Jedno od viđenja koje je izneo pisac Daniel Pink u svojoj knjizi A Whole New Mind, je da se čovečanstvo kreće od društveno ekonomske realnosti koja je bazirana na logičnim i linerarnim mogućnostimaInformativne ere, ka društvu i ekonomiji koje će se zasnivati na inventivnoj razradi potreba društva koje će imati u vidu širu sliku – Konceptualna Era.
Implikacija koja se nameće u Konceptualnom pristupu je da će u bliskoj budućnosti umetnost, dizajn i konceptualan način razmišljanja (right – brain qualities) imati značajnu prednost nad naučno inženjerskim pristupom (left – brain qualities). Tehnička strana će biti ili automatizovana ili prepuštena zemljama (u smislu koji se podrazumevaju u outsourcing odnosima) koje je mogu nadoknaditi po nižoj ceni kao što su Indija, Kina I Filipini.
Model Konceptualne ere se naslanja na shvatanja o urušavanju postojećih odnosa u svetu, zasnovanih na radovima R. Ashly-a i R. Walker-a koji su detaljnije objasnili slabljenje state – centric pristupa I postavili osnove za bolje shvatanje postojećih odnosa kao i što je mnogo bitnije – strategijske pravce razvoja koji mogu proisteći iz njih.
Nauka za bolji život
Nasuprot Konceptualnom modelu, Gregory Babe, mašinski inženjer i predsednik Bayer-a jedne od najvećih farmaceutskih kompanija, smatra da je osoba koja ima podjednako razvijene afinitete i leve I desne strane mozga neprocenjiva ne samo za nauku i kompanije koje zavise od nje kao Bayer, već i za ostale industrije. Neko će se pitati da li takva razvijenost mozga, o kojoj Gregory govori postoji, i da li je dovoljno izražena i snažna kod obe strane (u meri u kojoj je potrebna da formira high profile naučnika), i na kraju ako postoji koliko je često (tj gde I kako pronaći takve osobe i ubediti ih da rade za Vas).
Nije se Gregory mnogo uzbuđivao oko ovakvih pitanja i ispravnosti defeinicija, jer polazeći od slogana njegove kompanije Nauka za bolji život, kaže da svako od nas može da bude aktivni učesnik u poboljšanju ličnog i društvenog kvaliteta života kroz interesovanje za zdravu ishranu, štednju energije i očuvanje životne sredine, i samim tim pospeši razvoj leve i desne strane mozga. Shodno tome, najbolje je početi sa upoznavanjem uloge nauke u društvu i njene mogućnosti da ponudi kvalitetniji život još u ranom detinjstvu. Ciljevi programa Making Science Making Sense, koji Gregory volonterski vodi, su upoznavanje dece sa naukom i razmatranje mogućih modela učenja nauke u školama.
Razumljivo je za Bayer da nauku smatra najbitnijom u današnjem problematičnom svetu, jer pored pozitivnih efekata zakona koji usmeravaju naše ponašanje postoji i potreba za realno održivim rešenjima. U društvu koje valorizuje nauku lakše će se prepoznati i preduprediti problemi koji se mogu sresti na putu ka uspešnom profilisanju društva. Ovo je i nit ka Konceptualnom pristupu jer ipak ima u vidu širu sliku i opšte društveni razvoj i interes. U sredinama kojima ova pitanja nisu bitna, ili su manje bitna, ostaje ipak unutrašnja zatvorenost - state centric, ili ono što je dominantno prisutno u jugoistočnoj Evropi u zadnje dve dekade – EU driven zemlje i njihove perspektive razvoja.