pritisnu ponekad odasvud.
advertajzeri,
horski pevači,
krupni lovci,
sitni prevaranti
svadjalice…mutivode
i ostali.
mnogo ih je, bre,
u tom amaterskom pozorištu.
sateraju me u sam ćošak
ni da maknem:
teskoba poraste. kriziram.
nema se kud:
stisnem restart.
i uplovim u safe mode.
a tamo na sigurnom
moj dragi, nežan skroz:
kad me obuhvati kao u oblak da me zavije.
i priča tiho o hladnoći i o samoći
a meni toplo…
i širok je on kao stepa neka
nosi me sa ramena na rame
pa zaboravim.
stihovima me budi
podseća na važne stvari,
odvede me tamo, pa me sačeka ovde.
i tu budem.
u sejf modu.
od sedmog minuta je medžik