Jedna zemlja, jedna istorija - u 2 sata

Milutin Milošević RSS / 27.10.2009. u 01:01

Bundesarchiv_Bild_146-1990-009-13%2C_Helsinki%2C_KSZE-Konferenz.jpg

Bon je grad muzeja. U tako malom gradu, u poredjenju sa drugim metropolama i prestonicama, smešteno je toliko mnogo zanimljivih zbirki, od Muzeja moderne umetnosti nemačke, preko Umetnikog i izložbenog paviljiona Savezne Republike Nemačke, Muzeja Rajne sa kosturom čuvenog neandertalca, Egipatskog muzeja, Akademskog muzeja umetnosti, Muzeja žena, sve do sjajnog prirodnjačkog Muzeja Aleksandra Keniga. Ceo niz zanimljivih mesta za obilazak smešten je u okviru "muzejske milje" - Musemsmeile. Stanovnici Bona s ponosom ističu da je 1770. godine ovde rodjen Ludvig van Betoven, možda najveći kompozitor svih vremena. Njegova kuća je očuvana u izvornom obliku i danas je muzej sa obiljem predmeta i sadržaja, uključujući portrete, originalne rukopise, prva izdanja njegovih remek dela, njegov poslednji veliki klavir i trubu za uvo (stari model slušnog aparata). Velikom umetniku je posvećena i Digitalna Betovenova kuća i Medjunarondi Betovenov festival u Bonu

No, ja nisam imao vremena da obilazim umetničke ili prirodnjačke muzeje. Bio sam kratko u poseti glavnom gradu Zapadnog dela nekada podeljene zemlje, i to na sastanku u Ujedinjenim Narodima, te nisam imao vremena niti bi raspoložen za tako nešto. Umesto toga, odabrao sam da saznam više o četrdesetogodišnjem periodu podeljene zemlje i naroda. Upravo stoga, iskoristio sam priliku da posetim Muzej istorije Savezne Republike Nemačke - Haus der Geschichte der Bundesrepublik Deutchland.

Ideja za osnivanje Muzeja potekla je od Kancelara Helmuta Kola još 1982. godine. Njegov predlog bio je da se ustanovi "zbirka koja će predstavljati istoriju Nemačke od 1945. godine" i biti "posvećena istoriji naše države i podeljenog naroda". TIm stručnjaka počeo je sa sakupljanjem materijala 1986. godine, a radovi na izgradnji zgrade muzeja 1989. godine. Bundestag je naredne godine usvojio zakon o formiranju Muzeja i on je postao institucija obnovljene države. 

Izložba počinje prvim danima posle okončanja najveće ljudske klanice u istoriji - Drugog svetskog rata. Tek ovde shvatio sam i tragediju nemačkog naroda u tim trenucima. Istina, nisu stradali kao mnogi drugi kojima su naneli zlo, no razaranja koja su donela bombardovanja i ratne operacije na tlu Nemačke i haos u koji je zemlja upala nisu bili ni malo naivni. Razvaljeni gradovi, pogubljene porodice, uništena privreda, pokidane saobraćajnice... Ali i jasne i odrešite naredbe okupacionih vlasti kojima se stavljaju van snage nacistički zakoni, uvodi red i sprečavaju zloupotrebe svake vrste. 

Odmah na ulazu je i opomena: okromna kocka u kojoj i oko koje su scene koje podsećaju na mržnju i strašan zločin genocida prema jevrejima i drugim nearijevskim narodima. Nemačka se dugo, istrajno i oporo obračunavala sa sopstvenim zločinom i sramom koji zbog njega nosi. Ja sam, igrom slučaja, pre par nedelja pročitao dve knjige nemačkog pisca Bernharda Šlinka (jedna od njih je i "Čitač" po kojoj je prošle godine snimljen dobar film sa Kejt Vinslet i Ralfom Fajnsom). Obe govore o ovom teškom i mučnom procesu. Podsetila me izložba, a pogotovo ovaj deo o genocidu, na knjige i ovo često pristutno pitanje nemačkog identiteta. 

A onda ulazim u lavirint uspomena. Redjaju se slike: 

... ratna razaranja ... uspostavljanje reda ... naredne glavnokomandujućeg združenih savezničkih snaga Dvajta Ajzenhauera ... traganje za bližnjima ... deca bez roditelja ... cele datoteke nestalih i razdvojenih ... kartončić umesto drage osobe ... snimci dece: moje ime je XXX, potičem iz YYY, majka mi je bila ...  

... rušenje zarušenog ... počinje obnova ... 

... traganje za zločincima ... sudjenja nacistima, ne samo ono čuveno nirnberško nego i manoga druga koja nikada nisu bila na naslovnim stranama ... zabrana da članovi Nacističke partje obavljaju bilo kakve važne poslove ... 

72-3220.jpg 

... novac/bonovi koje izdaju fabrike svojim radnicima, kupcima i dobavljačima ... G L A D ... tačkice ... sledovanja ... masni sapun ... američki paketi pomoći ... Maršalov plan ... snalaženje ... ručni radovi: odeća, obuća, posuđe, lutke, sve radjeno u kućnoj radinosti ... 

... crnoberzijanci ... švercovane cigarete ... sprava za ilegalno pravljenje alkohola ... 

... reorganizovana država ... 1947. godina ... podela u 16 regiona ... delovi zemlje odlaze u Poljsku ... 

... formiranje CDU - Hrišćanske demokratske unije, najjače partije posleratne Nemačke ... Hermes, Kajzer, Adenauer i Miler ... 

... prvo pozorište, muzika, radio, film, slikarstvo, crteži, stripovi, karikature, plakati, novine ... Čarli Čaplin ... Neuen Zeitung ... 

... blokada Berlina ... podela zemlje, nastanak DDRa ... rampa ... jedan narod - dve zemlje - nijedan vodja ... 

... Adenauerovo penkalo i mastionica ... stvaranje nove zemlje, dela raspolućene ... mape ... ustavi ... zakoni ... 

... proizvodnja ... Nivea, 4711, Švarckop, Hanzaplast, Olimpija ... 

... stvaranje SPD - Socijaldemokratske partije ... "Baraka", njena centrala u Bonu, odmah nasuprot CDU ... 

... Parlament ... snimci Adenauera ... rađanje novog vodje ... 

... osnivanje Komunističke Partije DDR ... Kongres 1950. godine u Berlinu ... internacionalizam ... Honekerova članska karta, član od 1. novembra 1954. godine ... Vilhem Piek, prvi predsednik DDRa ... 

... Ami go home! ... 

... Mercedes Adenauer 300, ragistarskih tablica 0-002, zvanični auto Kancelara od 1951. do 1956. godine ... 

... hotel "Patersburg" na vrhu obližnjeg brda ... Visoka Komisija za upravljanje Nemačkom (Hohe Kommission) ... Ocupation Statute ... akt od 21. septembra 1949. godine o formiranju Savezne Republike Nemačke ... prenos ovlašćenja na nove vlasti ... 

... dve zemlje, dva puta ... 

... obligacije ... upozoravanje na opasnost povratka nacizma ...

... prve ambasade ... Lufthansa ... vojna uniforma, Vojska, Bundeswehr ... NATO ... 

... bioskop ... petoljetke ... proslava 1. maja ... 

BMW
BMW
... štrajkovi ... izvoz ... ekonomsko jačanje ... Hamburški sajam ... hiljaditi VW još marta 1946. godine ... industrija ... mini BMW, za jednu ipo osobu ... NSU ... Wartburg ... DKW ... ADAC ... 

... prijateljstvo i saradnja sa Francuskom ... 

... NATO Nein ... pioniri ... 40 godina Velike Oktobarske Revolucije ... Olimpijade, dokazivanje kroz sport ... 

... poseta Džona Kenedija, masovno iskazivanje ljubavi i podrške, ulice prekrivene cvećem ... topao i srdačan doček, neposredan, daleko od onog kakav će biti kada dodje Nobelovac ... američka moda i kultura ... Miki Maus ... 

... Vespa, Martini, espreso, šlageri, Bravo, Špigl, telezivori, tosteri, mikseri, usisivači, bojleri ... 

... pojava Vilija Branta na političkoj sceni, skok SPD ... 

... samrtna maska Adenauera ... 

... vreme promena ... odgovor Nemačke na slobodarski poziv šezdesetih ... Če Gevara, podrška socijalističkoj vladi u Čileu ... duh novog vremena ... oslobađanje ... deca cveća ... golotinja, provokacije ... sloboda ... 

... policijske blokade ... ginu studenti ... atentat na Rudija Dučkea ... 

... rudari, radnici, novi stambeni blokovi ... Barbika ... ženska prava ... uloga žene ... 

... Bitlsi, Dip Parpl, Džimi Hendriks, Frenk Zapa, Rolingstonsi ... 

... čovek na Mesecu ... 

... granički prelaz, vize, kontrola ... Honeker stupa na vlast 3. maja 1971. godine ... planovi i petoljetke se ostvaruju sa preko 100% ... 

... Pobeda SDP na izborima 1972. godine ... 

... VILI BRANT NA KOLENIMA ... nezaboravan trenutak, istorijsko pokajanje ... 

willy-brandt-kniefall-warschauer-ghetto-jpg.jpeg 

... Olimpijada u Minhenu 1972. godine ... pojava Helmuta Šmita ... 

... uvoz ... stiže japanska roba ... robotika, kompjuteri ... 

... zeleni ... crveni ... pobune protiv krstarećih raketa ... Peršing ... Černobil ... atomsko oružje ... velika maketa: kako bi izgledao Bon posle atomskog udara ... strašno upozorenje ... 

... povratak holokaustu ... nova istorijska preispitivanja ... 

... pojava Helmuta Kola ... 

... KEBZ - Konferencija o Evropskoj bezbednosti i saradnji, Helsinki 1975. godine ... slika neformalnog ćaskanja Honekera i Šmita u klupama odvojeni prolazom ... 

... Dojčland, Dojčland iber ales ... 

... promene na Istoku, prvi znaci novog doba ... Solidarnošć ... Gorbačov i Regan ... 

... 40 godina DDRa ... vojna parada ... 

... prve pobune u DDRu ... Lajpcig ... tarbant sa svim što je jedna porodica mogla da spakuje pred bekstvo ... 

... RUŠENJE BERLINSKOG ZIDA ... dva velika bloka iz zida su tu, da opomenu i podsete ... PONOVO JEDNA ZEMLJA ... 

29738.gif 

... razmontiranje DDRa ... Kol i Gorbačov ... dosijei ... 

... ne ide sve idealno ... neonacizam ... martinke i bezbol palica ... napadi na imigrante ... kontrapunkt - žal za DDRom, već od 1995. godine ... 

... SIDA ... razne boje, nacije, kulture ... multikulturalno društvo ... Nemačka svih njenih građana ... 

... nova Evropa ... proširenje Evropske Unije ... Nemačka u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda ... Kambodža, Somalija, Jugoslavija ... 

... 1999. godina ... prvo učešće nemačke vojske u ratnim operacijama ... nemačka krstareća raketa izložena ... moja muka i jed, bes ... KFOR ... Priština - Prizren ... Avganistan ... 

... preseljenje administrativne vlasti u Berlin ... 

... Šreder, a onda Angela Merkel ...

 

Odlično, informativno, zanimljivo. Izuzetna izložba, sjajno podsećanje ne jednu eru. Puno poznatih motiva, puno toga još da se otkrije i sazna. Izlazim pun utiska. Shtatio sam: Svaka zemlja mora realno i dostijanstveno da oceni i prikaže svoju istoriju. Sebi i drugima. 

Razmislio sam takođe: čega nema na izložbi? Čini mi se da nestostaje par stvari koje su takođe obeležile istoriju zemlje (ili sam ih ja propustio da opazim). Nema:

• gastarbajtera

• pornića

• dovoljno o sportu (OK, možda je to zato što je DDR u tome bio bolji, kad se sve sabere)

• izbeglica iz drugih zemalja koji su dolazili u Nemačku 1945. godine (recimo "naših" folksdojčera)

• Bader - Majnhof i sličnih anarhističko/terorističkih grupa 

 

Vila Hameršmit
Vila Hameršmit
Na izlasku, čeka me lagana šetnja celim kompleksom zgrada koje su nekada bile administrativni centar velike države u obnovi. Muzej i grad Bon pripremili su "Put demokratije", koji me je kroz 18 stanica proveo kroz oblast na obali Rajne koja je bila sedište države celih 50 godina. Tu su zgrade Bundesrata (Visoki dom parlamenta), Predsednika države (Vila Hameršmit), Kancelara (Savezna kancelarija i Palata Šaumburg), raznih saveznih ministarstava i zgrade druge namene. Na svakom od stajališta je objašnjenje koje daje istorijske podatke nego i objašnjava namenu i ulogu. Ova šetnja baš lepo upotpunjuje ceo ugođaj i pomaže da se misli slože i saberu posle jakog utiska u muzeju.

 

Palata Šaumburg
Palata Šaumburg
Konačno, po završetku obilaska i šetnje, otišao sam na sastanak na 23. sprat "Visokog Eugena", danas zgrade UN u Bonu, odakle se kao na dlanu vidi ceo grad i posebno, tu odmah ispod, ceo kompleks. Odisao sam istoriju, u smiraj jednog bogatog dana.

Atačmenti



Komentari (20)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Blade Runner Blade Runner 02:47 27.10.2009

A

Milutin Milošević Milutin Milošević 09:08 27.10.2009

Re: A

Ja sam sačuvao jednu novčanicu - onu od 10 maraka. Kakva je to relikvija bila, pogotovo u vreme s početka devedesetih. Čeka da bude uramljena
Blade Runner Blade Runner 15:51 27.10.2009

Re: A

Ja sam sačuvao jednu novčanicu - onu od 10 maraka.

I ja čuvam jednu od 10. Stotke su bile lepše ali nekako ih nije bilo dovoljno za čuvanje
drug.clan drug.clan 03:28 27.10.2009

sivilo

moje najace secanje na par meseci boravka u tada glavnom gradu zapadne nemacke je sivilo i kisa koja nije stala za tih par meseci.

Milutin Milošević Milutin Milošević 09:09 27.10.2009

Re: sivilo

Ja sam imao malo više sreće. Dva od tri dana prošle nedelje sijalo je jesenje sunce. Vrlo lepo
g.radicevic g.radicevic 08:20 27.10.2009

najznachajniji graDZanin

Bona


po mom ubJedjenju dubokom...(valjda shto ga najbolje poznajem od svih Bonn-ovaca)

P.S. Vidim muchish se druzze Gazda, potucajuci se i dalje kojekuda
jbga zzivot bash ume da boli po nekad
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:15 27.10.2009

Re: najznachajniji graDZanin

najznachajniji graDZanin

Ja sam upoznao par njih, jednog posebno - to u narednom blogu.

E, moj GR: u medjuvremeTu sam bio na kratkom vikendu kući, a sad sam opet na putu. Šta ću, taki mi poso
leopold_lady leopold_lady 09:33 27.10.2009

Volim Nemačku .....

i to je jedna od retkih stvari (uopšte) koju nisam volela na početku .... Morala sam u 3 razredu osnovne škole da učim Nemački.... Nemci su u 2 svetskom ratu pretukli mog dedu i on je od posledica tih batina i preminuo..... Moja tetka (njegova ćerka) je dobro znala Nemački - kao učiteljica je usavršila taj jezik.... Brat od tetke - nije želeo da čuje za Nemački..... Moja majka je kao devojka (i dobar član našega društva opndak) dobila nagradno putovanje u Berlin i kaže da joj se mnogo toga svidelo - ali,verujem da se od 1960-tih Nemačka promenila mnogo.... Pa možda ono što joj se i nije sviđalo - sada ne postoji....

Ja sam vremenom zavolela Nemački.... Razumem ga,ali ne bi se usudila da ga pričam.... Na pisanju bi trebala malo da poradim - kao i na izgovoru.... Ali,za to bi mi trebalo vreme i neko ko baš dobro zna Nemački - jer konverzarcija je lakša kada imaš sa kim da proveravaš svoje znanje.... I ispravljaš greške - usput....

Milutin Milošević Milutin Milošević 10:11 27.10.2009

Re: Volim Nemačku .....

MI se ovde šalimo sa koleginicom Nemicom - govorimo Nemački koji znamo iz partizanskih filmova. Kad ona jadna zakoluta očima i bude joj malo neprijatno, mi kažemo da možemo da predjemo na Nemački iz pornića
Gospodja Klara Gospodja Klara 09:46 27.10.2009

Dobar dan komšija,

lep tekstić, poučan takodje.

Nemci takav muzej imaju jer imaju racionalan odnos prema svojoj istoriji.

Da ne širim temu u neželjenom pravcu, mi takav muzej - nemamo.
Milutin Milošević Milutin Milošević 10:08 27.10.2009

Re: Dobar dan komšija,

Nemci takav muzej imaju jer imaju racionalan odnos prema svojoj istoriji.

A i uopšte su racionalniji od nas, mnogo
Spiridon Spiridon 11:19 27.10.2009

..

Palata Šaumburg

jel ovo uslikano sa tvojim Sonijem?
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:42 27.10.2009

Re: ..

Ne, nažalost, nema pristupa do ovih zgrada. Imam par snimaka kroz ogradu, ali nisu lepi. Imam i neke druge snimke Bona - ali nemam vremena da ih obradim i okačim. Uz sledeći blog
dunja73 dunja73 11:44 27.10.2009

--

gastarbajtera

• pornića

• dovoljno o sportu (OK, možda je to zato što je DDR u tome bio bolji, kad se sve sabere)

• izbeglica iz drugih zemalja koji su dolazili u Nemačku 1945. godine (recimo "naših" folksdojčera)

• Bader - Majnhof i sličnih anarhističko/terorističkih grupa

Dobro primeceno , da sam bila ja bih direktno i pitala organizatora zasto se ne barem kroz crticu ne spominju ove stvari koje su itekako bitne ( ovo drugo bih ignorisala u pitanju )
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:00 27.10.2009

Re: --

ovo drugo bih ignorisala u pitanju

Al si naivna - kao francuska sobarica

Da, zaista, već kod šezdesetih nedostajala mi je slika naših, Turaka, Portugalaca, Italijana - gastosa. Od tada sam imao "kritično oko" i za druge stvari koje su mi nedostajale
dunja73 dunja73 12:13 27.10.2009

Re: --

Od tada sam imao "kritično oko" i za druge stvari koje su mi nedostajale

To cenim takva sam i sama .
tekst je sjajan !
Biljana 77 Biljana 77 15:35 27.10.2009

Katarza

Nemačka se dugo, istrajno i oporo obračunavala sa sopstvenim zločinom i sramom koji zbog njega nosi.
Od svih stvari koje me kod Nemaca, kao naroda fasciniraju, ova je prva. Koliko juče-prekjuče nešto smo razgovarali o Istočnoj Nemačkoj.. Država-logor, više nego ijedna komunistička zemlja.. nametnuto uređenje, nametnuta vlast, večiti krivci i zločinci, građani drugog reda u sopstvenoj državi. Stoga mi je nekako logično da su se "zapdadni" Nemci, lakše i uspešnije izborili sa duhovima nacističke prošlosti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:10 28.10.2009

Re: Katarza

Biljana 77
Od svih stvari koje me kod Nemaca, kao naroda fasciniraju, ova je prva.

На жалост, ја доказ оној којом сам највише "опчињен" не могу да нађем. Реч је, наиме, о једној фотографији начињеној непосредно после рата: у разрушеном мислим Берлину, на некој чистини између некадашњих зграда, међу гомилама цигала и шута, види се подугачак ред људи, у капутима, како чека испред једног стола. То су грађани Немачке који стоје да плате неки порез.

Зачуђујуће.
tyson tyson 15:31 28.10.2009

Nemačka nulte godine


I prostitucija Nemica u godinama posle rata. Svuda, svih godišta, iz svih slojeva društva, iz čistog očaja.



Milutin Milošević Milutin Milošević 15:47 28.10.2009

Re: Nemačka nulte godine

u godinama posle rata. Svuda, svih godišta, iz svih slojeva društva, iz čistog očaja.

Nešto mi poznato

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana