Budućnost| Kultura| Nauka| Tehnologija| Umetnost

Levo & Desno

Time Bandit RSS / 10.11.2009. u 17:18

Jedno od viđenja koje je izneo pisac Daniel Pink u svojoj knjizi A Whole New Mind, je da se čovečanstvo kreće od društveno ekonomske realnosti koja je bazirana na logičnim i linerarnim mogućnostimaInformativne ere, ka društvu i ekonomiji koje će se zasnivati na inventivnoj razradi potreba društva koje će imati u vidu širu sliku – Konceptualna Era.

Implikacija koja se nameće u Konceptualnom pristupu je da će u bliskoj budućnosti umetnost, dizajn i konceptualan način razmišljanja (right – brain qualities) imati značajnu prednost nad naučno inženjerskim pristupom (left – brain qualities). Tehnička strana će biti ili automatizovana ili prepuštena zemljama (u smislu koji se podrazumevaju u outsourcing odnosima) koje je mogu nadoknaditi po nižoj ceni kao što su Indija, Kina I Filipini.

Model Konceptualne ere se naslanja na shvatanja o urušavanju postojećih odnosa u svetu, zasnovanih na radovima R. Ashly-a i R. Walker-a koji su detaljnije objasnili slabljenje state – centric pristupa I postavili osnove za bolje shvatanje postojećih odnosa kao i što je mnogo bitnije – strategijske pravce razvoja koji mogu proisteći iz njih.

Nauka za bolji život

Nasuprot Konceptualnom modelu, Gregory Babe, mašinski inženjer i predsednik Bayer-a jedne od najvećih farmaceutskih kompanija, smatra da je osoba koja ima podjednako razvijene afinitete i leve I desne strane mozga neprocenjiva ne samo za nauku i kompanije koje zavise od nje kao Bayer, već i za ostale industrije. Neko će se pitati da li takva razvijenost mozga, o kojoj Gregory govori postoji, i da li je dovoljno izražena i snažna kod obe strane (u meri u kojoj je potrebna da formira high profile naučnika), i na kraju ako postoji koliko je često (tj  gde I kako pronaći takve osobe i ubediti ih da rade za Vas).

Nije se Gregory mnogo uzbuđivao oko ovakvih pitanja i ispravnosti defeinicija, jer polazeći od slogana njegove kompanije Nauka za bolji život, kaže da svako od nas može da bude aktivni učesnik u poboljšanju ličnog i društvenog kvaliteta života kroz interesovanje za zdravu ishranu, štednju energije i očuvanje životne sredine, i samim tim pospeši razvoj leve i desne strane mozga. Shodno tome, najbolje je početi sa upoznavanjem uloge nauke u društvu i njene mogućnosti da ponudi kvalitetniji život još u ranom detinjstvu. Ciljevi programa Making Science Making Sense, koji Gregory volonterski vodi, su upoznavanje dece sa naukom i razmatranje mogućih modela učenja nauke u školama.

Razumljivo je za Bayer da nauku smatra najbitnijom u današnjem problematičnom svetu, jer pored pozitivnih efekata zakona koji usmeravaju naše ponašanje postoji i potreba za realno održivim rešenjima. U društvu koje valorizuje nauku lakše će se prepoznati i preduprediti problemi koji se mogu sresti na putu ka uspešnom profilisanju društva. Ovo je i nit ka Konceptualnom pristupu jer ipak ima u vidu širu sliku i opšte društveni razvoj i interes. U sredinama kojima ova pitanja nisu bitna, ili su manje bitna, ostaje ipak unutrašnja zatvorenost - state centric, ili ono što je dominantno prisutno u jugoistočnoj Evropi u zadnje dve dekade – EU driven zemlje i njihove perspektive razvoja.



Komentari (40)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vishnja92 vishnja92 17:36 10.11.2009

eee

super tema :)
ja cu malo da sacekam M. Novkovica...

Time Bandit Time Bandit 17:51 10.11.2009

Re: eee

ja cu malo da sacekam M. Novkovica.


da stvarno, M.N. se bavio on-line metodama učenja na prošlom blogu, a ja skromno pokušavam da ukažem zašto
vishnja92 vishnja92 17:56 10.11.2009

Re: eee

da - odlicno prozimanje tekstova :)

(da ne ostavim bas prazan komentar, moram da primetim nesto sto je na ivici trola: postoje vidovi poezije gde je moguce skoro dodirnuti to "sinhrono plivanje" hemisfera - bas poezije, pored svega ostalog)
Time Bandit Time Bandit 18:05 10.11.2009

Re: eee

ako mi je dozvoljeno da primetim, oduvek sam smatrao Solženjicina vrhunskim naučnikom, zbog tajminga, rasporeda, veza između likova (The First Circle)
Milan Novković Milan Novković 22:05 12.11.2009

Re: eee

M.N. se bavio on-line metodama učenja na prošlom blogu, a ja skromno pokušavam da ukažem zašto

Da, tehnološki tool mentors za učenje će dozvoljavati raznim učesnicima da definišu proizvoljne distribuirane procese nad proizvoljnim distribuiranim sadršajem.

Ovo što pričaš ima, npr, jednu staru paralelu sa programiranjem gde mi poredimo:

- Inheritance (nasleđivanje osobina i sposobnosti nečega).

- Composition.

Nama je jedan veliki faktor odmah davao prednosti kompoziciji - ona menja i prilagođava rad u run-time (u trku), dok je nasleđivanje uvek odrađivao kompajler - prestaneš sa radom, doučiš što treba, pa nastaviš sa radom.

SUN je uveo JINI koji se nije zapatio pošto su oni spori na implementacijama, a razni object modeli su prebrzo napredovali (Corba, DCOM, EJBs), Web i Web Servisi.

U stvari je vrlo logično, ja samo ponavljam, učaureno i u konceptu izmišljanja tople vode - što da je izmišljamo ako je već izmišljena. Pogotovo što nam je život ograničen.

Sposobnost konceptualizacije je i po mom mišljenju važna ne manje od ovoga koliko ti sugerišeš.

Samo je u kvantitativnom smislu interesantno kako dovesti sebe do neke sposobnosti konceptualizacije - ovde je sad interesantan koncept učenja nekoga da peca, umesto da mu se uvek poklanja riba.

Interesantno je što kad se posmatra destilat dva koncepta iz potpuno različitih oblasti ti destilati često budu ne slični, nego identični.

Ono što sam ja pominjao o PLE (Personal Lerning Environment) važi skoro sigurno i za napredovanje u umeću konceptualizacije - sve što treba raditi sa pojedincem je dati mu da sam bira nad kojim problemima će da se muči i češka glavu i samo ga usmeravati, ovlaš, tj terati da izabere neke mozgalice.

Svet će stvarno biti fascinantan za rad za deceniju dve - danas možeš da imaš odličnu ideju ali ti treba 50 ljudi da je imlementiraš pa ti ideja propadne, mašta, a sutra ćeš imati instant pristup do 50 web servisa i probaćeš ideju.
maksa83 maksa83 06:10 13.11.2009

Re: eee

SUN je uveo JINI koji se nije zapatio pošto su oni spori na implementacijama, a razni object modeli su prebrzo napredovali (Corba, DCOM, EJBs), Web i Web Servisi.

Ovo me uvek podseti na zaboravljene OpenDoc/SOM koji su se takođe pojavili početkom devedesetih (združene snage Applea, IBM-a, WordPerfecta), kao konkurencija OLE/COM modelu, pri čemu je Apple bio glavni proponent i nosilac pošto su jedini imali MS-nezavisnu platformu u široj upotrebi (IBM je tada još na tom polju bio u nevoljnom zagrljaju sa Microsoftom iz kog je neuspešno pokušavao da se iskobelja), ali je ceo standard doživeo sudden violent death kada je Microsoft "ispod tezge" saopštio Appleu: "Ako ne prestanete da gurate taj vaš OpenDoc, mi ćemo prestati da pravimo Office za Mac-a". I ovi, šta će, odustanu. SOM je posle nešto malo živeo u OS/2 dok i ovog nije stigla tiha ledena smrt.
Milan Novković Milan Novković 10:18 13.11.2009

Re: eee

"Ako ne prestanete da gurate taj vaš OpenDoc, mi ćemo prestati da pravimo Office za Mac-a". I ovi, šta će, odustanu. SOM je posle nešto malo živeo u OS/2 dok i ovog nije stigla tiha ledena smrt.

Tu obavezno ima i drugi deo priče - da nema, bolji object model bi morao da "podlegne" tihom uspehu, a ne tihoj smrti.

OLE/COM je prosto takva fenomenalna podrška konceptualizaciji, sličnoj ovoj o kojoj Time Bandit priča, da je bilo dovoljno da se malo ranije pojaviš od ostalih, na iole odškrinuta vrata, i prosto "zapališ" okolinu.

Mnogi mimo MS-a (da ne bude zabune, ja sam onomad sve znao o Unixu, bio zaljubljen, sve radio, i mrzeo MS) su tip žarim-te-palim-te-al-nikako-da-te-zapalim. SUN je propustio toliko prilika da je meni onomad postalo dosadno da pratim kad su im akcije opale 75% posto - zamisli, velika firma, ogroman brand, svi smo uz njih, puni ideja, i uvek nešto fundamentalno važno fali, ne prave novac i propadaju. Kao da serijski dizajniraš najlepše kuće i počneš da ih gradiš, ali uvek nešto važno previdiš - da nema struje, vode, kanalizcije u tom kraju, da je žitak pesak ispod itd. Fali im i danas, borba neprestana sa SUN-ovim tehnologijama.

Iako su i dalje su inspiracija, C#, Web Servisi itd.


Web Servisi i Vetted Exchanges (berze gde se nude proizvodi, usluge i informacije koje je neko već proverio i odobrio) će dati sve što je potrebno za ovo o čemu Time priča. Stvarno će tako sve da se vrti, ogromna šansa da se agresivnijim pristupom jeftino izađe na tržište i napravi kvantni skok u napredku.

Ali treba ljude pripremiti za novi način razmišljanja, tačno, opet stara priča, ako bar ne možeš sistematsku podršku da nudiš, a ono bar jeftine kompjutere, broadband, komunikacije uopšte i mladi će brzo proseći put.
Time Bandit Time Bandit 19:53 13.11.2009

Re: eee

Ono što sam ja pominjao o PLE (Personal Lerning Environment) važi skoro sigurno i za napredovanje u umeću konceptualizacije - sve što treba raditi sa pojedincem je dati mu da sam bira nad kojim problemima će da se muči i češka glavu i samo ga usmeravati, ovlaš, tj terati da izabere neke mozgalice.


U konceptualnom pristupu igra je bitan element vs. ozbiljnosti iz Informacione ere, a nadovezuje se na storytelling ili po našem "pričam ti priču" umeću da se kompleksno i složeno objasni jednostavanijom pričom sa ličnim kontekstom. A počinje se sa učenjem i prevazilaženje mita o kreativnosti kroz vizuelne i kreativne metode.

Ako je učenje zasnovano na vizuelnom, onda pojedinac jednostavnom igrom može izbeći nepremostivost krajnjeg rešenja, nešto slično kao kada se deca igraju Supermena pa onda sa dva tri skoka imitiraju njegov let i onda dalje nastave da rade one druge stvari koje Supermen radi a oni ih mogu lako imitirati. Takvim pristupom se izbegava zaustavljanje pred nepremostivim problemima, zabavnije je i manje frustrirajuće, teži se i dalje konačnom rešenju i na kraju može da rezultira u rešenju koje je bolje od predpostavljanog najboljeg rešenja

Igra iz Konceptualnog dopunjuje nedostatke iz onoga što se podrazumeva pod Seriousness iz Informativne ere - inovativnost i kreativnost. A pričam ti priču pokušava da odgovori zašto nešto treba da postoji i koje su moguće opcije konačnog rešenja.

Dalje, dizajn (ne samo umetnički uobličen već i funkcionalan) biće ostvaren kroz sintezu pojedinaca sa različitim specijalnostima i sklonostima (ne-lineranog načina razmišljanja) koji će biti u stanju da pronađu sasvim nova rešenja.

D. Pink kaže nešto ovako
Budućnost će pripadati potpuno različitim pojedincima od današnjice, ljudima koji su kreativni i shvataju probleme okruženja, prepoznaju matricu, i prave značajnu kvantitativnu razliku u rešavanju.
nerod nerod 17:41 10.11.2009

Rješenje...

upoznavanje dece sa naukom i razmatranje mogućih modela učenja nauke u školama.

...je vrlo jednostavno: učenje putem uviđanja!
Time Bandit Time Bandit 17:48 10.11.2009

Re: Rješenje...

učenje putem uviđanja!


Pominje se hands-on iskustvo u učenju nauka u ranom detinjstvu, jer su neka od istraživanja pokazala da deca gube interes za nauku posle desete godine.

vishnja92 vishnja92 17:51 10.11.2009

Re: Rješenje...

gube, gube.
a kod mladjeg deteta skoro mozes da vidis to prezujavanje sinapsi levo-desno. cudo.
background noise background noise 17:53 10.11.2009

Pa...

...bilo je krajnje vreme!
loader loader 18:09 10.11.2009

Krvotok svakog koncepta

Razvoj društva (treba da) ide kuda?

Time Bandit Time Bandit 18:21 10.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

Razvoj društva (treba da) ide kuda?


po duši Te loader šta Ti misliš, koje kuda?
vishnja92 vishnja92 18:43 10.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

kiki svuda.

(bilo je jace od mene)
Time Bandit Time Bandit 18:58 10.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

kiki svuda.


zbog radi rime
nadam se da će i Čer da se bavi time,
a i loadera da trigeruje malo
pa da čujemo do kakvog mu je sveta stalo
mimi09 mimi09 22:49 10.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

Pa ti vidi koja strana je lepsa!



Premda postoje mostici za prelazak, a moze i da se skace.
vishnja92 vishnja92 23:15 10.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

a moze i da pusti korenje jedno u drugo...

sjajna slicka :)
loader loader 02:07 11.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

loader:
" Razvoj društva (treba da) ide kuda? "
Time Bandit:
" po duši Te loader šta Ti misliš, koje kuda? "
. . Trebaće mi neko vreme za odgovor...
A možda i zamena pitanja .
Time Bandit Time Bandit 15:22 11.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

loader
A možda i zamena pitanja .


Može, recimo - U kom pravcu ne treba da ide razvoj društva i zašto se to ipak neće desiti
loader loader 19:04 11.11.2009

Re: Krvotok svakog koncepta

:))
Ali to je suviše izi :)
jednatanja jednatanja 19:02 10.11.2009

Nisam

baš najbolje razumela kakve veze ima Bayerov projekat "Making Science make sense" sa levom i desnom stranom mozga, to jest, sa tvojom temom. Kritički razmišljati, hands-on pristup predavanja naučnih predmeta u školama je odličan koncept, ali već široko zastupljen u Americi, i nije ga Bayer izmislio. Projekat je nesumljivo za svaku pohvalu, ali zašto misliš da je "posebniji" od ostalih?

btw, Greg Babe je predsednik američkog ogranka Bayer-a. Glavni boss je Nemac, of course. :)
Time Bandit Time Bandit 19:26 10.11.2009

Re: Nisam

baš najbolje razumela kakve veze ima Bayerov projekat "Making Science make sense" sa levom i desnom stranom mozga, to jest, sa tvojom temom.


Pošlo se od stanovišta da ako se ne inicira i podržava razvoj, da tako kažemo desne strane mozga, onda ti afiniteti kod dece polako slabe posle desete godine.

Korporacije kao Bayer zavise od kvaliteta ljudi koje upošljavaju i njihov interes je da imaju više široko obrazovanih (sa levim i desnim afinitetima) ljudi koji će održati i unaprediti njihov proizvodni koncept. Zbog toga je i njihov interes, kroz ovaj program, da podrže interes dece za nauku u tom kritičnom periodu.

Inplikacija Konceptualne ere je da za tim nema potrebe, ili ne baš toliko nasuprot široj slici, jer će se tehnički deo poslova obavljati tamo gde je jevtinije.

btw, Greg Babe je predsednik američkog ogranka Bayer-a. Glavni boss je Nemac, of course. :)


Tačnije, Gregory Babe je Predsednik i CEO Bayer Korporacije i Senior Bayer Representative za Kanadu i Ameriku sa ovlašćenjima za aktivnosti širom sveta uključujući international health care, nutrition i innovative materials group sa sedištem u Leverkusen, Germany, a takođe i CEO Bayer MaterialScience LLC.

jednatanja jednatanja 23:23 10.11.2009

Re: Nisam

Inplikacija Konceptualne ere je da za tim nema potrebe, ili ne baš toliko nasuprot široj slici, jer će se tehnički deo poslova obavljati tamo gde je jevtinije.


Da, to sam čula i unutar svoje kompanije, stalno se razmišlja: kako zaista da budemo od koristi? Može se primeniti na ljude, individue, ili šire, na odeljenja unutar kompanije. Tu si u pravu: sve manje naglaska je na tehničkim uslugama, a sve više na inovaciji i konsaltingu koji može uštedeti novac, vreme ili poboljšati kvalitet u nekom smislu.
vishnja92 vishnja92 23:40 10.11.2009

Re: Nisam

a sve više na inovaciji i konsaltingu koji može uštedeti novac, vreme ili poboljšati kvalitet u nekom smislu.

ovo je jako interesantno: zahteve leve hemisfere uputiti desnoj zvuci u najmanju ruku... neposteno.

menadzeri ce i dalje uposljavati kreativce i drpati novce, nista novo.

nista se nije promenilo od 15. veka naovamo i verovatno tako mora da bude. nije za utehu, ali svakako treba imati na umu da je ono vreme, i samo ono vreme, stvorilo jednog Medicija, a Mikelandjelo moze poniknuti u svakom dobu. a "poboljsanje kvaliteta" je najgluplja fraza rodjena u istoriji ljudskog roda.

hbo vas "konsalting" :)))
maksa83 maksa83 23:56 10.11.2009

Re: Nisam

hbo vas "konsalting" :)))

Dilbert, večiti izvor mudrosti kaže na tu temu:


Dalji odgovor u sledećem komentaru pošto ne znam kako će da ispadne sa ovolikom slikom.
maksa83 maksa83 00:04 11.11.2009

Re: Nisam

hbo vas "konsalting" :)))

Dakle, konsalting. Preskočiću mudrost Geralda M. Weinberga na tu temu i idemo pravo na real life. Dakle, jedan novi kolega koji je radio neko vreme u velikoj IT konsultantskoj kući mi je objasnio kako to funkcioniše. Moram da kažem da sam imao skroz pogrešnu predstavu o tome. ; ) Elem, kaže 'vako: gro mušterija su im - banke. Banke su generalno napunjene ljudima koji žive prilično lagodno i pri tome ništa ne rade, a ovo uključuje i njihov IT sektor, tako da kad treba nešto da se napravi bivaju angažovani spoljni konsultantni u svojstvu prodžekt menadžera, iako su banke već pune kojekakvih IT šefova i šefića. Pa - IT konsultant u banci, čemu? (omaž Pižonu). Elem, tamo niko ne želi da poremeti taj idilični i delikatni balans primanja-para-i-ništa-ne-rađenja, pa ni tamošnji šefovi ne žele da se zameraju svom IT osoblju tako što bi ih poterali da nešto rade. To remeti međuljudske odnose. ; ) Kaže tip - onda na scenu stupamo mi, moj posao je bio jako prost - prizoveš k sebi člana tima, i onda mu kažeš ovako <zagrobni glas i fiksira te u oči kao zvečarka>: "ti ćeš da uradiš to-i-to do tad-i-tad. Ako do tad-i-tad ne uradiš to-i-to moraćeš da mi objasniš zašto to nisi uradio. Ako mi se objašnjenje ne svidi idem kod tvog šefa pa ćemo da vidimo šta će sa tobom dalje da bude". I tako se stvari tamo dešavaju. Zemlje u kojima je ovo radio su Nemačka i Austrija.
jednatanja jednatanja 01:36 11.11.2009

Re: Nisam

"poboljsanje kvaliteta" je najgluplja fraza rodjena u istoriji ljudskog roda.


Višnja, možda, ali se tako prodaju a delimično i uspeva. Sasvim je moguće da se prošverca i "zamazivanje očiju". Takođe, ne govorim o external konsaltingu, već o ovom unutar kompanije. Danas si deo kompanije, sutra će te nekom prodati, ugasiti odeljenje, ili ako si individua, otpustiti (i zameniti te sa external konsultantom, hehe). Vreme kad si bio odeljenje tehničke službe i uredno rešavao zadatke je prošlo, sad im moraš ponuditi nešto više. Govorim u globalu, i na osnovu onog što sam videla u svojoj kompaniji od nekih 40k radnika.
vanja.t vanja.t 01:57 11.11.2009

Re: Nisam

ja sam kod adižesa prvi put video pojam insultant, to je ovaj primer sa it iskustvom u nemačkoj i austriji i koji je polako prevazilazi termin konsultanat, iako nije popularan za širu upotrebu, ovaj izraz (kao i gornji primer) najbolje pokazuju o čemu se zapravo radi.

ali meni je interesantna teza u okviru konceptualnog pristupa, da će
Tehnička strana će biti ili automatizovana ili prepuštena zemljama (u smislu koji se podrazumevaju u outsourcing odnosima) koje je mogu nadoknaditi po nižoj ceni kao što su Indija, Kina I Filipini.

kao i
da će u bliskoj budućnosti umetnost, dizajn i konceptualan način razmišljanja (right – brain qualities) imati značajnu prednost nad naučno inženjerskim pristupom (left – brain qualities)


kako ova teza može biti održiva u budućnosti?

ovo je zapravo koncept iz osamdesetih kada su zapadne kompanije, posegle za radikalnim promenama, zadržavajući samo jezgro kompetentnosti i dislocirajući sve ostale poslovne funkcije u navedene zemlje. dobar primer za ovo su nike i beneton, recimo koji su od glomaznih proizvodnih kompanija prerasle u moderne koje su se bavile samo marketingom i distribucijom. ali to je prošlost, u budućnosti ovaj koncept nije održiv. pogotovo ne u odnosu na kinu i indiju, naprotiv, njihove proizvodne kompanije će u evropi i usa tražiti samo distributere, a to što će im prepustiti dizajn i sl. biće u funkciji pospešivanja sopstvene prodaje i profita.

o ''značajnoj prednosti'' dizajna i konceptualnog razmišljanja nad inžinjerskim pristupom nema ni govora (niti je ikad bilo), osim kao piluli da zapadni svet lakše proguta nezaustavljiv put promena ka istoku
Time Bandit Time Bandit 07:32 11.11.2009

Re: Nisam

vanja.t
kako ova teza može biti održiva u budućnosti?


Jednostavno rečeno, petljanje sa tehničkom stranom posla, sem ako nije high profile tehnologija (finansirana od strane vlade ili moćnih investitora) se ne isplati na zapadu. Ono što se isplati je razumevanje potreba korisnika (koji to mogu da plate) i prilagođavanje roba i usluga njima - čist marketing. Evo par malih primera:

a) na početku sezone sam nabavio biciklističke cipele DMT koje su čudo funkcionalnosti, dizajna i tehnologije.
Malo sam bio iznenađen kada sam video da se prave u Bosni, a ne u Italiji kao ostale koje posedujem. Potreba za takvim vrhunskim cipelama u Bosni je najverovatnije manja od dva para. Znanje kako napraviti vrhunski proizod dizajn, istraživanje novih materijala i njihove primenjljivosti, su i dalje u Italiji, ali se roba sklapa u Bosni gde je to jevtinije. Takođe, dobar marketing je obezbedio ovoj firmi prisutnost širom sveta a gde ima potrebe za njihovim proizvodom.

b) za gornjim primerom nema potrebe u Indiji jer i nema tako brzih bicikli za koje su potrebne ovako specijalističke cipele, a i gužva je u saobraćaju (da ne pominjem ogromno zagađenje u gradovima). U Kini takođe, više od dva tri para nije potrebno. Njihova vlada je razmatrala uvođenje obaveznih svetala za bicikle posle zalaska sunca, ali je od te mere odustala kada je shvatila da treba izgraditi 40 fabrika da bi se podmirile potrebe.

proizvodne kompanije će u evropi i usa tražiti samo distributere, a to što će im prepustiti dizajn i sl. biće u funkciji pospešivanja sopstvene prodaje i profita.


Ako govorimo o pojedinačnim primerima, onda je situacija raznolika i sve zavisi od strategije koja je primenjena u konkretnom slučaju.

Oni koji su prvi ušli u posao sa Indijom (govorimo o IT sektoru) već su je napustili i vratili se kući, a sve zbog insistiranja poraslih Indijskih IT provajdera na Intelectual Property pravima i prenaduvanom CMM rangiranju (reč je o kvalitetu). U međuvremenu oni su razvili modele koji će imati manje rizika i veću profitabilnost ako se kasnije primene u Kini ili negde drugde gde može da se formira kritična masa resursa neophodna za obimnije i profitabilnije poslove.

o ''značajnoj prednosti'' dizajna i konceptualnog razmišljanja nad inžinjerskim pristupom nema ni govora (niti je ikad bilo), osim kao piluli da zapadni svet lakše proguta nezaustavljiv put promena ka istoku


Knjiga Daniel Pinka Whole New Mind je popularna među studentarijom na zapadu i pišu se kritički radovi i prikazi o pretpostavkama koje su tamo iznesene. Podjednako hvale i kritike je upućeno autoru, ali ono što je sigurno je da ljudski mozak poseduje obe strane i da na jednom stepenu razvoja koji može biti različit za dve sredine (ili zemlje) prevagne valorizacija jedne strane, a za koju se predpostavlja da može ostvariti više u datom okruženju. Može se pričati o tome šta u tom konceptu nedostaje, koliko je realna, koje situacije će ga pospešiti ili omesti, itd.

Za predpostaviti je da high profile nauka i tehnologija u raznim granama neće biti transferovana ka isplativim proizvođačima jer se to ne radi ni danas (novi Fantomi se i dalje sklapaju u SAD, a proizvodnja Cesne je preseljena u Kinu da bi se dobila cena od 100k USD).

Ono što je meni bilo zanimljivo, nasuprot Konceptualnom modelu, je pristup Bayera koji je ipak u svojopj suštini konceptualistički a da se ne vidi na prvi pogled, jer favorizuje razvijanje interesa za nauku kod najmlađih.

Primer Bayera bi svakako dobrodošao i u zemlje tipa Srbije, da se pomogne malo osnovnim školama (a i na višim nivoima) od strane industrije u edukaciji i neposrednom kontaktu sa naukama.



Time Bandit Time Bandit 07:59 11.11.2009

Re: Nisam

maksa83
hbo vas "konsalting" :)))

Elem, kaže 'vako: gro mušterija su im - banke. Banke su generalno napunjene ljudima koji žive prilično lagodno i pri tome ništa ne rade, a ovo uključuje i njihov IT sektor, tako da kad treba nešto da se napravi bivaju angažovani spoljni konsultantni u svojstvu prodžekt menadžera, iako su banke već pune kojekakvih IT šefova i šefića..


Ovo je takozvani low-level consulting, tj nađi nekog da počisti ono što ti ne možeš iz ko zna kojih razloga a prvenstveno zbog odnosa u firmi - banci. Ozbiljnije konsultanske kuće se angažuju za predviđanje trenda na marketu i definisanje predloga najbolje moguće opcije koju firma-banka ima u tom trenutku ili bližoj budućnosti.

Verovali ili ne SEKA je bila predviđena u vrlo tačnoj meri i sa pripadajućim posledicama, oni koji su vodili računa o tom trendu su izbegli ili minimalizovali njene posledice veštim restruktuirianjem kada je to imalo smisla. Ili kako reče Makijaveli o tuberkulozi u njegovo vreme, ako se otkrije na vreme, a to se teško dijagnostikuje - nema problema, kasnije kada svi vide da je reč o tuberkulozi - tada je kasno...


dragan7557 dragan7557 11:52 11.11.2009

Re: Nisam


nista se nije promenilo od 15. veka naovamo i verovatno tako mora da bude.

Jeste se promenilo ali nagore, a ljudi nikako da se otarase ropstva materijalnog sveta. Upravo boravim u jednoj od tih zemalja na cije stanovnistvo se odnose ove potpuno nakaradne ideje.

Sa kojim pravom ovi CEO drk..ju ceo svet zbog i iskljucivo profita koji osim kratkotrajnog zadovoljstva i kratkog perioda uzivanja u njihovoj slaboumnosti nikome ne donosi apsolutno nista.

Sve dok ljudski rod misli profitnom glavom svaka vrsta progresa je neostvariva.
Korporacije kao Bayer zavise od kvaliteta ljudi koje upošljavaju i njihov interes je da imaju više široko obrazovanih (sa levim i desnim afinitetima) ljudi koji će održati i unaprediti njihov proizvodni koncept.

Jedini koncept koje korporacije imaju je maksimiziranje profita na stetu ljudi koji u ovom procesu nasilno ucestvuju.

Pametovanje ovakvih individua vodi u propast i dehumanizaciju ljudskog (ve ionako dehumanizovanog) drustva.

Mozak kao masina za proizvodnju profita za malu kolicinu individualnih profitera.

dragan7557 cerski
Time Bandit Time Bandit 15:19 11.11.2009

Re: Nisam

dragan7557
Jedini koncept koje korporacije imaju je maksimiziranje profita na stetu ljudi koji u ovom procesu nasilno ucestvuju.


Ima tu svega i svačega, počev od uništavanja prirodnih resursa nerazvijenih i slabije razvijenih zemalja, kolateralnih ljudskih šteta koje se mere u milionima, korupcije, pa do elitizma koji računa na usporeni razvoj siromašnih.i njihovo neminovno prihvatanje uloge koja im je namenjena.

Svakako da se treba suočiti i razumeti posledice jer to može pomoći njihovom eliminisanju ili ograničavanju u budućnosti, baš kako se to objašnjava u postavci Konceptualne ere - voditi računa o široj slici.

Dobri pokazatelj uspešnosti internacionalnih društveno ekonomskih odnosa su i ciklične i sve učestanije SEKA koje nastaju na ovom tipu profitne arogancije i ne prihvatanju promenjene društveno ekonomske realnosti.

vishnja92 vishnja92 20:40 13.11.2009

Re: Nisam

Dilbert

nasla ga, postoji i Dogbert i Catbert :)))
svasta.

ti stvarno citas te korporacijske stripove?
Черевићан Черевићан 19:26 10.11.2009

безглави ја

а’би воло углавуми вирнут'
те сагледам како она ради
и дал' сама баш шљака оцебе
јер се после, кад забрља, вади

- вишља сила, тјст небулоза
десилосе, јебемлига, грешка
- јес' блесава ,још луудиме правиш
(зврцне често ето и реч тешка)

међу нама онда - пукне веза
да ме зеза, више то ја недам
и бригаме нек’ помоћ потражи
гиљам даље . . . како умем сам
Time Bandit Time Bandit 07:39 11.11.2009

Re: безглави ја

и дал' сама баш шљака оцебе
јер се после, кад забрља, вади


Eh gosn Čer, kod Vas su izgleda obe strane podjednako razvijene (neki kažu da kad se mućne glavom onda se i to podjednako raspodeli), i kad bolje razmislim Vi ste odličan primer strogo tehničke osobe do 3pm koja se transformiše
u ovu poetsku i konceptualnu koju svi dobro poznajemo.

Hvala na druženju i poetskom prikazu
vishnja92 vishnja92 19:43 10.11.2009

ajmo sad opet:

u kom smeru se vrti tzitza?



loader loader 23:49 10.11.2009

Re: ajmo sad opet:

u kom smeru se vrti tzitza?
Tačno u smeru mojih misli :)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:13 11.11.2009

Levo, desno...

Informativna era, konceptualni model, konsalting, insultanting... sve je to OK, ama ko će da zasuče rukave i da radi.
Time Bandit Time Bandit 07:48 11.11.2009

Re: Levo, desno...

Vojislav Stojković
Informativna era, konceptualni model, konsalting, insultanting... sve je to OK, ama ko će da zasuče rukave i da radi.


Kako ko? Pa Kinezi, Indijci i drugi koji su jevtiniji a nisu skupi za održavanje.
Što kaže moj prijatelj - Najveća uvreda u referenci mi je kada se o meni govori kao hard working osobi, a ja bih hteo smart working...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana