Društvo| Kultura

SRBIJA NA DNU

Saša Zorkić RSS / 12.11.2007. u 00:47

Zgrada Kolarčeve zadužbine
Zgrada Kolarčeve zadužbine
Srbija se prilepila za dno Evrope bez ikakve nade da se od njega odlepi. Prišljemčila se, uglibila i zacementirala. Ne postoji na vidiku ni snaga, ni volja da se išta u tome promeni.

Sredinom oktobra Kolarčeva zadužbina u Beogradu je organizovala okrugli sto na temu "Društvo znanja - popularizacija kulture, nauke i umetnosti". Sto je bio zakazan za 19. oktobar, tačno na dan kada je pre 75 godina u istom zdanju bilo održano prvo predavanje.

Okupilo se nešto preko 20 izlagača, različitih zvanja i zanimanja, od filozofa, fizičara, sociologa, preko biologa, geologa itd. sve do književnika i bibliotekara. Čitava sesija mogla je da prođe u prijatnom ćaskanju starih i novih poznanika, ali nije. Bila je mnogo više od toga. Svako iz svoje oblasti iznosio je zanimljive podatke i analize, domaće i strane; pravljene su komparacije, navođena iskustva. Interesantan je bio spokoj izlagača dok su, uz osmeh, pomalo rezigniran, navodili razne primere žalosnog stanja kulture u Srbiji. A na kraju, posle iznesenih činjenica o totalnom zaostajanju, svaki je bio nagrađen toplim aplauzom.

Nije izvođen zaključak, nije bilo preporuka. Zaključak se nametao sam od sebe i bio je očigledan: Srbija se prilepila za dno Evrope bez ikakve nade da se od njega odlepi. Prišljemčila se, uglibila i zacementirala. Ne postoji na vidiku ni snaga, ni volja da se išta u tome promeni.

Preporuke su izostale jer nema nikog kome bi one bile upućene. Kome? Vladi? Pa Vladu takve stvari ne zanimaju. U samoj Vladi nauka je "deveta rupa". O da, kad zatreba biće njoj punu usta priče o nauci, ali ta Vlada i dalje za nauku izdvaja sramotnih 0,38 % od BNP. Evropska unija, u čije vrednosti i savete se Vlada kune, kaže da nauka daje svoj doprinos razvoju društva tek kada se u nju ulaže najmanje jedan posto od BNP. A naša Vlada ima u planu da taj jedan procenat dosegne 2010. godine. U planu! 2010.

Kome onda da se čovek obrati? U nekim zemljama ljudi koji imaju pretenzije da postignu nešto u nauci mogu da se obrate privredi. Ali u Srbiji privredu nauka takođe ne interesuje. Nauka i privreda u Srbiji su dva potpuno odvojena sveta. Oba rahitična i kržljava.

Teško je naći razumevanje za nauku, i kulturu uopšte, u zemlji koja se svrstala u pet najneobrazovanijih zemalja Evrope. Pedeset posto našeg stanovništva je funkcionalno nepismeno. Pedeset posto ljudi iz Srbije danas ne bi umelo da uđe u voz u Holandiji, jer živi na tehnološkom nivou parne lokomotive. Skoro 70 posto domaćinstava u Srbiji NIKAD nije koristilo Internet. Internet skup, a država još naplaćuje i PDV na računare.

Ali sve to nije najveći problem. Problem Srbije je mnogo dublji: u Srbiji vladaju iskrivljene vrednosti. Jer, novac se može zaraditi, tehnologija se može kupiti, znanje se može sticati. Međutim, ako imate iskrivljena shvatanja i iskrivljene vrednosti onda zapravo nećete ni zarađivati, ni kupovati, ni sticati znanje. Zbog toga nećete proizvoditi i, konačno, nećete se razvijati. Problem je što se u Srbiji znanje ne ceni. Da li su mi, pitao se jedan 'za stolom', potrebna naučna znanja da bih se zaposlio u Srbiji? Pa, ne, zaključio je, ta mi znanja u Srbiji nisu potrebna. "Naše društvo svoj razvoj ne vidi u sopstvenom radu, u učenju, u osvajanju znanja i u razvoju nauke, već taj razvoj vidi", kako je rekao izlagač, "u nekakvim međunarodnim okolnostima, pa smatra da će nam biti bolje ako se vežemo za ovu, ili onu zemlju". Celo društvo čeka da se nešto desi, "da nas Bog podari nekom srećom koju inače kao narod zaslužujemo", samo, eto, to nikako da se desi, ali daće Bog, samo treba strpljivo čekati. ("Samo polako", kako bi rekao naš premijer, jer, "sve što je brzo, to je i kuso".) U Srbiji znanje se ne ceni.

Zbog svega toga, prosečan čovek Srbije ima sasvim iskrivljenu predstavu o nauci. Nauka je za njega prazno teoretisanje, puko mudrovanje kojim se bave oni koji nisu sposobni za nešto drugo, važnije i pametnije. Srbija je zato pogodno tlo za paranauku, za astrologiju, numerologiju itd. To nam cveta.

Zato oni u Srbiji koji žele da se bave naukom, ne vide za to mogućnosti u ovoj zemlji pa, ako mogu, odlaze. Odliv naših stručnjaka ponovo raste. Neko je izračunao da se u poslednjih nekoliko decenija šteta koju zemlja ima zbog odlaska stručne radne snage, meri milijardama dolara. Ali koga briga za to. I zato ljudi odlaze. Ovde ih ionako niko ne ceni, a Vlada nema razumevanja za njih. Vlada se trudi da razume Guču i da tako dođe do spoznaje svog naroda. Jer, "ko ne razume Guču", kaže premijer, "ne razume Srbiju". Bre! I u pravu je, nas zaista niko i ne razume, bar ne u razvijenom svetu.  

***

Početkom naredne godine Kolarčeva zadužbina će objaviti zbornik radova sa ovog okruglog stola.

Atačmenti



Komentari (26)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jaril Jaril 01:14 12.11.2007

А решења?

Је ли у Коларцу било некаквих предлога решења? А да се нису сви свели на то да се чека влада да их реши?
jesen jesen 01:21 12.11.2007

Re: А решења?

...e bas sam i ja to pomislila....Ko ce vec jednom neko da ponudi neko resenje......svi mo skloni kritici svega i svacega ali niko nista ne predlaze....Kada bi naucnici bili organizovaniji i vrsili pritisak na vladu da dobiju novac koji im je potreban za istrazivanja....ko zna....mozda bi bilo nekog pomaka....
doktorka doktorka 01:31 12.11.2007

Re: А решења?

jesen
...e bas sam i ja to pomislila....Ko ce vec jednom neko da ponudi neko resenje......svi mo skloni kritici svega i svacega ali niko nista ne predlaze....Kada bi naucnici bili organizovaniji i vrsili pritisak na vladu da dobiju novac koji im je potreban za istrazivanja....ko zna....mozda bi bilo nekog pomaka....


da li mi to za ministra nauke imamo pijacnog prodavca , pa mu moramo dati do znanja da je ulaganje u nauku ne nedovoljno, nego smesno, posebno ako se zna da deo tih para odlazi i na plate istrazivaca.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 02:02 12.11.2007

Re: А решења?

kupuju se diplome doktora, magistara, jedni drugih se boje jer su svi kvarni i bave se mutnim radnjama. Ubijaju se javno , novinari prave tiraže, po svim vrstama blogova, i forumima samo kritike...

kod nas u srbiji došli smo najzad do zlatnog pravila :

KO IMA ZLATA PRAVI PRAVILA...

A BOGATE MOGU SAMO PAMETNI POBEDITI.... eto Vam odgovora

samo ih MALKO podržite....
blackbox blackbox 10:56 12.11.2007

Re: А решења?

da li mi to za ministra nauke imamo pijacnog prodavca , pa mu moramo dati do znanja da je ulaganje u nauku ne nedovoljno, nego smesno, posebno ako se zna da deo tih para odlazi i na plate istrazivaca

Bravo, to je pravo pitanje i odgovor.Valjda je zato ministar. Ali je i pitanje da li na mesta ministara dolaze ljudi koji su najstručniji ili partijski najposlušniji. Zato imate rotirajuće ministre koji menjaju resore da bi stalno bili ministri. Onda se ne treba čuditi što ni u jednoj oblasti nema "vidnijih pomaka", osim u oblasti koje vodi ministarstvo vera. Samo se više neznaju nadlešnosti ministarstva vera i prosvete jer su gotovo srasle pa ministar prosvete često nastupa kao ministar vera , a obojica kao članovi Sinoda .
Uostalom, šta će nama nauka kad mi hoćemo da se vratimo našoj duhovnoj obnovi i Svetosavlju, lečiće nas vrači i monasi travkama, ješćemo zdravu hranu po receptima iz srednjeg veka i tako se duhovno rasteretiti svih antisrpskih i globalističkih zapadnjačkih zala. Darvin nam odavno ne treba, a čujem da naš predstavnik u obliku Miloša Aligrudića ,navodno, nije potpisao Deklaraciju koja se suprostavlja uvođenju kreacionizma kao osnovnog učenja u škole. Pošto ne priznajemo evoluciju, iluzorno je očekivati bilo kakvu evoluciju i u mišljenju, a to znači ne treba nam mnogo nauka jer je sve iskreirano ili će umni ministri i vladike iskreirati.
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:14 12.11.2007

Re: А решења?

1. Rešenja, naravno, postoje. Na skupovima posvećenim razvoju najčešće se navode primeri Finske i ostalih severnih zemalja. Tu je, zatim, Južna Koreja itd. Sva ta rešenja se, u najkraćem, svode na što veća ulaganja u nauku i kulturu uopšte.

2. Pa to i jeste posao Vlade. Vlada je ta koja treba da stvori uslove za razvoj nauke, a ponešto i da finansira.

Saša Zorkić Saša Zorkić 11:17 12.11.2007

Re: А решења?

Pa o tom ulaganju ne odlučuje ministar. A izgleda da se mnogo i ne pita. A izgleda da se kod raspodele resora niko nije ni otimao za ministarstvo nauke. U samoj Vladi Srbije nauka nije mnogo cenjena delatnost. Nauka je Vladi na nekom devetom mestu.
Saša Zorkić Saša Zorkić 11:34 12.11.2007

Re: А решења?

Lepo ste pokazali i moja sopstvena osećnja. Ali, ako je suditi po tome šta je rečeno na Kolarcu, stvar kod nas je mnogo gora. Nisam želeo da nekog slučano pogrešno citiram i tumačim pa je zato i ovaj moj tekst samo jedna ublažena, kratka predstava onog što je na okruglom stlu u Kolarcu rečeno.

Inače, pominjao se i kreacionizam i to da smo u prethodnoj Valdi imali ministarku koja je omalovažavala teoriju evolucije i uvodila u škole kreacionizam. O tome je nadahnuto govorio dr. Tarasjev.
nsarski nsarski 14:33 12.11.2007

Re: А решења?

Od ministra nauke (u ovom slucaju jedan sposobna, kvalifikovana, i razumna osoba), se ne moze ocekivati da preko noci popravi stanje koje se kvarilo decenijama. Ministarstvo nauke zaista jeste "poslednja rupa na svirali" - nekako je ovaj izraz popularan medju srpskim politicarima - pa je sa bednom kolicinom novca veoma tesko napraviti ozbiljan pomak. Sadasnji ministar je u nasledje dobio jednu prilicno rusevnu zgradu koju treba iz temelja popravljati i renovirati.
Pre svega, u pitanju je celokupni odnos drustva prema nauci i kulturi, a svi znamo na kom nivou je taj odnos. To se videlo i na Kolarcu. Zatim, raditi nauku u izolaciji u kakvoj se mi nalazimo, je isto kao vrsiti hirurske operacije bez iggle, konca i skalpela - o drugim instrumentima da ne pricam. Pomocu stapa i kanapa, dakle. Miistarstvo tu malo sta moze da ucini i pored najbolje volje. Ovo, naravno, ne znaci da ministarstvo treba da sedi i ocajava. Uvek je moguce nesto poboljsati, makar malo.
doktorka doktorka 19:58 12.11.2007

Re: А решења?

Saša Zorkić
Pa o tom ulaganju ne odlučuje ministar. A izgleda da se mnogo i ne pita. A izgleda da se kod raspodele resora niko nije ni otimao za ministarstvo nauke. U samoj Vladi Srbije nauka nije mnogo cenjena delatnost. Nauka je Vladi na nekom devetom mestu.

pa zar nije ministar nauke u vladi srbije . kako je moguce da se velja ilic jako pita. ili dinkic.
doktorka doktorka 20:00 12.11.2007

Re: А решења?

doktorka

Saša ZorkićPa o tom ulaganju ne odlučuje ministar. A izgleda da se mnogo i ne pita. A izgleda da se kod raspodele resora niko nije ni otimao za ministarstvo nauke. U samoj Vladi Srbije nauka nije mnogo cenjena delatnost. Nauka je Vladi na nekom devetom mestu.pa zar nije ministar nauke u vladi srbije . kako je moguce da se velja ilic jako pita. ili dinkic.

fale znakovi pitanja .
d j o l e d j o l e 09:36 12.11.2007

1%

nauka daje svoj doprinos razvoju društva tek kada se u nju ulaže najmanje jedan posto od BNP
Sa vremenom, verovatno ce se udeo bnp-a koji se ulaze u nauku, kroz postojece ili neke nove mehanizme koji ce se mozda otvoriti (projekti ministarstva, ....), povecavati. Ali i tu postoji jedan detalj na koji bi, mozda, trebalo obratiti paznju.

Povecavanje udela budzeta nauke u procentu bnp-u potrebno je, mozda, ispratiti i sa promenama u nacinu, odnosno, u sistemu verifikacije rezultata istrazivanja u skladu sa kriterijuma koje ministarstvo definise (ili eu, za eu projekte) prilikom raspisivanja konkursa i dodeljivanja projekata pobednicima na konkursima. Davati veci novac bez kompletnije verifikacije ostvarenih rezultata, moze da se pretvori u nepotrebno gubljenje vremena, posto postoji mogucnost da se dobar deo sredstava bezpovratno izgubi (ranije je argument bio "daj novac nauci takva kakva je da bi prezivela nepogodu" ... ali, nijedna nepogoda ne traje vecno).

p.s.

Postoji jos jedan potencijalni problem ... tesko je proci do evropskih projekata (Tempus ...). Kada neko u tome i uspe, vise puta do sada se desavalo da se rukovodioci naucno-istrazivackih projekata zadovolje sa inicilajnim sredstvima koja dobiju od eu i batale projekat (ili cekaju da ih neko drugi umesto njih zavrsi) ... i tako blamiraju sebe (sto je manje vazno, izgleda i njima samima), ali, sto je gore, pred eu u nepovoljniji polozaj postavljaju i sve druge koji bi mogli sutra da konkurisu na nekim buducim eu konkursima za finansiranje projekata u nauci.
dracena dracena 10:00 12.11.2007

Srbija na početku

Odličan tekst o najaktuelnijoj i najvažnijoj mogućoj temi za Srbiju. O njoj sam pisala na razne načine na svim mojim blogovima. Zapravo, čitavo moje prisustvo na blogu je bilo vodjeno idejom da se u javnosti, a naročito medju ljudima koji donose odluke, probudi svest o značaju znanja. Ipak je ostalo mnogo toga što nisam uspela da objasnim, čak ni da pomenem. Zato od srca pozdravljam svaki ovakav tekst i pozivam i druge autore da ulože napor i razmotre pitanje znanja u oblasti kojom se bave i društvenom i radnom kontekstu koji ih okružuje.

Jedino mislim da kvalifikacija "Srbija na dnu" nije od velike koristi. To mi liči na fokusiranje na problem, koje autor sa punim pravom zamera i skupu u Kolarcu. Kao što će biciklista ako gleda u kamen koji mu stoji na putu sigurno udariti u njega, tako ćemo i mi gledajući neprekidno u dno na njemu i završiti (ili ostati, sasvim je svejedno).

Jako mi je drago što je pokrenuto pitanje kako pronaći rešenje. Naše društvo celokupno gledano teško pronalazi rešenja. Za to ima mnogo objektivnih i subjektivnih razloga. Prvi je što nemamo odgovarajuće navike. Godine samoupravljanja su nas naučile da neko drugi (pametniji, moćniji) treba da donosi odluke umesto nas. Na njega se nadovezuje drugi razlog, nedostatak čitavog niza sposovnosti, veština i znanja potrebnih za samo pronalaženje rešenja i još više za organizovanje tog procesa.

Medjutim, skup na Kolarcu, onako kako je ovde opisan, po svoj prilici i nije bio organizovan radi pronalaženja rešenja, nego samo radi senzibilizacije stručne javnosti na pitanja znanja. Ako sam u pravu, onda je cilj verovatno bar donekle ostvaren. Naravno, skupovi ove vrste nisu dovoljni. Potrebno je sprovesti još mnogo aktivnosti da bi se pokrenulo ozbiljno interesovanje za znanje kao resurs budućnosti. Osim toga, senzibilizacija je samo prvi korak. Za njim treba da sledi ozbiljna akcija za što širu implementaciju menadžmenta znanja u srpskim organizacijama svih vrsta. Sve ove aktivnosti treba unapred isplanirati, a svaka od njih mora da ima jasan (merljiv) cilj i precizne rokove (po fazama). Sa ovim aktivnostima treba krenuti što pre, jer neke od njih zahtevaju ozbiljne institucionalne, zakonske i kadrovske pripreme. Ovde nema (nama tako dragih) improvizacija, jer je priroda znanja takva da se njegovi procesi začas izmigolje i odu u pogrešnom pravcu.

Nauka je samo jedna od karika u lancu znanja, nikako jedina. Čak i da je nauka kod nas u idealnoj poziciji, kao što ni u kom slučaju nije, ona sama ne bi mogla da bitnije utiče na tokove znanja u zemlji. Ni najbolje zaštićena i odnegovana nauka ne predstavlja garanciju da će se u jednoj zajednici razviti ekonomija znanja. Stvari su mnogo kompleksnije nego što se na prvi pogled čini i potrebno je uspostaviti čitavu mrežu aktivnosti i mera da bi se izgradilo društvo znanja i ekonomija znanja.

Prva barijera ekonomiji znanja su monopoli, kojih kod nas ima nedopustivo mnogo. Zašto bi se Delta trudio da bilo šta menja, ako mu i ovako (uz monopol) ide savršeno dobro? Ako se pojavi neka konkurencija (koja svoje poslovanje bazira na znanju) on problem neće rešavati tako što će se nadmetati sa njom, nego tako što će je preuzeti (kupiti konkurentsku firmu).

O svemu ovom bi se moglo govoriti danima, ali bih se zasad ovde zaustavila i samo još jednom pozdravila skup na Kolarcu i pozvala organizatore da nastave u tom pravcu, ali uz unapredjivanje organizacije ovakvih aktivnosti.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:12 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Potpuno ste u pravo kada kažete "da kvalifikacija "Srbija na dnu" nije od velike koristi". To je tačno, podlegao sam svom besu i dubokom razočarenju koje sam imao slušajući izlaganja na Kolarcu. Nije problem što smo mi nepismeni i siromašni. Problem je što, bar u ovom momentu tako izgleda, nema, jednostavno nema nikakve nade za naše odlepljivanje od dna. Narod je polupismen, a Vladu interesuju samo kako će što duže ostati na vlasti. S druge strane tu Vladu bira taj polupismeni narod. Pa šta onda očekivati?

Evo nekih citata sa stola: "Srbija nema dovoljno kapaciteta za uspostavljanje društva znanja, a skromne resurse nefunkcionalno koristi jer nema ni statefiju ni izgrađenu svest o potrebi uspostavljanju društva znanja."

"Broj naučnika na 1000 stanovnika je upola manji nego u EU"

"Stepen ekonoskog razvoja iz 1989. ove godine će dostići Novi Sad. Beograd 2011, centralna Srbija za 50 godina a jugoistočni krajevi za 100 godina."

"Fundamentalo je doživotno učenje i stručno usavršavanje"

"Od naše inventivnosti nema ni govora, među zadnjima smo u Evropi i svetu po inventivnosti. Pronalazaštvo nam nije nikakvo."

Itd. Dakle, nema snage, nema volje, nema ni ambicije društva da se ovo promeni.

P.S. OK, biće mi drago da me neko uspešno demantuje.
automat automat 12:45 12.11.2007

Re: Srbija na početku

pa ajde sad molim vas odgovorite mi šta da očekujete od države kad kolarčevoj zadužbini treba min 2 i po meseca / a svi znamo da u srbiji početak godine znači februar a pošto je to ekstremno kratak mesec a i raspusti i tako verovatnije mart dakle 4 i po meseca/ da objave zbornik radova u kojima ukazuju na problem?

dobro ih ne objavljuju početkom 2009.
jesen jesen 13:09 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Dakle, nema snage, nema volje, nema ni ambicije društva da se ovo promeni.
...upravo je TO najveci problem...neki ministar je tu sporedan zato sto je po pravilu uvek neki bezveznjakovic na tom mestu....tacno je da ne mozemo uticati na izbor ministra ali bi naucna javnost morala da bude jedinstvenija i organizovanija u svojim zahtevima....delenje para iz budzeta lici na pijac pa zasto i naucnici ne bi uzeli vise ....Koliko se samo para daje strankama, to su uspeli zakonom da regulisu...ali su zato stranke to godinama trazile i na kraju dobile......ljudi iz nauke nece da se bave politikom i misle da ce neko drugi da misli o njima.....nema nista bez akcije tj nema nista na tanjiru ako se ne potrudis.....
dracena dracena 13:17 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Vidim da ću morati što pre da dovršim članak o naučenoj bespomoćnosti, budući da se, izgleda, sve vrti oko toga da li mi imamo samopouzdanja da ćemo uspeti da iskrojimo svoju bolju budućnost ili nemamo.

Oni citati koje su iznosili učesnici skupa na Kolarcu su obične floskule koje se kod nas vrte već decenijama i nisu plod promišljanja, nego su izrečene samo da se nešto kaže. Zato su one u suštini neozbiljne, pa im ne bih posvećivala preveliku pažnju.

Ovde moram da po ko zna koji put ponovim da je jako bitno da što više ljudi, naročito onih koji odlučuju, počne da misli "sistemski", tj. u više dimenzija, uz uvažavanje kompleksnosti problema i okruženja i, što je najvažnije, uz stalno uvažavanje vremenske dimenzije i dinamike procesa. (Npr. ono: "Srbija nema snage" je potpuno deplasirano sa aspekta sistemskog mišljenja. To je ukopavanje u statični analitički metod koji uopšte ne odgovara potrebama prakse, a naročito prakse 21. veka, njene užasne dinamike i nepreglednog obilja mogućnosti i opasnosti. Tek da je govornik rekao: "Srbija nema šanse ako..., a ima šanse ako..." moglo bi se reći da je počeo da razmišlja sistemski.). Da su sistemski mislili, neminovno bi došli do zaključka da mi imamo veće šanse nego Južna Koreja, a nismo daleko ni od ostalih razvijenih zemalja, bar kad se porede njihove i naše šanse. Naša prednost je što smo relativno mala zemlja, pa je, bar u početku, lakše usmeravati procese znanja, mada nisam pronašla podatak ni da su se velike i vrlo uspešne zemlje sa razvijenom ekonomijom znanja, kao što su npr. USA, Brazil itd. žalile da je to bila nemoguća misija, nego su jednostavno radile i uradile ono što treba. Nauka ima sve odgovore koji su nam potrebni, uključujući i kompletan know-how, samo treba malo čitati.

Oporavak zemlje je proces. Za taj proces uglavnom važe pravila uzrok-posledica, ali na jednom višem, daleko složenijem nivou od onih koje smo učili u školi. Da bismo stekli pravilan uvid u tu kompleksnost, od izuzetnog je značaja detaljno proučiti primere zemalja koje su uspešno podigle svoju ekonomiju (kako su uspeli) i onih neuspešnih (gde su opasnosti, koje su najčešće greške koje možemo očekivati ako ne budemo pazili). To moraju da obave stručni timovi. Ali to je tek početak. Zatim dolazi promena zakonske regulative, izgradnja potrebnih institucija, menjanje postojećih institucija, kadrovsko osposobljavanje, rad sa privredom, rad sa gradjanima.

Naša vlada ima ozbiljnih nedostataka, to je činjenica. Medjutim, i takva kakva je, uspela je da izradi strategiju održivog razvoja sa osloncem na ekonomiju znanja. To je znak da se probila svest o značaju resursa znanje i da je proces dubokih promena započeo. Teško da ga može bilo šta zaustaviti. Ali ne možemo očekivati da će se sad svaki nesposobni ministar odreći svoje fotelje "samo zato" što je vlada izradila ovu strategiju. Kao što rekoh, sve moramo da posmatramo kao dinamični proces. Gradjani utiču na vladu, ona gradjanima odredjuje u kakvom ambijentu će živeti, zatim gradjani ponovo utiču na ambijent, nauka daje informacije i znanja potrebna za promene, privreda postepeno odrasta, sve radije prihvata znanje kao svoju konkurentsku prednost... itd. Kad se kaže proces, kod nas se obično razmišlja u decenijama. Medjutim, danas su procesi veoma, veoma dinamični. Zato ni prognozu brzine razvoja koju si gore citirao ne mogu da shvatim ozbiljno. Ako se Srbija bude razvijala tako sporo, verovatno će pre propasti, nego se razviti. Takvu sporost moderna vremena ne dopuštaju. (evo još jednog primera nedostatka sistemskog mišljenja) Moje je mišljenje da ako se ozbiljno potrudimo, za 5 godina možemo da obavimo sve neophodne promene (imamo mi i nekih skrivenih resursa kojih nismo sasvim svesni), a zatim možemo da pustimo stvari da se dalje odvijaju same, naravno, uz neznatno usmeravanje sa vrha.

Ja ne kažem da je to sve lako, ali nije ni toliko teško, a naročito nije nemoguće. Osim toga, to je jedini mogući put u 21. veku. Što je od svega najlepše, na rezultate nećemo morati da čekamo 100 godina, nego će vrlo brzo za svakim učinjenim pozitivnim korakom ili merom dolaziti i adekvatni rezultati.

Nije nemoguće, samo treba raditi, a raditi nije teško kad znaš kako. (Tu preporučujem tzv. sukcesivnu aproksimaciju :)))
Saša Zorkić Saša Zorkić 20:04 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Da li su navedeni citati floskule? Ljudi su se pozivali na zvanične izvore, recimo na Republički zavod za statistiku, na statistike EU, pa zatim na izveštaje OUN itd. Ne mogu sve te izvore po sećanju tačno da navedem. Da li su to floskule ili ne može se tvrditi samo na osnovu integlarnog izlaganja.

2. Jasno je da imamo mnoge šanse, kao uostalom i svi drugi. Pa koja zemlja nema šanse? Svaka zemlja ima šanse. Ali mi te svoje šanse nikako da iskoristimo.

3. Kažete: "od izuzetnog je značaja detaljno proučiti primere zemalja koje su uspešno podigle svoju ekonomiju". Pa ti primeri su i poznati i proučeni. Nema tu tajni. Tajna može biti samo zašto te primere ne koristimo.

4. Kažete: "Moje je mišljenje da ako se ozbiljno potrudimo, za 5 godina možemo da obavimo sve neophodne promene". Pa naravno, to je jasno. Ali ključne reči su "ako se ozbiljno potrudimo". Svaka zemlja "ako se ozbiljno potrudi" može mogo da uradi. Niko to ne osporava. Problem je što se mi ne trudimo ozbiljno.

5. Kažete: "Nije nemoguće, samo treba raditi, a raditi nije teško kad znaš kako." Potpuno se slažem. Ali mi baš nešto i ne radimo. Uostalom, pogledajte rezultate.

Itd. Ma slažem se ja sa Vama, ali ključno pitanje je: koje snage su sposobne da pokrenu društvo? E taj odgovor mi fali.

Saša Zorkić Saša Zorkić 20:08 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Ha! Tačno, ali nisam siguran da je za to odgovoran Kolarac. Kolarac može da štampa tek kada rukopise dobije. Evo, prosledićemo primedbu Kolarcu. Možda će ipak moći da ubrzaju to sa zbornikom.
dracena dracena 21:42 12.11.2007

Re: Srbija na početku

Da li su navedeni citati floskule? Ljudi su se pozivali na zvanične izvore, recimo na Republički zavod za statistiku, na statistike EU, pa zatim na izveštaje OUN itd.

Moguće je da su se oni pozivali na odredjene podatke i statičke procene, tj. procene šta će se desiti ako Srbija ne učini nikakve mere da se procesi ubrzaju. Ali to su samo početni podaci i početne procene. Dalje je trebalo razraditi nekoliko mogućih pravaca razvoja (tj. nekoliko "ako")

2. Dakle, činjenica je da ima šansi, u tome se slažemo. I ja mogu sa vama da se složim da se još uvek ne koristi ni mali deo njih. Ali ako i dalje budemo stalno izgovarali neistinu da nema šanse, to nas oslobadja svake odgovornosti za propuštene šanse i one će pored nas prolaziti kao da nisu ni postojale. Moji komentari su ciljali upravo na drugačiju, korisniju vizuru.

3. Verujte mi da ti primeri nisu proučeni sa aspekta znanja, a to je najvažniji aspekt. Izuzev ako nešto u tom pogledu nije uradjeno u poslednjih godinu dana, otkad sam prestala da pratim našu literaturu.

4. i 5. MIslim slično kao i pod 2.

Sve u svemu, zaključci "nema šanse" "šanse su nam vrlo slabe" "čeka nas tegobna budućnost" koji su izneti na skupu na Kolarcu su pogrešni, neupotrebljivi u pragmatične svrhe i čak štetni.

U Srbiji postoje različite snage, pojedinci, vi, ja, i još mnogo sličnih ljudi, imamo dijasporu koja je jako spremna da pomogne svojim znanjem, zatim, razvijaju se i stranke, osnivaju se nove, sposobnije i odlučnije, sazreva svest i u državnom vrhu, pritisci da sprovedemo promene iz EU će biti sve jači itd. Nisam nerealna i nisam ni optimista ni pesimista kad pokušavam da vidim budućnost Srbije. Trudim se da sagledam što više mogućih alternativa i da učinim sve što je u mojoj moći da se realizuje ona za koju verujem da je najpovoljnija. I to je sve. Neki ljudi moje vidjenje i pristup prepoznaju i prihvataju, a neki ne. Onih prvih je na moje veliko zadovoljstvo sve više i to mi je veliko ohrabrenje da istrajem.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 16:56 12.11.2007

Mozda izraz Srbija na zacelju


nekako vise odgovara situaciji:)

Vrtimo se u krug na ovom blogu mesecima, idemo od jednog do drugog ministra/ministarstva kritikujemo ih, zajedno sa Pedsednikom Vlade, Predsednikom drzave.....Ima tu i klasicne pljuvacine i vredjanja
Sve ih je ovaj sistem iznedrio i postavio da rade to sto rade. Jednostavno oni u ovakvom sistemu i ne mogu biti drugaciji. Srbija ce ostati na zacelju Evrope, sve dok ne promeni drustveno-politicki sistem, kao sto su uradile sve
zemlje Istocne Evrope koje su usle u EU.

Nastavljanje svakodnevne nekonstruktivne kritike (kritike koja ne nudi resenja) na ovom blogu, zaista postaje besmislena rabota
mariopan mariopan 21:21 12.11.2007

Re: Mozda izraz Srbija na zacelju

Ne, problem je u tome sto je Bog pamet izgleda najpravednije podelio - svi misle da je imaju i previse. Oni koji misle da je imaju najvise , vladaju i vladali bi zauvek da se povremeno ne pojavi neko ko misli da jos nista nije naucio i zeli jos da uci i to dozivotno? E taj pomrsi konce svima i njega pod hitno mlatnu nekom mocugom po glavi da bi se prizvao pameti. Em oce da uci ..em trazi da ima iz cega da uci..pa i da ima gde da uci ..a sve to kosta . Ako bi njmu dali sve sto taj trazi , kolac koji oni medjusobno dele bio bi manji. Zato se takvi sto je brze moguce prosledjuju negde van Srbije..bilo kako. Vozovima , autobusima , kamionima zajedno sa bananama..svuda samo ne ovde da ne talasaju i da ne uznemiravaju poluuspavano i polupismeno stanovnistvo.

Sta ce prosecnom Srbinu da bude pismen? Pa da procita onolike knjige? Pa da jednog dana razume kako su ga drzali na dnu sveta jer su samo tako mogli da budu najpametniji na svetu i da vladaju? Mozda bi onda pozeleli da vise takvi ne vladaju? Eto , to je razlog sto se u Srbiji izdvaja manje od 1 % za nauku. Njima ne trebaju l;judi koji su pametniji od njih.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 21:53 12.11.2007

Re: Mozda izraz Srbija na zacelju

Njima ne trebaju l;judi koji su pametniji od njih.

Ma gospodjo da izvinite, bas mene briga ko njima treba. Oni nama ne trebaju, a ne treba nam ni njihov prevazidjeni i zastareli boljsevicko-kgbeovski rezim. Zato sam ja za to da mi vise ne razglabamo ovde svaki dan ponaosob o tim udbaskim ministrima, udbaskim bizMismenima, udbaskim popovima, udbaskim akademicima, udbaskim opozicionarima, udbaskim vodjama demokratskih stranaka.....nego da menjamo sistem, a njih i da ne spominjemo. Kad promenimo sistem ni njih vise nece biti, jer oni su produkt ovog sistema.

Svaki dan se razglaba ovde o nekoj udbaskoj budalastini. Non-stop se kritikuje, kukumavci i prenemaze. Alo bre ljudi, ocete da radite nesto, ili cete samo da kukate!!!!!!!!!!
mariopan mariopan 23:12 12.11.2007

Re: Mozda izraz Srbija na zacelju

Naravno da cemo da menjamo..eno i Dracena tako kaze i slazem se..samo ne mozemo prekoreda i kada mi hocemo nego kada raspisu izbore..dotle cemo ovako bar da artikulisemo svoje nezadovoljstvo.

Nas samo znanje moze da spase ..
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 00:01 13.11.2007

Re: Mozda izraz Srbija na zacelju

Nas samo znanje moze da spase ..

Naravno, ali tek posto se promeni sistem. Novi sistem, demokratski, po ugledu na demokratije EU, se moze napraviti SAMO znanjem, ali SAMO ako se prvo promeni drustveno-politicki sistem. Ako se ne promeni sistem, sve ce ostati isto.

samo ne mozemo prekoreda i kada mi hocemo nego kada raspisu izbore

Da bi se pobedilo na izborima treba raditi - ne samo kukumavciti i beskrajno kritikovati, vec usredsrediti se na pozitivne ciljeve:
- sta hocemo da promenimo,
- sta hocemo da izgradimo,
- na koji nacin to uraditi.

Ovo sto se radi na blogu je besmisleno kritikovanje, cista dekadencija i nihilizam.

Promenimo attitude i pogled na svet, napustimo negativan pogled na svet i zamenimo ga pozitivnim. Verujmo u ono sto zelimo. Nije dovoljno samo kritikovati i reci sta necemo - potrebno je odrediti se i precizno reci sta hocemo:)))
Biljana Cincarević Biljana Cincarević 00:13 13.11.2007

Odlican post

Srbija se prilepila za dno Evrope bez ikakve nade da se od njega odlepi. Prišljemčila se, uglibila i zacementirala. Ne postoji na vidiku ni snaga, ni volja da se išta u tome promeni.

Sredinom oktobra Kolarčeva zadužbina u Beogradu je organizovala okrugli sto na temu "Društvo znanja - popularizacija kulture, nauke i umetnosti". Sto je bio zakazan za 19. oktobar, tačno na dan kada je pre 75 godina u istom zdanju bilo održano prvo predavanje.

Okupilo se nešto preko 20 izlagača, različitih zvanja i zanimanja, od filozofa, fizičara, sociologa, preko biologa, geologa itd. sve do književnika i bibliotekara.


Divno je cuti da je palo na pamet onima koji nisu otisli iz ove zemlje, da se okupe i porazgovaraju sta nam je ciniti.
Jer svi preostali misleci ljudi, intelektualci, profesionalci nose odgovornost zasto nam je zemlja na dnu.
Jer ne cinjenjem i ne delovanjem i oslanjanjem na kljakavu Vladu, kaskacemo jos dugo u mraku za naprednim svetom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana