Bitka za Srbiju [4]- Crvena armija napada

gorran2 RSS / 20.10.2009. u 12:55

evropa_08_44.jpg19. avgusta 1944. u oblasti od Crnog do Jadranskog mora situacija je bila otprilike sledeća:
- na zapadu 2. Okl. armija (300.000 Nemaca + kvislinzi) u klinču sa snagama NOVJ.
- na jugu Armijska grupa "E" (350.000 Nemaca) raspoređena po istaknutim tačkama i komunikacijama odbrane Grčke i Egejskog mora.
- na istoku u Moldaviji nemačko-rumunska Armijska grupa "Južna Ukrajina" (ukupno 643.000 ljudi) u borbenom kontaktu sa 2. i 3. ukrajinskim frontom Crvene armije.
Nakon napredovanja Crvene armije u Belorusiji i Ukrajini tokom leta, ovaj nemački položaj u Moldaviji predstavljao je neku vrstu izbočine.

Crvena armija je iskoristila ovaj operativni motiv, koncentrisala znatne snage (929 hiljada ljudi i masu tehnike), i 20. avgusta započela ofanzivu čiji je glavni udar bio usmeren sa severa ka Crnom moru, radi odsecanja i opkoljavanja neprijatelja u Moldaviji. Usled ovog dobro plasiranog udara, u roku od samo nekoliko dana Ag "Južna Ukrajina" je delom potisnuta, delom razbijena, delom uništena.
Ova pobeda je međutim donela još dalekosežnije plodove. 23. VIII u državnom udaru oborena je fašistička vlada u Rumuniji, i sledećeg dana nova vlada objavila je rat Nemačkoj. Domino-efekat proširio se uskoro i na Bugarsku.evropa_12_44.jpg
To je Crvenoj armiji otvorilo široku perspektivu, a Nemcima veliki problem. Crvena armija nije imala spremne resurse za eksploatisanje ovog uspeha. Gotovo ceo sledeći mesec potrošen je na posedanje strateških tačaka i komunikacija, i sukobe manjih snaga. Cela 37. armija angažovana je na blokadi bugarsko-turske granice. Za glavnu nagradu, Panonsku niziju, još nisu postojale dovoljne snage.
Ovakav razvoj učinio je nemački položaj u Grčkoj neodrživim. Osim toga, snage iz Grčke bile su neophodne za odbranu Panonije. Zato su Nemci 1. septembra počeli pokrete trupa iz Grčke na sever.
To je iznenada učinilo staro strateško pitanje Srbije akutnim - zauzimanje komunikacija u Srbiji izbacilo bi Ag"E" iz igre.
Međutim, 1. septembra Velika Morava je Crvenoj armiji udaljena 600 km, a za Ag"E" 400 km.
Tako 1. septembra tri vojske maršuju prema Moravi: Crvena armija sa istoka, Ag"E" sa juga, i NOVJ sa zapada.
Istog dana, počinje ambiciozna operacija "Ratweek" savezničkog vazduhoplovstva i kopnenih snaga NOVJ usmerena na blokiranje nemačkog pokreta i uništavanje njihovi kolona u pokretu.
20. septembra postignuta je koncentracija 30.000 boraca NOVJ između Mladenovca i Šapca, i oko 75.000 crvenoarmejaca sa obe strane Dunava ispred jugoslovenske granice. heer-logo-gebirg-1.jpgTežak položaj u kojem su se našle 2. OklA i Ag"E" omogućiće ovim skromnim snagama da postignu značajne rezultate.
Koncentracija Crvene armije naterala je Nemce da prekinu operacije protiv NOVJ. Umesto učešća u planiranoj novoj operaciji protiv NOVJ, 1. brdska divizija hitno je upućena u istočnu Srbiju. Tamo je 23. divizija 7. IX već zauzela Zaječar.
Ovo vitalno područje konzumiraće tokom narednih nedelja sve raspoložive snage Nemaca. Početkom oktobra Nemci će morati da prebace i 7. SS diviziju južno od 1. brdske, a 117. lovačka ostala je rasparčana po delovima između Kraljeva, Zaječara i Beograda.
Tako je uspostavljen improvizovani nemački front prema Bugarskoj. Njegova ključna slabost je pozadina - njegovim vitalnim komunikacijama i dubinom vladaju partizani.
Sovjetski plan napada vrlo precizno i efikasno eksploatiše ovu slabost.
20494.jpgNapad se odvija u tri faze:

1. 22/23. IX 75. korpus CA iskrcava se u velikoj okuci Dunava. To izaziva brz nemački odgovor sa juga, u kojem su Nemci ostvarili izvesne uspehe.
2. Ovim su Nemci izložili svoj desni bok. To koriste 68. i 64. korpus CA, i 27/28. septembra napadanu iz Bugarske na liniju Zaječar-Negotin. Time se otvaraju ogorčene desetodnevne borbe na frontu Donji Milanovac - Zaječar - Knjaževac, gde Nemci prelaze u odsudnu odbranu.
3. Sad dolazi najlepši deo. Vezavši sve nemačke snage za liniju fronta, Crvena armija prelazi na otvaranje konzerve. Koncentrisanim napadom 6. oktobra zauzimaju Rgotinu, važno raskršće puteva, i odmah ubacuju motorizovanu brigadu na otvoreni put. Upadom preko Žagubice uz pomoć partizana, ovu kolonu ojačavaju jednom streljačkom divizijom. Formiraju kolonu koja bezobzirno prodire u otvorenu pozadinu Nemaca, i 9. oktobra zauzimaju 30-tonski most kod Velike Plane, na samoj granici nosivosti za tenkove T-34.
Otvorena breša ne bi bila od neke koristi ako nema pripremljene aktive za ubacivanje. Tu se međutim otkriva dalekosežnost planiranja - pokazuje se da je sve do tada billo samo predigra. Ova ključna aktivna formacija ima i svoju političku predigru. Navodno je tokom septembarskih razgovora Tito od staljina tražio jednu tenkovsku brigadu kao pomoć za oslobađanje Beograda. Staljin je bio široke ruke: daćemo vam ceo korpus!Nh_zdanov.jpg
Tako se na sceni pojavio 4. gardijski mehanizovani korpus, pod komandom generala V.I. Ždanova (onoga što smo mu uzeli ulicu): 17.022 borca, 160 tenkova, 21 samohodno artiljerijsko oruđe, 31 oklopni automobil, 366 topova i minobacača.
Za nedelju dana usiljenim maršem prevalio je preko 600 kilometara da bi bio inokuliran kroz brešu u nemačkom frontu. 11 oktobra, na veliko iznenađenje Nemaca, pojavio se zapadno od Morave, i objedinio sa jedinicama NOVJ. Tako formirana grupacija od 50.000 ljudi izbila je preko Topole i Mladenovca 13. X na Dunav.
Time su postignute tri stvari:
A) Nemačka grupacija u istočnoj Srbiji je opkoljena. Umesto odbrane fronta, ona se od tog trenutka borila za proboj iz okruženja.
B) Kombinovane sovjetsko-jugoslovenske trupe izbile su pred sam Beograd.
C) Prekinuta je komunikacija u dolini Velike Morave i tako slomljena kičma nemačke pozicije na Balkanu.
Nemački pokušaj protivudara protiv mostobrana na Velikoj Moravi blokiran je od snaga NOVJ:
"Treća grupa, koja se sastojala od 7. pt diviziona, dovučenog iz Hrvatske munjevitim transportom, sa jednim dalje prebačenim bataljonom 117. lov. divizije, bila je, preko Topole, upotrebljena za napad prema i[stoku]. Ni ova jaka borbena grupa nije došla do izražaja, pošto je već pri istovaru u rejonu Mladenovca bila napadnuta od jakih banditskih snaga." (general Felber)
Niška operacija, koju su simultano vodile snage 13. korpusa NOVJ uz manju pomoć Bugara i Sovjeta, obezbedila je napad sa juga, a napad Ag"E" sa juga blokiran je uz pomoć snaga NOVJ i Bugara u oblasti Vranje-Kumanovo.

To je iz osnova redefinisalo nemačku poziciju: umesto odbrane strateškog i komunikacijskog središta Balkana, odbrana Beograda se za Nemce pretvorila u odbranu mostobrana za prihvat opkoljene grupe iz istočne Srbije. Štab Ag"F", odnosno štab Jugoistoka premešten je iz Beograda u Vukovar.
Crvena armija do krajnjih granica eksploatisala je ovu nemačku pozicionu slabost. Preko Beograda, Crvena armija nastavila je prodor u dubinu. 7. XI forsirala je Dunav kod Batine i izbijanjem zapadno od Dunava izazvala produženu krizu odbrane Nemačke. Ovo je u narednim mesecima bio centralni motiv nemačkih i - pored poljskog pravca - jedan od glavnih motiva sovjetskih aktivnosti.



Komentari (1)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gorran2 gorran2 19:18 20.10.2009

Crvena armija - order of battle

57. armija Trećeg ukrajinskog fronta:

- Šezdeset osmi streljački korpus (93, 113, 223. streljačka divizija), pod komandom general-majora N. N. Skodunoviča, ojačan sa pet artiljerijskih pukova, sa dva diviziona topova artiljerijske brigade, samohodnim artiljerijskim pukom i sa dva inžinjerijska pionirska bataljona
- Šezdeset četvrti streljački korpus (19, 52, 73. gardijska streljačka divizija), pod komandom general-majora I. K. Kravcova, ojačan haubičkom artiljerijskom brigadom, divizionom topova artiljerijske brigade, sa pet artiljerijskih pukova

sredinom septembra pod komandu armije stavljen je i 75. korpus 46. armije:

- Sedamdeset peti streljački korpus (74, 233, 299. streljačka divizija), pod komandom general-majora A. Z. Akimenka, ojačan sa četiri artiljerijska i jedan samohodni artiljerijski puk i bataljon pionira

Trećem ukrajinskom frontu za operaciju je pridodat

- 4. gardijski mehanizovani korpus pod komandom V.I Ždanova: (17.022 čoveka, 160 tenkova, 21 samohodno artiljerijsko oruđe, 31 oklopni automobil, 366 topova i minobacača, 674 mitraljeza, 15.710 pušaka i automata, 49 motocikla, 1038 automobila i 130 radio-stanica.),
- 5. samostalna gardijska motorizovana streljačka brigada
- 236. streljačka divizija

Divizije su većinom bile osvežene i popunjene do formacijskog sastava (oko 7.000 vojnika)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana