Teško se izdižemo iznad svojih istinskih ili uobraženih bolova,
mlako se borimo protiv svojih opravdanih i neopravdanih neraspoloženja,
često i lako zaboravljamo da se izvan uskog i sumračnog kruga naše svesti
nalazi sva naša zemlja
sa mnoštvom nama sličnih ljudi i bogatstvom svetova
o kojima ništa ne znamo i ne trudimo se da saznamo.
***
„Što je čoveku budnija i življa duša, to su njegovo robovanje fizičkim potrebama i njegova zavisnost od materijalnih uslova života slabiji i manji.
To je stara i oduvek poznata istina, ali zanimljivo je posmatrati njenu savršenu tačnost i strogu primenu u životima ljudi oko nas.
Ljudi podležu materiji, robuju joj i pate od nje tačno onoliko koliko je duša u njima uspavana, uzeta ili mrtva.
To je istina , ma koliko da ima oko nas živih primera koji prividno govore protivno.
Često vidite ljude koje poznajete kao vrlo umne i savesne kako pate od materijalnih nedaća u raznim oblicima i u tolikoj meri da to izgleda kao teška nepravda i bolan izuzetaka od gornjeg pravila.Isto tako srećete druge ljude koji ne izgledaju ni duševni ni obdareni oštrim umom i dobrim ukusom a koji su slobodni od materijalnih beda i prohteva, i uopšte prolaze kroz ovaj svet kao biblijski mladići kroz ognjenu peć.
To je ono što može da nas zbuni i navede da posumnjamo u tačnost gornjeg pravila.
Ali znajte da je vaša sumnja neosnovana, da su vaši utisci površni, vaša saznanja nepotpuna.
Kad biste mogli dublje pogledati i bolje shvatili, vi biste videli da onaj prvi čovek mora da ima ranjavo ili
zamrzlo mesto na duši, zbog kojeg trajno pati u okovima materije, a ovaj drugi da nosi u sebi
savršenstvo koje se ne vidi, a koje ga čini slobodnim i nezavisnim od svega.
Ukratko da je prvi zasluženo kažnjen, a drugi pravedno nagrađen, ma koliko našem nesavršenom pogledu izgledalo da nije tako.
I još nešto.
U postojanju toga zakona ja ne tražim čuda i ne vidim sujeverje, nego naslućujem svemoćni i večni
automatizam jednog poretka u kome sve činjenice same dejstvuju težinom svoga sopstvenog
postojanja"
Ivo Andrić

Grešio sam mnogo, i sad mi je žao
i što nisam više, i što nisam luđe
jer, samo će gresi, kada budem pao
biti samo moji - sve je drugo tuđe.
Grešio sam mnogo, učio da stradam
leteo sam iznad vaše mere stroge
grešio sam, jesam, i još ću, bar se nadam
svojim divnim greshom da usrećim mnoge.
Grešio sam, priznajem, nisam bio cveće
grešio i za vas, koji niste smeli,
pa sad deo moga greha niko neće
a ne bih ga dao - ni kad biste hteli
Duško Trifunović
Višenedeljna hladnoća i sneg u Japanu odneli su dosad 83 života, a meteorolozi predvidjaju nastavak niskih temperatura...
Potpredsednik Sparte iz Praga Lukaš Pribil pronađen je mrtav u svojoj kancelariji, saopštila je praška policija. "Policija...
Britanska glumica Naomi Vots (Watts) izabrana je za ulogu princeze Dajane u novoj filmskoj biografiji pod naslovom Caught...
Premijer Rusije Vladimir Putin smatra da je neophodno sprovesti javno razmatranje principa oporezivanja raskoši. Porez...
Gendermerie Commander Gen. Bratislav Dikić stated on Thursday that the current situation in the ground safety zone (GSZ)...
Ovaj automobil razlog je za uspeh ali i za propast mnogih malih i srednjih preduzeća....
Saznajte kakav vam dan predviđaju zvezde za 10. 2. na polju posla, ljubavi i zdravlja. Astrolog: Ana Milošević...
Big Snow, jedan od najvećih evropskih zimskih muzičkih festivala održava se ove godine u Srbiji se od 19. marta do nedelje...