razloga prekinuta pre vremena). teorije zavere su brojne, a cesto su zasnovane na zrnu istine. medjutim, oni koji ih propagiraju najcesce nisu zainteresovani da se ova istina utvrdi. evo jednog dobrog ruskog dokumentarca na tu temu, koji, iako ne bez senzacionalizma, ipak ima pristojnu dozu ozbiljnosti
http://www.youtube.com/watch?v=x0wxkqjfDb8

Aleksandar T Aleksandar T 09:11 01.11.2007

Odličan

Odličan tekst, snimao sam emisiju o verbalnom nasilju juce i neki djelovi teksta su me inspirisali da popričamo o daru govora kog imamo a tako ga često ne znamo koristiti. Bravo!
nsarski nsarski 13:18 01.11.2007

Re: Odličan

Hvala na lepim recima:)
Dar govora, koji svi imamo, ne znaci da ce i svako od nas nauciti da se precizno i jasno izrazaava. Mnogi ljudi se zadrze na nivou komunikacije 10. godisnjeg deteta i tako prozive ceo zivot. Otprilike ovako: svako od nas ume po nesto da zapeva, ali retki su zaista dobri pevaci. Pavaroti je jedan.
d j o l e d j o l e 22:40 02.11.2007

Izgovorena i napisana rec

Govor je sposobnost da svoja unutrasnja mentalna i emotivna stanja prenesemo drugima, da ih sa drugima delimo do odredjene granice.
Kod nekih ljudi sposobnosti da se "unutrasnja mentalna i emotivna stanja preneseu drugima" usmeno i pisano ne idu zajedno ... Ima ljudi koji su u govoru izuzetno ubedljivi, dok su sa druge strane dosta bledi kada treba nesto da napisu ... ili obratno. Kako bi to moglo da se protumaci?

Zamisljam ponekad poslednjeg Neandertalca, tamo u Spaniji, kako je skriven uplaseno osluskivao da li dolaze Homo sapiensi po njega, poslednjeg uzorka svoje vrste. Pitam se sta li je tada mislio. Sta li je rekao?

Ustvari, bila je emisija upravo na tu temu (o razbijanju mita da su Neandertalci bili na nizem stepenu razvoja u poredjenju sa Homo Sapiensom (Homer Simpsonom :). Rekli su da ne da nisu bili na nizem stepenu razvoja vec da su imali razvijen jezik i da su cak uspeli da ostave i tragove te svoje davnasnje kulture (jedan od razloga zasto su Neandertalci izumrli a HSovi preziveli, po emisiji, bio je taj sto su HS-ovi bili manje probirljivi sto se tice hrane i sto su bili mobilniji ... lakse su migrirali ... inace su dosli iz Afrike i Azije u deo Evrope u kome su ziveli Neandertalci.

Sta je poslednji N pomislio kada je prvi put video HS-ove. Bila je prica i o tome ... na osnovu crteza na zidovima pecine u Spaniji rekonstruisana je prva ikad napisana pesma, koju je Neandertalac posvetio jednoj HS, ocaran prizorom.
GajaR GajaR 23:19 02.11.2007

vigotski, čomski i foxp2

Svakako da je moć govorakod čoveka veoma intrigantno pitanje, koje golica maštu nauke. Prve tragove o imanentnosti govora (samo) čoveku i nikome više nalazimo kod Lava Vigotskog u knjizi Mišljenje i govor. Međutim i pre no što smo otkrili FOXP2, jedaan genije je još 1957. godine, intuitivno otkrio postojanje tog gena (ma da je pitanje da li je tada i čuo za fascinantno otkriće F. Krika?). Noam Čomski je u svom epohalnom delu Sintaktičke strukture, još te 1957, godine izneo teoriju o univerzalnoj gramatici, koja je iz temelja promenila naša saznanja o čoveku.

Posle ovog kraćeg uvoda, vreme je da postavim pitanje uvaženom nsarskom: šta savremena nauka misli; ima li korelacije izmedju univerzalne gramatike i gena na 11. hromozomu potnatog po nadimku FOKP2?Da li moderna nauka razradjuje tu problematiku???
Unapred se zahvaljujemo :)
BTW: preporuka ko vrata, svakako
s56a s56a 01:38 06.11.2007

70K

Slusao sam predavanje o genima i ljudskoj razlicnosti na Kolarcu pa mi se nesto ne slazu brojke mada sam svestan da ste geneticari i evolucionisti posebna sorta. Autorica Radakova je tvrdila, da su se osnovni ljudski geni pojavili pre 70K godina u Istocnoj Africi, a ti navodis 100K?

Druga primedba bi bila na komuniciranje kitova na stotine kilometara. Bojim se, da je slabljenje ultrazvuka u morskoj vodi preveliko za stotinjak dB dinamike sluha.

Ne vracaj se u Srbiju! Cak ni pozoriste vise ne valja. Jedino rostilj odrzava kvalitet...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana