Literatura

Bolesni genije, čemu?

vladimir petrovic RSS / 15.10.2009. u 20:10

               Austrijski filozof Oto Vajninger ubio se u 23. godini, nakon što je napisao svoje jedno jedino, ali zaista kapitalno delo, «Pol i karakter». Tako je ceo njegov vanserijski život stao u - 23. godinice!

Kada sam prvi put uzeo u ruke Vajningerovu knjigu «Pol i karakter», sa dosta nepristupačnog, donjeg dela police kućne biblioteke, moj otac, videći to u prolazu, rekao mi je: «Hm. To je teška i zbunjujuća knjiga. Ako postoje knjige kojih se čovek ne sme latiti pre navršenih četrdeset godina, onda je, recimo, to ta Vajningerova knjiga». Nije dalje elaborirao, ali mi nije ni zabranio čitanje. Nisam, naravno, tada shvatio šta je hteo da kaže, ali me je ta njegova primedba učinila još radoznalijim. I, mada adolescenti filozofska dela čitaju «unakrsno», uskoro sam shvatio da je Vajningerova knjiga zaista nešto - drugo. Nešto potpuno drugo od svega što sam dotle čitao. Toliko drugo da može - glava da zaboli!  

Naravno, trebalo je mnogo vode da protekne Savom pa da shvatim, koliko-toliko, značaj nekih Vajnigerovih postavki. Jer, Vajninger u svojoj knjizi (koja važi za jedno od «najčudnovatijih dela u istoriji ljudske misli»), govori o većem broju kompleksnih tema, kao što su seksualnost, genijalnost, filozofija i neki duboki aspekti čovekove duše. A kako koristi filozofski i naučni prilaz, to knjigu čini dosta teškom za čitanje. Ipak, u početku su me najviše privlačila razmišljanja o genijalnosti i - seksualnosti. Sećam se, mada tada nisam shvatao "značaj metafizičkog korena polnih podela",  da mi je delovala ubedljivom njegova teza "da je seksualni afinitet, a ne ljubav, fundamentalna spona izmedju muškarca i žene». Medjutim, sveukupni odnos Vajningera prema ženama mi je bio neshvatljiv. Zapravo, najpre mi se učinilo da se on, u odnosu na žene, ponaša nekako hamletovski (imam u vidu reči: "Slabosti, tvoje je ime žena» - Frailty, thy name is woman!), ali mi je ubrzo bilo očigledno da je Vajningerov prilaz veoma sistematičan i razradjen, da nije u pitanju nekakav «svadjalački impuls» koji, ponekad, obuzme čoveka.

Ko je bio Oto Vajninger (Otto Weininger, 1880-1903)?

Dr Vladeta Jerotić, koji je napisao nadahnuti uvod srpskom prevodu Vajningerove knjige, tvrdi «da je Vajninger bio jedan od najneobičnijih i najoriginalnijih duhova na početku XX veka Svojim izvanrednim znanjem postignutim za nezapamćeno kratko vreme (Vajninger je knjigu napisao u svojoj dvadesetoj godini), intuitivnim prilazom svim krupnim problemima ljudskog postojanja i davanjem originalnog pečata nekim od njih, taj "vunderkind" kulture obećavao je svome veku  velike potrese i uragan... I onda, kada su posle objavljvljivanja njegove knjige oči kulturne Evrope bile okrenute Beču, ovaj veliki patnik nije izdržao. Poklekao je pod teretom koji je sam navalio na svoja mladalačka pleća, i jednim revolverskim metkom dobro ciljanim u srce, prekratio je svoje muke».

Poticao je iz jevrejske porodice. U gimnaziji je marljivim čitanjem istorijskih, književnih i filozofskih dela bio mnogo ispred svojih godina. Ipak, padalo je u oči da se u to doba  najviše zanimao za - strane jezike, pa se nosio mišlju da studira filologiju. (Grčki jezik je toliko dobro poznavao da je, u šesnaestoj godini, napisao zapaženi etimološki esej o izvesnim grčkim pridevima koje je jedino Homer koristio u «Ilijadi» i «Odiseji»). Već u osamnaestoj godini, pored nemačkog, svog maternjeg jezika, kao i grčkog i latinskog, potpuno je ovladao francuskim, engleskim i italijanskim jezikom, a dobro je poznavao španski i norveški. Medjutim, ipak se odlučio za studije filozofije. Pored čiste filozofije, posebno se zanimao za  biologiju, fiziologiju, fiziku i matematiku. Zabeleženo je da za eksperimentalne vežbe u laboratoriji nije pokazivao mnogo sklonosti.

Kažu da je veoma voleo muziku. Jedno vreme bio je čak ubedjen da se mora profesionalno baviti muzikom, ali je, ipak, krenuo drugim putevima. Medju muzičarima najviše se divio, do obožavanja, Vagneru (Wagner) i Betovenu (Beethoven). Naročito je voleo Vagnera, smatrajući ga ne samo velikim muzičarem, već i «najvažnijim čovekom posle - Hrista», a njegovog «Parsifala» «najdubljim pesničkim delom svetske književnosti». Svoju posebnu naklonost Betovenu pokazao je i time što je njegovu kuću izabrao za mesto - svog samoubistva. Naime, jednog dana on je napustio roditeljski dom i uselio se u tu kuću, da bi u njoj prenoćio samo jednu noć, i da bi, već sutradan, u sobi u kojoj je Betoven preminuo, 76. godina ranije, pucao u sebe. Da pomenem još i to da je Mocarta (Mozart), Baha (Bach) i Hendla smatrao «najpobožnijim kompozitorima», a voleo je i Griga (Grieg).  

Onog dana kada je dobio zvanje "doktora filozofije", u 22. godini, Vajninger je odlučio da, s ponosom i entuzijazmom, predje u hrišćanstvo (protestantizam). To nije, svakako, bio jedinstven slučaj kod Jevreja u Beču; neki kažu da je za takav prelaz u hrišćanstvo Vajninger umnogome sledio slučaj kompozitora G. Malera (Gustav Mahler).  

Usledilo je objavljivanje njegovog magnum opus, "Pola i karaktera" (Geschiecht und Charakter). Nakon toga, izjavio je: "Za mene postoje tri mogućnosti: (1) vešala, (2) samoubistvo, ili pak (3) izuzetno briljantna budućnost, da ne smem ni da pomislim na to". Izabrao je srednje rešenje - da se ubije. Tada je imao nešto više od 23. godine. To samoubistvo učinilo je da Vajninger postane "la cause célèbre" u Beču, te je inspirisalo nekoliko pokušaja samoubistva, a umnogome je i doprinelo uspehu njegove knjige.

Kao što je Andre Žid (Gide) «baš u Ničeovom ludilu video svedodžbu njegove autentične veličine», tako neki u objavljivanju knjige «Pol i karakter» i, potom izvršenom samoubistvu, vide autentičnu veličinu - Vajningera. Bilo kako bilo, sa svojom izvanrednom knjigom i svojim teatralnim samoubistvom, Oto Vajninger je postao centralna figura u mitologiji bečkog "kraja veka" (fin-de-siècle), dakle na prelazu iz XIX u XX vek.

Činjenica je da se Vajninger "pojavio kao meteor i iznenadno nestao". Tek posle njegove smrti ljudi su počeli da se ozbiljno bave njime. Pritom su ga neki smatrali biologom, drugi filozofom, a za neke je bio mistik. Sigurno je bilo i onih koji su ga smatrali budalom. Ipak, većina se slagala da je u pitanju bio čovek sa "nepobedivom logikom", ali ga je, ipak, napadala zbog njegovog "krstaškog rata protiv žena". Tek kasnije došle su na red  njegove antijevrejske postavke.

Prema tome, u prve četiri dekade XX veka Vajninger je umnogome uticao, sa svojom knjigom, na intelektualce širom Evrope. Knjiga je bila prevedena na sve važnije evropske jezike i doživela preko 30 izdanja. Naime, mnogi su Vajningera videli "kao veštog rušioca mitova i narodskih koncepcija, istovremeno žestokog i samilosnog, oštro kritičnog i poniznog, ali ubedljivog izvan svake sumnje, te mislioca koji dozvoljava vrlo različita tumačenja".

Tako se smatra da su ideje koje je zagovarao Vajninger u svojoj knjizi znatno uticale na stvaralaštvo filozofa Ludviga Vitgenštajna (Ludwig Wittgenstein), zatim Zigmunda Frojda (Sigmund Freud), Franca Kafke, Džejmsa Džojsa (James Joyce), Itala Sveva, Gertrude Štajn (Stein), Roberta Muzila (Musil), Karla Krausa, F. Medoksa Forda (Maddox Ford), kompozitora Arnolda Šenberga (Schoenberga), Hermana Broha (Broch), slikara Edvarda Munka (Munch) i drugih. Ima tvrdjenja da se njegov uticaj osećao i kod filozofa Martina Hajdegera (Heidegger) i Žaka Lakana (Jacques Lacan).

S druge strane, veruje se da su na Vajningera u znatnoj meri uticali filozofi Imanuel Kant (Immanuel Kant), Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer) i Fridrih Niče (Friedrich Nietzsche), a iz daleke prošlosti - Aristotel i Platon, kao i Gete (Goethe), Ibzen (Henrik Ibsen) i drugi.

Verujem da su u pravu oni koji smatraju da je knjiga "Pol i karakter" najbolje objašnjenje samog autora, da pokazuje ko i šta je on zapravo bio. Naime, ne smatram da još ima nekih neotkrivenih (značajnijih) tajni koje bi trebalo dalje istraživati i objašnjavati (njegov odnos prema majci, sopstvena slabost kao muškarca, zavidljivost prema ženi uopšte, neshvatanje ženine ličnosti i njenih kvaliteta, odnos prema devojkama iz okruženja za vreme studiranja, latentne homoseksualne naklonosti, i slično). Jer, Vajninger je veoma dobro razumeo sebe, bio je potpuno svestan svojih (velikih) sposobnosti, ali i slabosti, te uglavnom nije hteo da se krije, ni pred sobom ni pred drugima. U toj knjizi ispričao je sve što je imao da ispriča. (Mada su mu neki drugovi, koji su videli rukopis knjige, savetovali da modifikuje stavove o ženama, iz bojazni da neće biti dobro primljeni u bečkom društvu, Vajninger je to odbio, ostajući u svemu pri svome). Da li se plašio da će poludeti? Znao je za slučajeve genija koji su, posle odredjenog vremena, bili poludeli, pa se plašio da se to njemu ne dogodi; jednom je zapisao: "Genije koji poludi - prestaje da bude genije". Zato je, kada je knjiga objavljena, shvatio da je ispunio svoj život i da je najbolje da ode sa ovoga sveta, što je učinio, vršeći samoubistvo u svojoj 23. godini.

Danas, sa velike vremenske distance, neki olako knjigu smatraju za jedan od najružnijih primera mizoginije i rasizma, bez pokušaja da shvate širi, istorijski kontekst Vajningerovih ideja. Ipak, ima analitičara njegovog stvaralaštva koji, mada prihvataju da je Vajninger preterivao u napadima na žene, odbacuju ideju da je Vajninger bio "ludak", ili iracionalan čovek, već smatraju da je delio "tadašnje kulturne diskurse, odnosno da je reagovao u duhu biomedicinske nauke svog vremena". Stoga se ova knjiga smatra trajnim delom velikog mislioca, primerom duhovne mudrosti jednog genijalnog mladića, čija slava ne prolazi ni posle proticanja jednog veka od njegove smrti.

Uslovno govoreći, «Pol i karakter» se može podeliti na tri dela: prirodno-naučni, filozofski i antifeministički. 

Vajninger je smatrao (što i nije previše originalno, ali je on nastojao da pruži svoj doprinos tome) da u svakom čoveku postoji trajna biseksualna osnova, odnosno dvopolnost. Ni u morfološkom, ni u genetskom smislu ne postoje «čisti muškarci» i «čiste žene», već samo muška i ženska osnovna supstanca; izmedju potpunog muškarca i potpune žene, koji su samo idealno zamišljeni, postoje mnogi stupnjevi približavanja jednom ili drugom tipu. Svoju tezu, pored naučnih razlaganja, on potkrepljuje i prastarim naslućivanjem biseksualnosti ne samo čoveka, već svih živih bića u brojnim mitovima starih naroda. Dalje, Vajninger se municiozno bavi zakonitostima seksualne privlačnosti polova. (Što se tiče homoseksualnih osoba, one za njega nisu nikakav znak «degeneracije» ili duševnog poremećaja, čak nisu nikakav izuzetak od zakona prirode, već samo njen - poseban slučaj).

U središnom delu knjige Vajninger se bavi problemom genijalnosti, uz isticanje logike i etike kao izuzetno značajnih vrednosti čoveka. (Pored ostalog, tvrdio je da nema genija za matematiku, ili muziku, ili bilo koju drugu oblast, već da postoji samo univerzalni genije, u kome sve postoji i zvuči razumno. I zaključuje da takav genije verovatno postoji, u odredjenoj meri, u svakome od nas). Smatra se da je ovaj deo Vajningerove  knjige najvredniji.

Deo knjige koji se odnosi na žene je svakako, kako to s pravom navodi Vladeta Jerotić,  "najteže razumljiv, najmanje prihvatljiv i svakako najsporniji... Vajninger se bavi ženom, njenom psihologijom, logikom i etikom, suštinom žene i njenim smislom u svemiru, odnosno njenim položajem u čovečanstvu. Kada Vajninger negira svaku vrednost bića žene, on je radikalan i nemilosrdan, često ubedljiv i logičan, ali uvek subjektivan. Pošto žena nema nikakav pravi odnos prema logici, a ni prema etici, ona nema ni apsolutnog Ja u sebi, pa ne može nikada biti genijalna. Talentovane žene  u umetnosti ili nauci mogu da zahvale za svoje uspehe samo muškom delu u sebi, otud se najviše u stvaranju može očekivati od najmuškobanjastijih žena. Koliko, medjutim, žena ima malo stvarnog odnosa sa svakim dubljim stvaralaštvom dokazuje nepostojanje žena-filozofa, da ne govorimo o ženama kao religioznim predvodnicima, a upravo su filozofija i religija najdublje oblasti stvaralaštva do kojih  - prema Vajningeru - dopire samo dubina muškarca. Ono što ženu jedino istinski zanima i prema čemu ima jedini suštinski odnos, to je sve ono što je u bližoj ili daljoj vezi sa seksom. Zato Vajninger kaže: ‘Zena je samo seksualna, muškarac je i seksualan'. Pošto je seksualnost za Vajningera očevidno niža sfera ljudske delatnosti, prema kojoj oseća ne samo prezir već i odvratnost, žena nikada ne može da bude moralna. Ona čak nije ni nemoralna, već amoralna, kao što je i alogična. Ona se nikada ne oseća stvarno krivom, ona neprestano laže, zavidljiva je, nesocijalna, nema sopstvenih ubedjenja, već ih prima samo od muškarca. Žena je najbolji medijum, a muškarac njen najbolji hipnotizer. Jednom reči, žena je Vajningeru biće bez duše, ona nema Ja, ni individualnosti, ličnosti, ni slobode, karaktera ni volje. Žena je ili majka ili bludnica (mada na jednom mestu Vajninger dopušta da ‘možda u većini žena postoje obe mogućnosti'). Ali ni tip majke ne prolazi kod Vajningera mnogo bolje nego tip bludnice. Majka je sva cilj vrste i produženje vrste joj je cilj. Ni majka, kao ni bludnica, nije u stanju istinski da voli. Majci je potreban muškarac ne njega radi, već vrste radi. Ona se ponaša podjednako majčinski prema mužu kao i prema sinu. Ovo ponašanje se svodi na brigu za telo, ne i za dušu muškarca, jer je njen odnos prema njemu pre svega telesni. Materinskoj ljubavi je sporedna individualnost deteta, i to je ono što je duboko nemoralno u njoj. S druge strane, prostitutka oseća odvratnost prema produžavanju vrste, prema radjanju uopšte, dakle i prema detetu; ona sva bitiše u snošaju, u kome hoće da nestane kao realnost, da bude uništena. Pri svemu tome, umno najrazvijenije žene spadaju u kategoriju prostitutke, a muškarci od vrednosti uvek su voleli samo tip prostitutke. Kad je već jednom počeo da seksualnost i ženu slika u najjačim mogućim bojama, Vajninger se više ne zaustavlja. Ljubav i požuda su za njega dva tako različita, suprotna stanja da je u muškarca, kada zaista voli, savršeno neshvatljiva pomisao na telesno spajanje sa voljenim stvorenjem. Pa, ko tvrdi da još voli ženu koju poželi, taj ili laže ili nikad nije znao šta je ljubav. Postoji zato samo ‘platonska' ljubav, ljubav prema Beatriči, sve ostalo spada ‘u carstvo krmaka'. Kada muškarac voli ženu, on u njoj voli svoj ideal, jer se žena kao takva ne može voleti. On zbog toga neminovno strada, i svojim ljubavnim stradanjem on nastoji da vrati ženi dušu koju joj je oteo. Muškarac je forma, žena je materija koja prima svaku formu. Od žene se može načiniti što se hoće. Muškarcu se jedino može pomoći da bude ono što on hoće. Stoga ima smisla vaspitati samo žene, a ne muškarce. I poslednja poruka Vajningera muškarcu nosi u sebi nešto od tragične groteske. Kada je muškarac postao seksualan, kaže Vajninger, stvorio je ženu. Žena je otud krivica muškarca. Sve što se može prebaciti ženi jeste krivica muškarca. Ljubav treba da prekrije krivicu. U snošaju se žena najdublje unizuje, u ljubavi najviše uzdiže. To što žena traži snošaj, a ne ljubav, znači da ona želi da bude unižena, a ne uzdignuta. Najveći protivnik ženine emancipacije (koju je, uostalom, muškarac izmislio i za nju se bori) jeste - žena. Muškarcu je prema ženi mogućno samo jedno moralno ophodjenje: ni seksualnost, ni ljubav, jer obe upotrebljavaju ženu samo kao sredstvo za strane svrhe, već jedino pokušaj da je razume. Kako? Muškarac mora sebe da oslobodi pola, pa će tako i samo tako osloboditi i ženu. Ona, doduše, tako propada kao žena, ali samo zato da bi se uzdigla iz pepela kao čisti čovek. Odricanje seksualnosti ubija samo telesnog čoveka, i to samo zato da bi duhovni stekao pun život".

Švedski dramaturg August Strindberg (koji se po današnjim kriterijumima svakako mora smatrati velikim mizoginom, mada se tri puta ženio i imao dece), bio je oduševljen Vajningerom, s kojim je održavao i lične kontakte. Kada mu je Vajninger poslao jedan primerak knjige "Pol i karakter", Strinberg je izjavio da je knjiga "zastrašujuća", te "da je verovatno rešila najteži od svih problema - problem žene". Zapažene se i Strindbergove reči na sahrani Vajningera, da je "Vajninger ponovno otkrio dobro poznatu tajnu, u svojoj ‘muškoj' knjizi, tajnu o suštini i prirodi žene".

Kako feministkinje gledaju, danas, na Vajningerove teorije o ženama? Sa prezirom i odvratnošću svakako, smatrajući ga jednim od filozofa koji se najrigidnije izražavao po tom pitanju. Neke od njih citiraju nemačkog marksističkog filozofa Ernsta Bloha (Ernst Bloch), koji je smatrao da je "Vajninger pokazao najžešću mizoginiju za koju se zna". Medjutim, Žermena Grir (Germaine Greer), jedna od veteranki feminizma, u svojoj poznatoj knjizi «Ženski evnuh» (The Female Eunuch) Vajningeru prilazi pomalo "majčinski" (u stilu "dete se igralo, pa se preigralo"), smatrajući ga "jedva dečakom" (a mere boy). Mada njegovu knjigu smatra "strogom i angažovanom", ona pokušava da Vajningera razume i da se u po nečemu i složi sa njim, kao u pitanjima "nelogičnosti i emocionalnosti žena", iako te ženske odlike, moglo bi se shvatiti, ona ne vidi kao nedostatke, već pre kao prednosti žena. Ona smatra da se najčedniji Vajningerov odraz vidi u njegovom opisivanju ponašanja žena koje su ga okruživale - sa mnogo moralnih manjkavosti zaostalih iz viktorijanskog doba; u tome je Vajninger bio u pravu - što je čestito ukazivao na te manjkavosti kod žena iz viktorijanskog perioda. Naravno, Grirova se ne slaže sa Vajningerovom postavkom "da apsolutno žensko biće nema ego", kao što će činiti i druge feministkinje, od kojih većina potpuno odbacuje Vajningerove stavove o ženama. Ja to razumem, jer, osnovni cilj knjige «Pol i karakter», prosto rečeno, jeste da analizira biološka, psihološka, kulturna i ontološka značenja - muškosti.

U knjizi se nalazi i čudan Vajningerov odnos prema jevrejstvu, njega koji je potekao iz jevrejske porodice. On je Jevrejima odricao sklonost i sposobnost za rešavanje metafizičkih problema života, te o njima često podsmešljivo govori. Zapravo, pada u oči da je neopravdano oštar, neobjektivan i netrpeljiv prema Jevrejima u meri koliko je sve to i prema - ženi. Naime, on smatra da se "judaizam karakteriše ženstvenošću, tačno onim osobinama koje čine suštinu onoga što je suprotno prirodi muškog". Jer, kao što ženke zavise od mužjaka, tako Jevreji zavise od kultura zemalja u kojima žive; oni nisu ni religiozni ni moralni, nemaju svoj ego niti bilo kakvu genijalnost - te je potrebno da budu sa Arijevcima kako bi mogli da prežive. Vajninger, takodje, tvrdi da je antisemitizam mnogo učestaliji medju samim Jevrejima nego medju čistim Arijevcima.

Ima mišljenja da se Vajningerov stav prema jevrejstvu, makoliko bio negativan, ne može kvalifikovati kao antisemitizam. Polazeći do toga da i ne-Jevreji imaju u sebi neke jevrejske crte, sam Vajninger je rekao da "čak se ni za Riharda Vagnera, najžešćeg antisemita, ne može reći da u njegovom stvaralaštvu nema odlika jevrejstva". Stoga smatraju da za Vajningera jevrejstvo nije rasna kategorija, već duhovni okvir koji neki daroviti ljudi poseduju. S druge strane, teško je govoriti o jevrejskom "antisemitizmu", jer to može biti intrigantan i problematičan fenomen. Naime, pored Ota Vajningera, moglo bi se govoriti i o antisemitizmu Karla Marksa (Marx), Hajnriha Hajnea (Heine), Karla Krausa, pa i Franca Kafke i drugih. Smatra se da je taj "antisemitizam" malo "drukčiji" od antisemitizma kako se taj pojam danas shvata u svetu. Da dodam još i to da, u slučaju Vajningerovog odnosa prema jevrejstvu, neki spominju mogućnost postojanja tzv. "jevrejske samomržnje".

Neki poznavaoci Vajningerovog stvaralaštva njegove seksističke (pa i antisemitske stavove) vide kao "zabavne", te da se oni ne mogu shvatiti ozbiljno. Jer, njegovi mizogini stavovi s jedne strane liče na "razmišljanje jednog nevaljalog srednjoškolca", ali s druge strane, on se pokazuje kao jedan od najvećih mislilaca XX veka. Njegovo razumevanje pojma genija, smatra se, jeste na visini Kanta i drugih ozbiljnih filozofa...

Filozof Ludvig Vitgenštajn (Ludwig Wittgenstein), jedan od najvećih filozofa XX veka,  čitao je, sa oduševljenjem, Vajningerovu knjigu još kao adolescent. Kasnije, otvoreno je priznavao da je ta knjiga umnogome uticala na njegov razvoj, te da je Vajningera smatrao za "velikog genija", nad čijim stvaralaštvom je meditirao do kraja života. Proporučivao je svojim studentima da čitaju Vajningera. U Vitgenštajnovom delu "Tractatus Logico-Philosophicus" mnogi vide uticaj Vajningera, ukazujući na sličnost u razmišljanju njih dvojice. Pritom se navodi da bi Vajnigerovu izreku da su "logika i etika u osnovi jedno isto, dužnost čoveka prema samome sebi" mogao mirne duše potpisati - Vitgenštajn.

Da pomenem i to da su pojedini delovi Vajningerove knjige bili korišćeni od strane nacističke propagande, iako se Vajninger protivio idejama rasizma koje su zagovarali nacisti. Navodno je čak i Hitler nekom prilikom izjavio nešto kao "Postojao je samo jedan čestit Jevrejin, i on se ubio", misleći na Vajningera.

Privodeći kraju ovo pisanje, pomenuću da sam naišao na jedan zapis Patrijarha Srpskog, g. Pavla o Vajningeru, ali i o još nekim stvarima u vezi sa ženinom ličnošću: «Oto Vajninger kaže da je strah muškarca od žene do ambisa, do propasti do koje čovek može da dodje zbog žene. U Hristu nema ni muško ni žensko, jedno smo. Ali muškarci su bili zakonodavci, pa su sebi i davali prava koja su ženama uskraćivali. Mi takav zakon ne priznajemo. U ženi, kao i u čoveku, postoje ogromne snage dobra. Čuli ste za Helenu Keler: gluva, slepa i nema, a uspela da nauči da govori i to preko prstiju, da završi fakultet, doktorira i da posle svega drži predavanja. Ta ogromna energija je u svima nama, samo je mi normalni rasipamo čulima. Žene neće da prihvati tu prirodu kako nas je Bog stvorio. Ona hoće jednakost, ali ne u Hristu, već: tebi pantalone - meni pantalone, tebi šišanje - meni šišanje. Vajninger kaže, a mislim da tu ima istine mnogo, da je to 'emancipacija bludnice u ženi, ne ličnosti'. Prošle godine je upućena reč protiv abortusa i ženski lobi je demonstrirao i pisao u novinama; ‘Žena je slobodno biće i ona odlučuje da li će radjati ili neće'. Mi nismo ni rekli da ona nije slobodno biće, ali se ne slažemo sa principom da je začetak deo ženskog tela. Jajašce je deo ženskog tela i seme deo muškog, a začetak je nešto treće, posebna ličnost, i to cela, ne deo, i ne pripada ni muškom ni ženskom».

Da završim sa ovom konstatacijom: I najveći Vajningerovi protivnici se uglavnom slažu da je on, pišući knjigu "Pol i karakter", u svojoj dvadesetoj godini, bio čovek zadivljujućeg talenta, odnosno svojevrsne genijalnosti. Drugim rečima, suviše ima mudrosti u Vajnigneru da bi se on mogao olako odbaciti, bez razmatranja.

  

Atačmenti



Komentari (331)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Filip2412 Filip2412 04:47 18.10.2009

Re: ?

...dobro pitanje, mada mi neće biti lako da odgovorim kratko. A ne bih ni voleo ni da zvuči nekako metafizički.


Vladimire, dugacak i dobar odgovor.

ZIvot oduzima dostojanstvo. Ponizenje na svakom koraku, dosada, starenje, prosecnost... a pre svega smrt koja potpuno ista i neminovna ceka najveceg genija bas kao i najvecu budaletinu. Smrt ne pravi razliku a muskarac uvek ima tu neodoljivu zelju da nadjebe sve, da zivi burno i da umre teatralno i onako, kao da je sam kraj univerzuma.

Mdjutim, zivot je proza, dosada, staerenje, penzija...

Bas skoro je bila vest o svajcarskim agencijama koje nude pomoc onima koji zele da se samoubiju. Jedna od njih se zove Dignity.

Nema dostojanstva, sto pre to shvatimo lakse se zivot podnosi.

E sad, ja ne znam kako je sa drugima ali meni je prvi jak udar na licno dostojanstvo dosao od upravo tih bica koja dizemo u nebesa, uzdizemo i unizujemo u u opijenosti i u ocaju - o zenama govorim :). To je ono kad sofisticiran pristup ne urodi plodom a najlepsa devojcica koju si video u zivotu posle par nedelja koketiranja sa tobom uhvati za ruku nekog polupismenog dripca iz drugog odeljenja. Dakle, osim same smrti najvece razocarenje u zivotu moze da donese zena. Mozda zato sto je zena sve sto o raju mozemo znati ovde na zemlji kako lepo rece Vudi Alen.

Zato mi se Ottova elaboracija o zenama zaista ucinila vise kao osveta a ne racionalna analiza. Medjutim, ako se skine negativni kontekst koji proizilazi od muske frustracije onda tu naravno ostaje puno istinitih zapazanja.

Nego kad pomenuh dignity, evo setih se ove pesme...
Mercy is sung from the perspective of John the Baptist. Check the lyrics:

Rip Kirbi Rip Kirbi 01:13 19.10.2009

Re: ?

Ne znam, možda ću ja kasnije, starenjem, da počnem misliti kako je jedino u životu važno što duže živeti, možda i preko stote godine, he, he, he...


Dostojevski je rekao da je osnovni čovekov moto: "živeti - ma kako živeo".
Avaj! To je usud mnogih bednih ljudi.
Rip Kirbi Rip Kirbi 01:17 19.10.2009

Re: ?

Filip2412
Mozda zato sto je zena sve sto o raju mozemo znati ovde na zemlji kako lepo rece Vudi Alen.


Woody je rekao i sledeće:

Ne znam šta je bilo pitanje, ali odgovor je - seks!

Siromah, misli samo na onu jednu stvar.

P. S. Postoje šanse da se Woody pojavi na niškom džez festivalu. Pregovori su u toku.
Filip2412 Filip2412 04:13 19.10.2009

Re: ?

P. S. Postoje šanse da se Woody pojavi na niškom džez festivalu. Pregovori su u toku.

wow !!!!!!!!!!

ja sam iz Nis inace.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:35 19.10.2009

Re: ?

Filip 2412
... ja sam iz Nis inace.

Pozdrav svim dobrim ljudima iz Niš.

Ja sam imao, pre nekoliko godina, jednog jako dobrog drugara-Nišliju. Bio je izvrstan drug, inteligentan, pažljiv. I veoma radan. Imao je jednu jedinu (vidljivu) spoljnu manu, a to je da je vrlo rano počeo da gubi kosu, tako da je već oko tridesete godine bio - baš ćelav. Ali, žene su ga volele, umeo je sa njima. A onda je otišao u inostranstvo. (On me je u Beogradu smatrao "zemljakom", zato što je moj otac poreklom iz Kruševca, pa je smatrao da su Niš i Kruševac "susedni" gradovi; na to sam ja odgovarao, šaleći se, da u filmu "Violinista na krovu" dvojica Jevreja, koji se sele iz Rusije u SAD, razgovaraju gde će ko da ide, pa jedan kaže da ide u Njujork, a drugi oduševljeno dodaje da ide u - Čikago, pa da će biti "susedi"... a izmedju Njujorka i Čikaga je prilično velika razdaljina... ). Sve je relativno.
Filip2412 Filip2412 17:31 19.10.2009

Re: ?

O Vladimirre, zemljace, pozdrav za tebe. Ako resis u New York ili Chicago znaj da cemo opet biti komsije.... jer ja sam u Torontu

Ej, Internet, aviono saobracaj... smanjila se planeta. Svi smo mi pomalo komsije
Milan Novković Milan Novković 18:22 19.10.2009

Re: ?

Imao je jednu jedinu (vidljivu) spoljnu manu, a to je da je vrlo rano počeo da gubi kosu

Vladimire, ako ne budeš "dobar" nabacaćemo ti sve poludele samoubice ovog sveta na blog, pa ćeš, ko Sizif sa kamenjem, zauvek samo o njima da bloguješ

I možemo da te začaramo tako da ceo život nisi siguran da li si srećan ili nesrećan zbog takvog blogovanja
Milan Novković Milan Novković 18:29 19.10.2009

Re: ?

Imao je jednu jedinu (vidljivu) spoljnu manu, a to je da je vrlo rano počeo da gubi kosu, tako da je već oko tridesete godine bio - baš ćelav. Ali, žene su ga volele, umeo je sa njima.


I da nije - to ženama dođe ko neki cost-efficient risk management, znaju da po tim žilama kola bar neki testosteron

Pa po onoj narodnoj - bolje vrabac u ruci nego golub na grani
Unfuckable Unfuckable 18:35 19.10.2009

Re: ?

Vladimire, ako ne budeš "dobar" nabacaćemo ti sve poludele samoubice ovog sveta na blog, pa ćeš, ko Sizif sa kamenjem, zauvek samo o njima da bloguješ
I možemo da te začaramo tako da ceo život nisi siguran da li si srećan ili nesrećan zbog takvog blogovanja



(nsarski, ti li si ?)
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:40 19.10.2009

Re: ?

Milan Novković
... Vladimire, ako ne budeš "dobar" nabacaćemo ti sve poludele samoubice ovog sveta na blog, pa ćeš, ko Sizif sa kamenjem, zauvek samo o njima da bloguješ

I možemo da te začaramo tako da ceo život nisi siguran da li si srećan ili nesrećan zbog takvog blogovanja

Unf
... nsarski, ti li si ?

Pa jel' sam opet, crni ja, negde zabrljao?
Unfuckable Unfuckable 22:00 19.10.2009

Re: ?

ne bih da na bilo koji način trujem ili zakuvavam, ali ako bih (nedajbože) ja dobio ovakav komentar od Dobrog Čoveka Novkovića....
ozbiljno bih se zamislio
Milan Novković Milan Novković 22:12 19.10.2009

Re: ?

ne bih da na bilo koji način trujem ili zakuvavam

Vladimire, nemoj upšte da se uzbuđuješ zbog blogo-mangupa - meni udario deadline u proćelavu glavu, a Unfuck izoštrio sočiva samo tako.

Samo, i za svakog mangupa ima mangup-zagonetka. Evo ja bacam Unfuck-puzle (ova će ga kresnuti neće ni znati šta se desilo), a ti izoštravaj i vrebaj iz zasede

Unfuckable Unfuckable 08:25 20.10.2009

Re: ?

to je ono što ja zovem "finta telom", moj Novkoviću !
Milan Novković Milan Novković 08:41 20.10.2009

Re: ?

"finta telom"

Da, em napada celim telom (plus, što kažeš, fintira), em nemaš pojma sa koje strane će napad da dođe
Unfuckable Unfuckable 08:54 20.10.2009

Re: ?

i posle kaži da žene ne umeju da nam zavrte mozak
Filip2412 Filip2412 01:18 16.10.2009

...

Hvala Vladimire na odlicnom tekstu.

Malo sam zbunjen, nisam poznavao delo Vajningera, ali opet slicne ideje sam cuo na vise mesta.

U svakom slucaju, mislim da je zivot autora izuzetno bitan za tumacenje dela i nesretni likovi koji nikako nisu mogli da smuvaju zensku (Nietzsche, Weininger etc.) se ne mogu uzimati za ozbiljno kao tumaci musko-zenskih odnosa bez obzira na genijalnost uma.

Da li bi ste verovali kuvaru koji ima osteceno culo ukusa i mirisa?

Neke stvari se ne mogu spoznati meditacijom & intelektom a ne mogu se ni objasniti recima.

Daklem, za Vainingera je zena lik iz bajke a ne stvarna zena. Stvarna zena je verovatno bila isuvise komplikovano bice za mladog genijalca. Pisanje o prostitukama kao moralnijim i uzvisenijim je takodje tipicno za mlade neuspesne i neostvarene muskarce... women seem wicked when you're unwanted



vladimir petrovic vladimir petrovic 09:48 16.10.2009

Re: ...

Filip
...Daklem, za Vainingera je zena lik iz bajke a ne stvarna zena. Stvarna zena je verovatno bila isuvise komplikovano bice za mladog genijalca. Pisanje o prostitukama kao moralnijim i uzvisenijim je takodje tipicno za mlade neuspesne i neostvarene muskarce... women seem wicked when you're unwanted

O Vajningerovom odnosu prema ženama je zanimljivo diskutovati, jer taj odnos dozvoljava različita tumačenja.
Generalno govoreći, on se smatra "užasnim" ženomrscem (mizoginom), premda ima i onih koji tvrde da je on - voleo žene, do divljenja. Naime, ima tvrdnji i da je imao sasvim normalan odnos prema svojoj majci (dakle, da ne treba tražiti u poremećenosti tog odnosa sa majkom korene njegove mizoginije, itd.).

Teoretičari za mizoginiju smatraju da je pojam mizoginije veoma kompleksan, da se njime ne označava samo mržnja prema ženama, već i – odredjena naklonost prema ženama… Mizoginiju vide istovremeno i kao ljubav i kao mržnja prema ženi, kao Drugoj...

Premda, ja ostajem pri poznatom stavu da je njegov odnos prema ženama, ipak, bio (previše) izvitoperen. Uostalom, zato sam u naslovu stavio "Bolesni genije" (koji izraz je koristio i dr Vladeta Jerotić), jer on jeste bio genije, ali ne bi se moglo reći da je bio potpuno zdrav... što ne umanjuje njegov značaj u mojim očima. Ponavljam po ne znam već koji put da ja Vajningera smatram velikom ličnošću, čiji život i delo treba poznavati, radi boljeg shvatanja samog života, odnosno nas samih.
Filip2412 Filip2412 12:53 16.10.2009

Re: ...

Generalno govoreći, on se smatra "užasnim" ženomrscem (mizoginom), premda ima i onih koji tvrde da je on - voleo žene, do divljenja. Naime, ima tvrdnji i da je imao sasvim normalan odnos prema svojoj majci (dakle, da ne treba tražiti u poremećenosti tog odnosa sa majkom korene njegove mizoginije, itd.).

Njegov stav o zenama meni izgleda kao faza kroz koju vecina muskaraca prodje u tom dobu. Nedo bog da sam to citao sa 20 godina 100% bih se identifikovao

Ne osudjujem ga samo mislim da bi malo oladio sa ekstremizmom samo da je ostao na ovom svetu malo duze.
omega68 omega68 17:19 16.10.2009

Re: ...

Izvinjavam se autoru bloga što se najviše zadržavam na ovom piščevom viđenju žene.
Mislio sam da ostanem na onom jedinom polušaljivom komentaru, ali ovde moram da reagujem
Njegov stav o zenama meni izgleda kao faza kroz koju vecina muskaraca prodje u tom dobu. Nedo bog da sam to citao sa 20 godina 100% bih se identifikovao

U tim godinama dok još nisam poznavao žene mislio sam da su one vanzemaljska bića, divio im se do imbecilnosti, pisao pesme o njima ( sakriven iza zlatnog jastuka ), titrao od ushićenja pri samoj pomisli da ih dodirnem...
A kada sam ih upznao shvatio sam da su to bića od krvi i mesa, bića koja su , kao i mi, lakoma na sex i sklona slobodnom padu zarad trunke uživanja.
I to ne smatram mrziteljskim stavom
To je prirodno.A što neki, bilo iz politički korektnih razloga , bilo zbog nedovoljno iskustva ( bez obzra na godine ) pričaju koješta - ja tu ne mogu da im pomognem.Što je najgore po njih, to misli i veliki broj žena.
Uzged, uvek sam se muvao samo oko intelektualno ravnopravnih samnom ( sa mnom , smonom, hehehe )
Kad sam prestao da ih posmatram kao nešto izvanredno - imao sam najviše uspeha.
Unfuckable Unfuckable 19:12 16.10.2009

Re: ...

Nedo bog da sam to citao sa 20 godina 100% bih se identifikovao

ne znam kako je bilo okolo, ali ja sam sa 20 na ženski pol gledao poprilično - svedeno, da ne detaljišem, uglavnom je to bilo obostrano.
I dok me to držalo (ili - dvadesete ?) nije bilo previše komplikacija.

(džaba zvekeću zatvarači bacajući metak u cev : stavio sam šlem i pancir )
topcat topcat 01:37 17.10.2009

Re: ...

Ja ne razumijem zbog čega tolika vika na Herr Otta kao "mrzitelja žena" i "antisemita".
Mislim da su teorije tipa "šta je on znao sa 23" potpuno promašene.
On govori o drugoj dimenziji koju je kao genijalan um, očito drugačije razumio.
Paradoksalno, čini se da svaki komentar koji ga stavlja u kategoriju iskompleksiranog luđaka, samo dodaje težinu njegovim riječima.

I da, slažem se da Spol i karakter (tek od nedavno preveden u Hr) treba biti obavezna literatura: autor je imao isuviše velik utjecaj na misao 20. stoljeća da bi ga se preskakalo.
U jednom starom tekstu spominjem Weiningerovog suvremenika i "kolegu" iz bečkih krugova H. Schenkera. Kad ih obojicu staviš u google, upadaju u oči silne optužbe, što meni lično samo govori o velikom broju ljudi koji a) baš ništa iz njihovog rada nije shvatio ili se b) prepoznao, pa su ova dvojica brže bolje proglašeni glupanima.
Filip2412 Filip2412 02:41 17.10.2009

Re: ...

Kad ih obojicu staviš u google, upadaju u oči silne optužbe, što meni lično samo govori o velikom broju ljudi koji a) baš ništa iz njihovog rada nije shvatio ili se b) prepoznao, pa su ova dvojica brže bolje proglašeni glupanima.

I ja se slazem da ne treba Otta optuzivati, nema potrebe. To sto je on govorio svako od nas ponekad pomisli. Smo ne preporucujem omladincima da savete o zenama uzimaju od onih koji su o zenama ucili iz knjiga. To je oblast gde su laboratorijske veze sustina, teorija mnogo a ni jedna ne sljaka u praksi.

Naravno, sve ovo govorim iz perspektive muskarca koga zena zanima zato da bi je bolje upoznao, priblizio se, bolje komunicirao sa zenama i naravno tu i tamo smuvao ono sto mu se svidja. E sad, ako vas zena zanima s jednog filosofskog aspekta, s neke druge genijalne dimenzije itd. onda samo napred ali ne ocekujte da imate vise uspeha u praksi od vasih filosofskih ucitelja.
topcat topcat 06:17 17.10.2009

Re: ...

Filip2412
ali ne ocekujte da imate vise uspeha u praksi od vasih filosofskih ucitelja.

Naravno, još samo da definiramo taj pojam "uspjeh u praksi".
Filip2412 Filip2412 07:33 17.10.2009

Re: ...

Naravno, još samo da definiramo taj pojam "uspjeh u praksi".
U ovom konkretnom slucaju svaki prelazak sa teorije na praksu je uspeh :)

Mada, OK mozda su Vajningera zanimale zene cisto kao naucno filozofski izazov. Onda OK, ali koja meni vajda od te filozofije ako me licno zene interesuju iz sasvim drugih, nenaucih razloga. Pretpostavljam da mi filozofija nece pomoci ako autor ne deli moj nacin interesovanja za zene <_<
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:53 17.10.2009

Re: ...

Topcat
...Ja ne razumijem zbog čega tolika vika na Herr Otta kao "mrzitelja žena" i "antisemita".
Mislim da su teorije tipa "šta je on znao sa 23" potpuno promašene.
On govori o drugoj dimenziji koju je kao genijalan um, očito drugačije razumio.

Hvala na mudrim rečima. Nije ovo kurtoazija, stvarno mi ovaj tvoj stav dolazi kao melem, nakon čudjenja nekih komentatora u stilu "šta je on mogao znati, balavac jedan", te da je njegovo pisanje bilo plod njegove nezdrave mašte.
I da, slažem se da Spol i karakter (tek od nedavno preveden u Hr) treba biti obavezna literatura: autor je imao isuviše velik utjecaj na misao 20. stoljeća da bi ga se preskakalo.

Ja sam već ukazivao da bi svako od nas trebalo da ima u svojoj biblioteci Vajningeru knjigu, jer je to jedno značajno delo, bez obzira da li se mi slagali ili ne slagali sa nekim postavkama. Uostalom, ja polazim od činjenice da je većina nas prerasla ono doba kada se, čitajući neku knjigu, poistovećujemo sa protagonistom, odnosno autorom knjige. Treba čitati i knjige u kojima su glavni junaci drukčiji od nas - ako jesu.

maksa83 maksa83 09:18 17.10.2009

Re: ...

topcat
Mislim da su teorije tipa "šta je on znao sa 23" potpuno promašene.

Ne bih toliko mistifikovao celu stvar. Nesumnjivo pametno dete, ali didnt nou šit o čemu priča. Lična perspektiva doživljaja muško-ženskog odnosa, koliko god bila "zamućujuća" je apsolutni preduslov ikakvog smislenog stava na tu temu, bio neko nesagledivi genije ili nepopravljivo pritup.

Mene to podseća na onu foru:

- Je l' znaš ti da sviraš violinu?
- Ne znam, nisam probao, možda znam.

Tako nekako ubogi Oto i žene.

Lično, mislim da se ubio delimično (nije se ubio delimičo, ubio se skroz ; ) i zato što je shvatio da će mu taj svet zauvek ostati nedostupan.

P.S. Znam par ljudi koji bi se mogli podvesti možda ne baš pod "genije", ali svakako "vrlo, vrlo pametni" (po nekim opštim parametrima), i imaju stav o ženama, ali ih delimično sva ta pamet sprečava da ... score. ; )
Rip Kirbi Rip Kirbi 13:46 17.10.2009

Re: ...

Što je najgore po njih, to misli i veliki broj žena.


Evo, recimo, komentara moje žene na vesti iz američke predizborne kampanje, u vreme dok je trajalo nadmetanje Hilari Klinton i Baraka Obame:

- Ne znam šta je gore - žena ili crnac!
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:37 17.10.2009

Re: ...

topcat
Mislim da su teorije tipa "šta je on znao sa 23" potpuno promašene.
Maksa
...Ne bih toliko mistifikovao celu stvar. Nesumnjivo pametno dete, ali didnt nou šit o čemu priča. Lična perspektiva doživljaja muško-ženskog odnosa, koliko god bila "zamućujuća" je apsolutni preduslov ikakvog smislenog stava na tu temu, bio neko nesagledivi genije ili nepopravljivo pritup.

Već sam više puta rekao da mladjanom Otu ne treba spočitavati činjenicu da nije imao seksualnih iskustava sa ženama, kako bi ih dobro upoznao, pa se onda ne može smatrati ozbiljnim to što on rdjavo piše o ženama. (Da se našalim: da ih je imao, možda bi bio još gori!).

OK, iskustvo u svemu je važno, generalno govoreći, ali ima i ljudi sa iskustvom koji su - budale.

Pomenuo sam, ali ću ponovo podsetiti, da su preteče Vajningeru, na nemačkom jezičkom području, u mržnji prema ženama, bili filozofi Šopenhauer i Niče. Ja ne znam (dovoljno) njihove seksualne živote, ali su, što se godina tiče, imali dovoljno vremena da upoznaju žene (neko ne upozna žene ni ako doživi osamdesetu godinu). Pa su pisali ružno o ženama.

Pominjao sam i da se Tolstoj nalazi na listi mizogina. Neka mi ne zamere veliki poklonici Tolstojevog dela (ja sam medju njima, svakako), ali Tolstoj je mrzeo na patološki način svoju suprugu Sofiju Andrejevnu (zaboravljajući da mu je ona bila izrodila ni manje ni više nego trinaestoro dece), te je od nje, pod stare dane, pobegao od kuće i završio prostački, na jednoj železničkoj stanici sa divnim imenom Astapovo. Tolstoj, koji je napisao jedan od najlepših ljubavnih romana u povesti književnosti, 'Anu Karenjinu', koji je sa tako jakim osećanjima u 'Ratu i miru' opisivao Natašu i dao dosta lepih ženskih likova.

August Strindberg, velikan švedske književnosti, dva-tri puta se ženio, ali je mrzeo žene. Problem je bio u njemu, a ne u ženama, sve je u tome. Pa već sam citirao da je Strindberg kretenski izjavio, kada je Vajninger oduzeo sebi život, da se nada da je on, Vajninger, jednom za svakgda rešio taj veliki svetski problem - problem žene! Pazi, on koji se toliko puta ženio i imao ljubavnice očekivao je da jedan dvadesetogodišnjak reši problem koji je njega, Strindberga, mučio.

Evo kako meni uvek draga Isidora Sekulić, u eseju punim poštovanja za Strindberga, piše:
"U svom autobiografskom romanu 'Sin jedne sluškinje' Strindberg je prilično objasnio kako je i zašto došlo do toga da on postane, naporedo, veliki pisac, i veliki majstor preziranja, gadjenja i mržnje. Geometrijsko mesto svih njegovih mržnji bila je žena, 'prostačko biće', u osnovi osnove, kako je tvrdio Strindberg. Još preciznije rečeno, žena je bila geometrijsko mesto svih Strindbergovih gnjevova. Mržnja i gnjev nisu blagotvorne snage, ali su snage. Mržnja otvara oči, a gnjev ima veliki rečnik.... ".

Zato ne zamerajmo Vajningeru što je rdjavo pisao o ženama u svojoj dvadesetoj godini, zamerajmo svima onima, bez ozbira na godine, koji su rdjavo pisali ili pišu o ženama.

Ali, Vajninger je pisao i o drugim stvarima, ne samo o ženama.
maksa83 maksa83 15:21 17.10.2009

Re: ...

Već sam više puta rekao da mladjanom Otu ne treba spočitavati činjenicu da nije imao seksualnih iskustava sa ženama, kako bi ih dobro upoznao,

Zašto mu ne treba spočitavati?
Mislim, slažem se da mu ne treba spočitavati, nek' piše blažen ko o čemu hoće, ali onda on i njegovo delo postaju samo još jedan kuriozitet, otpr. kao dečiji crtež. Ova fleka je krava, ova fleka je kuća, ovo okruglo sa dve fleke to je baka ; ) - okej, mnogo slatko, ali - nikad neće biti izloženo u Narodnom Muzeju. Mazarija. Verovatno živopisna, ali ipak - mazarija.

"U svom autobiografskom romanu 'Sin jedne sluškinje' Strindberg je prilično objasnio kako je i zašto došlo do toga da on postane, naporedo, veliki pisac, i veliki majstor preziranja, gadjenja i mržnje. Geometrijsko mesto svih njegovih mržnji bila je žena, 'prostačko biće', u osnovi osnove, kako je tvrdio Strindberg. Još preciznije rečeno, žena je bila geometrijsko mesto svih Strindbergovih gnjevova. Mržnja i gnjev nisu blagotvorne snage, ali su snage. Mržnja otvara oči, a gnjev ima veliki rečnik.... ".

Rekao bih da Stringdberg prosto nije umeo da se nosi sa usponima i padovima svakodnevnih muško ženskih odnosa, a što uključuje i poraze i odbacivanja, pa je prosto preventivno uzvratio baražno istom merom prema celom ženskom rodu (otpr. ako je nešto manje vredno od mene, onda ne može da me povredi). Kad to uradi jedan čovek prema jednoj ženi, onda to zovemo - kiselo grožđe, a kada neko slavan to pretvori u stav prema ženama onda to dobije fensi ime - mizogin. Idddijeee. A što ga ne bismo odmah zvali - budala?

Možda su njegova očekivanja bila u startu prevelika? Mržnja je, aj da kažemo - normalno stanje, ali je nezdravo ako potraje ili postane stav, tada svakako govori skoro sve o onome ko mrzi a apsolutno ništa o onome što se mrzi. Onaj ko nešto aktivno mrzi (pogotovo nešto tako široko i apstraktno ; ) kao što su žene) ne može da ima pretenzije na ikakvu istinu o tome što mrzi.

Tj., da sumiram - to što je neko bio mnogo pametno dete, sjajan pisac ili živopisan filozof (Strindberg, Niče, itd.) ne znači da nije bio osakaćen u nekom aspektu, i da je apsolutno svaka stvar koju ispali Nepobitna Istina podržana njegovim autoritetom. Pa i Ser Isak Njutn (koji je nesumnjivo bio super kreativan tip i genije na mnogo polja) u jednom trenutku zapao u religiozni misticizam i probao da ga iskombinuje sa naukom i u tom periodu se žestoko nalupetao.

Tj., zašto bi Otovo nepoznavanje nečega bilo validirano istim takvim nepoznavanjem (ili skroz ličnim antagonizmom) nekih drugih velikana? Je l' to - opravdanje za njegovo neznanje koje je, poćeran arogancijom genija - sasuo pred svet, pa se izdeprimirao što se svet od toga nije izvrnuo na leđa i krenuo da se samoukine ko Belopoljanski u Tajvanskoj Kanasti?
topcat topcat 17:10 17.10.2009

Re: ...

maksa83
topcat
Mislim da su teorije tipa "šta je on znao sa 23" potpuno promašene.

Ne bih toliko mistifikovao celu stvar. Nesumnjivo pametno dete, ali didnt nou šit o čemu priča. Lična perspektiva doživljaja muško-ženskog odnosa, koliko god bila "zamućujuća" je apsolutni preduslov ikakvog smislenog stava na tu temu, bio neko nesagledivi genije ili nepopravljivo pritup.

Mene to podseća na onu foru:

- Je l' znaš ti da sviraš violinu?
- Ne znam, nisam probao, možda znam.

Tako nekako ubogi Oto i žene.


Ako smo već udarili po glazbi - kako je Mozart zapisao onu cijelu kompoziciju koju je čuo taj dan na koncertu?
Mislim da se u jednom i drugom slučaju radi o sistemu koji je netko razumio ("vidio" ) ili nije. Weininger prvenstveno govori o duhovnim principima (muško - žensko, Kršćanstvo kao pojam muškosti - Judaizam - odbacivanje Krista, čega je rezultat ne-muškost ili nemuževnost).



Meni je potpuno jasno da je bio "konzervativan" po pitanju muzičkog ukusa, pošto se družio sa spomenutim Schenkerom, utemeljiteljem jedne od najznačajnijih glazbenih analiza danas, koji je upravo kod pojedinih kompozitora otkrio sličan sistem - hijerarhiju među notama, kao što kod Weiningera postoji među spolovima. (btw, Pižone, Handel ovamo ide uz bok Beethovenu i Mozartu, ali Grieg ne).

Sva ta feministička propaganda se prije ili kasnije negdje morala odraziti - činjenica je da je žena sa svim "pravima", "emancipacijama" i spasonosnim savjetima iz ženskih časopisa, sve manje zadovoljna i sve više frustrirana.
To mi nekako poručuje da je muškarac ne tretira ispravno, dijelom iz vlastite neodgovornosti i komocije, dijelom jer o njoj nedovoljno zna i da Weininger možda ipak nije bio takav kreten. ; )



edit:
kad se govori o "poznavaocima žena" koji su kompetentni da pišu o njima...o čemu zapravo govorimo?
Kompetentni su oni koji su spavali s puno njih? Ja ih znam dosta koji su bili "veliki jebači", a na kraju sjede u stravičnim brakovima.
Uvijek se sjetim priče o mudrom Salamunu.
Taj je po tom kriteriju znao...ta imao ih tisuću...a opet, kako izgleda njegova Oda vrsnoj ženi?
"Tko će naći vrsnu ženu? jer vrijedi više nego biser".
I kako taj opis izgleda današnjoj ženi?
I je li za to kriv Weininger?
Kazezoze Kazezoze 18:00 17.10.2009

Re: ...

To mi nekako poručuje da je muškarac ne tretira ispravno, dijelom iz vlastite neodgovornosti i komocije, dijelom jer o njoj nedovoljno zna i da Weininger možda ipak nije bio takav kreten. ; )

bio je kreten jer, ako se govori o mushkim i zhenskim principima, onda je to ezoterichni pojam i svaki chovek, bez obzira na pol, treba da tezhi da te principe spoji. u ezoterici su podjednako vazhni i mushki i zhenski principi i samo sjedinjenjem ta dva principa postajesh kompletan chovek.

on, kada je govorio o zhenama, nije govorio o zhenskim principima (bar prema ovom opisu koji je VP izneo u tekstu) nego o manje vazhnom ljudskom bicu, a to nema veze sa duhovnoshcu... dodushe, ako je o zhenama uchio od hrishcanskih popova, onda mu pored epiteta 'kreten', treba dodati i 'glup'.
maksa83 maksa83 18:11 17.10.2009

Re: ...

kad se govori o "poznavaocima žena" koji su kompetentni da pišu o njima...

Eventualno banovani Čika Gera, njegovu knjigu o tome bih baš voleo da pročitam (zapravo bih voleo da sam je pročitao u nekom tinejdž dobu, za mene je već kasno ).

Sigurno ne sopstvenom pameću i viktorijanskim Bečom frustrirani dvadesetogodišnjak.
topcat topcat 18:15 17.10.2009

Re: ...

Kazezoze

dodushe, ako je o zhenama uchio od hrishcanskih popova, onda mu pored epiteta 'kreten', treba dodati i 'glup'.


Evo recimo, ovaj dio spada u vrijeđanje vjerskih osjećaja, tj sprdanje sa tuđom vjerom.
To ti neki dan kod Liba nije bilo jasno.

Ako govorimo o spajanju principa - treba težiti spajanju, ali da bi nešto spojili, prvo moramo znati kako pojedinačno izgleda.
Ne slažem se sa svime što Weininger piše, ali mislim da je neke stvari jako dobro skužio.

Svakako ne vidim ovdje među nama autoritet koji bi mu se mogao suprotstaviti osim sa "ti si kreten/ glupan".
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:38 17.10.2009

Re: ...

Topcat
... Svakako ne vidim ovdje među nama autoritet koji bi mu se mogao suprotstaviti osim sa "ti si kreten/ glupan".

I meni se čini da temparamentni Kazezoze olako prilepljuje etikete "kreten" i "glupak". A gore je okačio taoistički yin-yang.
Pogledaj malo, Kaze, šta je Lao-ce govorio... da se treba uzdržavati od prejakih i preranih osuda ljudi, he, he, he...
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:41 17.10.2009

Re: ...

Rip Kirbi
...Ne znam šta je gore - žena ili crnac!

Eto, i to sada, na početku 21. veka.
Strašno.

A Vajninger je živeo na početku 20. veka.
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:54 17.10.2009

Re: ...

Maksa
Već sam više puta rekao da mladjanom Otu ne treba spočitavati činjenicu da nije imao seksualnih iskustava sa ženama, kako bi ih dobro upoznao,

Zašto mu ne treba spočitavati?
Mislim, slažem se da mu ne treba spočitavati, nek' piše blažen ko o čemu hoće, ali onda on i njegovo delo postaju samo još jedan kuriozitet,


Već se pomalo vrtimo u krug. Topcat je negde već odgovorila ovo
kad se govori o "poznavaocima žena" koji su kompetentni da pišu o njima...o čemu zapravo govorimo?
Kompetentni su oni koji su spavali s puno njih? Ja ih znam dosta koji su bili "veliki jebači", a na kraju sjede u stravičnim brakovima.


Dakle, ni veliki jebači ne moraju biti dobri poznavaoci žena!

Da dolijem ulje na vatru sa ovim. Čitao sam u štampi da, pogrešno verovanju da homoseksualci ne vole žene,
sedamdeset posto anketiranih oženjenih muškaraca je pokazalo mržnju prema ženama. I, naravno, izvučen je zaključak da heteroseksualci više mrze žene nego homoseksualci (oni, duše čedne, ih smatraju sestrama, he, he, he). Ima tu nečega... Muškarci imaju potrebu za ženama, ali postoji tu i strah od žene, koji ponekad može da poludi čoveka...

A vrtimo se u krug (premda mislim da ne gubimo vreme) i kada razbijamo glavu Strindbergom (na moju inicijativu). On je bio veliki čovek, ali je bio takav kakav je bio. Narodski rečeno, bilo mu je najlakše da se istresa na žene... Da je živeo na pustom ostrvu samo sa muškarcima, on bi se istresao na slabim muškarcima...
Kazezoze Kazezoze 18:55 17.10.2009

Re: ...

Ako govorimo o spajanju principa - treba težiti spajanju, ali da bi nešto spojili, prvo moramo znati kako pojedinačno izgleda.

to je vrlo jednostavno, svaki chovek poseduje mushki i zhenski princip, samo shto ih nisu svesni jer nisu chuli za njih.
mushki princip je aktivni, dok je zhenski pasivni. aktivni stvara i daje energiju, a pasivni je mora primiti. zajedno su u ravnotezhi i chine neutralnost. neutralnost je balans ta dva principa, kao yin&yang sa slike.
Evo recimo, ovaj dio spada u vrijeđanje vjerskih osjećaja, tj sprdanje sa tuđom vjerom.

ja mislim da, ukoliko su verska osecanja vezana za lichnosti koji ti propagiraju veru, onda ta osecanja nisu iskrena jer verovati u boga nije isto shto i verovati u njegove samoproklamovane tumache. znachi ja nisam nikako povredio osecanja vernika, nego izmanipulisanih ovchica. moja "uvreda" tim ovchicama je iskrena jer ih upozorava da se njihova naivnost zloupotrebljava... sori topcat ako ti to nije jasno.
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:55 17.10.2009

Re: ...

Filip
mozda su Vajningera zanimale zene cisto kao naucno filozofski izazov

Možda.
Ovo je lepo primećeno.
Kazezoze Kazezoze 19:05 17.10.2009

Re: ...

Pogledaj malo, Kaze, šta je Lao-ce govorio... da se treba uzdržavati od prejakih i preranih osuda ljudi, he, he, he...

pa ovaj tvoj "genije" se bash potrudio da osudi ljude.Chuj zhene nisu chak ni nemoralne nego amoralne; dno dna!
yin i yang simbol sam okachio jer je to simbol mushkih i zhenskih principa i samo povezani daju balans, kao shto ti je, verujem, vec poznato.
ninasimone ninasimone 19:07 17.10.2009

Re: ...

topcat
Kazezoze

dodushe, ako je o zhenama uchio od hrishcanskih popova, onda mu pored epiteta 'kreten', treba dodati i 'glup'.


Evo recimo, ovaj dio spada u vrijeđanje vjerskih osjećaja, tj sprdanje sa tuđom vjerom.
To ti neki dan kod Liba nije bilo jasno.

topcat, kako onda da tumacimo ovo sto ti kazes?
topcat

Mislim da se u jednom i drugom slučaju radi o sistemu koji je netko razumio ("vidio" ) ili nije. Weininger prvenstveno govori o duhovnim principima (muško - žensko, Kršćanstvo kao pojam muškosti - Judaizam - odbacivanje Krista, čega je rezultat ne-muškost ili nemuževnost).

posebno u svetlu Vajningerovog citata koji si dala:
The decision must be made between Judaism and Christianity, between business and culture, between male and female, between the race and the individual, between unworthiness and worth, between the earthly and higher life, between negation and the God-like. There are only two poles, and there is no middle way.

Ako i govori o "duhovnim principima", onda su ti principi iznenadjujuce zemaljski specificni sa jasnom dobro-lose odrednicom. Da li je po tebi njegova velicina u tome sto identifikuje ovakav dvopolni svet ili u tome sto je odabrao "pravu stranu", bar kad je religija u pitanju.

maksa83 maksa83 19:19 17.10.2009

Re: ...

Ako i govori o "duhovnim principima", onda su ti principi iznenadjujuce zemaljski specificni sa jasnom dobro-lose odrednicom. Da li je po tebi njegova velicina u tome sto identifikuje ovakav dvopolni svet ili u tome sto je odabrao "pravu stranu", bar kad je religija u pitanju.

I ja bih da ponovim ovo pitanje.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:32 17.10.2009

Re: ...

Kazezoze
...pa ovaj tvoj "genije" se bash potrudio da osudi ljude.Chuj zhene nisu chak ni nemoralne nego amoralne; dno dna!

Kaze,
Ne zezaj, nije on "moj" genije. On je deo svetske kulturne baštine, znači i tvoj je, he, he, he...

Njegova knjiga se prodaje u svim boljim knjižarama širom sveta (o Amazon.com da ne govorim), a na Internetu toliko sajtova da boli glava...

U pitanju je jedan od značajnijih filozofa, čoveče! Pa prouči malo Ludviga Vitgenštajna, i videćeš da ne možeš da zaobidješ Vajningera.

Ja sam siguran da ćeš ti, kada ti se ukaže prilika, da kupiš knjigu "Pol i karakter". Priznaj da hoćeš! I nećeš se kajati.




P. S. I prestani da pišeš "genije", pod znacima navoda, he, he, he... Pa ja sam ga već omalovažio time što sam rekao da je "bolesni genije", a ti sada mu osporaviš i da je uopšte genije, pa šta će ostati od njega?
Luckasti bečki dečkić?
maksa83 maksa83 19:32 17.10.2009

Re: ...

Ne slažem se sa svime što Weininger piše, ali mislim da je neke stvari jako dobro skužio.

Da li bi, ako te ne mrzi - prostom pokazala koje je to stvari jako dobro skužio?
ninasimone ninasimone 19:33 17.10.2009

Re: ...

vladimir petrovic

A vrtimo se u krug (premda mislim da ne gubimo vreme) i kada razbijamo glavu Strindbergom (na moju inicijativu). On je bio veliki čovek, ali je bio takav kakav je bio. Narodski rečeno, bilo mu je najlakše da se istresa na žene... Da je živeo na pustom ostrvu samo sa muškarcima, on bi se istresao na slabim muškarcima...

Ovde vidim osnovni problem svih filozofija (ovde mislim i na filozofije obicnih ljudi, tzv. zivotne filozofije) gde se velicina dokazuje postojanjem ne-velicina. Sto se neko vise unizi, to cu ja izgledati visi.
maksa83 maksa83 19:37 17.10.2009

Re: ...

Ja sam siguran da ćeš ti, kada ti se ukaže prilika, da kupiš knjigu "Pol i karakter". Priznaj da hoćeš! I nećeš se kajati.

Kome se ne bacaju pare cela knjiga postoji ovde u nekoliko formata:

Sex and Character
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:52 17.10.2009

Re: ...

Ninasimone
...Ovde vidim osnovni problem svih filozofija (ovde mislim i na filozofije obicnih ljudi, tzv. zivotne filozofije) gde se velicina dokazuje postojanjem ne-velicina. Sto se neko vise unizi, to cu ja izgledati visi.

Pa, jeste, u pravu su. Nigde nema i nikada neće biti jednakosti. Uvek će biti jednakih i jednakijih. Uvek će neko nekoga da tuca po glavi ne zato što zaslužuje da bude tucan po glavi, već zato što je ovaj prvi ustao na levu nogu, he, he, he...

I uvek će biti, kako kaže meni draga Isidora Sekulić za Strindberga:

Zatim se ponovo fantazira da raj na zemlji mora biti u ženi, a kad nije, Strindberg s najvećom mržnjom i s naučničkim rečnikom nasrće na čulnu i sensualnu ženu. Od dveju venčanih Strindbergovih žena, prva je bila glumica, a druga čista intelektualka. Lovio je dakle nesrećni čovek po graničnim oblastima.

To smo već pominjali, ali ja ponovo ističem, jer žene fantaziraju da je muškarac "princ na belom konju", a muškarci fantaziraju da su žene "raj na zemlji", pa svi bivaju, kad-tad razočarani... Ali je važno da SVI PROBAJU... muški sa ženskama, ženske sa muškima, pa neka se posle svadjaju i ujedaju...
Filip2412 Filip2412 14:21 18.10.2009

Re: ...

ne znam kako je bilo okolo, ali ja sam sa 20 na ženski pol gledao poprilično - svedeno, da ne detaljišem, uglavnom je to bilo obostrano.
I dok me to držalo (ili - dvadesete ?) nije bilo previše komplikacija.

(džaba zvekeću zatvarači bacajući metak u cev : stavio sam šlem i pancir )
Malo drugacije kod mene, ja sam pojednostavljivao s godinama.
topcat topcat 00:23 21.10.2009

Re: ...

Kazezoze
moja "uvreda" tim ovchicama je iskrena jer ih upozorava da se njihova naivnost zloupotrebljava... sori topcat ako ti to nije jasno.


Pa Kaz, neki ne znaju da su ovce...a to što ih vrijeđaš će im teško otvoriti oči.

Drago mi je da si spomenuo muški i ženski princip...aktivni i pasivni (to govori i Weininger)...balans - ključnu riječ...
Još samo da mi netko od vas filozofa jednom objasni (jednom, jednom...ne sad kvariti Pižonov blog) kako se u to veličanstveno strujanje u dvospolnoj prirodi uklapa...znate dalje...
bila bi zahvalna...

topcat topcat 00:50 21.10.2009

Re: ...


onda su ti principi iznenadjujuce zemaljski specificni sa jasnom dobro-lose odrednicom. Da li je po tebi njegova velicina u tome sto identifikuje ovakav dvopolni svet ili u tome sto je odabrao "pravu stranu", bar kad je religija u pitanju.


Jedino "zemaljsko" ovdje je doživljaj Weiningera kroz prizmu fizičkog seksa (svedenog na unutra-van) ili stradanja Jevreja u 2. svj. ratu. Uza sve insinuacije da se štivo zloupotrebljavalo - mislim da Weininger nema nikakve veze, niti može biti odgovoran za Aušvic.

Čini se da problem nastaje kad se ovakve stvari čitaju sa predrasudama. Jednostavno - najosnovnije promakne.
Ponekad (Makso) promakne i da odgovor na neko pitanje već postoji...
mara92 mara92 05:03 16.10.2009

Владимире,

Одличан блог. Нисам читала Вајнингера, али намеравам да то урадим...Зато ћу да се уздржим од неке детаљније опсервације (мада, провоцира "ово" са нама - женама то јест)
ninasimone ninasimone 05:13 16.10.2009

Davno bilo kad sam ga citala ali...

evo jos malo perspektive sa zenske strane spektra (kad nas je vec tako kategorisao). Citala sam ga tu negde oko moje dvadesete, dakle u njegovim godinama kad je pisao knjigu. A u tim godinama smo narocito podlozni krizama identiteta najgore vrste. Tako sam I ja bila, s jedne strane puna sebe – Kalamiti Dzejn, tera kociju I puskom skida Indijance - a s druge, mala cvala prestravljena da ce je zivot pretvoriti u sluzbenicu u socijalnom.

Kad Vajninger kaze da je nas identitet tek jedna recka na F-M siberu, potpuno je u pravu, zato je njegovo delo tako privlacno i zenama i muskarcima. Zene inace sopstvenu ambiciju dozivljavaju kao musku, a za muskarce je feminizirajuce kad drustvo ne ceni njihovu. On se boji tog svog zenskog dela, boji se neuspeha, odatle ta njegova mizoginija, meni se cini. Pri tom, hormoni ko poludeli kompas, negde bi da se usmere a ne znaju gde.

E, sad, zamislite tako jednog mlad'ca, prepametnog I prepotentnog al' nesigurnog do bola, kako pokusava da se dokaze u Becu na pragu 20. veka... Ne samo da je ekipa u to vreme bila top-notch, nego su se i ludo zabavljali. On je samo jedan od ekscentricnih klinaca sto se motaju oko bardova, an intelectual groupie. Frojd mu recimo nije dao preporuku za tekst izdavacu a i kad je knjiga izasla, niko se bas nije preterano uzbudio. Njegovo antisemitstvo meni vise lici na pobunu protiv jevrejsko-intelektualnog autoriteta gde ih vidi kao shonje koje nemaju dovoljno muda da objave a kamoli razumeju njegov rad. Pokazace on njima i u inat napanjiti Vagnera! Arijevac, to je pravi mensch!

Ono sto je stvarno zadivljujuce kod njega je da je istovremeno bio potpuno svestan da je njegov talenat njegov najveci neprijatelj jer nepobediva logika je ubitacna kad se usmeri na sopstveno bice. Oto Vajninger nije imao sanse protiv Ota Vajningera. Dal' je steta ili ne - jer taj um je ocigledno bio sposoban za mnogo toga - necemo nikad saznati.

vladimir petrovic vladimir petrovic 09:59 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Ninasimone
...Citala sam ga tu negde oko moje dvadesete, dakle u njegovim godinama kad je pisao knjigu. A u tim godinama smo narocito podlozni krizama identiteta najgore vrste.

Blago tebi, jer ti ne pominješ da je tebe neko upozoravao da ne čitaš Vajningera tako rano, kao što sam ja naveo na početku ovog posta., he, he, he...
Ono sto je stvarno zadivljujuce kod njega je da je istovremeno bio potpuno svestan da je njegov talenat njegov najveci neprijatelj jer nepobediva logika je ubitacna kad se usmeri na sopstveno bice. Oto Vajninger nije imao sanse protiv Ota Vajningera. Dal' je steta ili ne - jer taj um je ocigledno bio sposoban za mnogo toga - necemo nikad saznati.

Slažem se.
Očekivao sam manje razumevanja od tebe (hvala Bogu što sam pogrešio), jer se sećam da si mi na prošlom blogu, kada sam bio najavio Vajningera, rekla nešto u stilu: "... A to je onaj mizogin", pa sam se uplašio da i ti ne budeš jedna od onih "koji od drveta ne vide šumu", te im je najvažniji odnos Vajningera prema ženama... i sude o njemu jedino prema tome.

Ja ne mislim, naravno, da je ta činjenica nevažna (ona je umnogome bila odlučujuća u njegovom sveopštem poimanju života i smrti), ali Vajninger je i još po nešto... Zadivljujuće je što je on već u tako ranom dobu bio (skoro) kompletna ličnost. Po tome se genijalci razlikuju od "običnih" ljudi.

Mene lično su dugo kod Vajningera najviše zanimala njegova razmišljanja o - genijalnosti. To mogu da čitam u svako vreme...
Filip2412 Filip2412 16:28 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Kad Vajninger kaze da je nas identitet tek jedna recka na F-M siberu, potpuno je u pravu, zato je njegovo delo tako privlacno i zenama i muskarcima.


I ondak sledi logično pitanje: ko je vece muško, žena ili muškarac?

I naravno: da li određeni skup osobina nazivamo ženskim/muškim samo zbog kulturološkog nasleđa ili tu zaista biologija igra neku ulogu.
ninasimone ninasimone 18:50 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

vladimir petrovic

Blago tebi, jer ti ne pominješ da je tebe neko upozoravao da ne čitaš Vajningera tako rano, kao što sam ja naveo na početku ovog posta., he, he, he...

Imala sam tu srecu (ili nesrecu) da se niko nije preterano brinuo sta je "prikladno" a sta ne za mene da citam.
Ionako je nemoguce odrediti neki timing kad sta treba da se cita, vrlo individualna stvar. Toliko, da mislim da bi nekima trebalo zabraniti da citaju jer sve pogresno razumeju i izvitopere.

Očekivao sam manje razumevanja od tebe (hvala Bogu što sam pogrešio), jer se sećam da si mi na prošlom blogu, kada sam bio najavio Vajningera, rekla nešto u stilu: "... A to je onaj mizogin", pa sam se uplašio da i ti ne budeš jedna od onih "koji od drveta ne vide šumu", te im je najvažniji odnos Vajningera prema ženama... i sude o njemu jedino prema tome.

Nemoj misliti da nisam nekoliko puta zafrljacila knjigu u besu! I svaki put bih se smirivala u fazonu 'sta ovaj napaljeni klinac zna o zenama (momak istih godina je za devojku klinac), takvo je bilo vreme, hebote Nice, nisi ti upoznao mene i moje drugarice!, itd'. Jednom recju, da stavim stvari u perspektivu. Na neki svoj uvrnut nacin, on ohrabruje zene da i same krenu da se pitaju what women want, sve ono sto danas uzimamo for granted.

p.s. kad pominjem perspektivu, omiljena scena iz jednog od mojih omiljenih filmova "This is Spinal Tap" - rokeri na sahrani svog nedavno peminulog bubnjara i jedan kaze "Puts things in perspective, isn't it?" a drugi odgovara "too much f...ng perspective!".



Unfuckable Unfuckable 19:14 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Na neki svoj uvrnut nacin, on ohrabruje zene da i same krenu da se pitaju what women want, sve ono sto danas uzimamo for granted.

@ninasimone
u to ime vrlo ozbiljno, ali i nestrpljivo čekam neki blog na tu temu
ninasimone ninasimone 20:00 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Unfuckable
Na neki svoj uvrnut nacin, on ohrabruje zene da i same krenu da se pitaju what women want, sve ono sto danas uzimamo for granted.

@ninasimone
u to ime vrlo ozbiljno, ali i nestrpljivo čekam neki blog na tu temu

Taj bi se blog neprestano editovao jer ono cega se mi zene nikad necemo odreci je pravo da promenimo misljenje. Na pitanje what women want? ide nase protivpitanje when and where?
Unfuckable Unfuckable 20:03 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...


na tvom mestu,ja bih nekako ipak prihvatio taj čelendž,
mislim da bi bilo zanimljivo
ninasimone ninasimone 20:18 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Unfuckable

na tvom mestu,ja bih nekako ipak prihvatio taj čelendž,
mislim da bi bilo zanimljivo

a ti mislis, ja da pisem... uf, to onda dodje ko posao, duznosti, rokovi, citanost...
istog trena mi opadne entuzijazam
No, never say never a tebi hvala na pomisli.
mirelarado mirelarado 20:41 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

ninasimone
a ti mislis, ja da pisem... uf, to onda dodje ko posao, duznosti, rokovi, citanost...
istog trena mi opadne entuzijazam
No, never say never a tebi hvala na pomisli.


И мене би обрадовало да напишеш нешто, Нина. :)
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:46 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Taj bi se blog neprestano editovao jer ono cega se mi zene nikad necemo odreci je pravo da promenimo misljenje. Na pitanje what women want? ide nase protivpitanje when and where?

sad sam proverila i vidim da si mi vec u vip listi. ajde stvarno ne budi lenja, napisi nam nesto.
Unfuckable Unfuckable 20:57 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

a ti mislis, ja da pisem... uf, to onda dodje ko posao, duznosti, rokovi, citanost...
istog trena mi opadne entuzijazam

heh, žensko : odma tvrdi pazar
aj' sad ozbiljno : malo su prenabudžena ta poimanja dužnosti, rokova, čitanosti - odmah da se razumemo :
ono u šta sam siguran da najgori problem može da napravi je da neko počne prekasno da objavljuje svoje tekstove, kada već svi imaju tu priliku, jer će odlaganjem samo podizati tu "lestvicu" koju evo već pomalo - naslućujem.
Ne sećam se da je iko ovde imao "pritisak rokova",jer pisanje ovde se ne plaća - utoliko bolje, a interesovanje za čitanost je stalno i logično i - tako ljudsko što potpuno razumem - a mnogo blogera već zna da ona dođe sama po sebi.
Ili ne dođe, i to se dešava ponekad.
Ali uvek vredi pokušati
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:11 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Mirela
И мене би обрадовало да напишеш нешто, Нина. :)

I mene.

Pa već nas ima dosta koji tražimo i očekujemo, da će tebi, Nina, biti teško da dalje odbijaš.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:15 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

da će tebi, Nina, biti teško da dalje odbijaš.

izvini, zenama ovo nikad nije tesko
da prilozim pisamce koje sam vec kacila negde

ninasimone ninasimone 22:04 16.10.2009

Re: Davno bilo kad sam ga citala ali...

Unfuckable
odmah da se razumemo :
ono u šta sam siguran da najgori problem može da napravi je da neko počne prekasno da objavljuje svoje tekstovi

eto, ipak su rokovi u pitanju, makar i obrnuti.
Hvala vam svima najlepse, polaskana sam, i sad mogu ko urednica reality show- da kazem: narod 'oce! Unf, utvrdila sam pazar

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:02 16.10.2009

U strahu su velike oči

Kako čovek sa 20 godina, sa malo ili ni malo iskustvo, koji sem svoje majke nije stigao da upozna ni jednu drugu ženu, može tako da piše o ženama?
Znači, čitao je o ženama.
Prema mom skromnim mišljenju i/ili iskustvu nije isto čitati o ženama i dobro upoznati i voleti bar jednu ženu pored majke.
Nisam pročitao njegovu knjigu Pol i karakter, ali moj komentar bi bio da se autor palšio žena, a u strahu su velike oči.
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:24 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Vojislav Stojković
... Znači, čitao je o ženama.

Tačno. I to je dobar put da se upoznaju žene.
Prema mom skromnim mišljenju i/ili iskustvu nije isto čitati o ženama i dobro upoznati i voleti bar jednu ženu pored majke.

I ovo je tačno, ali...
Ima onih koji smatraju da bi neko pisao o bolesti raka ne mora da bude bolesnik od raka, da bi pisao o crncima ne mora da bude sam - crnac, itd. itd.
Sve to dobro znaš i ti sam, Vojislave, književniče.

Ja ne znam da li je nesrećnik Vajninger otišao u smrt kao "devac", ali njegova razmišljanja o muško-ženskim odnosima jesu (ponekad) veoma ubedljiva. I - subjektivna, naravno. Ali to ne umanjuje njihov značaj, te skromno mislim da bi trebalo upoznati, makar i površno, Vajningerova razmatranja. Jer, ponavljam, bio je genijalac.

Da se malo našalim. Ja mislim da svi mi - kada vidimo nekog dvadesetogodišnjaka, bio on naš brat, naš sin, naš sused ili dečko sa ulice, pomislimo da (možda) u njemu čuči neki - genije. Ali zdrav genije, he, he, he...

Nota bene: A da mi se ne zameri da pominjem dečake-genijalce, reći ću da mi je na pameti jedna genijalna žena-književnica (opet ja o - književnicama, posle Isidore, Simone i Margerite!), iz dalekog vremena (XIX vek), koja me prilično intrigira, a na koju se retko danas misli... Radi se o Emili Bronte, i njenom izvikanom romanu "Orkanski visovi". Ponavljam, bila je genijalka! Takve žene me uzbudjuju!
Tatjana Momčilović Tatjana Momčilović 10:55 16.10.2009

Polnost i društvo

Mi smo se bavili knjigom na predmetu "Polnost i društvo" pre oko 15 godina. Zapravo sada shvatam da tada ništa nisam razumela. Hvala na ovom tekstu i pozdrav
Tanja
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:49 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

vladimir petrovic
Vojislav Stojković
... Znači, čitao je o ženama.

Tačno. I to je dobar put da se upoznaju žene.

Ja, ipak, mislim da je bolje da se maneš čitanja o ženama i oženiš Milicu.
Hebeš teoriju, kume.
Unfuckable Unfuckable 12:36 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Hebeš teoriju, kume.

da,da ...hebeš teoriju Kume itajrad, a onamo ga kandiduje
cult cult 12:50 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ja, ipak, mislim da je bolje da se maneš čitanja o ženama i oženiš Milicu.
Hebeš teoriju, kume.



mirelarado mirelarado 12:56 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

da,da ...hebeš teoriju Kume itajrad, a onamo ga kandiduje


Хех, подбадаш. А кандидат се сам наметнуо величањем самоубиства зарад испуњења животног смисла, заокружења уметничког дела, итд...
Filip2412 Filip2412 12:58 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ja ne znam da li je nesrećnik Vajninger otišao u smrt kao "devac", ali njegova razmišljanja o muško-ženskim odnosima jesu (ponekad) veoma ubedljiva. I - subjektivna, naravno.
Karakteristika mladosti. Covek sa staroscu dobije blagost, uspori malo. Ubedljivost dolazi od besa, prevelike koncentracije hormona.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:51 16.10.2009

Re: Polnost i društvo

Tatjana Momčilović
...Mi smo se bavili knjigom na predmetu "Polnost i društvo" pre oko 15 godina. Zapravo sada shvatam da tada ništa nisam razumela. Hvala na ovom tekstu i pozdrav Tanja

Hvala, Tanja. Nikad nije kasno....

vladimir petrovic vladimir petrovic 17:31 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Vojislav Stojković
...Ja, ipak, mislim da je bolje da se maneš čitanja o ženama i oženiš Milicu.
Hebeš teoriju, kume

Radim na tome. U odgovoru, ponavljam ovu fotkicu, koju možda nisi primetio:
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:08 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Jesam priimetio, ali nisam shvatio.
Sada shvatam:
To kao tebe, Milica kao moli, da je kao ženiš, a ti se kao nećkaš.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:12 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Unfuckable
Hebeš teoriju, kume.

da,da ...hebeš teoriju Kume itajrad, a onamo ga kandiduje

Vidi ti ovog Unfa, oće da posvađa kuma i mene, itajrad...

Ne veruj mu kume: Ja sam mislio više teoretski. Računam izučavao si oblast, poznavalac si problema, itajrad....
Unfuckable Unfuckable 19:17 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ja sam mislio više teoretski.

teoretski, da da...teoretski
nema ništa gore nego kad je Kum stipsa, jbt pa pokušava da se na sve moguće načine izvuče od očekivanog troška...
Ali ja sam siguran da je Milica jedna strpljiva i pametna ženica (a, morala bi biti !) koja će maestralno privesti meč kraju (i mladoženju pred oltar, sa sve Kumom)
Milan Novković Milan Novković 19:35 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ali ja sam siguran da je Milica jedna strpljiva i pametna ženica (a, morala bi biti !) koja će maestralno privesti meč kraju (i mladoženju pred oltar, sa sve Kumom)

Ako na tom putu Milica još nije naučila Scorpion Kick evo lekcije:



...pa case study

Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 21:28 16.10.2009

Re: U strahu su velike oči

vladimir petrovic
Vojislav Stojković
... Znači, čitao je o ženama.

Tačno. I to je dobar put da se upoznaju žene.


To je dobar put da se upoznaju tudja misljenja o zenama, misljenja koja su bila u skladu sa duhom tog vremena.

Prema mom skromnim mišljenju i/ili iskustvu nije isto čitati o ženama i dobro upoznati i voleti bar jednu ženu pored majke.

I ovo je tačno, ali...
Ima onih koji smatraju da bi neko pisao o bolesti raka ne mora da bude bolesnik od raka, da bi pisao o crncima ne mora da bude sam - crnac, itd. itd.

Sve to dobro znaš i ti sam, Vojislave, književniče.


Koliko ja mogu da vidim, ni ne tvrdi se da Vajninger treba da bude SAM zena, vec da ima makar kakvo poznavanje zena, kao sto bi neko ko pise knjige o bolesti raka, trebalo da ima neku ekspertizu o toj bolesti.
Sve to dobro znate i Vi, Vladimire Petrovicu, pa zasto zamenjujete teze?

Ja ne znam da li je nesrećnik Vajninger otišao u smrt kao "devac", ali njegova razmišljanja o muško-ženskim odnosima jesu (ponekad) veoma ubedljiva. I - subjektivna, naravno. Ali to ne umanjuje njihov značaj, te skromno mislim da bi trebalo upoznati, makar i površno, Vajningerova razmatranja.


A sa zenama, nema potrebe ni da se bude upoznat da bi se bio autoritet na tu temu. Kako to?

Jer, ponavljam, bio je genijalac.


A, da, zato.



vladimir petrovic vladimir petrovic 13:28 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ovo tek sada vidim, i ne prihvatam:
Anonimni Pojedinac
...Sve to dobro znate i Vi, Vladimire Petrovicu, pa zasto zamenjujete teze?


Hm. Nema zamena teza.
Pogrešno ste razumeli.
Naime, ako vi nešto ne shvatite pravilno, ili vam ne odgovara, to ne znači da to nije - ispravno.
topcat topcat 17:32 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Vojislav Stojković

Prema mom skromnim mišljenju i/ili iskustvu nije isto čitati o ženama i dobro upoznati i voleti bar jednu ženu pored majke.

Pa nije isto...stoga to što autor ne govori na osnovu dobrog ili lošeg iskustva, kroz prizmu neke od žena koje je "okusio", niti s pozicije zaljubljenog mladića, po meni čini djelo još snažnijim!

Filip2412 Filip2412 18:55 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

topcat
Vojislav Stojković

Prema mom skromnim mišljenju i/ili iskustvu nije isto čitati o ženama i dobro upoznati i voleti bar jednu ženu pored majke.

Pa nije isto...stoga to što autor ne govori na osnovu dobrog ili lošeg iskustva, kroz prizmu neke od žena koje je "okusio", niti s pozicije zaljubljenog mladića, po meni čini djelo još snažnijim!



Meni se to delo na osnovu komentara ovde dopada i ne kazem da nema primamljivih ideja. Medjutim najprijemciviji za takve ideje sam bio upravo posle razocarenja u ranoj mladosti, a cak sam i pisao neke brljotine slicne ovome. Naravno ne na tom nivou ali prepoznajem slicnu nit: izgubio na poju prakse pa hajde filosofski da pobedim i unizim protivnika na polju teorije

Stoga nekako naslucujem da je Otto napisao ovo u stanju ocaja posto je dobio korpu od neke zneske ili jos verovatnije nije ni umeo da pridje nekoj a cinilo mu se da ga ignorise. Nikako ne bih rekao da je pisao sa potpunom distancom. Nema sanse da ga je pitanje zena tako strastveno zaintrigiralo bez prisustva nekog licnog dozivljaja.

Jednom recju, njegove misli zvuce tipicno gorko kao sto samo muskarac zna da bude kada je odbacen.
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 19:32 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Na ovom blogu izgleda ne postoji ni jedan argument koji bi osporio pozicije autora narecene teorije o zenama - poznavao ih ne poznavao, isto je.
Kad se genijalnost postulira, a onda iz toga izvodi ispravnost stavova, umesto obratno, to je obicno tako.

Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 19:36 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

vladimir petrovic
Ovo tek sada vidim, i ne prihvatam:
Anonimni Pojedinac
...Sve to dobro znate i Vi, Vladimire Petrovicu, pa zasto zamenjujete teze?


Hm. Nema zamena teza.
Pogrešno ste razumeli.
Naime, ako vi nešto ne shvatite pravilno, ili vam ne odgovara, to ne znači da to nije - ispravno.


Na zalost, vi uopste niste shvatili moj komentar. Naime, to sto vi izgleda niste svesni da ste zamenili teze, ne znaci da niste.
trener92 trener92 20:36 17.10.2009

"Idu dani" - Oto oće ...

Vojislav Stojković
vladimir petrovic
Vojislav Stojković
... Znači, čitao je o ženama.

Tačno. I to je dobar put da se upoznaju žene.

Ja, ipak, mislim da je bolje da se maneš čitanja o ženama i oženiš Milicu.
Hebeš teoriju, kume.

"Vladimire , pa mislim , ... (ovo boldovano , ali bolje da citiram
"teoretski vrlo lepo zvuči, malkice je drugčije u praksi"
to uopšte nije čak ni naznaka puta, rekao bih , "čekaj dok pojedeš džak soli sa nekim , da vidiš kako ,često, sve teorije , padaju u vodu. "
( naknadno sanm video da si napisao )
OK, iskustvo u svemu je važno, generalno govoreći, ali ima i ljudi sa iskustvom koji su - budale.

Naravno da budala ima na svakom koraku, ništa novo nisi rekao.


Čitam , interesantno , odlično si predstavio, , ( ali nema teorije da stigneš gazdu, po obimu ), i ono što bi mogao da napišem (iako me niko ne pita) , je ovo što je Jeremija napisao- verujem da neće zameriti što sam citirao-, nekako je najbliže onom što sam pomislio kada sam pročitao tekst ( onaj deo o ženama ), i dosta komentara).
samo bi to rekao malo drugačije,
Da je bilo nekoga da mu to kaže ( mladom "geniju", na vreme , sigurno bi promenio neke stavove , a zasigurno se ne bi samoubio!
Odricanje seksualnosti ubija samo telesnog čoveka, i to samo zato da bi duhovni stekao pun život".

Ovim je sve rečeno o tome, zašto je tako mislio( ) i može da se i shvati (vreme kad je to nastalo )

Pored ostalog, tvrdio je da nema genija za matematiku, ili muziku, ili bilo koju drugu oblast, već da postoji samo univerzalni genije, u kome sve postoji i zvuči razumno. I zaključuje da takav genije verovatno postoji, u odredjenoj meri, u svakome od nas

Ovim (drugim boldovanim )se malo "izvadio", za ....ono što je pre toga napisao
Zaista je i meni žao što gera nije ovde , kakva šteta.
I ono o Frojdu , što si napomenuo , nije mi najjasnije
Tako se smatra da su ideje koje je zagovarao Vajninger u svojoj knjizi znatno uticale na stvaralaštvo filozofa , zatim Zigmunda Frojda (Sigmund Freud)


a pogotovo što je u jednom od komentara , napisano da Frojd nije dao preporuku ,
Frojd mu recimo nije dao preporuku za tekst izdavacu , ninasimone


To su neki prvi utisci koje sam stekao čitajući.
trener92 trener92 20:39 17.10.2009

Re: "Idu dani" - Oto oće ...

Ne znam kako se komentar našao ovde, a trebalo je na kraju , čudno!
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:04 17.10.2009

Re: "Idu dani" - Oto oće ...

Trener
Ne znam kako se komentar našao ovde, a trebalo je na kraju , čudno!

Ma nije važno gde se našao komentar, važno je da je - došao. Hvala ti, bez foliranja.

Moja namera je bila da svi ovde (ko je voljan, naravno) porazgovaramo o jednom kontraverznom tipu, koji je živeo (i umro) pre sto godina, ali koji zaslužuje pažnju da se - zna o njemu. Ne previše, nije on prva klasa filozofa, jer Evropa je puna filozofa, medju kojima ima zaista dobrih i velikih, ali je i Vajninger na svoj način - važan.
I ono o Frojdu , što si napomenuo , nije mi najjasnije

Malo kasnije (to sam i sam imao nameru) daću jedan komentar o odnosu Oto Vajninger - Zigmund Frojd, jer su oni bili savremenici, s tim što se Vajninger pojavao kao munja iz vedra neba i - nestao. A Frojd je dugo živeo i stvorio to što je stvorio. A imali su oni ličnih veza.
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:13 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Anonimni Pojedinac
...Na zalost, vi uopste niste shvatili moj komentar. Naime, to sto vi izgleda niste svesni da ste zamenili teze, ne znaci da niste.

Pa nisam shvatio, a i dalje mi nije jasno o kakvom zamenjivanju teza ste govorili.. I umesto da pojasnite šta ste hteli da kažete, vi ostavljate dubiozu.
trener92 trener92 22:35 17.10.2009

Re: "Idu dani" - Oto oće ...

Tu sam kod tebe uvek, Čitam sve što napišeš i zanimljivo mi je ( posebno izdvajam "Istočnjačke religije, iako nisam komentarisao), samo to kod mene ide polako, a do tada se napiše toliko komentara da je uglavnom sve rečeno , pa mi je glupo da ponavljam, ...a ono za gazdu je šala ( prepoznao si verujem, evo još nisam pročitao Milutinov blog!)


i
Malo kasnije (to sam i sam imao nameru) daću jedan komentar o odnosu Oto Vajninger - Zigmund Frojd, jer su oni bili savremenici, s tim što se Vajninger pojavao kao munja iz vedra neba i - nestao. A Frojd je dugo živeo i stvorio to što je stvorio. A imali su oni ličnih veza.

Ovo će mi biti zanimljivo.

Pročitao sam ( na prvoj strani ) komentar i vezan za Ničea, dodao bih i citat
"A starica reče tad ovo: »Ti ideš k ženama? Ne zaboravi bič!" ( " voleo je žene , nije da nije B- vidi se iz priloženog )

" Ja težim za delom svojim"

( ) i ( kad pominjemo "bič"

čini mi se da su,sanjajući o natčoveku, "pali" i na onu latinsku koja kaže otprilike da su orah ,magarac i žena povezani sličnim zakonom i da to troje ne čini ništa dobro, ako izostanu batine .
Rip Kirbi Rip Kirbi 22:52 17.10.2009

Re: U strahu su velike oči

Ponavljam, bila je genijalka! Takve žene me uzbudjuju!


Biće da Oto nije video mogućnost da sretne sebi ravnu - genijalku. Te se stoga rastao sa svetom.

Zašto bi se, inače, ubio?
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 00:18 18.10.2009

Re: U strahu su velike oči

vladimir petrovic
Anonimni Pojedinac
...Na zalost, vi uopste niste shvatili moj komentar. Naime, to sto vi izgleda niste svesni da ste zamenili teze, ne znaci da niste.

Pa nisam shvatio, a i dalje mi nije jasno o kakvom zamenjivanju teza ste govorili.. I umesto da pojasnite šta ste hteli da kažete, vi ostavljate dubiozu.


Koliko ja mogu da vidim, ni ne tvrdi se da Vajninger treba da bude SAM zena, vec da ima makar kakvo poznavanje zena, kao sto bi neko ko pise knjige o bolesti raka, trebalo da ima neku ekspertizu o toj bolesti.


Dakle, ovde se kao jedan argument navodi da bi covek koji pretenduje da teoretise o zenama ipak trebalo da poznaje jos neku zenu osim majke to jest da ima drugaciji odnos prema zeni osim kao prema majci. Ne znaci da bi Kazanovina teorija zena bila automatski i ispravna, no svakako bi, kako vi kazete, barem povrsno poznavanje zena bilo neophodno za pretendovanje na autorstvo nekakve istine o njima. Dovoljnost nije zagarantovana.

No, vi ovu primedbu Vojislava Stojkovica menjate primedbom da 'ne mora se biti crnac da bi se pisalo o crncima ni oboleo od raka da bi se pisalo o raku'. To svakako da, ali to nije dobra analogija! Covek da bi pisao o crncima ili raku, na smislen i kompetntan nacin, razume se, ne treba da bude crnac ili oboleo, ali treba da zna nesto o crncima ili o raku. Poznavanje, to je ono sto nedostaje.

O stavovima se moze i trebalo bi diskutovati nezavisno od backgrounda, znaci o njihovoj ispravnosti po sebi, ali Vi ste taj koji insistira na kontekstu.

A o tome koliko ocena ispravnosti stavova podleze nekim predubedjenjima, da ne kazem svidjanju, bi pre svega trebalo vi da se zapitate. Jednostavno samo zamislite situaciju gde su polovi zamenjeni, a sve ostalo je isto (Oto je zensko, i pise o muskarcima na adekvatno prezirni nacin). Da li biste mislili isto i ne samo to, budite iskreni i recite da li bi istorija cenila njihova dela jednako te da li biste vi to delo citali u kontekstu u kome ste ga citali, naime, kao delo genijalca. Dodatno, cak i da su njena razmisljanja ocenjena kao vredna po nekim drugim je pitanjima, da li bi joj sva ta genijalnost i obrazovanost pomogle da se njena teorija ozbiljnije shvati, kao sto je ovde slucaj, ili bi naprotiv, ta teorija umanjila vrednost svega ostalog sto je napisala?
Dalje, moze se diskutovati i o tome u kojoj meri vase misljenje o Vajningeru i njegovoj teoriji je pod uticajem vaseg predubedjenja i idllicne fantazije o tome sta je genije i koliko se to sto se on ubio uklapa u tu sliku.

Dakle da sumiram, moja osnovna primedba je sledeca: prvo se tvrdi da je autor genijalan (jer neki smatraju neke njegove stavove i razmisljanja bliskim nekom drugom geniju) , a onda se ta sada "dokazana" genijalnost upotrebljava da bi se dao kredibilitet nekim drugim njegovim tvrdnjama (koje nijedan autoritet vise ne uzima za ozbiljno)

Inace, moderna psihologija je pocela ozbiljnije da se bavi pojmom talenta i nastankom genija, ne samo teoretisanjem, i neki ljudi koji se time bave stoje najozbiljnije na pragu dekonstrukcije tog pojma; naime, postoje teorije da nesto kao urodjeni talenat mozda i ne postoji, vec je talenat samo post facto pokusaj ljudske vrste da objasni razliku u performansama. Dakle, u osnovi, nasa primitivna teorija o izuzetnim delima.
I o tome bi se dalo diskutovati, ali ako se tako nesto pokaze kao tacno, genijalnost naseg genijalca bi bila jos vise dovedena pod pitanje, na dva sasvim razlicita nacina.
4krofnica 4krofnica 12:23 16.10.2009

*

Zabeleženo je da za eksperimentalne vežbe u laboratoriji nije pokazivao mnogo sklonosti.

-
heh,
opasna faca Otto- ne mogu a da se neslozim sa nekim stavovima, pa cak i za zene..
i - kakav izuzetan tekst, Vladimire!
stampala, citam jos 2 puta do veceri a onda...
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:02 16.10.2009

Re: *

4krofnica
...heh, opasna faca Otto- ne mogu a da se neslozim sa nekim stavovima, pa cak i za zene..
i - kakav izuzetan tekst, Vladimire!
stampala, citam jos 2 puta do veceri a onda...

Baš si me iznenadila. Hvala.

Ne mogu a da ne priznam da mi je drago kada neko (ko ne dolazi, ili retko dolazi, na moj blog) primeti ovo moje pisanje, koje je često nabijeno podacima i citatima, i - opširno.
Znam da mnogi nemaju živaca da čitaju dugačke tekstove. Ali, ja se pravdam da mene zanimaju baš takve teme - koje daju materijala za razmišljanje, ali i za neslaganja.
Drugim rečima, meni je bilo teško da o jednom Otu Vajningeru napišem kratak tekst, takoreći tekstić, a čovek je potpuno vanserijski. Sve je kod njega bilo izvan reda, izvan načina, pa me je u njegovom kratkom životnom putu najmanje čudilo to što je morao - i da se ubije.
Sasvim je normalno da se ljudi pitaju kako je mogao jedan dvadesetogišnjak da ovako detaljno i konstruktivno piše o temama za koje je, ipak, potrebno iskustvo.
A, konkretno, za pisanje o ženama, itekako je poželjno iskustvo, zar ne? Eh, te žene!
Samo, ja se ne pitam "What do women want", jer, i pored moje urodjene skromnosti, verujem da to znam, he, he, he...
4krofnica 4krofnica 14:33 16.10.2009

Re: *

ko ne dolazi, ili retko dolazi, na moj blog

iskreno, ja nikad nisam otvarala tvoje tekstove, pa...nesto sam pobrkala.... moja greska...svakako
(zene su krive -zna se)
nacin na koji pises je neumarajuci a zanimljiv, tako da bi prijao i 'dodatak', sto bi rekao moj klinac za repete pri klopi, a to je uvek ushicenje jer je retkost...(al mi je paralela)
(sad svi zevaju od dosade...da da sad si shvatila...ajmo dalje)
ne stvarno sam pod utiskom Otto-vog vidjenja zenskog, imam Plan za veceras....(mali opit sa nekim zenama)

odlicno za tebe sto si skapirao 2 i 2 za zene...ja za sada znam sta nevolim, dobro -i ponesto sto volim
Filip2412 Filip2412 14:50 16.10.2009

Re: *

Samo, ja se ne pitam "What do women want", jer, i pored moje urodjene skromnosti, verujem da to znam, he, he, he...
A sad se neces izvuci!

Trazimo jedan od sledecih postova: "What do women want" i bez folozofiranja, hocemo kratki manual u stilu problem-resenje.
Filip2412 Filip2412 14:55 16.10.2009

Re: *

iskreno, ja nikad nisam otvarala tvoje tekstove, pa...nesto sam pobrkala.... moja greska...svakako
(zene su krive -zna se)
krofnice, Vladimir je bre jedan od najzanimljivijih blogopisaca ovde.

Samo ne mogu da citam sta sve on to iznapise nema se vremena.

Serial o budizmu mnogo dobar.

Eto besplatne reklame.
4krofnica 4krofnica 16:42 16.10.2009

Re: *

Vladimir je bre jedan od najzanimljivijih blogopisaca ovde.

-ja sam na gubitku..
srecom -neke greske se daju ispraviti
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:04 16.10.2009

о непобедивој логици

журим, па нећу имати времена да даље елаборирам. хвала ти за текст.

мени се чини, овако у журби, да је ото само применио своју непобедиву логику да би, о женама, написао оно што и његове старије колеге шопенхауер и ниче, потврдивши тако свој таленат, па и генијалност ако инсистираш, али и чињеницу да је био добар ђак и да није одмакао далеко од атмосфере у којој је одрастао. можда, да је поживео још мало ...

проблем са непобедивом логиком је што се може употребити за било шта. зорба користи непобедиву логику у свом схватању света, ништа мање од заратустре, ништа мање од вајнингера, али и ништа мање од писаца политичких памфлета. свет је тако шарен. непобедива логика је ту немоћна.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:55 16.10.2009

Re: о непобедивој логици

Marco de.manccini
... али и чињеницу да је био добар ђак и да није одмакао далеко од атмосфере у којој је одрастао. можда, да је поживео још мало ...

Ov što kažeš me podseti na nešto drugo.

Mada ja nisam "ničeanac", znam da je on (Niče) jednom rekao nešto što me je bilo zaintrigiralo. Naime, on je bio takav kakav je bio - veliki protivnik hrišćanstva. Ništa zato, nije ni prvi ni poslednji i baš me briga za njegovog "Antihrista" i njegove tvrdnje "da je budizam sto puta bolji od hrišćanstva".

Ali se on, Niče, čudom čudio svaki put kada je razmišljao o Blezu Paskalu (Blaise Pascal). Paskal je bio, kao što se zna, veliki um, genijalan naučnik, a pritom je bio i veoma religiozan. I tu se Niče bio našao "u procepu": cenio je Paskala, ali mu je smetalo što je bio i ostao do smrti - pobožan (čini mi se da je Paskal umro u 38. godini), pa je onda izrekao famoznu rečenicu (sličnu ovoj koju i ti u drugom kontekstu ovde kažeš) - "da je Paskal poživeo još malo", misleći pritom da bi verovatno i on izgubio veru u Boga.

S druge strane, Paskal nije bio jedini naučnik koji je istovremeno bio i pobožan, ali to je već druga tema...
Filip2412 Filip2412 14:56 16.10.2009

Re: о непобедивој логици

проблем са непобедивом логиком је што се може употребити за било шта
Osim za žene

"najpametniji" imaju najvise problema sa ženama zato sto žena zahteva vise praktican nego teoretski pristup

Zato klinci, ne daj bože da o ženama učite od Hessea, Nietschea, Weiningera, Kanta.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana