Dan kada je umrla ASTRONOMIJA

   utorak, 22 septembar 2009 21:20        

Ukupno, izašlo je 37 brojeva Astronomije na oko 2800 strana. U Astronomiji je objavljeno oko hiljadu članaka, više hiljada fotografija, mapa, skica i raznih ilustracija. Objavljeno je nekoliko desetina intervjua i veći broj postera. Za Astronomiju je bar jedan članak napisalo preko 120 autora. Za Astronomiju su pisali učenici, studenti i univerzitetski profesori. Pisali su astronomi, astrofizičari, fizičari, matematičari, lekari, biolozi, geolozi, paleontolouzi itd. sve do filozofa, slikara i književnika.

Astronomija je imala saradnike u mnogim zemljama Evrope, u SAD, Kanadi i Australiji. Svi oni su doprineli zavidnim ocenama koje je Astronomija dobila od čitalaca i od stručne javnosti. Svima njima kao i svojim vernim čitaocima Redakcija Astronomije se ovim putem zahvaljuje na saradnji i podršci.

Bilo je prijatno učestvovati u kreiranju Astronomije. Ipak smo nešto uradili!

Aleksandar Zorkić

urednik i pokretač “Astronomije” 

Koliki je značaj imao ovaj časopis ne samo za Srbiju već prostor cele bivše Jugoslavije,najbolje se vidi iz komentara hrvatskih astronoma.

Odmah sutradan na sajtu www.zvjezdarnica.com urednik Danijel Reponj objavljuje članak kao odgovor na gašenje "Astronomije".Da ovo nije samo solidarnost sa kolegama iz Srbije već da je ovaj časopis mnogo značio astronomima u Hrvatskoj može se videti i na sajtu zvjezdarnice na kome se nalaze mnogi članci iz ovog sad ugašenog časopisa. 

Šokirala me vijest koju sam pročitao na stranicama Astronomskog magazina!!! Iako sam znao da postoje određeni problemi oko izlaženja Astronomije, vjerovao sam da će ipak biti riješeni i da ćemo se još dugo družiti s ovim divnim i veličanstvenim časopisom. Prisjetio sam se prvoga trenutka kada sam ga primio u ruke i prolistao. Bio je potpuno drugačiji od svega što sam do tada čitao. Imao je stil, osvojio me na prvi pogled, bio je (i ostao) svjetlosnim godinama ispred svih časopisa iz astronomije koje sam do tada čitao. Djelovao je toplo i srdačno, osvajajući čitatelja na prvi pogled, naprosto se moglo osjetiti da ga rade ljudi koji obožavaju astronomiju, koji žive za astronomiju, bili oni profesionalci ili im je astronomija samo ljubav, hobi...

No, sudbina je htjela drugačije. Nije to ona sudbina protiv koje ne možemo. Ne. Ovo je sudbina koju kreiramo sami. Ona je u našim glavama. Stvorili smo i izgradili društvo koje više uopće ne cijeni znanje, koje ne cijeni pojedinca, koje ima izopačene sustave vrijednosti. U takvom društvu jedan ovako plemeniti cilj poput pisanja i izdavanja časopisa koji promiče znanje, koji potiče ljude da se bave znanošću, da upoznaju i otkrivaju tajne svijeta koji nas okružuje, jednostavno je morao ugasnuti i ostaviti nas siromašnijima za još jedan tračak svjetlosti u tami, za još jedan izvor znanja manje. I dok danas gledamo vračare na TV-u kako nam svako jutro i noć miješaju karte i proriču sudbu kletu, dok na kioscima ima više astroloških časopisa nego dnevnih novina i ostale žute tiskovine (pri ovome ne mislim na žutu boju National Geographica), o znanosti se gotovo pa i ne govori. I dok mnogi ljudi misle da nam iznad glava sudbinu kroji nevidljivo svemoguće biće (a svaka kultura ima po jednoga ili više njih), istovremeno ljudi nemaju pojma što nam je u toj neposrednoj blizini ili onoj malo daljoj. Pogledajte samo naše ankete koje pokazuju razinu znanja. Je li to ono društvo koje želimo i kojemu kao strijemimo?

I dok se ljudi kolju oko toga jesu li ljudi bili na Mjesecu, postoji li Bog i slične besmislice, mnogi zaboravljaju koliko smo maleni i beznačajni u ogromnom prostranstvu svemira. A koliko je svemir velik, što se u njemu nalazi i koliko smo mi zapravo mali i beznačajni, otkriva nam znanost, a ne karte, horoskopi ili Biblija. Osvrnimo se u ne tako davnu prošlost i prisjetimo se vremena kada su znanstvenici bili spaljivani na lomačama jer su se usudili protivrječiti onima koji nisu dozvoljavali sumnjati u "istinu" koju su oni, a ne tamo nekakav Bog, propisali, prisjetimo se Giordana Bruna, Galilea Galileja, Nikole Tesle i cijele plejade znanstvenika koji su prije nas utirali put u budućnost, kako bismo mi danas mogli uživati plodove njihovih ideja i cijelo čovječanstvo voditi u budućnost. To nisu bili šarlatani koji su imali nadnaravne moći, bili su to slobodoumni ljudi koji su koristili svoj mozak, za razliku od mnogih koji su tu oko nas danas, kako bi čovječanstvu podarili napredak, slobodu i ideje vodilje koje ih neće vratiti u doba mraka gdje caruju vračevi i njihovi sljedbenici koji propisuju što je istina, a što nije. No, jesu li uspjeli u tome? Čini se da u ovim našim krajevima kao da nikada nitko nije ni čuo za njih.

Ljudi koji se usuđuju ići njihovim stopama, danas su za većinu čudaci, neobični likovi koji noću gledaju u zvijezde. Takvi ne gledaju nekakve reality showove, ne prate isprazne TV sapunice, ne slušaju što im lokalni vođe poručuju u svojim "visokoumnim" lamentacijama... Ne, oni razmišljaju svojom glavom i kao takvi su opasni po društvo. Oni nisu povodljivi i zbog mogućnosti da znaju više, potencijalno su opasni i treba im uskratiti izvor znanja i mogućnost da šire svoje ideje, na sve moguće načine. Rezultat toga je - sudbina. Ona koju sam spomenuo na početku. No, u današnje vrijeme više nije moguće zaustaviti širenje ideja, zaustaviti razvoj znanosti, zaustaviti istinu! Nije to bilo moguće niti prije, a pogotovo ne danas. I stoga, zadnja rečenica glavnog urednika Astronomije, djeluje smirujuće i ponosno: Ipak smo nešto uradili!

Saša, hvala Ti na svemu što si do sada uradio s Astronomijom, Ti si Veliki Čovjek!!!

Danijel Reponj

Naravno da ni ostali astronomi nisu ostali ravnodušni.Na ukidanje "Astronomije",najboljeg astronomskog časopisa sa hrpom kvalitetnih članaka objavljenih tokom svih ovih godina reagovao je i predsednik astronomskog društva Vidulini,Mario Tumpić.

Napisao je tekst  Osobni lament nad Astronomijom

 Kao predsjednik Astronomske udruge Vidulini i u svoje osobno ime mogu samo reći kako je gašenje Astronomije sramota za svih nas. Gašenje najkvalitetnijeg časopisa s područja astronomije-astronautike, ali i drugih prirodnih znanosti i tehničkih disciplina ogledalo je društva i prostora na kojem živimo. Uopće nije važno zašto je došlo do gašenja Astronomije. Važna je samo činjenica kako se To dogodilo, a povrh svega kako se To dogodilo u (od UNa proglašenoj) Međunarodnoj godini Astronomije – 2009.

 Aleksandar Zorkić, pokretač i urednik časopisa Astronomija godinama se mučio i održavao Astronomiju na životu. U tome je imao bezrezervnu podršku svih čitatelja i nas koji smo na ovaj ili onaj način ponekada pripomogli da Astronomija bude nešto u što se djeca, mladi, odrasli zaljube na prvi pogled. Astronomja je časopis rađen iz ljubavi i zvjezdanim entuzijazmom! Časopis je to koji je prešao sve granice i podjele.

Časopis koji je rađen od ljudi za ljude! Astronomija je bila NAJKVALITETNIJI astronomso-izdavački projekt na području bivše Jugoslavije. Okružen fantastičnim ljudima časopis je otišao i na druge kontinente. Svojim sadržajem, izgledom i ONIM NEČIM u sebi bio je ogledalo duše njegova urednika i suradnika. Nažalost, tomu je došao kraj. Astronomi amateri svoj posao počinju iz ljubavi i entuzijazma i ne pitaju koliko to košta. A sve košta! Sve što pokrenemo sve što radimo NAJPRIJE se zasniva na entuzijazmu i nitko ne pita koliko to košta A SVE KOŠTA! NIŠTA NIJE BESPLATNO! Ispada da nam nas vlastiti rad dodje glave nakon nekog vremena..ponekada izdržimo koji dan, koji tjedan mjesec ili godinu. Ponekada i nekoliko godina (Astronomija punih šest) a tada stvar pukne na radost onih (ČAST IZUZECIMA!) koji će i gašenje Astronomije ubrzo proglasiti svojim uspjehom… SRAMOTA je i za Srbiju ali i za nas ovdje u Hrvatskoj i drugdje da se najkvalitetniji časopis ugasio u Međunarodnoj godini Astronomje – IYA 2009..

Na kraju, još nekoliko riječi Aleksandru Zorkiću i svima koji su na bilo koji način vezani s Astronomijom

Saša, ponekada nas tek gubitak ili poraz suoči s stvarnošću. Gašenje Astronomije težak je udarac na ljude slobodne volje, na ljude koji razmišljaju svojom glavom. Astronomija je sada ušla u povijest i zaradila mjesto među besmrtnima zajedno s tobom kao urednikom časopisa.

Sjećam se riječi nekog novinara nakon pogibije jednog od najvećih u razvikanom svijetu Formule 1 – Ayrtona Senne da Silva;

Nema živih heroja – svi heroji su mrtvi ili su lažni!

E pa Astronomija je pravi HEROJ svojeg vremena i prostora. I ne nije mrtva, samo je prešla među Besmrtnike! Hvala Saši i uredništvu na divnih šest godina druženja!

Marino Tumpić

 Evo kako su se sa tim suočili oni koji rade na časopisu.Počeli su i oni da pišu.

 Urednik  „Astronomije" objavio je na sajtu vest o gasenju casopisa. Na svoj nacin , bez optuzivanja bilo koga, nabrajanja razloga i okolnosti koji su odlucili sudbinu jednog vanserijskog glasila .

Da li uopste treba pomenuti vazece kanone koji vladaju u hladnoj logici trzista i vremena u kome zivimo ? Suvisno, time se pravdaju mnogi , prikrivajuci tako i svoje greske i propuste. Navikli smo da slusamo zalopojke I farisejsko ponasanje onih od kojih zavise neprofitabilne publikacije koje se , skoro po pravilu izdignu iznad nivoa konfekcijske produkcije. Vredi li nabrajati republicke I pokrajinske institucije za nauku I kulturu koji su u najvecoj meri doprineli da "Astronomije" nema vise na kioscima? Vredi li pominjati hronicnu nezaiteresovanost za nauku uopste? U takvom kontekstu stvari , nema mnogo mesta za "Astronomiju" I njoj slicne casopise.

Cinjenica da na izdavackom trzistu mnogo bolje prolaze publikacije koje koketiraju sa paranaucnim disciplinama dovoljno govori o zainteresovanosti prosecnog citaoca za NLO I pripadajuce vanzemaljce u njima , razna tajnovita podrucja tipa Area 51, kristalne lobanje, trece oko koje sve vidi ( cak I to da ljudska noga nije krocila na Mesec ) I slicno. Drzeci se davno oprobane formule "senzacija po svaku cenu"  takvi casopisi I dalje ce opstajati na trzistu I imati mnogoljudnu armiju poklonika. Iskljucivo za jednokratnu upotrebu.

Takav usud " Astronomija" je svesno izbegavala I uz pomenute faktore dostojanstveno ( zasada) se povukla. Nije jedina , slicnu sudbinu su doziveli  "Kosmoplov" I "Galaksija" , u vremenima kada smo bili mnogo blize nauci nego danas.

Pretproslog vikenda,tek sto se spustio sumrak , zvono na kapiji I ocekivani dolazak poznanika.: Sasa I njegov neizbezni bicikl :

-       Izvini , kasnim ali sam imao toliko posla - cekam me da jos ubacim nesto za AM .

Sedamo za sto u trpezariji na kome je vec ohladjeno StellaArtoa. Usput pricamo o novostima koje su se desile izmedju dva nasa susreta : o projektu pikosatelita , kasnjenju radova na Stratosondi, predavanjima na Planetarijumu...

-       E, jel' znas da "Astronomija" nece vise izlaziti!  -  Onako , bez ikakvog melodramskog prizvuka, kao i uvek kada je govorio o vaznim stvarima.

-       I nema potrebe da pravis takvo lice, to se ticalo svakog novog broja u poslednjih godinu dana, znas I sam -  dodao je, sipajuci pice .

-       ....!?  -

-       Za svaki slucaj , zavrsio sam dobru polovinu materijala za 38. broj. Ali , sada je to definitivno. Ne vredi , jednom obecaju novac izdavacu pa zaborave ... -   misleci na gore navedene republicke i pokrajinske institucije zaduzene da pomognu popularizaciju nauke, izmedju ostalog.

-       Zar nismo pricali o « Astronomskom almanahu » koji bi izlazio dva puta godisnje ? Ako vec casopis nije ekonomski opravdan , bar Almanah...-  hvatam se za slabasnu slamku spasa.

-       A onda o Letenci da se pise sa nekoliko meseci zakasnjenja ?!  Kao i o nekom naucnom otkricu u medjuvremenu ! Gubi se na aktuelnosti ... -  primecuje , listajuci stari « Astronomy » koji se zatekao na stolu.

Te veceri smo ostali do kasno , razgovarajuci o svemu i svacemu . A o « Astronomiji » ni reci vise. Jer to tako zna da boli . Posebno coveka cije ime znaci isto sto i Astronomski magazin , Letenka, Astronomija i mnogo jos toga ...

Duboko sam ubedjen da sve to je samo posledica opsteg previranja u nasem drustvu, u momentu od koga puno toga zavisi kako cemo ici dalje. Isto to vazi i za nauku . Treba da budemo optimisti i u blizoj buducnosti, kada se budu stekli uslovi , druzimo se sa jednom  NOVOM  ASTRONOMIJOM. To bi bilo bas lepo ime !

Slavko Stojanov

 Jesu bili teški ovi dani za sve nas.To ipak ne znači da gašenje jednog ovakvog časopisa treba da prođe neopaženo.Opasno je sve što se dešavalo i što se dešava u našem društvu.Ali baš ovakvo ponašanje,neulaganje u kvalitet,obrazovanje,nauku dovodi do neprijatnih stvari.Što je nacija obrazovanija to će i država biti naprednija.Mi kao zatucan narod,koji ne ulaže u sebe možemo imati svake nedelje po jedan bespovratni kredit ali necemo znati da ga upotrebimo kako treba.Buđenje svesti kod ljudi šta jeste a šta nije dobro,šta jeste nauka a šta povodljivost  je jako bitno.

Na sajtu b92 ovaj članak nije bio među najvažnijim vestima,gde mu je bilo mesto već među lakim temama.Šta onda dalje da govorimo i o medijima?

A tabloidi,izlaze i izlaze. . .