Biz| Društvo| Ekonomija| Politika

Penzije - tri stuba i jedan suvišan potpredsednik

Saša Radulović RSS / 09.11.2009. u 23:37

Ja zaista ne mogu da verujem kome je u vladi povereno da radi reformu penzionog sistema. Sa svojim timom. Sa 2.5% glasova na prošlim izborima. Bez da je napustio granice bivše proširene domovine. Bez da govori i jedan strani jezik. Najveće opterećenje poreskih obveznika i budžeta. 4 milijarde evra tereta godišnje. Reforma od koje zavisi ekonomska budućnost Srbije i konkurentnost njene privrede ...

Reforma treba da pođe od toga da se od donošenja novog zakona napravi presek i podela na dve grupe: trenutni penzioneri i akumulirane godine staža onih koji još nisu u penziji u jednoj grupi i nove godine staža za sve građane koji još uvek rade. To je i pravedno, a i pride dovodi do eliminacije nepotrebnog potpredsednika iz odlučivanja o mojoj i vašoj budućnosti.

Za mene je lako. Pored Srbije ja ću svoju penziju primati od Kanade. U Kanadi imate 3 stuba penzionog sistema:

1. Penzija za sve - imao 40 godina radnog staža ili ni jednu, sleduje vam ova penzija - ona je minimalna i dovoljna za život. Uz socijalne stanove, sa ovim ljudi mogu da žive. Ova penzija raste samo sa rastom troškova života. Finansira se iz budžeta odnosno od svih poreskih zahvatanja. Ako ste građanin Kanade, dobijate ovu penziju. Ne morate ništa nikome da dokazujete ili povezujete ili doprinosite. Ovo je deo socijalne zaštite.

2. Državna obavezna penzija - CPP - Canada Pension Plan - ovaj dodatak na osnovnu penziju dobijaju samo oni ljudi kojima je odbijano od plate (oko 6% na prvih 30.000$ dok sam još bio u Kanadi) - državne birkorate investiraju ovaj novac i isplaćuju dodatak na penziju

3. Privatna penzija - sami ulažete u privatne dobrovoljne penzione fondove ili sami ulažete u sopstveni penzioni račun i sa njega kupujete i prodajete akcije kompanija ili investicionih fondova - do $20.000 ulaganja (godišnje) u privatnu penziju je oslobođeno svih poreza

Ove tri penzije se sabiraju. I to je to. Po meni je stub 2 nepotreban, ali da ne širim priču.

Mi imamo jedan neodrživ sistem. Fonda PIO nema. Ima samo 3.600 birokrata koji se bave evidentiranjem radnog staža !!!! Ništa drugo ne rade. A to rade da bi mogla da se obavi kalkulacija kolika vam je penzija u trenutku odlaska u istu. Za ovu privilegiju odvajate 22% vaše plate. Svakog meseca. Svake godine.

Da ove i ovolike pare odvajate u privatni penzioni fond, imali bi ogromnu penziju. Pa zašto nemate po ovom našem sistemu? Zato što Fonda PIO nema. Uništen je 90-tih godina zajedno sa propašću naše privrede pod sankcijama i troškovima ratova. Fonda nema, ali su obaveze ostale. Imamo preko milion i šesto hiljada penzionera. Njima se godišnje isplaćuje preko $4 milijarde evra. Svake godine. To je kao da imate fond od 80 milijardi evra koji ostvaruje kamatu od 5%. Ili obratno, dug od 80 milijardi evra sa kamatom od 5%.

Sve ovo uguši privredu. Teret od 22% na zarade je ogroman. Beg u sivu ekonomiju je sveprisutan.

Reforma poreskog sistem bi trebalo da ide u pravcu prekida sa dosadašnjim sistemom i prelaska na novi. Sve godine akumulirane godine staža po starom sistemu treba tretirati na jedan način, veoma sličan onome kako je danas. O tome bi mogli razgovarati i sa gospodinom potpredsedinkom. Za razliku od moje i vaše penzije, ovaj deo ga se tiče.

Međutim, od dana donošenja novog zakona, treba preći na novi sistem. Po meni treba ukinuti  doprinose u potpunosti (Progresivni porezi) i penzije bazirati na stubu broj 1, baš onako kako postoji u Kanadi. Država je odgovorna prema građanima i ima socijalni sistem koji vodi računa o penzionerima.

Pored stuba 1, treba nam i stub 3: građani moraju biti odgovorni sami prema sebi. Država im pomaže u tome time što se na odvajanja za privatnu penziju ne plaćaju porezi u trenutku ulaganja, ali se plaćaju u trenutku isplata penzija. Ovo se zove i odložena poreska obaveza. Država vam dozvoli da investirate i ono što bi morali da platite državi, da to sve zajedno raste, pa onda kad naraste i kada počinjete da crpite naraslo u vidu penzije, onda plaćate porez. Ako neko hoće penziju veću od minimalne koja mu je dovoljna za život, mora sam o tome da se stara.

Dodatni benefit ovoga je da prestaje potreba za računanjem godina staža. I za povezivanjem radnog staža. Danom stupanja na snagu novog zakona, svim građanima koji su do tada uplaćivali po starom zakonu se napravi obračun, i to je to. Za nove godine staža obračun nije potreban.

I time bi prestala potreba za 3.600 državnih službenika iz Fonda PIO.

 



Komentari (77)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

background noise background noise 23:43 09.11.2009

E, da se zapljunem

pa da vidim sta si pisao!
background noise background noise 23:49 09.11.2009

Sve se slazem

Samo jedno pitanje:

Kako bi ti reorganizovao isplate aktualnih penzija. Da li bi tu nesto menjao? Postoje strasne razlike i znatne nepravde, u porodici imam penzionere cija su primanja tako nesrazmerna a ne mogu da kazem da su jedni radili a drugi dremali.

Ovo stoga sto Srbija ionkao ima prilicno velik broj penzionera u odnosu na nas koji jos uvek nesto radimo. Kako bi bilo da se penzije malo uravnaju, visoke malo popuste, time se malo olaksa privredi ( i 1% je sevap ) a danasnji poenzioneri su uglavnom iz generacija koje su donosile odluke u vremena ciji rezultat zivimo danas ( molim bez moralisanja, istina je svidelo se nekome ili ne)

Jelica Greganović Jelica Greganović 00:03 10.11.2009

Re: Sve se slazem

Ovo stoga sto Srbija ionkao ima prilicno velik broj penzionera u odnosu na nas koji jos uvek nesto radimo

Nije to slučaj samo u Srbiji i u Sloveniji je sve više penzionera, toliko da joj EU najavljuje rušenje sistema javnih finansija...
I time bi prestala potreba za 3.600 državnih službenika iz Fonda PIO.

E, Saša, 'de će ti duša...kako ćemo bez njih i njihovog pregalačkog rada...nemoj tako...
Saša Radulović Saša Radulović 00:39 10.11.2009

Re: Sve se slazem

Kako bi ti reorganizovao isplate aktualnih penzija. Da li bi tu nesto menjao? Postoje strasne razlike i znatne nepravde, u porodici imam penzionere cija su primanja tako nesrazmerna a ne mogu da kazem da su jedni radili a drugi dremali.


Da. Ja bih menjao. Slažem se da postoje mnoge nepravde. Međutim, pokušavam da odvojim razgovor i da se koncentrišem na drugu grupu. Bio bih spreman i da za ovu prvu grupu ostavim gospodinu potpredsedniku na rešavanje.
Saša Radulović Saša Radulović 00:42 10.11.2009

Re: Sve se slazem

E, Saša, 'de će ti duša...kako ćemo bez njih i njihovog pregalačkog rada...nemoj tako...


Ako ću da biram između njih i rudara, veruj mi nemam nikakvu dilemu. A ni dušu. Na 200 evra koje rudar nosi kući mora da plati 120 evra državi. I čistačica. I fizički radnik. I ... E za to nemam stomak.
background noise background noise 01:51 10.11.2009

Re: Sve se slazem

Bio bih spreman i da za ovu prvu grupu ostavim gospodinu potpredsedniku na rešavanje.


E onda ne brinem! A on nek ostavi u amanet sinu.
Jelica Greganović Jelica Greganović 01:59 10.11.2009

Re: Sve se slazem

Rudari su van konkurencije
Saša Radulović Saša Radulović 09:59 10.11.2009

Re: Sve se slazem

Bio bih spreman i da za ovu prvu grupu ostavim gospodinu potpredsedniku na rešavanje.

E onda ne brinem! A on nek ostavi u amanet sinu


Nisam ovo bukvalno mislio :) Ono što hoću da kažem je da je teret koji privredi predstavlja prva grupa (ljudi trenutno u penziji i akumulirani radni staž) veliki, ali ne i ključni. Ključni problem je druga grupa koja je i veća: mladi ljudi koji tek počinju da rade i svi drugi kojima je ostalo još dosta da rade do penzije. Reforma tog dela je ključna za dugoročno eliminisanje tereta od 80 milijardi evra.

Zbog toga sam i ubeđen da reforma penzionog sistema mora ove dve grupe da razdvoji. Ovako kako idemo, ovaj skriveni dug postaje sve veći. Samo prošle godine je uvećan za 10% kada smo genijalno povećali penzije za 10%. Pa nam je i pao dinar za 10 %. Pa je i godišnja rata na penzioni dug ostala 4 milijarde evra.
sveti_gral sveti_gral 18:06 13.11.2009

Re: Sve se slazem

Jelica Greganović
Nije to slučaj samo u Srbiji i u Sloveniji je sve više penzionera, toliko da joj EU najavljuje rušenje sistema javnih finansija...

Uh, sad mi je lakše.
Oljacat Oljacat 00:03 10.11.2009

Kanado eve me

Dragi Saša,
ja ću da se preselim u Kanadu.
Goran Vučković Goran Vučković 00:26 10.11.2009

Dragulj u kruni

a nije Indija?

Dragi Saša,
ja ću da se preselim u Kanadu.

Ono stvarno - ima da namrznemo Kanadu od ovih Sašinih tekstova maksimalno :)

Ovde u UK se uplaćuje u National Insurance (to je kao ovaj stub 2) solidno, a ta penzija je prilično skromna i onima koji su radili 40 godina (17% prosečne plate u poređenju sa evropskim prosekom od 57%, kaže ovde). "Final salary" penzije (gde se garantuje procenat poslednje plate) pucaju u skoro svim firmama koje su ih nudile - jedino ih još državni organi nude (na "radost" poreskih obveznika). Standardna šema su "money purchase" privatne penzije - znači fondovi u koji se uplaćuje i koji onda investiraju, pa šta god ispadne na kraju.

Ono što je u UK alternativa investiranju kroz privatne penzije je takozvana ISA - besporeska štednja, gde se svake godine može uplatiti određena kvota para (ove godine do £3600 u kešu ili do £7200 u hartijama od vrednosti). Kad su jednom sredstva u ISA, dalje se na njih ne naplaćuje porez na kamatu (koji je ovde jednak najvišoj stopi progresivnog poreza koja je naplaćena na platu - pošto se računa da je prihod od kamata dodatak na platu). Kod ove štednje ne dobijate nazad uplaćeni porez (kao kod uplate u penzijski fond), ali se onda ni pri povlačenju iz penzije ne plaća porez (pošto se na ono što je ušteđeno u penziji plaća porez kao na lična primanja, kad penzija jednom počne da se troši). Interesantno je da finansijski savetnici kažu da se ne isplati uplaćivati u penziju pre nego što se iskoristi ISA kvota (npr. ovde).
Saša Radulović Saša Radulović 00:44 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

"Final salary" penzije (gde se garantuje procenat poslednje plate) pucaju u skoro svim firmama koje su ih nudile - jedino ih još državni organi nude (na "radost" poreskih obveznika)


Zato što je ekonomski neodrživo.

Nisam stigao da ti zahvalim za onog Venea. Ulepšao si mi celu sedmicu.
Goran Vučković Goran Vučković 00:56 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Nisam stigao da ti zahvalim za onog Venea. Ulepšao si mi celu sedmicu.

Bilo mi je zadovoljstvo Inače me je primio čika Vene u listu prijatelja na facebook, uzgred
Saša Radulović Saša Radulović 01:04 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Goran Vučković
Nisam stigao da ti zahvalim za onog Venea. Ulepšao si mi celu sedmicu.Bilo mi je zadovoljstvo Inače me je primio čika Vene u listu prijatelja na facebook, uzgred


A moja deca i njegovi unuci su u Kanadi odrastali zajedno. Pa smo se družili. Top that :)
Goran Vučković Goran Vučković 01:18 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

A moja deca i njegovi unuci su u Kanadi odrastali zajedno. Pa smo se družili. Top that :)

Evo ga opet sa Kanadom - nije dosta što im je ekonomija savršena, nego su tamo čak i čika Venetovi unuci
Doctor Wu Doctor Wu 07:25 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Eh, Kanada može penzionerima da deli šakom i kapom kad ima jednu od najmlađih populacija u razvijenom svetu (mislim da je median age čak 4 godine manji od srpskog i to sa Kosovom) i kad nema dugove koje ima da vraća (kao UK).

Problem sa penzionim fondovima je sličan kao i sa korporacijama. Oni koji donose izvršne odluke o ulaganju su previše udaljeni od onih koji ulažu, a incentivei su im podešeni tako da im se performance meri (i bonusi dele) na osnovu kratkotrajnih profita (Vučko je zaboravio gore da kaže da je isplata iz fonda 2 tier sistem, u kome profiti zavise ne samo od performancea tvog ličnog indeksa, nego i celog fonda). U takvoj situaciji se menadžeru nekog fonda isplati da za kratko vreme poisprodaje sve assete, pokaže fenomenalne finansijske rezultate, zaseni deoničare tj penzionere, zbriše svoje profite i piči dalje. Na žalost, na svetu postoji samo jedan Berkshire Hathaway.

Po meni, potrebno je uraditi 2 stvari: bonuse vezati za dugogodišnji, recimo 10-godišnji performance fonda i svakom pojedincu kapirati iznos koji može da ulaže u jednu vrstu asseta (to bi s jedne strane prisililo ljude da diverzifikuju svoja ulaganja a s druge bi donekle ograničilo sredstva koja su na raspolaganju fondu čime bi se sprečili bubbleovi).
Saša Radulović Saša Radulović 09:53 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Problem sa penzionim fondovima je sličan kao i sa korporacijama.


Korporativno upravljanje, kako postići da interesi menadžmenta i akcionara budu u istoj liniji kao i nagrade menadžmentu velikih korporacija, pa samim tim i investicionih fondova, su jedan od ključnih nerešenih problema liberalnih demokratija. Ovaj problem je i doveo do krize. Alavi menadžment se oteo kontroli. Alavi i lenji vlasnici/akcionari poverovali u piramidu i nisu ništa proveravali. Država spavala.
Lionsgate Lionsgate 13:27 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Ono stvarno - ima da namrznemo Kanadu od ovih Sašinih tekstova maksimalno :)


I nije bas tako u Kanadi kako Saša ovde piše . . .

1 - Penzija za sve kako je on krsti ( ili Old Age Security Pension - OAS) se NE dobija pod obavezno za sve citizene Kanade, dobija se samo u sledecim slucajevima:
- Osoba mora da bude 65 godina ili starija, i da ima 40 godina boravka/rezidencije u Kanadi posle 18-og rođendana, tad je dobija u iznosu od 100%, u drugim slucajevima se smanjuje pa recimo 10 godina rezidencije u Kanadi posle 18-og rođendana je uslov da bi osoba primila 25% od pune OAS penzije (u ovu kategoriju verovatno spada i Sasa, na zalost i ja )
- Da bi osoba primala OAS/staracku penziju van Kanade mora da bude 65 godina ili starija i da ima 20 godina rezidencije u Kanadi posle 18og rođendana (ovde otpadamo i Sasa i ja).

Tacno je da za staracku penziju nije potreban ni minut rada ali nije tacno (ili je polovicno tacno) da je staracka penzija dovoljna za zivot. U ovom trenutku iznosi oko $500 (ili 27-28 hiljada dindzi), sto uz razne benefite (kao stanovanje u senior hausinzima) je jedva dovoljno za puko prezivljavanje na ivici gladi (i uz pomoc raznoraznih humanitarnih organizacija, Salvation army itd) - inflacija deluje i u Kanadi.


Saša Radulović Saša Radulović 13:36 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Sve stoji. Osim $500 i ivice gladi. Penzije su, zavisno od provincije u kojoj živite, oko $1000. Kanadskih. Ako je bračni par u pitanju, onda nije 2x $1000 već $1000 + $400 itd. Samo nekako ispade iz vašeg posta da su ovo neka zakidanja od osnovnog pricipa: penzije za sve.

Naravno da penzija počinje od 65 godina. Pre toga niste penzioner.

Kanada je zemlja imigranata. Mora da zaštiti poreske obeveznike rezidente od zloupotreba nerezidenata.
Lionsgate Lionsgate 13:58 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Sve stoji. Osim $500 i ivice gladi. Penzije su, zavisno od provincije u kojoj živite, oko $1000. Ako je bračni par u pitanju, onda nije 2x $1000 već $1000 + $400 itd. Samo nekako ispade iz vašeg posta da su ovo neka zakidanja od osnovnog pricipa: penzije za sve.

Naravno da penzija počinje od 65 godina. Pre toga niste penzioner.

Kanada je zemlja imigranata. Mora da zaštiti poreske obeveznike rezidente od zloupotreba nerezidenata.


$500 iz OAS-a je za one koji imaju 40 godina zivota u Kanadi posle 18-te godine zivota, svi ostali imaju manje, tih eventualnih $1000 je tek uz CPP i privatno osiguranje. Primer nasih sunarodnika koji su se pod stare dane iselili za Kanadu usled ratova na podrucju ex-SFRJ je sledeci - njihove penzije na osnovu OASa su u startu oko $129 mesecno (za 10 god zivota u Kanadi, posle toga proporcionalno rastu do danasnjih maksimalnih $516) a mnogi uopste nisu ostvarili ni $1 iz CPP-ja. Senior hausinzi kostaju minimalno $50 za gradjane u takvoj situaciji (nema ih besplatnih), ostaje im $75 ( ili oko 4000 dindzi) mesecno za sve ostale potrebe sto je ispod egzistencijalnog minimuma. Zato se stariji gradjani u ovakvim situacijama bore na raznorazne nacine, neki dobijaju pomoc od Salvation Army a neki privredjuju na crno dok mogu ( nasi ljudi recimo cuvaju decu Srbima iseljenicima).

Penzija moze da se uziva i pre 65-te godine (od 55-te za zene i 60-te za muskarce), doduse samo ona iz CPP-ja i privatnog osiguranja, OAS isplacuje penzije tek od te granice.

Naravno da je zastita penzionog fonda (OAS) od penzionera koji ne zive u Kanadi pametna stvar, vrlo brzo bi se urusio sistem - previse starijih citizena zivi u svojim originalnim drzavama. Primer od pre par godina kada je Izrael napao Liban i kad je kanadska vlada morala da evakuise 35 hiljada kanadskih drzavljana iz te zemlje je digao veliku prazinu oko toga na sta se trose novci poreskih obveznika.
Saša Radulović Saša Radulović 18:44 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Namerno nisam precizan jer nije bitno za suštinu diskusije i zbunjuje čitaoce. Detaljno objašnjenje bi oteralo sve. OAS je kombinovan sa drugim vidovima socijalne pomoći koja sleduje samo onima kojima treba.

Kada sve skupite, dobijete $1000 za penzonera koji nema ni jednu godinu radnog staža. A ovo nije ni blizu ivice gladi.
Lionsgate Lionsgate 21:46 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Kada sve skupite, dobijete $1000 za penzonera koji nema ni jednu godinu radnog staža. A ovo nije ni blizu ivice gladi.

Mozemo do sutra, $1000 tvojih ili $516 mojih ali onda da da citiram zvanicne podatke, cisto da se ne frljamo sa ciframa.

Jos jednom, da ne lazemo ljude da je Kanada tako dobrostojeca zemlja i da je penzionerima tamo lako. Lako im je ako su se sami pobrinuli o svojoj penziji tj. ako su ulagali u RRSP (ono sto Sasa zove privatna penzija), oslanjanje na drzavne penzije je bar po njihovom shvatanju ostavljeno looserima.
Goran Vučković Goran Vučković 21:52 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

oslanjanje na drzavne penzije je bar po njihovom shvatanju ostavljeno looserima.

Pa da nije tako stvar ne bi imala nikakvog smisla. Državne penzije su socijalna kategorija. Oni koji nisu luzeri štede (na ovaj ili onaj način - kroz penziju, kroz kupovinu većeg stana pa downsizing kad se penzionišu, kroz besporeske račune - šta god) da imaju kakav-takav standard u starosti. Ko je srećan, pa uopšte doživi penziju
Doctor Wu Doctor Wu 22:18 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

kroz kupovinu većeg stana pa downsizing kad se penzionišu

Da napišem ili ne? Aj da napišem... a reverse mortgaging?
Lionsgate Lionsgate 22:21 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

U tome i jeste poenta - socijalne ili starosne penzije su ostavljene citizenima koji se nikad nisu uklapali u sistem radi-zaradi. Posto je to ipak socijalna zemlja njima se daje toliko da prezive ali se prica svodi da se ljudi stimulisu da rade i stvaraju u toku radnog zivota a ostavlja im se mogucnost da se i sami pobrinu o standardu koji ce imati u starosti (bilo kroz privatne penzione fondove RRSP, ulaganje u nekretnine...).

Ko je srećan, pa uopšte doživi penziju

Dozivi je mnogo veci % nego kolega im u Srbiji . . . surovi kapitalizam
Goran Vučković Goran Vučković 22:25 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Da napišem ili ne? Aj da napišem... a reverse mortgaging?

Ako još pomeneš i 401(k) znaću gde se seliš

Na našem malom ostrvu se to zove Equity Release, zar ne?
Doctor Wu Doctor Wu 22:28 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Ako još pomeneš i 401(k) znaću gde se seliš

Ma kakav 401(k), to je za luzere poput Srkija.
Goran Vučković Goran Vučković 22:35 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Ma kakav 401(k), to je za luzere poput Srkija.

Hm... Ben Elton se seli u Australiju... interesantno
Doctor Wu Doctor Wu 22:37 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Hm... Ben Elton se seli u Australiju...

Ma, bežanija, samo tako.
Lionsgate Lionsgate 22:39 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Hm... Ben Elton se seli u Australiju... interesantno

Propustio sam mnoge stvari u zivotu, pa i Bena Eltona . . . mislim, ako i on bezi iz UK jel' to nesto znaci?
Doctor Wu Doctor Wu 22:44 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

ako i on bezi iz UK jel' to nesto znaci?

Pa, znači da hoće da izbegne plaćanje visokih poreza sledećih 30 godina.
Goran Vučković Goran Vučković 22:46 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Propustio sam mnoge stvari u zivotu, pa i Bena Eltona . . . mislim, ako i on bezi iz UK jel' to nesto znaci?

Pa Australija je standardna destinacija za bežaniju za Britance i kada država ne preti da onima koji zarade više od 150K godišnje naplati 50% poreza (dodatnih 10 procentnih poena na zaradu preko 150K, preko onih 40% koji se plaćaju na preko 30K ili tako nešto - progresivni porez).

Pored toga se još i plaća ova obavezna penzija (National Insurance) - evo pogledao sam poslednju platu - 6.2% od plate je otišlo u NI...
Doctor Wu Doctor Wu 22:50 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

6.2% od plate je otišlo u NI...

Uz izdvajanje za jedan od nagorih ako ne i najgori zdravstveni sistem na svetu.
Saša Radulović Saša Radulović 22:57 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Mozemo do sutra, $1000 tvojih ili $516 mojih ali onda da da citiram zvanicne podatke, cisto da se ne frljamo sa ciframa.


Ne date se vi smesti. Baš me terate na nepotrebno detaljisanje. Evo zvaničnog linka.
http://www.hrsdc.gc.ca/eng/isp/oas/oastoc.shtml
Kao što rekoh postoji i drugi deo socijalne zaštite koji daje tih $1000. Zove se GIS - Guaranteed Income Supplement. Pa onda ima ... Zaista nepotrebno detaljisanje. Penzioner samac, bez godine radnog staža, prima preko $1000. Evo vam i link na tabelu:
http://www.hrsdc.gc.ca/eng/isp/oas/oasrates.shtml

Ono što je bitno iz cele priče je ono što sam rekao u tekstu: penzija za sve dovoljna za život. Kada još ovome dodate socijalne stanove, i poseban program za penzionere, dobijate punu sliku. $1000 mesečno je dovoljno za život, osnovne potrebe. Ovo govorim iz ličnog iskustva sa ljudima koji imaju ova primanja. I žive skromno ali lepo i sigurno. I sa te strane im je lako i sa te strane je država više nego odgovorna.

CPP - drugi stub u Kanadi, je za državne službenike. Oni su u svojim pogledima slični našim birokratama.

Treći stub kao što rekoste se u Kanadi zove RRSP, je temelj vaše penzije. Vaša odgovornost prema vama i vašoj starosti. Ne bih koristio reč looser jer se u Kanadi ne koristi niti to ljudi misle. Ali se cene odgovorni ljudi. Ljudi koji primaju pomoć ne doživljavaju je kao svoje pravo već su zahvalni za pomoć društva. Ljudi se ponose time da su nezavisni od države i državne pomoći i sami vole da odlučuju i upravljaju svojom sudbinom. Ljudi ne vole da država upravlja njihovim novcem, a to je drugi stub. Ljudi vole sami da upravljaju svojim novcem. To je treći stub.

Lionsgate Lionsgate 23:22 10.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Baš me terate na nepotrebno detaljisanje. Evo zvaničnog linka.

Hvala Sasa, stvarno nisam znao da postoji i taj deo penzije. U sustini nikad nisam ni racunao na drzavnu pomoc . . .
Saša Radulović Saša Radulović 00:05 11.11.2009

Re: Dragulj u kruni

Ni ja. Ali ona je potrebna velikom broju ljudi.
Filip Mladenović Filip Mladenović 03:38 10.11.2009

A kako je u Skandinavskim zemljama?

Primer Kanade je poučan i primenljiv u Srbiji. Zanima me kako je penziono pitanje rešeno u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj?
Saša Radulović Saša Radulović 13:38 10.11.2009

Re: A kako je u Skandinavskim zemljama?

Loše po budžet na duge staze. Samo što još uvek imaju novca pa im ne pravi potres mozga. Nadam se da ima čitalaca iz nvedenih zemalja koji su voljni da daju detalje.
Goran Vučković Goran Vučković 14:08 10.11.2009

Re: A kako je u Skandinavskim zemljama?

Saša Radulović
Loše po budžet na duge staze. Samo što još uvek imaju novca pa im ne pravi potres mozga. Nadam se da ima čitalaca iz nvedenih zemalja koji su voljni da daju detalje.

U Danskoj je otprilike šema ovaj kanadski prvi stub (svima), koji se zove folkepension (narodna penzija) plus kapitalna penzija - uplate uz povraćaj poreza u investicione fondove. Ja još imam nešto sitno u jednom takvom penzionom fondu moje banke u Danskoj.

Maksimum "narodne penzije" je negde oko 700 evra mesečno bruto (za samce), manji po osobi (skoro pola) kad ima dva penzionera u domaćinstvu, tj. bračni par i smanjuje se ako je penzioner ima drugih prihoda (kapitalna penzija, dividende/kamate itd), koliko vidim ovde (na žalost, na danskom - izvinite).

Osim toga postoje razni dodaci socijalne zaštite - za grejanje, za zdravstvene potrebe itd.
subwire subwire 06:22 10.11.2009

Dobar predlog

Predlog je odlican, pogotovu zato sto u Srbiji postoji veliki broj ljudi koji nemaju ni dana radnog staza, jer su citav zivot radili na crno ili se "snalazili". A o rasterecenju za poslodavce ne treba ni govoriti.
To bi inace bio i odlican razlog za nekog da ostane u Srbiji.
Saša Radulović Saša Radulović 10:14 10.11.2009

Re: Dobar predlog

Po mom mišljenju, reforma poreskog i penzionog sistema su najvažnije stvari koje država može da uradi na povećanju konkurentnosti Srbije. Preskočili bi sve zemlje u regionu.
nikvet pn nikvet pn 10:33 10.11.2009

Gordijev penzioni čvor

Eto čvora. Evo i britkog mača. A snage za zamah ?
lakipingvin lakipingvin 11:38 10.11.2009

preporuka za blog...

citajuci ovaj clanak http://online.wsj.com/article/SB125781425786840005.html#articleTabs%3Darticle] nesto razmisljam sta bi se dogodilo da se nas pastir pojavi sa nekim ovako konstruktivnim predlogom za svoje ovce..kakav bi haos tek tada nastao...
flow flow 14:27 10.11.2009

Replike

Ja znam da penzionerima nije lako. Da verovatno ni ovo nije dovoljno.

Ali mnogi od njih su ziveli pozajmljujuci od budducnosti u socijalizmu neki i u Milosevicevoj eri. Jednostavno dobili su dosta za radno vreme od onoga sto nisu zaradili a imali su priliku da razviju vise.

Jednostavno je pitanje neke normalnosti i biti fer da oni omoguce da se zemlja razvija. Mislim da bi oni trebali da podmetnu ledja mnogo vise da se ova tranzicija prebrodi.

Politika je pitanje kompromisa i Krkobabic i tim su veliki balast vladi i razvoju zemlje.
stopalo stopalo 15:58 10.11.2009

nisam zeleo da se upustam

u raspravu ali ovde ima stvarno debiloidnih komentara

zasto svi podvlace crtu na danasnji dan?

nekada se u ovoj zemlji posteno radilo. ko ne veruje neka cita statistike o broju goveda, frizidera itd.

dakle, neka se preracuna za sve penzionere koliko su para ulagali. zatim se izracuna kolika im penzija pripada a drzava, neka se snadje. neka proda recimo sava centar, vojnu imovinu i sve ostale pokretne i nepokretne stvari koje je prihodovala od penzionih fondova.

svima nam odgovara uranilovka kada nije po nasem du...

btw: nisam penzioner i necu tako skoro ni postati ali ni ja ne bih voleo jedan dan da mi neko kaze "ej, znas, ovi pre nas su spucali sve pare, pa ajde se ti lepo zrtvuj (a najbolje bi bilo i da umres) i nemoj da nam opterecujes budzet"
Saša Radulović Saša Radulović 19:05 10.11.2009

Re: nisam zeleo da se upustam

u raspravu ali ovde ima stvarno debiloidnih komentara

Prvo, uzdržite se od ovoga.

Drugo, kada bi sve prodali što imamo, i Sava centar, i vojnu imovinu i ... ne bi bilo ni približno dosta. Jer trebaju desetine milijardi evra. Samo za zadovoljenje potrebe za jednu godinu je potrebno 4 milijarde evra.
Država se urušila 90-tih godina. Privreda upropaštena. Fondovi prazni. Plaćene sankcije, plaćeni ratovi. Postoji i neka odgovornost glasača za takve poteze. Ako neko misli da je to bilo džaba, vara se.

Treće, diskusija kaže upravo suprotno od onoga što implicirate: promena penzionog sistema bi se odnosila samo na vreme nakon promene. Ne bi uticala na ljude koji su sada u penziji, pa ne bi moralo ništa ni da im se govori o spucavanju. Niti se govori o žrtvovanju. Penzije su i onako male. U proseku. Mada bi se moglo poraditi na boljoj distribuciji oko tog proseka.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 16:05 10.11.2009

Nerelano

Sasa

Međutim, od dana donošenja novog zakona, treba preći na novi sistem. Po meni treba ukinuti doprinose u potpunosti (Progresivni porezi) i penzije bazirati na stubu broj 1, baš onako kako postoji u Kanadi. Država je odgovorna prema građanima i ima socijalni sistem koji vodi računa o penzionerima.

Pored stuba 1, treba nam i stub 3: građani moraju biti odgovorni sami prema sebi


Lepo zvuci ali je totalno nerealno. Koliko ja znam najveci problem u Srbiji, sto se tice ove problematike, je preveliki broj penzionera u odnosu na broj onih koji rade. I pri tome je jako veliki broj zaposelnih koji i za svoje puno radno vreme jedva zarade da prezive. Daleko najveci deo penzija je i sad vrlo nizak tako da nema nekog prevelikog prostora za snizavanje (ako ga uopste ima). A stub jedan (penzije za sve) bi znacilo jos znatno povecanje broja penzionera koje ocigledno nema ko da plati/izdrzava. Da bi to uradila drzava mora uzeti od onih koji rade ... a njih, najvecim delom, "nema ni pas za sta da ujede" i ne mogu ni sami sebe da izudrzavaju od onoga sto zarade. Nije sucajno da te "penzije za sve" postoje samo u nekim najbogatijim zemljama na svetu ... za sirtotnju u koju spada i Srbija je to samo "pusti sanak" ...

Bez stuba 1 je onda i neka varijanta stuba 2 (neko obavezno minimalno osiguranje koje garantuje minimalnu penziju) neophodna. Meni je cak logicno i sto Kanada ima taj stub 2 - jednostavno jedan deo clanova zajednice nije odgovoran ni prema sebi (oni koji i tako malo zaradjuju ce jos verovatnije ignorisati stub 3) tako da je krajnji rezultat da se u slucaju da nema obaveze broj korisnika stuba 1 znatno povecava (ili broj korisnika socijalnih davanja ako njega nema). A u tom slucaju to onda znaci da drzava opet mora da uzme vise od onih koji rade (kroz poreze) sto nije pozeljno ni u tako bogatoj zemlji kao sto je Kanada ...

Sve u svemu, ne vidim drugog resenja za Srbiju, nego da se broj korisnika penzija smanji kroz produzenje radnog veka i destimulaciju svih oblika ranijeg odlaska u prevremenu penziju. Najsigurniji nacin za tu destimulaciju je onaj najnepopularniji: penzija je znatno manja od zarade pre nje (sto je uobicajeno na zapadu). A kod nas smo svih ovih decenija imali apsurdne pojave: da ljuti imaju vrlo slican iznos penzije kao sto je bila i plata pre nje (ponekad se cak desavalo da bude i veca)...

pozz
Saša Radulović Saša Radulović 18:52 10.11.2009

Re: Nerelano

Koliko ja znam najveci problem u Srbiji, sto se tice ove problematike, je preveliki broj penzionera u odnosu na broj onih koji rade.


Onda ne znate dobro ili dovoljno. To je najveći problem zato što je sistem takav kakav jeste.

Probem i rešenje sam pokušao da objasnim na ovim mestima:

Reforma penzionog sistema – u Srbiji
Progresivni porezi
O penzionerima – i jednakom teretu tranzicije

Na čemu bazirate ocenu da nije realno?
Saša Radulović Saša Radulović 19:08 10.11.2009

Re: Nerelano

Meni je cak logicno i sto Kanada ima taj stub 2 - jednostavno jedan deo clanova zajednice nije odgovoran ni prema sebi


Kanada ima stub 2 zbog državnih službenika i javnih preduzeća kojima je taj stub zgodan. Nikakvu drugu funciju nema. Neefikasan je i mnogo uzima za ono što pruža. I Kanada je bila zagazila u socijalizam, i tamo su birokrate sami sebi nameštali sistem. Ali se na vreme izvukla.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 19:52 10.11.2009

Re: Nerelano

Saša Radulović

Onda ne znate dobro ili dovoljno. To je najveći problem zato što je sistem takav kakav jeste.

Probem i rešenje sam pokušao da objasnim na ovim mestima:

Reforma penzionog sistema – u Srbiji
Progresivni porezi
O penzionerima – i jednakom teretu tranzicije

Na čemu bazirate ocenu da nije realno?


Hm, pa niste ni vi pokazali da je realno ... bar ne u ovom tekstu, a da diskutujemo i o ovim gore navedenim tekstovima bilo bi malo previse i komplikovano. Ipak sam pogledao prvi tekst iz liste i odmah na pocetku nasao potvrdu za taj moj stav: i vi sami kazete da su penzije najvece opterecenje srpske privrede i da na 1,6 miliona penzionera imamo SAMO 2 miliona zaposlenih odnosno onih koji izdrzavaju pomenute penzionere ...

Drugim recima, u ovom momentu nije realno povecavati broj penzionera. O tome bi se moglo govoriti kad se promene druge stvari a pre svega broj zaposlenih i poreski sistem. Ok u onom postu vi dajete predloge u tom smeru ali oni bi morali prvo da daju rezultate pa tek onda da se uvodi penzija za sve. Poreski sistem se moze relativno brzo reformisati ... ali povecanje broja zaposlenih odnosno pokretanje privrede je malo teza prica. Jednog dana ce i u Srbiji "penzija za sve" biti realno ali ja ne vidim (niti ste me vi ubedili) da ce se to desiti u skoroj buducnosti ...

Od predloga iz pomenutog teksta (Reforma penzionog sistema – u Srbiji) neki mi se svidjaju kao ono progresivnim poreskim stopama na sve prihode gradjana (tako je i svuda na zapadu koliko ja znam) ... a neki su potpuno nejasni - naprimer ono "povećati bruto plate za €600 miliona – trošak privrede". Kako mislite to da postigenete, dekretom?




Saša Radulović Saša Radulović 20:33 10.11.2009

Re: Nerelano

Minimalna penzija za sve košta manje od današnjeg penzionog sistema. I ima trend procentualnog smanjenja u odnosu na GDP. Svaka izgubljena godina bez reforme košta milijarde evra skrivenog duga.

Privreda će početi da radi tek kad reformišemo poreski sistem i reformišemo javna preduzeća. To će značajno smanjiti sivu ekonomiju koja je najveći skriveni resurs (30-40% GDP-a).

Deo reforme bi morao biti realizovan u vidu državnih obveznica. Skriveni dug se menja za javni. Ovo je dobro i sa stanovništva unapređenja domaćeg tržišta kapitala. Najveći kupci istih bi trebali biti privatni penzioni fondovi.

Citat je istrgnut iz konteksta. Vreme dekreta je prošlo :) Kroz reformu porsekog sistema treba promeniti način obračuna plata i prijavljivanja plata. Prevazilazi temu ovog bloga.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 22:57 10.11.2009

Re: Nerelano

Saša
Minimalna penzija za sve košta manje od današnjeg penzionog sistema. I


Pa ne mislite valjda da obaveze drzave prema sadasnjim penzionerima izbrisete? To sto bi se vasom reorganizacijom taj dug drugacije zvao ne menja nista na sustini: drzava i dalje duguje, odnsno mora da isplacuje sadasnjim penzionerima 3,5 milijardi godisnje (kako vi napisaste u onom vasem drugom postu) a kad drzava duguje onda to znaci da to na kraju moraju platiti poreski obveznici (ovi danasnji ili neki buduci). Tako da ova vasa "minimalna penzija za sve" dolazi kao dodatno opterecenje tim istim obveznicima koji ni ovo dosadasnje ocigledno nisu u stanju podnesu ...
Saša Radulović Saša Radulović 23:13 10.11.2009

Re: Nerelano

Morate da pročitate ponovo.

Obaveze prema penzionerima ostaju. Promena je za godine nakon izmene sistema. Više se radni staž ne bi merio.
Minimalna penzija za sve je umesto 70% od prosečne plate za godine radnog staža i prevremenog penzionisanja i beneficiranog i ... za svaku novu godinu staža. Za 20 godina bi došlo do potpunog prelaska sa jednog na drugi sistem.
Uz povećanje starosne granice na 65 godina, dobili bi i head-start.

A sadašnji sistem (70% prosečne plate, ranije penzionisanje na godine radnog staža) košta više od minimalne penzije za sve. Što bi za sobom povuklo manja poreska zahvatanja iz plata. Što za sobom povlači smanjenje sive ekonomije. Što za sobom povlači rast poreskih prihoda. Što za sobom ...

Ljudi starijih od 60 godina u Srbiji ima oko 1.6 miliona. Manje od broja penzionera. Ljudi starijih od 65 godina ima oko 1.2 miliona.
vlkdrag vlkdrag 16:25 10.11.2009

Svaka čast

A ništa za čuđenje što se reformom penzionog sistema bave sa svega 2,5% osvojenih glasova. Kad se fininsijskim sistemom bave ovi što nisu osvojili ni toliko.
Koalicioni kapacitet - čudo jedno.
Inače, kod nas država i dalje ne podstiče štednju u privatnim penzionim fondovima. Znam mnogo ljudi koji su umesto u takvu štednju, uložili u nekretnine.
Saša Radulović Saša Radulović 18:54 10.11.2009

Re: Svaka čast

Podstiče država investiranje u privatne penzione fondove, ali nedovoljno. Oko 3300 din mesečno je oslobođeno poreza i doprinosa.
Najveći problem je nepostojanje dovoljno likvidnih hartija od vrednosti na Beogradskoj berzi. A to je zato što najvrednija preduzeća nisu tamo.
audrey92 audrey92 18:06 10.11.2009

u kom grmu...

PRatim tvoje tekstove i prvi put se javljam, pa je ovo komentar i na ranije tvoje postove.

1. Mislim, kao i ti, da Srbija stagnira u ekonomskom ali i u društvenom pogledu zbog loših, nereformisanih sistema poreza, penzija itd. I ti daješ slikovite primere kako se ti sistemi mogu reformisati. Na kraju, ne treba otkrivati rupu na saksiji, ima toliko zemalja čiji se modeli mogu preuzeti, uz neophodno prilagodjavanje. Medjutim.

2. PRomena tako značajnih sektora države ne ide bez društvene diskusije o tome kakvu državu želimo, a to je, u našem slučaju, političko i ideološko pitanje. Mi smo nasledili socijalističku državu sa komunističkim načinom deljenja društvene dobiti i privilegovanja pojedinaca. Deljenje društvenog kapitala bilo je jedan od načina nagradjivanja pojedinaca, što se vidi i na primeru visine penzija, koje gornji komentaroti ocenjuju kao "nepravedne". Mi smo kao napustili komunizam i kao prešli u kapitalizam, a da nismo značajno promenili odnos država - gradjanin kad je raspodela kapitala u pitanju. I danas su odredjene grupe privilegovane i dobijaju novac iz zajedničke kase (do juče NIS).

3. Kome je u cilju izbegavanje javne diskusije o državnom ugovoru i promena politike raspodele društvenog dobra? Ti si u jednom ranijem tekstu naveo da je sadašnja država "nepravedna" prema siromašnijima, a poreski štiti bogate. Ko su sve ti bogati? Da ne otvaram sada diskusiju o partizanima i četnicima, ali ubedjana sam da su, pored sloja novih bogataša tipa Miškovića, i slojevi ranijih partijskih kadrova, a danas državnih činovnika, vojnih penzionera, posednika više nekretnina itd. zainteresovani za zadržavanje statusa quo. Zbog poreske politike, recimo. Ili zbog neekonomske cene grejanja gradjana u zgradama u velikim gradovima (uporedi cenu grejanja individualnih potrošača i njihovu "ideološku" pozadinu). Mnogi aspekti sadašnje ekonomske politike su čisto komunistički i populistički, uz zaštitu najkrupnijih kapitalista.

4. I sada malo sociološke interpretacije: čitala sam o istraživanju o tome, kako gradjani odredjenih džava doživljavaju svoje društvo u odnosu na parametar "pravda". I kaže: gradjani bivših komunističkih zemalja smatraju da žive u nepravednom društvu i manje su spremni da se dobrovoljno angažuju na volonterskoj bazi, dok je u kapitalističkim državama tipa Švedske obranuto. Dok ne postoji jasan sistem nagradjivanja (na primer, na osnovu rada i postignutih rezultata), nego je to prepušteno slučaju (dobijanje stana, visina penzije...), gradjani društvo vide kao nepravedno i lično su nezadovoljni svojim statusom. I spremni su pre da malverzacijom potkradaju državnu kasu. Primera za ovo ima na svakom koraku u Srbiji.

5. Znači, reforma je sama po sebi tehnička stvar. Njoj mora da prethodi diskusija i društveni konsenzus o tome kakvo družtvo, kavu državu hoćemo. Ta diskusija kod nas još nije na vidiku.

Ispao je malo duži komentar, nadam se da ne davim.
Saša Radulović Saša Radulović 18:56 10.11.2009

Re: u kom grmu...

Sve u redu. Kako predlažete da se ovakvo stanje promeni?
dolybell92 dolybell92 18:08 10.11.2009

penzije..eeee

Nisu problem penzije već penzioneri....
bilo bi dovoljno para samo kad bi penzionera bilo manje....
manje...manje... do nema ih uopšte....
Saša Radulović Saša Radulović 18:57 10.11.2009

Re: penzije..eeee

Nekorektan komentar. Nisu problem penzioneri. Problem je penzioni sistem. Problem je nereformisana i neefikasna država. Problem su nesposobni političari. Problem je partokratija. Problem je ...
mariopan mariopan 19:29 10.11.2009

Re: penzije..eeee

Uvek nešto pametno predlažeš, zanima me da li to čita neko iz vlasti (da ne počnem da grdim)...ima li nade da se nešto od toga i ovde uradi?

Konkretno, da li ima neke vajde od tvog pisanja jer vidim da svaki put imaš dobre i razumne predloge, da ne bude samo radi diskusije na blogu?

Definitivno ću da se odselim u Kanadu
Saša Radulović Saša Radulović 20:35 10.11.2009

Re: penzije..eeee

Poneko, ponekad, pomalo. A mene Švaba naučio ...

Iz mog isukstva, Kanada ima najizbalansiraniji poreski, penzijski i socijalni sistem. Mislim i da je sistem vrednosti društva dobro balansiran. Savršeno ne postoji. Postoji samo relativno bolje ili lošije.
ivan.nbg ivan.nbg 23:20 10.11.2009

doprinos moje malenkosti

Drago mi je da je neko pomenuo i problem sistema penzijskog osiguranja. Da mogu da pisem blogove to bi mi bila prva tema...
Znacaj same teme pokazuju cinjenice da su rashodi za penzije trenutno nejveca stavka u budzetu, kao i da je od 2001. godine vise para izdvojeno iz budzeta Srbije za penzije nego sto je zaradjeno od privatizacije.
Sistem penzionog osiguranja nije pao na ovako niske grane samo zbog 90-ih godina nego zbog mnogih problema od kojih su najbitniji:

- Negativna demografska kretanja

U Srbiji stopa fertiliteta nije dovoljna za zamenu generacija. Tako da mlade generacije ne mogu da izdrzavaju stare uplatom penzijskih doprinosa.

- Produženje životnog veka a samim tim i broja korisnika penzijskih nadoknada

Pomeranje granice prosečnog života dovodi do sve veceg broja osiguranika. Sve veci broj stanovnistva radi u sivoj ekonomiji i zbog toga ne placa doprinose za penzije. Zbog svega toga odnos broja aktivnih osiguranika i korisnika penzijskih nadoknada koji je 1981. bio 3.5:1 (odnos koji omogućava normalno funkcionisanje ovog sistema), pao danas na oko 1,1:1.

- Visok odnos prosečne penzijske nadoknade i prosečne zarade a mali iznosi samih penzijskih nadoknada

Odnos prosečne penzijske nadoknade i prosečne zarade kreče se oko 70%, što je u poređenju sa drugim zemljama sveta izuzetno visok procenat. U drugim zemljama osim iz državnog osiguranja penzioneri imaju prihode iz drugih oblika penzijskog osiguranja što umanjuje potrebu za visokim primanjima iz državnih fondova koja najčešće padaju velikim delom na teret budzeta države. Međutim i pored visokog odnosa penzija i zarada većina penzija je na nivou egzistencijalnog minimuma. Takođe kašnjenja u isplati penzija nisu retka.

- Visoke stope doprinosa

U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2003. godine stopa doprinosa je povecana sa 19,6% na 20,6% . Ovo je donekle trebalo da reši problem punjenja penzijskih fondova kao i smanjenje dela naknada koje se isplaćuju iz budzeta, međutim je upravo nasuprot tome povećalo problem jer veliki broj preduzeća ima velikih problema oko isplata zarada, te ne može da isplati zakonom predviđene naknade od 10.3% (druga polovina od predviđenih 20.6% tj. 10.3% pada na teret zaposlenog).

- rast komplementarnih izdataka, naročito onih po osnovu besplatne ili beneficirane zdravstvene zaštite starih, što se u formi javnih rashoda finansira od strane države;

- relaksacija uslova za sticanje prava po osnovu penzijskog osiguranja, bilo kroz skraćenje perioda neophodnog za realizaciju prava na penziju (godina starosti i/ili radnog staža), bilo kroz proširenje osnove za sticanje prava na prevremenu penziju;

Svi ovi a i mnogi drugi problemi doveli su do neizbezne reforme penzijskog osiguranja koja se u Srbiji nazalost vrlo sporo sprovodi.
Naime, reformi se pristupilo uvodjenjem Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima koji je trebao da formira vec pomenuti treci stub. Mislim da je to bila velika greska i da se trebalo ici prvo na formiranje drugog stuba(za koji za razliku od autora mislim da jeste neophodan) da bi se rasteretio PIO a primanja iz prvog stuba svela na socijalnu pomoc, osim naravno za trenutne penzionere, i samim tim usmerilo stanovnistvo na ulaganje u dobrovoljne penzijone fondove sto bi u startu stvorilo dobar osnov za uvodjenje treceg stuba kao i formiranje jasnog ekonomskog stava kod zaposlenih da stede za sebe.

Formiranjem konacno i treceg stuba nastali bi i dobrovoljni penzijski fondovi koji bi omogućili povećani priliv kapitala za finansiranje investicije u privredi, jačanje tržišnih kriterijuma u poslovanju preduzeća i jačanje konkurencije među preduzećima u cilju ispunjavanja uslova za finansiranje od strane penzijskih fondova, sto bi se u krajnjoj liniji pozitivno odrazilo ne samo na razvoj trzista hartija od vrednosti nego i celokupne privrede.

Nazalost ova (po meni najbitnija) reforma se odugovlaci, pokusava se direktno formiranje treceg stuba (iako je sa dobrovoljnim penzijskim fondovima upoznato svega 3% gradjana) dok se javnosti mazu oci navodnim rebalansima budzeta,raznim subvencionisanjima i vise nego nepotrebnim zakonima.

Toliko od mene u najkracim crtama...


Saša Radulović Saša Radulović 00:13 11.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Stvari koje pominjete su naravno važne i tačne i o njima treba voditi računa.

Ja bih ipak suštinu definisao kao: penzije kao % plata je neodrživ i nepotreban sistem. Ostatak socijalizma. Skup i neodrživ. Traži ogromna zahvatanja iz zarada (kod nas 22%). Trend mu je nepovoljan, odnosno izatci rastu kako starimo i živimo duže i imamo manje dece. Sve zemlje koje ga imaju su u problemu.

Mislim da je potreban prvi (minimalne penzije za sve) i treći stub. Imamo preko 1.6 miliona penzionera. Broj svih ljudi starijih od 65 godina je 1.2 miliona. Nešto je trulo u državi Danskoj.

Privredi ne trebaju subevncije. Privredi treba rasterećenje. Najvažnije rasterećenje su porezi i doprinosi na zarade.
ivan.nbg ivan.nbg 01:20 11.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Slazem se u potpunosti jedino se ne slazem oko nacina na koji to treba postici.

Reforma u Srbiji u oblasti penzijskog osiguranja je pocela i upravo se islo na izgradnju treceg stuba.

To se pokazalo kao lose jer gradjani prvo nisu upoznati sa sistemom dobrovoljnog penzijskog osiguranja, drugo i oni koji jesu jednostavno nemaju poverenja u takve institucije (tu dolaze do izrazaja te kobne 90-e) i trece drzava ne stimulise privatnike da svoje zaposlene pridruze clanstvu dobrovoljnih penzijskih fondova preko penzijskih planova ( trenutno ugovori preko penzijskih planova cine tek nekih 44% ukupnih ugovora o clanstvu)uvodjenjem neophodnih poreskih olaksica, i to su tek neki najvazniji problemi. S obzirom na ovakvu situaciju kao i realno male prihode fondova od investiranja na trzistu hartija od vrednosti (jedva da akumulacija sredstava pokriva stopu inflacije, sto opet nije toliko cudno uzevsi u obzir nerazvijenost trzista hartija od vrednosti kao i neiskustvo portfolio menadzera u Srbiji) ne moze se ocekivati masovno pristupanje zaposlenih ovom vidu osiguranja, tj. formiranju treceg stuba.

S obzirom na ove cinjenice mislim da bi bilo bolje ici na formiranje drugog stuba (kako bi se gradjani prvo upoznali sa sistemom dobrovoljnog penzijskog osiguranja) pa tek onda formirati cvrst treci stub za cije je dobro funkcionisanje neophodna, pored zakona koje trenutno nemamo, brojnost clanstva.

Sto se tice subvencija na Vase blogove o njima nemam sta da dodam...
Saša Radulović Saša Radulović 09:05 11.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Lepo smo identifikovali gde se ne slažemo. Evo i zašto sa moje strane.
Ja imam fundamentalan problem sa razmišljanjem koje kaže: građanin ne zna šta je dobro za njega. Mora država da to radi umesto njega.

Ako neko dobija penziju dovoljnu za život, da li će imati više od toga ne treba da se tiče države, nego samo tog građanina. Da li građanin hoće da štedi za penziju ili ne, da li mu je dovoljna osnovna penzija ili ne, nije pitanje za državu. Radije ću sam odlučiti da li jedne godine hoću i imam sredstava da odvajam za veću penziju u budućnosti. Otkud država to može da zna?

Zbog ovoga mislim da drugi stub obaveznog osiguranja nema ni smisla niti za njega ima potrebe.
ivan.nbg ivan.nbg 13:19 11.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Ja imam fundamentalan problem sa razmišljanjem koje kaže: građanin ne zna šta je dobro za njega. Mora država da to radi umesto njega.


Slazem se da se ne slazemo Ja zaista verujem da gradjani ne znaju sta je dobro za njih i da se tu drzava cesto mora mesati. Rekli Grci, potvrdili Rimljani i svi posle njih na kraju se i moja malenkost slozila.

Predlazem sledeci sistem, umesto akcija gradjani ce dobiti vaucere koji ce morati da uloze u penzioni fond, tj. 3. stub.


U osnivi zanimljivo razmisljanje samo mi nije jasno sta bi ti vauceri predstavljali, vrednost prodatih akcija ili same akcije, u oba slucaja dolazi do problema...


Није ми јасно шта би се требало радити са ових 56 % досадашњих корисника Фонда ПИО. Они не би добијали ту фиксну пензију довољну за живот (нису ни близу 65 година живота), а нису уплатили довољно у неки приватни фонд. Шта са њима? Шта са људима који стварно нису способни да раде а немају 65 година?


S obzirom da se primanja iz prvog stuba zaista svode na socijalnu pomoc problem bi imali i svi ostali penzioneri Svaka drzava je ovaj problem resavala na svoj nacin a svi se, u principu, svode na odredjena dodatna izdvajanja sredstava iz budzeta za penzionere koji su to postali pre reforme odnosno za one koji jednostavno nisu imali vremena da izdvoje bilo kakva znacajnija sredstava u dobrovoljne penzijske fondove a redovno su uplacivali u PIO fond.
Saša Radulović Saša Radulović 19:15 11.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Ja zaista verujem da gradjani ne znaju sta je dobro za njih i da se tu drzava cesto mora mesati. Rekli Grci, potvrdili Rimljani i svi posle njih na kraju se i moja malenkost slozila.


A malo više argumenata za ovakvo mišljenje. Grci i Rimljani vam nisu baš relevantni.
Kako to birokrata zna više i bolje od vas o vašim interesima? Ljudi su jako racionalni kada dođe do njihovog ličnog interesa. Penzija iz trećeg stuba nije neophodna. Prvi stub treba da vam da dovoljno za život. Zbog čega onda obaveza u drugom stubu? Zašto teretiti zarade sa nametima koji nisu neophodni. Valjda je ljudima bolje da im ostane više novca. Možda je meni važnije da mi deca imaju nove patike ove godine.

U Kanadi se na primer, treći stub nisu samo privatni investicioni fondovi, već je koncept značajno proširen. Otvorite poseban račun (RRSP račun - registered retirement savings plan) na koji polažete novac kada vi odlučite da to učiniti i u iznosu koji vama odgovara. Sve što stavite na taj račun oslobođeno je od poreza do godišnjeg maksimuma, odnosno odložena je poreska obaveza do trenutka kada odlučite da povučete novac sa tog računa. Sa tog računa kupujete i prodajete akcije, obveznice, udele u investicionim fondovima itd. Sve to radite bez plaćanja poreza. Onog trenutka kada odlučite da povučete novac, onoliko koliko vam odgovara, to što povučete vam ulazi u poresku osnovicu u godini u kojoj izvršite povlačenje. Dozvoljeno je i da jedne godine kada imate velike prihode uložite novac, a za 3 godine kada vam prihodi padnu, povučete novac. Na taj način vršite poresko planiranje. Penzije su samo specijalan slučaj povlačenja novca.

Ovo rade slobodni građani. Obavezni, državno sponzorisani plan, vam nameće uplate bez obzira na vaše potrebe.

Pošto nov zakon ne bi važio retroaktivno, on ne bi ni uticao na dosadašnje korisnike Fonda PIO.
yawa yawa 12:55 14.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Svako može da uradi po malo.
Već sam jednom prilikom napisao da smo zahvaljujući Saši i njegovom tekstu uveli DPF. Treba iskoristiti povoljnosti koje država nudi i uplaćivati bar tih ~40 evra (što firmu/zaposlenog košta ~25 evra) i malo doprineti kvalitetu života u budućnosti. Na kraju, bolje i to nego uplaćivati nekoliko listića lotoa svakog meseca: veće je matematičko očekivanje dobitka :-D
Goran Vučković Goran Vučković 13:25 14.11.2009

Re: doprinos moje malenkosti

Na kraju, bolje i to nego uplaćivati nekoliko listića lotoa svakog meseca: veće je matematičko očekivanje dobitka :-D

Imajući, naravno, uvek na umu misao sudije Gidiona Takera - da ničiji život, sloboda ili imovina nisu sigurni dok parlament zaseda. Skori primer kod nas je spajanje fonda privatnih preduzetnika sa onim glavnim.

Verovatno najbolja preporuka je ona stara - o nedržanju svih jaja u jednoj korpi. Kombinovati uplate u penzijski fond sa kupovinom nekretnine i štednjom (koja se takođe nije pokazala baš najsrećnije rešenje, ali je makar ona u stranoj valuti pretvorena u državni dug).
corlaja corlaja 10:51 11.11.2009

Besplatne akcije

Mozda bi moglo da se pocne sa reformom penzionog sistema tako sto bi se iskoristile besplatne akcije Javnih preduzeca na koje ce imati pravo oko 3-4 miliona gradjana. Prema sadasnjem zakonu gradjanima ce u ruke da se da akcija javnog preduzeca, koje ce vise od polovine tih ljudi prodati odmah, jer nemaju pojma sta akcija znaci i na kraju ce od te podele profitirati oni koji imaju kapital i koji ce za male pare pokupovati te akcije. Posto svi znamo kako su nastali u nasoj zemlji krupni kapitalisti, ti isti ljudi ce jos jednom da profitiraju od jos jedne kratkovide i populisticke ideje.
Predlazem sledeci sistem, umesto akcija gradjani ce dobiti vaucere koji ce morati da uloze u penzioni fond, tj. 3. stub. Imace potpunu slobodu da izaberu u koji ce fond da uloze, sto ce povecati i konkurenciju medju fondovima. Na taj nacin ce se 3. stub penzionog fonda pojaviti kao znacajan igrac na trzistu kapitala, i javna preduzeca ce biti pod boljom kontrolom. A ljudi ionako shvataju da je maksimum vrednosti tog paketa akcija par stotina evra, ne verujem da iko normalan racuna da ce se obogatiti od tih akcija, a ovako se formira pocetni fond za buduce penzije.
Saša Radulović Saša Radulović 19:02 11.11.2009

Re: Besplatne akcije

Slažem se. Javna preduzeća treba da budu stubovi i penzionih i investicionih fondova u Srbiji. Ne treba država da bude vlasnik. Ne treba ni da ih kupi strateški partner koji će zatvoriti vlasništvo za građane Srbije. Treba građani da budu vlasnici direktno i/ili kroz penzione i inveticione fondove.
shoolaya shoolaya 12:33 11.11.2009

једна нејасноћа

Сличан проблем је и у Републици Српској (неефикасан пензиони фонд који се одржава новцем из буџета Републике). Мало сам прегледао буџете Србије и РС за 2007. годину, издвајања из буџета за Фондове ПИО су процентуално скоро иста.

Е сад... по званичним подацима Фонд пензијско-инвалидског осигурања (ПИО) Републике Српске има 216 441 корисника. Од тог броја само 44 % њих су људи који су отишли у старосну или редовну (пуни стаж) пензију. Дакле, 44 % корисника Фонда ПИО су људи који имају 65 година живота (60 код жена) или имају 40 година стажа (ако су почели радити након средње школе, и они су близу тих 65 година живота). Тај проценат у ЕУ износи 76 %.

Овако низак процента људи који су (да тако кажем) у потпуности зарадили пезије је још један доказ лошег пензионог система. Велик број инвалидских и пријевремених пензија су посљедица корупције и могућности да се до тих пензија дође преко плаве коверте. А и држава је утицала на ту цифру јер је раднике у пропалим државним фирмама рјешавала тако што их је слала у преверемену пензију.
Пишем дакле о приликама у РС, а мислим да је слична ситуација и у Србији.

И сад иде та прича "свим грађанима преко 65 година фиксна пензија довољна за живот, а преко тога добијају пензију у зависности да ли су и колико су уплаћивали у приватне пензионе фондове". ОК, слажем се да и овдје вјероватно има мање људи са преко 65 година живота него што тренутно има пензионера.

Није ми јасно шта би се требало радити са ових 56 % досадашњих корисника Фонда ПИО. Они не би добијали ту фиксну пензију довољну за живот (нису ни близу 65 година живота), а нису уплатили довољно у неки приватни фонд. Шта са њима? Шта са људима који стварно нису способни да раде а немају 65 година?
Saša Radulović Saša Radulović 18:57 11.11.2009

Re: једна нејасноћа

Није ми јасно шта би се требало радити са ових 56 % досадашњих корисника Фонда ПИО


Ne treba raditi ništa. Nov zakon ne može da važi retroaktivno. Onaj koji je u penziji ostaje u penziji.

Benefiti ljudi koji su u penziji treba u suštini da ostanu onakvi kakvi su i danas. Reforma bi se odnosila samo na period nakon donošenja novog zakona.
shoolaya shoolaya 20:32 11.11.2009

Re: једна нејасноћа

Значи, постојао би један прелазни период од деценије (две, чак три) у коме би држава плаћала пензије грађанима са 65+ година (по реформисаном пензионом систему) и истовремено плаћала пензије за ових 56 % пензионера (по старом пензионом систему)?Док вријеме не учини своје и једноставно не буде људи који би имали право на пензију по старом систему? Ако сам добро разумио...

Наравно да ово канадско рјешење изгледа боље од овог нашег, али и овај прелазни период би био велик трошак и оптерећење за буџет и привреду.
У првом периоду након одлуке о примјени овог предложене реформе, држава би поред постојећих пензионера почела да даје пензије и многим другима (људима који нису никад уплаћивали у пензиони фонд а имају преко 65 година; рецимо таквих је већина пољопривредника).

Што наравно не смије бити изговор да се не крене у реформу пензионог система.
Saša Radulović Saša Radulović 00:58 12.11.2009

Re: једна нејасноћа

Tako je. Cena za poreske obveznike u prelaznom periodu bi bila manja i smanjivala bi se kako godine prolaze.

Kako je važna posledica promene smanjenje zahvatanja iz plata (odnosno manji porez na rad), ovo ima i dodatne važne benefite kao što je smanjenje sive ekonomije. A to je jedan veliki resurs čije prevođenje u belo može da proizvede ogromne pozitivne efekte.
jasminas jasminas 13:12 12.11.2009

Još jedno pitanje

Saša, i mene zanima jedna stvar: šta se dešava - kada novi zakon stupi na snagu - sa ljudima koji su negde između - nisu još uvek u penziji, ali nisu više ni u školi/na fakultetu, tj. već imaju X godina radnog staža, tokom kojih im je od plate zahvatano onoliko koliko se sada zahvata? Nije baš sve jedno da li neko ima 10 godina radnog staža - takav/takva može da krene da izdvaja za privatnu penziju, ali ako neko ima 25 ili 30 ili 35 godina radnog staža, malo je teže u tom trenutku u životu krenuti sa izdvajanjima za privatnu penziju a da ta privatna penzija ima iole pristojan iznos. Kakva bi se računica prilikom obračuna penzija primenila u tim slučajevima? I da li bi uslovi bili potpuno isti za nekoga ko ima, recimo, 5 ili 8 godina staža u trenutku kada zakon stupi na snagu, i nekoga ko ima 0 godina staža u tom trenutku?

Inače, slažem se u potpunosti sa vašim stavom - penzijski sistem je neophodno reformisati, i to pod hitno.

Još jedan, po meni, bitan faktor je i nešto što ste tek pomenuli, ali bojim sa da ako se to ne ispravi privatne penzije neće imati mnogo smisla - kvalitet hartija od vrednosti u koje privatni fondovi mogu da ulažu ovde kod nas i dražvna regulativa po pitanju uopšte politike ulaganja. Ja već nekoliko godina izdvajam za privatnu penziju do neoporezivog iznosa, ali bojim se da računica u ovom trenutku i ne ide u korist privatnih fondova - mislim da bi ljudima čak isplativije bilo da svakog meseca za tih 3000 dinara kupe 30 evra i stave ih na štednju. Zanima me, zapravo, koje je vaše mišljenje o regulativi u toj oblasti? Da li mislite da je NBS preterala sa konzervativnim pristupom, ili mislite da je jedini problem to što, kao što ste već pomenuli, nema dovoljno kvalitetnih hartija od vrednosti u koje privatni fondovi mogu da ulažu?
Saša Radulović Saša Radulović 19:05 12.11.2009

Re: Još jedno pitanje

Za one koji imaju X godina staža po starom sistemu bi se obračunao koeficijent za svaku od tih godina. Prilikom odlaska u penziju taj koeficijent bi se uzeo u obzir: recimo (X/40)% penzije po starom, ostatak po novom. Moguće je i izdati obveznice za taj deo. Itd.

Kanadski penuzioni račun vam omogućava upravo to što kažete: 3000 dinara bi mogli da uložite u evre i da oročite. Istu svar vam daju i penzioni fondovi koji ulažu samo u državne obveznice.

To što kažete je tačno: nema dovoljno kvalitetnih hartija od vrednosti. Najkvalitetnije kompanije smo ili prodali i nisu na berzi, ili su javna preduzeća, pa opet nisu na berzi. Ovo je centralni problem. Ostali problemi su manje važni.

Mislim da će na duži rok, penzioni fondovi dobro poslovati i da je to dobra investicija, bolja od oročenja 30 evra.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana