Srećan vam 5. oktobar

antioksidant RSS / 04.10.2009. u 20:59

Z A K O N

O ODGOVORNOSTI ZA KR[ENjE LjUDSKIH PRAVA (lustraciji)

30.5.2003. / SLUŽBENI GLASNIK: 58/03

I OP[TE ODREDBE

Predmet zakona

^lan 1.

Ovim zakonom se ure|uju, odnosno odre|uju:

-                        oblici i vidovi kr{enja ljudskih prava kao osnov za ispitivanje odgovornosti;

-                        lica prema kojima se sprovodi postupak ispitivanja odgovornosti za kr{enje ljudskih prava;

-                        na~ela i pravila postupka ispitivanja odgovornosti za kr{enje ljudskih prava;

-                        sastav, nadle`nost i postupak nadle`nih organa i

-                        mere koje se izri~u licima za koja je utvr|eno da su kr{ila ljudska prava.

Odgovornost za kr{enje ljudskih prava

^lan 2.

Odgovornost za kr{enje ljudskih prava (u daljem tekstu: lustracija) ozna~ava postupak ispitivanja i utvr|ivanja kr{enja ljudskih prava odre|enih ovim zakonom, utvr|ivanja pojedina~ne odgovornosti za kr{enje ljudskih prava i izricanje mera zbog utvr|enih kr{enja ljudskih prava.

Ljudska prava u smislu ovog zakona

^lan 3.

(1) Ljudska prava u smislu ovog zakona jesu prava predvi|ena Me|unarodnim paktom o gra|anskim i politi~kim pravima, koji je potpisala i ratifikovala Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija, prava i slobode ~oveka i gra|anina predvi|ena Ustavom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974. godine, Ustavom Savezne Republike Jugoslavije iz 1992. godine i Ustavom Republike Srbije iz 1990. godine.

Vremensko va`enje ovog zakona

^lan 4.

Odredbe ovog zakona primenjuju se na sva kr{enja ljudskih prava izvr{ena posle 23. III 1976. godine, kao dana stupanja na snagu Me|unarodnog pakta o gra|anskim i politi~kim pravima, pod uslovima odre|enim ovim zakonom.

II OBLICI I VIDOVI KR[ENjA LjUDSKIH PRAVA KAO OSNOV ODGOVORNOSTI

Op{ti oblik kr{enja ljudskih prava

^lan 5.

Kr{enje ljudskih prava u smislu ovog zakona jeste svaka radnja lica odre|enog ovim zakonom preduzeta u vr{enju du`nosti, odnosno zadatka, koja:

1.                        predstavlja krivi~no delo ili drugo ka`njivo delo za koje se goni po slu`benoj du`nosti, a za koje je nastupila zastarelost krivi~nog ili drugog kaznenog gonjenja, u ~ijem je izvr{enju lice odre|eno ovim zakonom u~estvovalo kao izvr{ilac, podstreka~, sau~esnik, pomaga~, organizator zlo~ina~kog udru`enja ili ~ije izvr{enje nije spre~io u skladu sa svojim zakonskim ovla{}enjem;

2.                        ima za cilj da se neko lice li{i prava koje mu po zakonu pripada ili da mu se ote`a ostvarivanje takvog prava ili da se nekom licu omogu}i da stekne neko pravo ili korist koji mu po zakonu ne pripadaju; ili

3.                        ima za cilj da uti~e na dr`avni organ, organizaciju, preduze}e ili drugo pravno lice da donese odluku ili preduzme radnju kojom se gra|ani dovode u neravnopravan polo`aj.

Posebni oblici kr{enja ljudskih prava vre|anjem prava na privatnost

^lan 6.

(1)                        Kr{enje ljudskih prava u smislu ovog zakona jeste i svaka radnja lica odre|enog ovim zakonom, kojom se vre|a pravo na privatnost drugog lica, a koja je preduzeta s ciljem da se do|e do informacija koje se ti~u toga lica ili su u njegovom posedu, da bi se te informacije dostavile Bezbednosno-informativnoj agenciji ili ranijoj odnosno drugoj odgovaraju}oj slu`bi.

(2)                        Kr{enje ljudskih prava postoji i kada je radnja iz stava 1 ovog ~lana izvr{ena po nare|enju pretpostavljenog, kao i kada nije bila protivpravna prema unutra{njim propisima koji su va`ili u vreme njenog izvr{enja, ali je bila protivna odredbama Me|unarodnog pakta o gra|anskim i politi~kim pravima.

Posebni oblici kr{enja ljudskih prava povredom pravne jednakosti

^lan 7.

(1)                        Kr{enje ljudskih prava u smislu ovog zakona jeste i svaka radnja lica odre|enog ovim zakonom, kojom se u sudskom postupku ili u postupku pred drugim dr`avnim organom, kao i u postupku pred organizacijom koja vr{i javna ovla{}enja ili prilikom zaklju~enja pravnih poslova i drugih vidova pravnog prometa od strane dr`avnog organa ili organizacije koja vr{i javna ovla{}enja:

1.                        neopravdano povla{}uje jedno lice u odnosu na drugo ili druga lica, uzimanjem predmeta u rad redosledom kojim nisu primljeni, ili zaklju~enjem pravnih poslova pod privilegovanim uslovima, ako zakonom nije druk~ije odre|eno;

2.                        dovodi u neravnopravan polo`aj jedno lice u odnosu na drugo ili druga, protivno na~elu pravne jednakosti bez obzira na pol, uzrast, rasu, boju ko`e, nacionalnu pripadnost, politi~ki stav i druga svojstva li~nosti i kad dovo|enje u neravnopravan polo`aj nije krivi~no delo, ili se odbija pru`anje javnih usluga protivno na~elu pravne jednakosti; ili

3.                        ne preduzimaju mere radi obezbe|enja ravnopravnosti lica kad je to zakonom propisano.

(2)                        Kr{enje ljudskih prava postoji i kada je radnja iz stava 1 ovog ~lana izvr{ena po nare|enju nadle`nog lica ili organa, ili pretpostavljenog, kao i kada nije bila protivpravna prema unutra{njim propisima koji su va`ili u vreme njenog izvr{enja, ali je bila protivna odredbama Me|unarodnog pakta o gra|anskim i politi~kim pravima.

Isklju~enje odgovornosti za kr{enje ljudskih prava

^lan 8.

Ne ispituje se odgovornost za kr{enje ljudskih prava iz ~l. 6. i 7. ovog zakona, ako je radnja:

1.                        izvr{ena od lica mla|eg od 18 godina;

2.                        izvr{ena usled prinude, pretnje, ucene ili drugog nedopu{tenog pritiska; ili

3.                        izvr{ena davanjem informacija Bezbednosno-informativnoj agenciji ili ranijoj odnosno drugoj odgovaraju}oj slu`bi, u izjavi prilikom saslu{anja u policiji, odnosno zadr`avanja u policiji, zatvoru ili pritvoru.

U~e{}e u sudskom ili vansudskom postupku u kojem se primenjuju politi~ki stavovi

^lan 9.

Kr{enje ljudskih prava u smislu ovog zakona postoji i onda kada je lice odre|eno ovim zakonom, u slu`benom svojstvu postupalo u sudskom postupku ili postupku pred dr`avnim organom ili organizacijom koja vr{i javna ovla{}enja, kojim se drugo lica li{ava odre|enih prava, ili mu se prava ograni~avaju, ili mu se name}e kakva obaveza da ne{to ~ini, ne ~ini ili trpi, ili mu se izri~e kakva kaznena ili druga prinudna mera, ako je znalo ili moralo znati da se postupak vodi isklju~ivo radi primene politi~kih stavova i merila, koja se otvoreno ili prikriveno prikazuju kao pravna pravila ili merila.

III U^ESNICI I PRAVILA POSTUPKA

1. Lica prema kojima se vodi postupak

Lica podlo`na odgovornosti za kr{enje ljudskih prava

^lan 10.

Postupak lustracije se sprovodi prema licima koja obavljaju  ili su kandidati za obavljanje slede}ih funkcija, odnosno poslova:

1.                        poslanika Narodne i pokrajinske skup{tine;

2.                        predsednika Republike;

3.                        predsednika i ~lana republi~ke vlade i pokrajinskog izvr{nog ve}a;

4.                        gradona~elnika i predsednika i zamenika predsednika op{tine;

5.                        predsednika i ~lanove izvr{nog odbora skup{tine jedinice lokalne samouprave;

6.                        sekretara Narodne i pokrajinske skup{tine;

7.                        stare{inu i rukovode}eg radnika u slu`bama Narodne i pokrajinske skup{tine;

8.                        stare{inu i rukovode}eg radnika u slu`bama predsednika Republike;

9.                        zamenika i pomo}nika ministra, funkcionera koji rukovodi republi~kim, odnosno pokrajinskim organima i organizacijama i druge stare{ine organa u republi~kim, odnosno pokrajinskim organima i organizacijama i slu`bama, koje postavlja republi~ka vlada, odnosno izvr{no ve}e pokrajine;

10.                        sekretara skup{tine op{tine i grada;

11.                        na~elnika okruga;

12.                        predsednika i sudiju Ustavnog suda Srbije (u daljem tekstu: Ustavni sud), predsednika i sudiju sudova op{te nadle`nosti i posebnih sudova, ~lana Visokog saveta pravosu|a, javne tu`ioce i njihove zamenike, stare{inu organa za prekr{aje i sudije za prekr{aje;

13.                        direktora i ~lana upravnog odbora javnog preduze}a ~iji je osniva~ Republika, pokrajina ili lokalna samouprava;

14.                        direktora i ~lana upravnog odbora javne ustanove ~iji je osniva~ Republika, pokrajina ili lokalna samouprava i to:

-                        predsednika i ~lana saveta univerziteta, rektora univerziteta i dekana fakulteta;

-                        predsednika i ~lana upravnog odbora ili drugog orgovaraju}eg organa upravljanja, direktora, zamenika direktora, glavnog urednika, zamenika glavnog urednika i urednika rubrike organizacije koja se bavi javnim informisanjem ili izdava{tvom;

-                        direktora, predsednika i ~lana upravnog odbora organizacije obaveznog socijalnog osiguranja;

15.                        guvernera i viceguvernera Narodne banke;

16.                        direktora banke sa ve}inskim dr`avnim kapitalom;

17.                        direktora poreske uprave, zamenika direktora poreske uprave, pomo}nika direktora - glavnog inspektora poreske policije, direktora regionalne poreske uprave, na~elnika regionalnog odeljenja poreske policije, direktora filijale poreske policije;

18.                        funkcionera i ovla{}enog slu`benog lica u Bezbednosno-informativnoj agenciji, odnosno drugoj odgovaraju}oj slu`bi;

19.                        direktora i rukovode}eg radnika u zavodskoj ustanovi za izvr{enje krivi~nih sankcija;

20.                        {efa diplomatske misije u stranoj dr`avi i me|unarodnoj organizaciji, odnosno konzula; ili

21.                        na~elnika general{taba odnosno na~elnika kontraobave{tajne slu`be.

2. U~esnici i ispitivanje odgovornosti

U~esnici u postupku

^lan 11.

(1)                        Stranka u postupku je lice ~ija se odgovornost za kr{enje ljudskih prava ispituje pred Komisijom za ispitivanje odgovornosti za kr{enje ljudskih prava (u daljem tekstu: Komisija).

(2)                        Na zastupanje lica iz stava 1 ovog ~lana, njegov polo`aj, pravo na odbranu i na branioca shodno se primenjuju pravila Zakonika o krivi~nom postupku.

(3)                        Ako Komisija smatra da je to potrebno radi izvo|enja dokaza, a naro~ito radi uzimanja izjave od lica ~ije je ljudsko pravo povre|eno, pozva}e Ombudsmana da u~estvuje u postupku.

 

(4)                        Do otpo~injanja delatnosti Ombudsmana, Komisija }e, pod uslovima iz stava 3 ovog ~lana, sa liste javnih tu`ilaca i njihovih zamenika u Republici, pozvati javnog tu`ioca odnosno zamenika da u~estvuje u postupku, vode}i ra~una o povezanosti mesta na kojem je do{lo do kr{enja ljudskih prava i podru~ja pozvanog javnog tu`ioca odnosno zamenika.

Ispitivanje odgovornosti pojedinca

^lan 12.

(1)                        U postupku lustracije ispituje se odgovornost fizi~kog lica za kr{enja ljudskih prava odre|ena ovim zakonom.

(2)                        Pripadnost odre|enoj politi~koj stranci, organizaciji ili grupi, izuzev pripadnosti zlo~ina~kom udru`enju u slu~aju kad je kr{enje ljudskih prava istovremeno krivi~no delo za koje je nastupila zastarelost krivi~nog gonjenja, samo po sebi nije osnov za sprovo|enje postupka lustracije i za izricanje lustracionih mera.

(3)                        U postupku lustracije utvr|uje se da su u vreme kr{enja ljudskih prava bile ispunjene pretpostavke pojedina~ne odgovornosti u skladu sa krivi~nim i drugim kaznenim zakonima.

(4)                        Ako se u postupku lustracije utvrdi da, u vreme vo|enja postupka, lice prema kome se ovaj postupak vodi nije ura~unljivo, ili da postoje razlozi zbog kojih bi moglo biti li{eno poslovne sposobnosti, taj postupak }e biti obustavljen, a organ ili organizacija nadle`ni za kandidovanje, izbor, postavljenje ili prijem u slu`bu lica iz ~lana 10. ovog zakona, kao i nadle`ni sud }e, bez odlaganja, biti obave{teni o ovim ~injenicama.

Po{tovanje dostojanstva li~nosti lica prema kome se vodi postupak lustracije i po{tovanje drugih prava

^lan 13.

(1)                        Komisija i drugi organi postupka lustracije du`ni su da po{tuju dostojanstvo li~nosti lica prema kome se vodi postupak lustracije.

(2)                        Komisija i drugi organi postupka lustracije nisu ovla{}eni da primenjuju prinudne mere radi obezbe|enja prisustva i u~e{}a lica prema kome se vodi lustracioni postupak.

(3)                        Sva prava koja u`iva lice protiv koga se vodi krivi~ni postupak, u`iva i lice prema kome se vodi postupak lustracije.

(4)                        Svaka povreda procesnih ovla{}enja lica prema kome se vodi postupak lustracije predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka.

3. Prethodni postupak

Pokretanje postupka prema kandidatu

^lan 14.

(1)                        Prema licu koje je kandidat za polo`aj iz ~lana 10. ovog zakona, sprovodi se prethodni postupak lustracije.

(2)                        Organi i organizacije nadle`ni za kandidovanje, izbor, postavljenje ili prijem u slu`bu lica iz ta~ke 3, ta~. 6. do 13. i ta~. 16. do 21. ~lana 10. ovog zakona, du`ni su da bez odlaganja podnesu zahtev za proveru kr{enja ljudskih prava (u daljem tekstu: zahtev za proveru) Komisiji.

(3)                        Proveru za lica iz ta~. 1, 2, 4. i 15. ~lana 10. ovog zakona, Komisija vr{i po slu`benoj du`nosti.

Obaveze Komisije posle pokrenutog postupka

^lan 15.

(1)                        Ve}e Komisije za ispitivanje odgovornosti za kr{enje ljudskih prava (u daljem tekstu: ve}e Komisije) je du`no da u roku od  60 dana od dana prijema zahteva za proveru izvr{i proveru da li su lica iz ~lana 10. ovog zakona kr{ila ljudska prava.

(2)                        Provera se vr{i uvidom u spise Bezbednosno-informativne agencije ili ranije odnosno druge odgovaraju}e slu`be, sudske spise, spise drugih dr`avnih organa i organizacija koje vr{e javna ovla{}enja.

(3)                        Svi organi i organizacije kod kojih se nalaze spise ~ija se provera vr{i, du`ni su da ve}u Komisije bez odlaganja omogu}e uvid u sve tra`ene spise.

(4)                        Komisija, na osnovu izvr{ene provere, pismeno, u roku od sedam dana od okon~anja provere, obave{tava organe i organizacije iz ~lana 14. stav 2, kao i kandidata prema kome se sprovodi postupak lustracije o tome da li su kandidati za funkcije i polo`aje iz ~lana 10. ovog zakona kr{ili ljudska prava, odnosno da li su inicirali, nare|ivali ili svojim obave{tenjima ili na drugi na~in u~estvovali u kr{enju ljudskih prava.

Prava kandidata prema kome se vodi postupak lustracije

^lan 16.

(1)                        Kandidat za polo`aje iz ~lana 10. ovog zakona ima pravo da u roku od sedam dana od dana prijema obave{tenja o kr{enju ljudskih prava, izvr{i uvid u sve dosijee i dokumente na osnovu kojih je ve}e Komisije utvrdilo da je taj kandidat kr{io ljudska prava.

(2)                        Lice iz stava 1 ovog ~lana ima pravo da, u roku od sedam dana od dana ostvarenog uvida, odnosno isteka roka za uvid, saop{ti ve}u Komisije da odustaje od kandidature ili da ulo`i prigovor Komisiji.

(3)                        Ako lice iz stava 1 ovog ~lana odustane od kandidature, Komisija o tome odmah obave{tava organ, odnosno organizaciju nadle`ne za kandidovanje, izbor, postavljenje ili prijem lica u slu`bu.

(4)                        Ako lice iz stava 1 ovog ~lana ulo`i prigovor Komisiji, Komisija na sednici odlu~uje o prigovoru u roku od tri dana od dana prijema prigovora.

(5)                        Protiv odluke Komisije kojom je odbijen, odnosno odba~en prigovor, podnosilac prigovora mo`e podneti `albu Vrhovnom sudu Srbije u roku od sedam dana od dana prijema odluke Komisije.

@alba

^lan 17.

U `albi se mogu iznositi samo one ~injenice za koje kandidat u~ini verovatnim da za njih nije znao ili da za njih nije mogao znati, odnosno predlagati samo oni dokazi za koje se u~ini verovatnim da su pribavljeni ili nastali po{to je Komisija donela odluku o prigovoru iz ~lana 16. stav 2 ovog zakona.

4. Naknadni postupak

Pokretanje postupka

^lan 18.

Prema licu koje zauzima polo`aj iz ~lana 10. ovog zakona, Komisija pokre}e i sprovodi naknadni postupak lustracije po slu`benoj du`nosti.

Pravila postupka

^lan 19.

U naknadnom postupku lustracije primenjuju se pravila iz ~l. 15. do 17. ovog zakona.

Usmena rasprava

^lan 20.

(1)                        Lice koje zauzima polo`aj iz ~lana 10. ovog zakona mo`e u prigovoru Komisiji, zatra`iti da Komisija zaka`e i odr`i usmenu raspravu radi izvo|enja dokaza o kr{enju ljudskih prava.

(2)                        Ako je zatra`eno odr`avanje usmene rasprave, Komisija je du`na zakazati raspravu u roku od 15 dana od dana izjavljivanja prigovora.

(3)                        Na raspravu se poziva lice iz stava 1 ovog ~lana, a po potrebi i lica iz ~lana 11. st. 3 i 4 ovog zakona i upozoravaju se da na raspravi podnesu sve dokaze, odnosno da na raspravu dovedu sve svedoke ili ve{take ~iji iskaz nude za dokaz svojih tvrdnji, pod pretnjom nemogu}nosti docnijeg predlaganja i izvo|enja dokaza.

(4)                        Usmena rasprava je nejavna. Komisija je du`na upozoriti sve prisutne da su du`ni kao tajnu ~uvati podatke o toku usmene rasprave.

(5)                        Ako lice iz stava 1 ovog ~lana to pismeno zatra`i, usmena rasprava pred Komisijom je javna.

(6)                        U `albi Vrhovnom sudu Srbije mogu se iznositi nove ~injenice i novi dokazi ako lice iz stava 1 ovog ~lana u~ini verovatnim da je za te ~injenice saznalo po zaklju~enju usmene rasprave pred Komisijom, odnosno da je dokaze pribavilo ili da su oni nastali tek po zaklju~enju usmene rasprave pred Komisijom.

Shodna primena pravila postupka

^lan 21.

Ve}a Komisije i Komisija u postupanju u pojedina~nim pravnim stvarima primenju pravila Zakonika o krivi~nom postupku, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.

IV ORGANI ZA ISPITIVANjE ODGOVORNOSTI ZA KR[ENjE LjUDSKIH PRAVA

Komisija

^lan 22.

(1)                        Komisija za ispitivanje odgovornosti za kr{enje ljudskih prava osniva se ovim zakonom.

(2)                        Komisija je samostalan i nezavisan organ koji vodi postupak lustracije protiv lica odre|enih ovim zakonom, utvr|uje kr{enja ljudskih prava na na~in odre|en ovim zakonom i izri~e mere odre|ene ovim zakonom.

(3)                        Sedi{te Komisije je u Beogradu.

(4)                        Sredstva za rad Komisije obezbe|uju se u Budžetu Republike.

Sastav i na~in izbora Komisije

^lan 23.

(1)                        Komisija ima devet ~lanova. Tri ~lana Komisije su sudije   Vrhovnog suda Srbije (u daljem tekstu: Vrhovni sud), tri ~lana - istaknuti pravni stru~njaci, jedan ~lan - zamenik Republi~kog javnog tu`ioca i dva ~lana - narodni poslanici koji su diplomirani pravnici, a nisu birani sa istih izbornih lista.

(2)                        ^lanove Komisije predla`e predsednik Narodne skup{tine, tako da za svako mesto, iz svake grupe odre|ene u stavu 1 ovog ~lana, mora predlo`iti bar dva kandidata.

(3)                        ^lanove Komisije bira Narodna skup{tina Republike Srbije (u daljem tekstu: Narodna skup{tina) tajnim glasanjem. Posebno se glasa o listama kandidata me|u sudijama Vrhovnog suda, istaknutim pravnim stru~njacima, zamenicima javnog tu`ioca Republike Srbije i narodnim poslanicima koji su diplomirani pravnici.

(4)                        Za ~lana Komisije je izabran kandidat koji je dobio ve}inu glasova prisutnih narodnih poslanika. Ako vi{e kandidata dobije podjednak broj glasova, glasanje se ponavlja.

(5)                        Ako se ni u ponovljenom glasanju ne postigne ve}ina glasova iz stava 4 ovog ~lana, za ~lanove Komisije su izabrani kandidati, koji su, u okviru svoje grupe odre|ene u stavu 1 ovog ~lana, dobili najve}i broj glasova.

Unutra{nja organizacija Komisije

^lan 24.

(1)                        Predsednika Komisije biraju ~lanovi Komisije.

(2)                        Komisija ima tri ve}a.

(3)                        Predsednik ve}a je sudija Vrhovnog suda.

(4)                        Postupak lustracije vode ve}a Komisije.

(5)                        Radi zauzimanja na~elnih pravnih stavova, ujedna~avanja prakse, odlu~ivanja o prigovoru, odr`avanja usmene rasprave, ili radi obavljanja drugih poslova odre|enih ovim zakonom, saziva se sednica Komisije.

(6)                        Sednicu Komisije saziva predsednik po sopstvenoj inicijativi, ili na pismeni predlog najmanje tri ~lana Komisije.

(7)                        Unutra{nji raspored rada Komisije, sastav ve}a, na~in dodele predmeta i rad sednice Komisije ure|uju se Poslovnikom Komisije koji donosi Komisija.

(8)                        Unutra{nji raspored rada, sastav ve}a, na~in dodele predmeta i utvr|eni na~in rada Komisije menjaju se na isti na~in na koji se donosi Poslovnik Komisije.

(9)                        Komisija ima sekretara kojeg imenuje Narodna skup{tina.

Vreme na koje se biraju ~lanovi Komisije

^lan 25.

^lan Komisije bira se na vreme od {est godina i mo`e biti ponovo biran jo{ jednom, a ~lan Komisije iz reda narodnih poslanika bira se na vreme do isteka njegovog mandata.

Prevremeni prestanak mandata

^lan 26.

(1)                        Svojstvo ~lana Komisije prestaje pre isteka vremena na koje je izabran:

1.                        usvajanjem pismene ostavke od strane Narodne skup{tine - danom usvajanja ostavke;

2.                        prestankom svojstva na osnovu kojeg je ~lan izabran - danom prestanka svojstva;

3.                        razre{enjem - danom dono{enja odluke Narodne skup{tine;

4.                        trajnim gubitkom radne sposobnosti za vr{enje poslova ~lana Komisije - danom dono{enja odluke Narodne skup{tine i

5.                        smr}u ~lana Komisije.

(2)                        Svojstvo ~lana Komisije ne prestaje ispunjenjem uslova za penziju.

(3)                        Na mesto ~lana Komisije kojem je svojstvo prestalo pre isteka vremena na koje je biran, bira se novi ~lan ~iji mandat traje do isteka vremena ~lanu Komisije na ~ije mesto se bira.

(4)                        Predsednik Narodne skup{tine je du`an da stavi na dnevni red sednice izbor novog ~lana Komisije u roku od 30 dana od prestanka svojstva ~lana Komisije, kao i da u roku od 15 dana od dana prestanka svojstva ~lana u Komisiji predlo`i nove kandidate.

Smetnje za svojstvo ~lana Komisije

^lan 27.

(1)                        ^lan Komisije ne mo`e biti lice koje je ~lan organa politi~ke stranke, izuzev narodnog poslanika, niti lice koje je osu|eno na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje {est meseci, kao i zbog krivi~nog dela ili drugog ka`njivog dela koje ga ~ini nedostojnim javnog poverenja.

(2)                        Postupak radi ispitivanja smetnji za koje se naknadno saznalo pokre}e Komisija, u roku od 30 dana od dana saznanja za smetnje.

(3)                        Izve{taj o tome da li postoje smetnje iz stava 1 ovog ~lana podnose tri ~lana Komisije koje imenuje predsednik.

(4)                        Na osnovu izve{taja Komisija predla`e Narodnoj skup{tini da razre{i ~lana Komisije za kojeg je utvrdila da postoje smetnje iz stava 1 ovog ~lana.

Razre{enje

^lan 28.

(1)                        Razlozi za razre{enje ~lana Komisije su isti kao razlozi za razre{enje sudije.

(2)                        Razlozi za razre{enje predsednika Komisije su isti kao razlozi za razre{enje predsednika suda.

(3)                        Na postupak razre{enja ~lana Komisije i predsednika Komisije shodno se primenju pravila za razre{enje sudije.

(4)                        Postupak razre{enja pokre}u predsednik Komisije, Komisija ili predsednik Narodne skup{tine.

(5)                        Postupak razre{enja sprovodi Komisija koja utvr|uje obrazlo`eni predlog. U dono{enju odluke ne u~estvuje ~lan Komisije ~ije se razre{enje tra`i.

(6)                        O predlogu za razre{enje odlu~uje Narodna skup{tina.

Organi pravnih lekova

^lan 29.

Protiv odluke ve}a Komisije mo`e se izjaviti prigovor toj Komisiji, a protiv odluke Komisije o prigovoru, mo`e se izjaviti `alba Vrhovnom sudu.

Nadle`nost

^lan 30.

(1)                        Ve}e Komisije:

1.                        pokre}e postupak po slu`benoj du`nosti;

2.                        ispituje da li je u pokrenutom postupku povre|eno ljudsko pravo pojedina~nom radnjom ili aktom lica odre|enih ovim zakonom;

3.                        izvodi dokaze radi utvr|ivanja kr{enja ljudskih prava;

4.                        donosi prvostepene odluke u kojima utvr|uje da li je izvr{ena povreda ljudskih prava i odlu~uje o izricanju mera zbog povrede ljudskih prava.

(2)                        Komisija:

1.                        utvr|uje na~elne pravne stavove o pojmu i vrstama ljudskih prava na koje se odnosi ovaj zakon, o utvr|ivanju pojedina~ne odgovornosti lica odre|enih ovim zakonom i o merama koje se izri~u radi kr{enja ljudskih prava;

2.                        zauzima stavove neophodne radi ujedna~avanja prakse svojih ve}a;

3.                        odlu~uje o prigovorima protiv odluke ve}a Komisije, bez odr`avanja usmene rasprave, ili na osnovu usmene rasprave, u skladu sa ovim zakonom i

4.                        obavlja druge poslove odre|ene ovim zakonom.

Izuze}e ~lana Komisije

^lan 31.

Na izuze}e ~lana Komisije shodno se primenjuju pravila Zakonika o krivi~nom postupku.

V MERE ZBOG KR[ENjA LjUDSKIH PRAVA

Javno saop{tenje Komisije

^lan 32.

Komisija }e u sredstvima javnog informisanja, koje sama odredi, a uvek u "Slu`benom glasniku Republike Srbije", objaviti saop{tenje sa podacima o kr{enju ljudskih prava koje je izvr{ilo lice iz ~lana 10. ovog zakona:

1.                        ako se to lice ne povu~e sa polo`aja koji obavlja ili ne odustane od kandidature u roku od sedam dana od dana isteka roka za vr{enje prava na uvid u spise iz ~lana 16. i ~lana 19. ovog zakona, ako Komisija, na osnovu sprovedenog postupka, stekne uverenje da je to lice kr{ilo ljudska prava u smislu ovog zakona;

2.                        ako to lice ne ulo`i prigovor u skladu sa ovim zakonom;

3.                        ako se to lice ne povu~e sa polo`aja koji zauzima ili ne odustane od kandidature u roku od sedam dana od dana prijema odluke Komisije o odbijanju odnosno odbacivanju njegovog prigovora;

4.                        ako to lice ne ulo`i `albu u skladu sa ovim zakonom;

5.                        ako se to lice ne povu~e sa polo`aja koji zauzima ili ne odustane od kandidature u roku od sedam dama od dana prijema odluke Ustavnog suda o odbijanju odnosno odbacivanju njegove `albe.

Mere ograni~enja zauzimanja polo`aja

^lan 33.

(1) Lice za koje je odlukom Komisije ili Ustavnog suda utvr|eno da je kr{ilo ljudska prava, a nije se povuklo sa polo`aja, odnosno odustalo od kandidature za polo`aje, odre|ene u ~lanu 10. ta~ke 6. do 21. ovog zakona, u roku od 30 dana od dana javnog saop{tenja Komisije iz ~lana 32. ovog zakona, ne mo`e zauzimati, odnosno zauzeti polo`aje iz ~lana 10. ovog zakona u roku od pet godina od dana javnog saop{tenja Komisije.

(2)                        Nastupanje uslova za zabranu zauzimanja polo`aja iz ~lana 10. ovog zakona, odre|enih u stavu 1 ovog ~lana, po slu`benoj du`nosti utvr|uje Ustavni sud, a odluku kojom je utvrdio postojanje tih uslova, zajedno sa zakonskom zabranom iz stava 1 ovog ~lana, objavljuje u "Slu`benom glasniku Republike Srbije".

(3)                        Lice iz stava 1 ovog ~lana, posle objavljivanja odluke Ustavnog suda iz stava 2 ovog ~lana ne mo`e vi{e punova`no zauzimati dotada{nji polo`aj.

(4) Lice kome je izre~ena mera zabrane zauzimanja polo`aja, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana objavljivanja mere vrati kod poslodavca sa kojim je bio u radnom odnosu pre zauzimanja polo`aja, a ako mu je taj radni odnos prestao ili ako uop{te nije bio u radnom odnosu sti~e prava koja pripadaju zaposlenom za ~ijim je radom prestala potreba.

 

VI PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

Stupanje na snagu i primena

^lan 34.

(1)                        Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u "Slu`benom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se po isteku tri meseca od dana stupanja na snagu.

(2)                        Organi za sprovo|enje postupka lustracije obrazuju se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

<span style="font-size: 10.0pt; font-f



Komentari (33)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 21:03 04.10.2009

.

(3) Ovaj zakon se primenjuje 10 godina od dana stupanja na snagu.
selica_nena selica_nena 21:20 04.10.2009

Re: .

Ovaj zakon se primenjuje 10 godina od dana stupanja na snagu.


(4)Ako nam bude odgovaralo
antioksidant antioksidant 21:29 04.10.2009

Re: .

selica_nena
Ovaj zakon se primenjuje 10 godina od dana stupanja na snagu.

(4)Ako nam bude odgovaralo

u centar

mada, ja bih da sam optimista pa citam
imamo jos 3 1/2 godine
selica_nena selica_nena 21:46 04.10.2009

Re: .

Optimizam? Šta to beše?

A da, to je ono što smo imali oko 5. oktobra.
antioksidant antioksidant 21:48 04.10.2009

Re: .

A da, to je ono što smo imali oko 5. oktobra.

iskreno, sad ti je gore? ne ratujemo, ima mleka po prodavnicama, nema benzina u flasama...

selica_nena selica_nena 21:58 04.10.2009

Re: .

Iskreno, nije. Samo mi strašno nedostaje poverenje koje sam imala u neke ljude i koliko su brzo nastavili tamo gde su prethodnici stali. U korupciji, gramzivosti, nepotizmu, odvojenosti od naroda... E to mi je najviše žao, što se ona energija rasplinula, a mi smo tek jedan korak dalje od onog 5.oktobra.
antioksidant antioksidant 22:04 04.10.2009

Re: .

Samo mi strašno nedostaje poverenje koje sam imala u neke ljude i koliko su brzo nastavili tamo gde su prethodnici stali

hteli smo promene, dobili smo zamene

(marcelo)
tripraseta92 tripraseta92 02:39 05.10.2009

Re: .

antioksidant

iskreno, sad ti je gore? ne ratujemo, ima mleka po prodavnicama, nema benzina u flasama...

Iskreno, da su se Slobi najavile one cike sa koferima para, ne bi se on bavio svercom vec privarizacijom. Benzin ne bi bio u flasama , nego sa akcizom.
Sto se kvaliteta benzina tice, jednako je nekvalitetan i onda i sada. Jedina razlika je sto su onda smrdele ruke, a sada je sve lepo ,cisto i mirisno :)

antioksidant antioksidant 08:26 05.10.2009

Re: .

Iskreno, da su se Slobi najavile one cike sa koferima para

slabo to hoce (cike sa parama) kad ides okolo i zapocinjes ratove gde stignes
tripraseta92 tripraseta92 12:38 05.10.2009

Re: .

antioksidant
Iskreno, da su se Slobi najavile one cike sa koferima para

slabo to hoce (cike sa parama) kad ides okolo i zapocinjes ratove gde stignes


OK. Hajdemo ceo tekst ( posto ovde sve mora da se crta) Da Sloba nije vodio ratove..., bla, bla,bla...i da su mu se najavile cike....

Iskreno, da li se sada ratovi ne vode zato sto smo se pokajali, izgradili demokratski sistem , toleranciju i zaboravili na nacionalizam, ili zato sto nemamo vise vojsku ?
antioksidant antioksidant 12:50 05.10.2009

Re: .

Iskreno, da li se sada ratovi ne vode zato sto smo se pokajali, izgradili demokratski sistem , toleranciju i zaboravili na nacionalizam, ili zato sto nemamo vise vojsku ?

antioksidant antioksidant 13:07 05.10.2009

Re: .

Da Sloba nije vodio ratove..., bla, bla,bla...i da su mu se najavile cike....

da baba ima brkove....

bila bi mnogo ruzna baba
ecce-florian ecce-florian 22:00 04.10.2009

podsecanje ( obrezivanje, kalemljenje)

Inicijativu za donošenje zakona o lustraciji pokrenuo je u proleće 2002. godine Građanski savez Srbije. Sem u nekoliko vojvođanskih gradova (Kikinda, Zrenjanin i dr.), ta inicijativa je ostala bez odjeka u stručnoj i političkoj javnosti Srbije. Izuzetak je bio Centar za unapređ ivanje pravnih studija u Beogradu, koji je angažovao grupu stručnjaka, koja je krajem 2002. godine sačinila model Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava. Ignorisan od relevantnih političkih i stručnih faktora, činilo se da će taj model ostati van optike dosovske vlasti.
Međutim, poslanici Demokratske stranke u Skupštini Vojvodine 11.
februara 2003. godine pokrenuli su inicijativu da Narodna skupština Srbije donese zakon o lustraciji. Zahvaljujući toj inicijativi i činjenici da su političari u vladajućem DOS-u, posle ubistva premijera Đinđića 12.
marta 2003. godine napokon shvatili da se zlo autoritarne prošlosti mora savladati da se ne bi ponovilo — u Narodnoj skupštini je pokrenuta inicijativa da se po hitnom postupku usvoji Zakon o lustraciji. Kao osnova poslužio je model Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava koji je izradio Centar za unapređivanje pravnih studija i on je, sa neznatnim izmenama, usvojen 30. maja 2003. godine u Narodnoj skupštini. (Službeni glasnik RS, br. 58/2003). Predlagači ovog zakona su istakli da je donoš enje ovog akta nužno u procesu prevladavanja autoritarne prošlosti, nastavka započete borbe protiv organizovanog kriminala, kao i da je reč o ispunjenju jednog od uslova za ulazak u Evropsku uniju.

Za usvajanje Zakona o lustraciji glasalo je 111 od 127 prisutnih narodnih poslanika, pa je i ovaj akt Narodna skupština usvojila na ivici kvoruma. Opozicioni poslanici odbili su da glasaju za Vladin predlog zakona.


Na delu je sve očigledniji kontinuitet sa ranijim režimom, koji, svakako, ne može doprineti formiranju odluke da se u vidu postupka diskvalifikacije (još manje lustracije) otvori pitanje autoritarne prošlosti.

i samo još
Po preovlađujućem mišljenu u savremenoj teoriji, lustracija u društvima u tranziciji nema ništa zajedničko sa svojom antičkom imenjakinjom.
Naime, ona se sastoji u privremenom onemogućavanju pristupa javnim funkcijama ljudima koji su se u prethodnom sistemu teško ogrešili o prava svojih sugrađana (A. Zidar, V. Dimitrijević). U pitanju je pravni institut sui generis, koji nema isključivo kazneni karakter. Lustracija je pokušaj da se oni koji su u poraženom autoritarnom režimu igrali važnu ulogu spreče da ne naškode novom režimu ako su kršili ljudska prava.

Trkulja 2003
No mi smo se pomirili, zar ne?
antioksidant antioksidant 22:07 04.10.2009

Re: podsecanje ( obrezivanje, kalemljenje)

No mi smo se pomirili, zar ne?

nismo se ni svadjali. to je samo nas nekoliko zivelo u zabludi
ecce-florian ecce-florian 23:32 04.10.2009

Re: podsecanje ( obrezivanje, kalemljenje)

ČIN TREĆI/ DETERDŽENT DEMOKRATSKE STRANKE NAJBRŽE UKLANJA KRVAVE MRLJE PROŠLOSTI; SPECIJALNI SISTEM ENZIMA DAJE VAM ČISTO SPS RUBLJE, MIRISNO I SVEŽE, UKRAS ZA SVAKU SRPSKU PORODICU KOJA JE GLASOVALA ZA BORISA TADIĆA:

Nije prošlo ni 24 časa od izbora, a Demokratska stranka već je objasnila da je SPS nešto „sasvim novo“ u odnosu na onu stranku koju je vodio Slobodan Milošević i u kojoj je – gle! – Ivica Dačić radio kao portparol od 1992. do 2000. godine! Predsednik Političkog saveta Demokratske stranke Dragoljub Mićunović tvrdi da SPS nikako ne treba porediti sa radikalima – što jeste točno, radikali su devedesetih bili u vlasti nešto više od osam meseci, sve ostalo vreme vladao je SPS!
izvor

ne da je smešno nego
Korhec i Šutanovac nisu izdržali a dva srednjaka drže usne ipak čvrsto stegnute
ecce-florian ecce-florian 22:01 04.10.2009

podsecanje- kalemljenje


teeee radosti
edit:
kliknuvši na sliku za nagradu dobijate integralni tekst

DEKLARACIJA O POLITIČKOM POMIRENJU I
ZAJEDNIČKOJ ODGOVORNOSTI ZA OSTVARIVANJE
VIZIJE SRBIJE KAO DEMOKRATSKE, SLOBODNE,
CELOVITE, EKONOMSKI I KULTURNO RAZVIJENE I
SOCIJALNO PRAVEDNE ZEMLJE

njih
DS i SPS
i njihovih vizija
antioksidant antioksidant 22:06 04.10.2009

Re: podsćanje

ecce-florian

teeee radosti

najzad zajedno
ecce-florian ecce-florian 22:17 04.10.2009

Re: podsćanje

Laknulo Mićunu konačno. A i tata na precednika bio zadovoljan.
gorio92 gorio92 22:21 04.10.2009

Re: podsćanje

najzad zajedno

Još da se Toma priključi, koji trio, La kampanela.
gorio92 gorio92 22:25 04.10.2009

Re: podsecanje- kalemljenje


teeee tuge
ecce-florian ecce-florian 22:40 04.10.2009

Re: podsecanje- kalemljenje

teeee tuge

shumska shumska 01:51 05.10.2009

Re: podsćanje

A i tata na precednika bio zadovoljan.

joj, ljudi pogledajte ovaj zastrašujući preCednikov osmeh
i sve ostale izraze lica...
da citiram Fedju Dimovića (BS) "... ko te jebo godinama jebaće te opet..."
malaramona malaramona 10:56 05.10.2009

Re: podsecanje- kalemljenje

ecce-florian

teeee radosti
edit:
kliknuvši na sliku za nagradu dobijate integralni tekst

DEKLARACIJA O POLITIČKOM POMIRENJU I
ZAJEDNIČKOJ ODGOVORNOSTI ZA OSTVARIVANJE
VIZIJE SRBIJE KAO DEMOKRATSKE, SLOBODNE,
CELOVITE, EKONOMSKI I KULTURNO RAZVIJENE I
SOCIJALNO PRAVEDNE ZEMLJE

njih
DS i SPS
i njihovih vizija



Prosto je neverovatno koliko ovi klovnovi drze do prazne simbolike.
Naime, na gornjoj slici, fasciklu Dacicu dodaje Borisova sefica kabineta (poslovna sekretarka, il kako je vec zovu), a Tadicu dodaje Ivicina sekretarka. Pomirenje u pravom smislu, dele sve:).
A njih dve(poznajem ih povrsno), prave zene za ovakvo pomirenje. Neopterecene ideologijom, opterecene samo svojim sefovima.
antioksidant antioksidant 11:24 05.10.2009

Re: podsecanje- kalemljenje

Naime, na gornjoj slici, fasciklu Dacicu dodaje Borisova sefica kabineta (poslovna sekretarka, il kako je vec zovu), a Tadicu dodaje Ivicina sekretarka.

pa zato se tadic smeje:

"moja sekretarica je lepsa, uta ta..."
dragoljub92 dragoljub92 23:07 04.10.2009

a nakom jeziku je ovo pisano

mislim koji su to novi znakovi umesto pojedinih slova

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 03:22 05.10.2009

Re: a nakom jeziku je ovo pisano

ja mislim da je super cool [ta je uradio anti. 5 minuta se smejem. ;udo jedno kako je ovo iza[lo dobro. ;ak i da nije namerno mnogo je slatko.
arianna arianna 08:00 05.10.2009

Re: a nakom jeziku je ovo pisano

dragoljub92
mislim koji su to novi znakovi umesto pojedinih slova


napisano je na novoserPskom tastaturnom jeziku

ja mislim da je super cool [ta je uradio anti. 5 minuta se smejem. ;udo jedno kako je ovo iza[lo dobro. ;ak i da nije namerno mnogo je slatko.




antioksidant antioksidant 08:23 05.10.2009

Re: a nakom jeziku je ovo pisano

dragoljub92
mislim koji su to novi znakovi umesto pojedinih slova

srpski ,latinica

ali najbolje da pitas umetnike

ovde je samo paste a od tamo je copy

(sedmobitni ASCII koliko ja kapiram - bilo nekad u masovnoj upotrebi, sad je redje - ako stignem prepravicu dokument)
mirelarado mirelarado 22:33 05.10.2009

Re: a nakom jeziku je ovo pisano

antioksidant
dragoljub92
mislim koji su to novi znakovi umesto pojedinih slova

srpski ,latinica
ali najbolje da pitas umetnike
ovde je samo paste a od tamo je copy
(sedmobitni ASCII koliko ja kapiram - bilo nekad u masovnoj upotrebi, sad je redje - ako stignem prepravicu dokument)


Како су умели да испуне обећањалудомрадовања, такав им је и фонт, са кукама и веригама. :)))

zeks92 zeks92 14:44 05.10.2009

Pa ... eto ...

Sve ima ... napismeno!

samo da

podelim impresije kolege fiksera na temu 5. oktobra

jaja forever:.
bio

ono sloba
maltretirao nas sa svojom ekipom smradova
dal bi bilo pristojno da ix sve sad nabrajam
da mi ne dođu da mi pljunu pod prozor
eee
i zajebavali nas u sred zime 95.
s restrikcijama struje
kao nema je
a svi znamo
izvozili je razni crnogorci u italiju
bogatili se enormno
sve sa direktorom elektrodistribucije
i pičkama koje su ix pokrivale
no
jave ti 1 jutro da će taj dan struja doći na samo par sati
i skoči ti moja majka da usisa napuni tikvice
opere suđe popegla veša
i napravi krofne
dok se mi ne vratimo s bolesnim detetom od lekara
otkači se u toj majčinoj brzini besni tromb
napravi masivan izliv krvi joj u mozak
bolnica frka
užas
nema čaršava
50 dem
nema sestre 50 dem
nema sonde 50 dem
nema vate 50 dem
nema mesta juri kod Zokija da iskopa vezu
xvala mu do neba
pustite ženu reče mi jedna pametna i nervozna lekarka
nek umre na miru nema joj spasa
a ja jok
te akupuntura
te fotka unuka iznad kreveta
te mleč i polen kroz sve rupe
i sl sranja
vegetacija na sve strane
ja očajan
otac u depresiji
i sad:
balet
(ovo je bila uvertira)

iza majke ostaše jebene tikvice
pravili smo se siti nekix par dana
one tikvice nas jele iz frižidera
ona tadašnja nije znala šporet da uključi
ždrali smo neku slaninu za sve čekove
dete bolesno od nestašice struje
aj tikvice ćemooo
sipali po jednu kao
suze mi kaplju po tanjirima budućnosti
xtedox da ix bacim proklete tikvice
ali bejax nekako vezan za njix
drage tikvice
o maaaaajkooooo
ux
uusta me jebem jadna
sipax još tri tikvice i tako rešix taj problem

sutra oko pola pet
stojimo mi bez mame ispred upaljene ringle
stavili četr jaja ispred
i neko se setio da izvuče ulje iz ormana sa 50 litara u šteku
čudno izgledaju jaja reče ona tadašnja
šta ćemo da pravimo
ja sam čitao negde kako se ppravi kajgana od 5 jaja
al jebeš ga mi imamo četr
da odem da dokupim 1
gde bre kad nigde ničeg nema
danas doneli samo sapune ovi iz madžarske
šta se radi sa jajima u ovom stanju
rekla bih da moraju prvo da se razbiju
ux majku ti al si pametna
nikad mi to nebi palo na pamet
aaa kako se jaja razbijaju
nemam pojma o neku ivicu valjda
aj razbi ti
ne mogu gadno mi
aj ix stavimo ovako u tiganj šta fali
utom se stvori neko dete od našeg deteta
protrča ko vetar pored šporeta
stavi ručicu na upaljenu ringlicu
vrisnu sruši jaja na pod
ja mu sipo flašicu faberovog zelenog mastila na opekotinu
ova se sagla na pod razgleda ona jaja poispadala iz ljuske
vidim gadi se da ix dodirne
neka ja ću
posegnux xrabro prema jajima
al ona neće migolje se nekako
jebote el su to ona jaja koja je majka znala da primeni tako fantastično
da nisu neka druga jaja
u tom moj pametni otac ulazi u priču
evocira uspomene na trumanova jaja
ex to su bila vremena
a ne ovo sad
jaja u ljusci pa još ovako ljigava
u dve boje
daj reko viljušku da ix podignem
ubodox jedno u srce žuto
ju jebote ovo iscure
ix ti sve moraš da ubodeš
daj kašiku
sve su prljave
operi
nema vode
danas pustili struju al nema vode
majku im jebem
govnjivim motkama treba po njima
ćuti čuće te komšija znaš da je dole uvek kad glasamo
jebo mu ja mater espeesovsku
on je iz jula
uu tek ga onda nabijem i njega i miru i ljušu i onog debelog
nemoj ko zna možda će ostati zauvek
nema šanse jebaćemo im mater samo još malo
možda
možda ix i skinemo pa se oni ipak ubrzo vrate
ix nema šanse sve ćemo ix o bandere na terazijama
aj ćuti tu plašiš se jaje da razbiješ
ti ćeš nekog o banderu
maaa videćeš samo mi da dođemo
e sad
predomislio sam se
i ovo je uvertira
aj tek sad balet:

došli naši
al uz pomoć njixovix
pušimo ga batice
al tako
da me je sramota
i bivšix i sadašnjix
i deteta koji sad ima 21
i svix jaja koje sad tako majstorski smeštam u fantazije
i pokojne mame koja poginu na pravdi struje

i sebe
kad ix još uvek puštam
te mućkove
da mi mute ovo malo
izgleda za valjanom kajganom
.
antioksidant antioksidant 19:04 05.10.2009

Re: samo da

citao
popizdeo
psovao
ecce-florian ecce-florian 22:49 05.10.2009

Re: samo da

Da li je neko gledao Mićuna večeras ( B92).

Pazi da nijednom, ali nijednom nije spomenuo Đinđića.Uspeo da ga više nema, uspeo da Ljubin mali zauzme mesto kalifa umesto kalifa, jedino se još Mihajlo nešto buni kobajagi.

Djubre matoro. Ima sto godina a laže i vara.

Žao mi je što ste moji a ne deca nekog mog neprijatelja.Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

Deca ,ma i duhovna,hoće da iznevere očekivanja

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana