Jubileji

Nicolae i Elena Ceauşescu: 20 godina od revolucije

Aleksandar Stosic RSS / 22.12.2009. u 00:59

ceausescu-judecat.jpg

Kada danas razmisljam o tome, mislim da je sudbina bracnog para Causesku - prvi veliki istoijski dogadjaj kojeg sam bio svestan - znacajno uticala na moj buduci razvoj, a verovatno mi i dala smernice oko toga koja ce mi polja drustva biti vazna. 

Danas samo procitao clanak Majkla Mejera o paru Čaušesku. Članak je poučan i budi neka osećanja i ukazuje na fenomene na koje izgleda ni jedna revolucija nije imuna. Meni je bilo zanimljivo čitati o tome dvadeset godina posle i razmišljajući o našoj revoluciji i načinu na koji se izvela 5. 10.2000.

Rumunski scenario, taj svirepi i brutalni, još od Francuske revolucije nevidjen i zaboravljen način smene vlasti na evropskom tlu postavlja i dalje je predmet raznih diskusija oko toga koliko je društveno prihvatljiv. Mi smo u početku bili ponosni na takozvanu smenu "bez krvi". Ubrzo smo žalili što nismo sve završili kao i Rumuni.

Članak "Čaušeskuov lov na medvede" je objavljen u listu Danas: 

Nikolae Čaušesku je voleo da lovi medvede. Sa svojom svitom, znao je često da ode u vile u Transilvaniji. Naviknut je bio na dobru sreću, ali veoma obazriv sa svojim lovcima. Obično bi vezali životinju za drvo, dali joj lek za spavanje, sakrili se u obližnje skrovište odakle je Veliki čovek pucao.

 

Jednoga dana, nisu dobro obavili svoj posao. Čaušesku je nanišao, a onda je pao unazad na mestu gde se medved, još nedovoljno opijen od sedativa, uzdigao na zadnje noge u napadačkom stavu. Čaušesku je promašio, a čak tri metka opaljena iz snajpera diktatorovih strelaca pogodila su medveda u srce. Čaušesku, međutim, nije „aplaudirao“ svojim podređenima na ovom podvigu.

Ovako bi mogla da glasi priča rumunske revolucije od pre 20 godina. Medved je zarobljeni narod zemlje koji se budio iz dubokog sna. Uznemireni car puca divlje, ali promašuje svoj cilj. Ljuti strelci sakriveni u šumi nišane i pucaju, ali ovoga puta njihova meta nije medved, već lično Čaušesku.

Kao što je slavna francuska revolucije okonačana terorom, tako je i istočnoevropsko čudo 1989. okončano krvoprolićem. Svugde drugo, činilo se kao da su komunistički režimi gotovo trčeći sišli sa vlasti. Narod koji ih je smenio slavio je uglavnom bolne pobede. Ali ne i u Rumuniji. Komunistički vladari ove zemlje naredili su snagama bezbednosti da pucaju na narod. Oni su se pokorili naredbi. Izbio je kratkotrajni građanski rat. Revolucija se preobrazila u kripto državni udar.

Sve je počelo sredinom decembra u industrijskom gradu Temišvaru, blizu mađarske granice. Kada je Čaušesku naredio miliciji da „se popne na binu i pokaže svoju snagu“ protiv onih koji su se usudilu da se usprotive predsedniku, komandiri su ga shvatili bukvalno: organizovali su paradu sa orkestrom koji maršira. Farsa se brzo preobratila u tragediju od besa diktatora. „Mislio sam na tenkove, budalo“, rekao je Čaušesku obraćajući se generalu Julijanu Vladu, preteći mu da će ga staviti ispred streljačkog odreda ukoliko ne ispuni naredbu. Te noći, približno stotinu rumunskih građana stradalo je na ulicama, dok je nekoliko stotina ranjeno.

Ostatak priče je dobro poznat istoriji. Ujutru 21. decembra, Čaušesku je izašao na balkon zgrade Centralnog komiteta smeštene u centru Bukurešta i obratio se narodu - uglavnom radničkoj klasi, koja bi po običaju na dati znak aplaudirala predsedniku. Ali nešto je krenulo naopako. Začuo se uzvik iz mase: „Te-mi-švar“, „Te-mi-švar“. Potom je usledio sudbonosni poziv, od jednog ili dvojice ljudi: „Dole Čaušesku!“

Čaušesku nikada pre nije čuo nešto ovako. Njegovo lice je prebledelo. Uzrujan, prestao je da priča, mašući stidljivo rukama, gotovo bez ikakvih gestova. Tog trenutka, istina je trajala svega nekoliko sekundi, ali to je bilo dovoljno. Stajao je otkriven. Svako na trgu i svi koji su pratili program nacionalne televizije videli su jasno. Car je bio bez odeće.

Od narednog dana, pobuna se širila svim većim gradovima. Čaušesku i njegova uspruga Elena pobegli su sa krova zgrade Centralnog komiteta belim helikopterom dok je masa opkoljavala zgradu. Sukobi su buknuli između vojske, koja je stala na stranu naroda i elemenata tajne policije lojalne Čaušeskuu. Snajperisti su pucali sa krovova a tenkovi su bili na mestu gde je danas Revolucionarni trg. Nacionalna biblioteka je bila u plamenu. Nakon trodnevne potere, na Božić te godine, diktator i njegova supruga su uhvaćeni i pogubljeni po kratkom postupku odlukom narodnog suda.

Revolucije nikada nisu onakve kako izgledaju, ali rumunska je naročito bila nejasna. Još za vreme Čaušeskovog govora, postojale su dve revolucije - jedna se odvijala javno na ulicama, a druga, borba za moć među elitama odvijala se iza scene.

To sam osetio po dolasku u Bukurešt 26. decembra. Obilazeći televizijsku stanicu, koju je opkolila nova privremena vlada nazvana Nacionalni front spasa, sreo sam i poneke zbunjene revolucionarne lidere. Mogao bih da shvatim pesnike, studente, disidente i navodno nezadovoljne vladine zvaničnike. Ali generala Stefana Grusa, šefa generalštaba koji je komandovao vojskom u Temišvaru? Novoimenovanog predsednika Jona Ilijeskua, koji je bio Čaušeskuov bivši šef propagande? Možda je bilo najčudnije prisustvo generala Viktora Stankuleskua, Čaušeskuovog miljenika koji je samo nekoliko dana ranije organizovao evakuaciju predsedničkog para sa krova zgrade Centralnog komiteta. Ostali izveštaji mu pripisuju i organizovanje suđenja za bračni par Čaušesku i streljačkog voda i pre početka pravne procedure.

A „suđenje“ je trajalo nešto manje od sat vremena. Jedva sedam minuta nakon što je pročitana presuda, egzekutori su već obavljali svoj posao. Događaj je trebalo da bude snimljen kako bi se naciji prikazao događaj narednog dana. Međutim, u žurbi kabal od kamere je istrgnut iz utičnice u trenutku kada je par izveden u dvorište gde su vojnici već pucali u njih.

Nikolae Čaušesku je ležao na leđima, u odelu i kaputu u kojem je pobegao. Njegove sivoplave oči gledale su u nebo. Elena se bila onesvestila, te je u nju pucano kada se srušila na zemlju.

 



Komentari (48)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

niccolo niccolo 08:06 22.12.2009

Da znaš da sam i ja

prvi veliki istoijski dogadjaj kojeg sam bio svestan

pomislio ovo isto kad sam video naslov bloga. A kako sam bio mali sećam se da mi nikako nije bilo jasno kako su njemu oči bile otvorene i pošto su ga streljali...
Doctor Wu Doctor Wu 08:46 22.12.2009

Re: Da znaš da sam i ja

Istini za volju , a za one koji pamte samo malo duže, samo 5 godina ranije, Čaušesku-heroj i zastave socijalističke Rumunije (iste one koja je 1989. dobila rupu) su bili slavljeni i miljenici zapadnih medija kada je Čaušesku odlučio da ne prihvati ruski poziv na bojkot Olimpijade u Los Andjelesu 1984. Kad su Rumuni umarširali na LA Coliseum, dočekale su ih prave ovacije.

Mislim da je u zamenu za to Čaušesku dobio neko povoljno reprogamiranje duga IMF-u, a čiju su otplatu obični Rumuni plaćali drastičnim redukcijama u isporuci električne energije.

Obzirom da se Temišvar nalazi i u blizini srpske (a ne samo mađarske granice, kako to piše u tekstu) mene bi zanimalo koja je u svim tim gibanjima bila uloga jugoslovenskih bezbedonosnih službi.
4krofnica 4krofnica 09:12 22.12.2009

Re: Da znaš da sam i ja

niccolo
prvi veliki istoijski dogadjaj kojeg sam bio svestanpomislio ovo isto kad sam video naslov bloga. A kako sam bio mali sećam se da mi nikako nije bilo jasno kako su njemu oči bile otvorene i pošto su ga streljali...

takodje. secam se mojih roditelja koji su bili toliko zateceni da nisu sklonili mene i sestru od televizora.
ja nezalim sto nismo isto uradili.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:47 22.12.2009

Re: Da znaš da sam i ja

Obzirom da se Temišvar nalazi i u blizini srpske (a ne samo mađarske granice, kako to piše u tekstu) mene bi zanimalo koja je u svim tim gibanjima bila uloga jugoslovenskih bezbedonosnih službi.

samo nemojte da optuzete coveka da je los novinar jer je pogresio koja je zemlja najbliza Temisvaru
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:49 22.12.2009

Re: Da znaš da sam i ja

pomislio ovo isto kad sam video naslov bloga. A kako sam bio mali sećam se da mi nikako nije bilo jasno kako su njemu oči bile otvorene i pošto su ga streljali...

eto, da se ti i ja konacno u necemu slozimo.
niccolo niccolo 09:35 23.12.2009

Re: Da znaš da sam i ja

eto, da se ti i ja konacno u necemu slozimo.

Obren Markov Obren Markov 08:39 22.12.2009

Nešto se dogodilo

... i ranije. Te, 1989. godine Čaušesku je održao govor u nekoj velikoj sali, bio je neki partijski kongres ili nešto takvo, i kamere su prikazivale frenetičan aplauz prisutnih nakon što je on završio. Svi prisutni su stajali i aplaudirali mu u ritmu... osim jednog. On je, mislim negde na balkonu, u prvom redu do prolaza, tako da se na snimku jasno vidi, samo sedeo u svojoj stolici.

Tražio sam taj snimak na Youtube, ali uzalud. Ne znam kako se taj čovek zvao, šta je bio, ni da li je preživeo. Ali mislim da je taj snimak, nastao pre događaja u Temišvaru, jasno pokazao šta se sprema.

Btw, nismo baš svi ovde bili ponosni na "smenu bez krvi".
Rejlem Rejlem 11:24 22.12.2009

Re: Nešto se dogodilo

Btw, nismo baš svi ovde bili ponosni na "smenu bez krvi".

U tom trenutku mi je posle dugih godina ludila pod SM, i prijala neka mirnija varijanta promene vlasti. Vec posle par meseci sam shvatio koliko je taj miran prelaz bio pogresan.
Rejlem Rejlem 10:15 22.12.2009

Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

prvi veliki istoijski dogadjaj kojeg sam bio svestan


Pa ne mogu reci da je za mene bio prvi, ali je bio upecatljiv. Na kraju i sokantan. Prvi veci dogadjaj koji sam kao klinac zapamtio je bio dolazak Jaruzelskog na vlast u Poljskoj. Matori su sve to pomno pratili, pa i ja. Mogu reci da sam uvek, od detinjstva, bio dobro informisan. Roditelji, koliko god da su bili protiv sistema, nikad me tim svojim opredeljenjem nisu opterecivali. Niti mi je cale uopste pricao, dok sam bio dete, sta mu se sve desavalo od 20.oktobra 1944., dugi niz godina, do pocetka 60-ih, kada su mu tek dali pasos. Biracko pravo mu je sve to vreme bilo oduzeto.
Ali tada, u detinjstvu, nisu mi pricali o tome. Ali su se trudili da budem na informisan, objasnjavali su mi to sto se desavalo kod nas, u Poljskoj, gde god. I zahvalan sam im na tome. Zahvaljujuci njima, docekao sam pad berlinskog zida ne sa strahom, vec sa solidarnoscu sa Nemcima i zadovoljstvom sto se to desilo.
A Rumunija...jos se secam guranja u malom studiju gde su defilovali Ilijesku i razni buduci vlastodrsci, a pridruzio im se odavde i Adam Puslojic. Svi u kuci smo pratili celu revoluciju. I kad se zavrsilo streljanjem, secam se da je cale samo prokomentarisao "U redu revolucija, ali ovo je jezivo."
A nas 5.10.2000? U svakom slucaju je prosao pogresno. Revolucija je ipak revolucija, a ne poligon za isprobavanje legalistickih i ustavotvornih resenja. SM nije smeo da u rezidenciji, na slobodi, ceka jos nekoliko meseci, vec je odmah morao biti zatvoren. Ali, ne vredi jadikovati. Od prvog dana, od 6. oktobra 2000, stvari su stavljane na pogresne osnove, a kasnije nakon smrti Zorana Djindjica, potpuno su krenule u suprotnom smeru. Sada je 2009, a mi se radujemo sto su vize ukinute. Zar to nije zalosno?
mikimedic mikimedic 10:54 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

A nas 5.10.2000? U svakom slucaju je prosao pogresno. Revolucija je ipak revolucija, a ne poligon za isprobavanje legalistickih i ustavotvornih resenja. SM nije smeo da u rezidenciji, na slobodi, ceka jos nekoliko meseci, vec je odmah morao biti zatvoren. Ali, ne vredi jadikovati. Od prvog dana, od 6. oktobra 2000, stvari su stavljane na pogresne osnove, a kasnije nakon smrti Zorana Djindjica, potpuno su krenule u suprotnom smeru. Sada je 2009, a mi se radujemo sto su vize ukinute. Zar to nije zalosno?


ne bih rekao da je prosao pogresno, peti oktobar se nije ni desio. sve je to bila jedna velika predstava za mase. niti mislim da su kasnije stvari stavljene na pogresne osnove -- nisu stavljene ni na kakve osnove, vec je cilj bio konstanto zadrzavanje statusa kvo, pravnog vakuma, i nestvaranja pravne drzave. to traje i dan danas.
Rejlem Rejlem 11:22 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

peti oktobar se nije ni desio. sve je to bila jedna velika predstava za mase. niti mislim da su kasnije stvari stavljene na pogresne osnove -- nisu stavljene ni na kakve osnove, vec je cilj bio konstanto zadrzavanje statusa kvo, pravnog vakuma, i nestvaranja pravne drzave. to traje i dan danas.

Slazem se. Nestvaranje pravne drzave, i nepostojanje bilo kakvog sistema u bilo cemu, su mi i ogadile nasu politicku elitu. Vise nemam ni trunke zelje da na bilo koji nacin podrzim bilo koga od njih.
Pogotovo kad se na to doda negovanje ekstremizma, tj. nedelovanje protiv istog.
margos margos 11:39 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

"U redu revolucija, ali ovo je jezivo."

Moj osećaj je bio da je taj 'haos' u Rumuniji sjajno režiran, sa sve brutalnom slikom njihovih mrtvih tela.
Zapravo, revolucija u Poljskoj je bio moj poslednji san da narod nešto radi - rade pare, službe, pojedinci. ''Solidarnost'' i Leh Valensa su bili instruirani, plaćani i podržavani od Zapada... Pariz im je bio druga kuća.
quickspacemantra quickspacemantra 14:21 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

@ margos:

Aha, hteli ste da kazzete da je "brutalna rezzija plachena slikom snevajucheg naroda kojem je Pariz druga kucha" krivac za neustavno smenjivanje simpaticcno-dostojanstvenog braccnog para? Pa, da, sasvim ima smisla!


Q
margos margos 14:33 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Izvini, Quickspacemantra - nisam te razumela. Zaista.
ivana23 ivana23 14:40 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

quickspacemantra
@ margos:
Aha, hteli ste da kazzete da je "brutalna rezzija plachena slikom snevajucheg naroda kojem je Pariz druga kucha" krivac za neustavno smenjivanje simpaticcno-dostojanstvenog braccnog para? Pa, da, sasvim ima smisla!Q

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:42 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Moj osećaj je bio da je taj 'haos' u Rumuniji sjajno režiran, sa sve brutalnom slikom njihovih mrtvih tela.
Zapravo, revolucija u Poljskoj je bio moj poslednji san da narod nešto radi - rade pare, službe, pojedinci. ''Solidarnost'' i Leh Valensa su bili instruirani, plaćani i podržavani od Zapada... Pariz im je bio druga kuća.

Margos, nisam siguran da li sam pravilno razumeo sta si htela da kazes. Da se ne bi klincovali bez razloga, voleo bih da elaboriras malo sire tvoj komentar.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:43 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Pogotovo kad se na to doda negovanje ekstremizma, tj. nedelovanje protiv istog.

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:45 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

ne bih rekao da je prosao pogresno, peti oktobar se nije ni desio. sve je to bila jedna velika predstava za mase.

pa ne bih se slozio da je bio predstava za mase, ali bih dodao da se nije ostvarrilo ni 5% onog sto smo kao drustvo idealisticki ocekivali dok smo izlazili na ulice. iskreno, meni se sve smucilo jedno 2 nedelje kasnije, kada je Korac apelovao na medije da se ne slkihtaju vise toliko novoj vlasti nego da rade svoj posao. Koliko je to bilo bolno iskren apel.
margos margos 23:40 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Margos, nisam siguran da li sam pravilno razumeo sta si htela da kazes. Da se ne bi klincovali bez razloga, voleo bih da elaboriras malo sire tvoj komentar.

Nećemo se klinčovati, nema razloga - nije tema o kojoj mogu da raspravljam, te ništa bog zna kako pametno nisam nameravala da kažem - rekla sam da je u pitanju osećaj koji sam tada imala da je sve precizno bilo izrežirano - i 'smena vlasti' i egzekucija po hitnom postupku.

A sticajem okolnosti, znam da su naši - Jugovići - obezbeđivali Leha Valensu i njegove ljude na gostovanjima u Parizu - te zato rekoh da su mi tad otišli snovi o spontanim dešavanjima naroda već verujem da se sve dobro isplanira i onda pokrene. Namerne i slučajne žrtve su unapred ukalkulisane. Surovo, al' ja to tako vidim.

Pozdrav :)
mikimedic mikimedic 23:49 22.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

pa ne bih se slozio da je bio predstava za mase, ali bih dodao da se nije ostvarrilo ni 5% onog sto smo kao drustvo idealisticki ocekivali dok smo izlazili na ulice. iskreno, meni se sve smucilo jedno 2 nedelje kasnije, kada je Korac apelovao na medije da se ne slkihtaju vise toliko novoj vlasti nego da rade svoj posao. Koliko je to bilo bolno iskren apel.


nije se ostvarilo ni 5% onoga sto su mase ocekivale, ali se zato ostvarilo 95% onoga sto su elite (organizatori) ocekivali.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 00:23 23.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Nećemo se klinčovati, nema razloga - nije tema o kojoj mogu da raspravljam, te ništa bog zna kako pametno nisam nameravala da kažem - rekla sam da je u pitanju osećaj koji sam tada imala da je sve precizno bilo izrežirano - i 'smena vlasti' i egzekucija po hitnom postupku.

Ne znam, ja i dan danas ne verujem u teorije zavere. Sve kao idealisticki verujem da svet moze da funkcionise spontano i da se drustvena pomeranja mogu desavati mimo rezija.
margos margos 01:29 23.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

Ne znam, ja i dan danas ne verujem u teorije zavere. Sve kao idealisticki verujem da svet moze da funkcionise spontano i da se drustvena pomeranja mogu desavati mimo rezija.

Definitivno nije sve režija, i čak mislim da nije svaka režija po definiciji loša - ali do promena dolazi kad se stekne kritična masa, kad i društvo i okolnosti postanu zreli za promenu.

Jedan od primera nezrelosti našeg društva je i ubistvo Đinđića. Ne verujem da je iko toliko glup da misli da je promene moguće zaustaviti - ali da su 'mangupi u našim redovima' hteli da pomute račune i dobiju na vremenu za pozicioniranje i bogaćenje - jesu.

Kad je decembra 2000 bila Konvencija DOS-a u Sava Centru, ja, nedovoljno upučena u politiku, čula sam od drugara u foajeu ''Šta drnda onaj Koštunica i pravi se veći Patrijarh od Patrijarha....'' Njemu, mnogima u politici, ali i najvećem broju građana - preskakanje tri stepenika u hodu, kako je to činio pokojni Đinđić - bilo je previše... previsoko za nivo razvoja na kom smo se nalazili. Entropija, srozavanje optimizma i entuzijazma nakon njegovog ubistva, ali i prepucavanje oko toga ko je pravi naslednik, to pokazuje.

Svako ko se bavio grupama i timovima - zna da je tim jak onoliko koliko je jaka najslabija karika. Mi smo, imali mnogo najslabijih karika, a uklonili najjaču.:(

(ovo napisah ovde i ispade trol u odnosu na glavnu temu, ali je ujedno i komentar na tvoju i Mikijevu priču)
mariopan mariopan 16:14 23.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi

ne bih rekao da je prosao pogresno, peti oktobar se nije ni desio. sve je to bila jedna velika predstava za mase. niti mislim da su kasnije stvari stavljene na pogresne osnove -- nisu stavljene ni na kakve osnove, vec je cilj bio konstanto zadrzavanje statusa kvo, pravnog vakuma, i nestvaranja pravne drzave. to traje i dan danas.

mariopan mariopan 16:28 23.12.2009

Re: Rumunija, Nemacka, Poljska, ... i mi


Ne znam, ja i dan danas ne verujem u teorije zavere.

Cak ni posto su Ameri javno rekli koliko ih je kostao 5. oktobar kod nas? Snimili dokumentarac o tome i prikazali ga na nasoj tv? Kako su oni rusili Slobu? Tako se film i zove.
Sepulturero Sepulturero 13:59 22.12.2009

Audi et altera pars

Ево једног текста написаног на десетогодишњицу али који ништа није изгубио на актуелности. Ваљда непознати аутор неће много да се наљути што се поново појављује на нету.

-----------------------
Elena i Nicolae - deset godina

Nasi "slobodni" i "nezavisni" mediji precutace, sasvim u skladu sa
svojom mutantskom misijom, desetogodisnjicu jednog ubistva, prevrata
i pojavu globalnog medijskog monstruma koji ce svojim apokrifnim
"istinama" presudjivati citavim narodima u poslednjem desetlecu
dvadesetog veka.

Decembar 1989. Sve je pocelo slobodarskim kricima madjarskog (a
cijeg bi drugog?) katolickog kapelnika, na sta ce se nadovezati
toboznji prizori "masovne grobnice" u Temisvaru. Kasnije ce se
pokazati da su za taj televizijski spektakl korisceni snimci
leseva iz temisvarske mrtvacnice na koje su CIA reziseri prosuli
citave kanistere crvene farbe. Konacno, lazni snajperisti, tenkovi,
upad u TV i hvatanje "diktatora".

Posle toga, zavrsni cin: ispitivanje, on joj povremeno dodiruje
ruku da bi je smirio. Saterani su u cosak nekog nepoznatnog lokala,
ugurani iza plasticnih stolova. Oni koji su ih isledjivali kukavicki
su se sakrili, na video snimcima cujemo samo njihove potmule
glasove. Ali kao sto to biva, ponesen iskusenjem slave jedan od
tih islednika docnije ce prodati citavu video kasetu "sudjenja",
na kojoj se pojavljuju i lica onih kojih su se igrali sudija Eleni
i Nicoaleu. Lica beznacajnih ljudi koji izgovaraju ovestale fraze
sacinjene od reci za koje je Paul Valéry govorio da imaju vecu
cenu nego smisao: "genocid", "demokratija", "sloboda"...

Cilj citave farse bio je da nas ubedi kako je Rumunija oslobodjena
jedne "diktature" i kako koraca u srecni, novi vrli svet. Malo
morgen! Pokazalo se kao i deset godina ranije sa iranskim
(ili bolje, persijskim) sahom Rezom Pahlavijem, da mutanti ne
oprastaju jednu stvar: i Pahlavi i Ceausescu su svoje zemlje
oslobodili od lihvarskih dugova i postali solventni, uz to obe
zemlje raspolazu znacajnim naftnim izvorima, a to je vec suvise
opasna stvar da ne bi bila pod Njihovom kontrolom.

Jedan od junaka tog krvavog pira postao je CNN, globalni mentalni
kontaminator. To i nije nesto novo, ali ono sto se tako vesto zeli
prikriti jeste upravo cinjenica da je TV Beograd i degenerisani
klon Staneta Dolanca koji se nalazio na njenom celu (imenom Dusan
Mitevic, klon zbog kojega su jugoboljsevici prvi put posle Drugog
svetskog rata izveli tenkove iz kasarni 9. marta 1991. poteravsi
ih ni na kog drugog nego na Beogradjane) omogucio CNN-u direktan
prenos montiranog rata na ulicama Temisvara i Bukuresta. Kao sto
je malo znano da je i udbas koji je u to vreme igrao ulogu
generalnog jugo-konzula u Temisvaru bio po zadatku svoje Sluzbe
ukljucen u sirenje "vesti o masakru u Temisvaru".

U svom tom metezu, najdirljivija i jedina nerezirana drama jeste
ona koja se desava u onoj sobici sa pocetka teksta u koju su
saterani Elena i Nicolae. On u crnom kaputu, sa kravatom i salom,
crnom koznom sapkom, poslednjim predmetom u njegovom posedu.
Njihova ljubav ponistila je tu sudsku parodiju. Snimak sudjenja
koje je trebalo da opravda krivicu i smrt sefa rumunske drzave,
zapravo je svetlo i zastrasujuce svedocanstvo o ljubavi vremesnog
para. Ljubavi koja se ispoljava jos samo kroz stiskanje ruku i
poglede. Samo nekoliko sati pre smrti... Ona je resila da umre
sa njim kao sto su to cinile supruge slavnih Rimljana ili hrabre
pratilje germanskih ratnika.

Kad ne bi uspela da obuzda svoj bes (bila je vidljivo impulsivnija
od njega), on bi nezno spustio svoju ruku na njenu, nista ne
govoreci. I nema sumnje da su oboje znali kako ce se ta sumorna
predstava vodjena u nekom oskudnom kafanskom mizanscenu zavrsiti.
Ali, uprkos tome, ni za trenutak nisu bili ponizni, niti su
pokusavali da se pravdaju, ulaguju, spasu gole zivote. Sef rumunske
drzave nikad nije priznao legitimnost tih vojnih pucista, uporno
ponavljajuci kako mu moze suditi samo Narodna skupstina.

A posle toga, slede snimci njihovih izresetanih tela, okrvavljenih
u nekom musavom snegom pokrivenom dvoristu. Nova rumunska vlast je
navrat-nanos snimila nekoliko dokumentaraca koji su svetskom javnom
mnjenju prikazali nedovrsenu betonsku palatu u centru Bukuresta,
neku vrstu bunkera ili atomskog sklonista gde su njih dvoje navodno
zeleli da se sklone. U bunkeru, snimatelji nisu propustili da otvore
i frizider da bi pokazali nekoliko kilograma kobasica i mesa. Ali
sta je to trebalo da dokaze? Korupciju? Negativnu stranu?
Izopacenost Elene i Nicolaea?

Nema sumnje da su njih dvoje bili krivi zbog nekih stvari, kao da je
moguce u biti vladar a ne biti kriv. Cak i najneviniji vodja bio je
prinudjen da nesto potpise, da ne pomiluje nekoga, da ne spasi
drugoga, ali takav je to posao. No, saterani u cosak iza plasticnih
neobrisanih stolova, neispavani, iscekujuci smrt, Elena i Nicolae
odigrali su scenu dostojnu neke od najlepsih tragedija Eshila ili
Sofokla.

Ako nista drugo, vodje "diktatorskih" i "totalitarnih" rezima barem
umeju da umiru tragicno. Podseticu da je 28. aprila 1945. godine
streljan Duce Benito Mussolini, a njegova druzbenica Clara Petacci
ostala je uz njega do poslednjeg trena i zahtevala da umre zajedno
sa njim. Za razliku od "demokratskih" vodja koji po pravilu umiru od
raka na debelom crevu.

Poput kralja Aleksandra i kraljice Drage 1903. godine, i Elena i
Nicolae 1989. godine iskasapljeni su jer su im tako presudili
funkcioneri Njihovog bratstva, bratstva internacionalnih usrecitelja
i izbavitelja.
Gospodja Klara Gospodja Klara 16:54 22.12.2009

Re: Audi et altera pars

Ako nista drugo, vodje "diktatorskih" i "totalitarnih" rezima barem
umeju da umiru tragicno. Podseticu da je 28. aprila 1945. godine
streljan Duce Benito Mussolini, a njegova druzbenica Clara Petacci
ostala je uz njega do poslednjeg trena i zahtevala da umre zajedno
sa njim. Za razliku od "demokratskih" vodja koji po pravilu umiru od
raka na debelom crevu

I za razliku od žrtava diktatorskih i totalitarnih režima koje umeju da umru uglavnom banalno i najčešće anonimno.
pnbb pnbb 20:03 22.12.2009

Re: Audi et altera pars

Nema sumnje da su njih dvoje bili krivi zbog nekih stvari,

ajde?
ma kako, siroti, ponosni par causesku...

opste je poznato da su rumuni ziveli kao u raju, a da je cnn montirala i prikazivala javnosti onu bedu
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:39 22.12.2009

Re: Audi et altera pars

I za razliku od žrtava diktatorskih i totalitarnih režima koje umeju da umru uglavnom banalno i najčešće anonimno.

recimo nebojsa starcevic
Rejlem Rejlem 09:47 23.12.2009

Re: Audi et altera pars

Aleksandar Stosic
I za razliku od žrtava diktatorskih i totalitarnih režima koje umeju da umru uglavnom banalno i najčešće anonimno.recimo nebojsa starcevic

Drago mi je da se neko setio njega.
Ubijen kod mosta, 24. decembra 1996, posle kontramitinga. Sutra je godisnjica.
Jos se secam sahrane i povorke 27. decembra 1996. Vec je bilo zabranjeno demonstriranje kolovozom, pa smo hodali trotoarom.

drug.clan drug.clan 14:41 22.12.2009

dikratori, smene i "revolucije

Revolucija ukoliko nije krvava nije revolucija jer naslednici (uglavnom clanovi-preletaci iz prethodne garniture) misle da ce proci lako kao i oni umesto kojih su dosli na vlast u revoluciji bez prolivene kapi krvi

sto se tice Ceuseskog on je bio cist primer diktatora tirana, i potpuno je ne bitno koju je ideologiju koristio kao osnovu tiranije. Tokom svoje vladavine cesto je bio omrazen i omiljen od strane istoka ali i zapada jer svi su samo gledali da ostvare neki svoj interes dok nikoga ni u jednom momentu (cak ni te 1989.) nije zanimao rumunski narod koji je grcao u bedi i ubijan pretrcavajuci u jugoslaviju. Posle te "revolucije" na vlast su dosli bivsi bliski saradnici Ceuseskog koje narod nije zanimao kao ni pre revolucije.

slicno se desilo i kod nas pre desetak godina
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:38 22.12.2009

Re: dikratori, smene i "revolucije

slicno se desilo i kod nas pre desetak godina

da, i kod nas je tiranin zatrazio da se puca na narod, ali za je za razliku od Rumuna, ovde bilo izgleda razumnijeg, ili pragmaticnijeg, sveta.Svejedno, nismo se poubijali, a malo je falilo.
Biljana 77 Biljana 77 16:42 22.12.2009

Tragovi prošlosti


Kada danas razmisljam o tome, mislim da je sudbina bracnog para Causesku - prvi veliki istoijski dogadjaj kojeg sam bio svestan - znacajno uticala na moj buduci razvoj, a verovatno mi i dala smernice oko toga koja ce mi polja drustva biti vazna.
Žao mi je što nemam pri sebi svoj dnevnik iz osnovne škole da pogledam konkretan utisak iz tog vremena. Ovako , nataložilo se svašta. Pa i ovo:
Ubrzo smo žalili što nismo sve završili kao i Rumuni.
Inače mi se uz ovu uvek vezivala i nesreća u aleksinačkom rudniku koja se desila nekih mesec dana ranije i u kojoj je stradalo devdeset rudara. Nekako mi se tragika, smrt velikog broja ljudi ova dva događaja uvezala u neki mračni čvor koji je bacio senku na veselo detinjstvo osamdesetih i polako nas uveo u mrak.
Spiridon Spiridon 18:30 22.12.2009

da li su slutili?

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:34 22.12.2009

Re: da li su slutili?

da li su slutili?

takvi ljudi ne misle o tome. Oni s prezirom gledaju na takve stvari.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:35 22.12.2009

6. oktobar

Šta god danas mislil o 6. oktobru, dobro je što mi ono dvoje naših nismo na sličan način ubili.
A, da su zaslužili, jesu.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:32 22.12.2009

Re: 6. oktobar

Šta god danas mislil o 6. oktobru, dobro je što mi ono dvoje naših nismo na sličan način ubili.
A, da su zaslužili, jesu.

Mene 6. oktobar ne znaci da su Sloba i Mira zavrse kao Nikolae i Elena, vec resiti se citavog smeca koje se nakupilo po Srbiji.Dakle, ako je 5.okt predstavljao smenu vlasti, svi naredni dani trebalo je da predstavljaju tranziciju svih drustvenih normi i smenu svih onih koji su do tog dana na bilo koji nacin vladali zemljom. Konacno, zabraniti im da se bave politikom ubuduce.
Umesto toga, imali smo Kostunicu koji je nastojao na sve moguce nacine da odrzi sistem a da se promeni samo vladar. Kako je taj vladar trebalo da bude on, sasvim je logicno zasto je tako zeleo, a bio je dovoljno pokvareno lukav da nas zajebava postojecim mehanizmima.
U rumunskom slucaju, vidim da ljudi danas najvise zale za pravdom koja nije stigla mnoge, pogotovo one koji su naredili ubistvo ljudi, a na kraju poginulo je 1000 Rumuna. Bio sam u Temisvaru i video u pesackoj zoni ljude bez nogu i ruku kako prose. Svi oni su zrtve Causeskuovog rezima. U centru grada je veliki drveni krst kao spomenik na zrtve tog bezumlja.
mikimedic mikimedic 23:54 22.12.2009

Re: 6. oktobar

Umesto toga, imali smo Kostunicu koji je nastojao na sve moguce nacine da odrzi sistem a da se promeni samo vladar. Kako je taj vladar trebalo da bude on, sasvim je logicno zasto je tako zeleo, a bio je dovoljno pokvareno lukav da nas zajebava postojecim mehanizmima.


ne bih rekao da smo imali samo kostunicu. imali smo i djindjica. a i jos gomilu oko njih...
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 00:22 23.12.2009

Re: 6. oktobar

mikimedic
Umesto toga, imali smo Kostunicu koji je nastojao na sve moguce nacine da odrzi sistem a da se promeni samo vladar. Kako je taj vladar trebalo da bude on, sasvim je logicno zasto je tako zeleo, a bio je dovoljno pokvareno lukav da nas zajebava postojecim mehanizmima.


ne bih rekao da smo imali samo kostunicu. imali smo i djindjica. a i jos gomilu oko njih...

za mene je kostunica bio mastermind kocenja svega sto bi krenulo napred.
mikimedic mikimedic 00:26 23.12.2009

Re: 6. oktobar

za mene je kostunica bio mastermind kocenja svega sto bi krenulo napred


tu se slazemo, samo ne kapiram sta je krenulo napred?

neki konkretan primer?

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 00:40 23.12.2009

Re: 6. oktobar

u se slazemo, samo ne kapiram sta je krenulo napred?

pa sama smena MIlosevica je korak napred, i umesto da krenemo da trcimo, njemu se nije menjao sistem, da drzava ne bi dozivela tektonske promene, pa ostavi markovica, pavkovica, ne raspusti JSO, i slicno. Drugo, stavi ruku nasrce pa reci da je za vreme ono malo vladavine Djindjica bili mnogo uradjenih stvari i te kako pozitivnih. Ako nista, bar su ovi nacionalisti sa bedzom i bez bedza bili u misjoj rupi i na manje od 8% na sondazama.
mikimedic mikimedic 00:52 23.12.2009

Re: 6. oktobar

pa sama smena MIlosevica je korak napred,


zaista mislis da je smena milosevica kostunicom korak napred?

pa ostavi markovica, pavkovica, ne raspusti JSO, i slicno.


koliko se secam, bio je jedan period kada je pavkovic od kostunicinog protegeea postao djindjicev?
ili smo to zaboravili?

Drugo, stavi ruku nasrce pa reci da je za vreme ono malo vladavine Djindjica bili mnogo uradjenih stvari i te kako pozitivnih.


stavljam. kojih?

Ako nista, bar su ovi nacionalisti sa bedzom i bez bedza bili u misjoj rupi i na manje od 8% na sondazama.


kad su ono bese dobili trecinu parlamenta?

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 01:08 23.12.2009

Re: 6. oktobar

zaista mislis da je smena milosevica kostunicom korak napred?

mislim, barem smo dobili smenjivost vlasti, kostunica je docekao cvetkovica i predao mu kabinet. recimo da toga nije pre bilo. A to da je sto rece Kilibarda, KOstunica je Seselj u fraku, to je tacno.

koliko se secam, bio je jedan period kada je pavkovic od kostunicinog protegeea postao djindjicev?
ili smo to zaboravili?

tacno, bio je. doduse veoma kratak, kada je pavkovic vec bio dobro usadjen, a s druge strane djinjdicu je dobro dosao kao pion u veoma uspesnoj borbi protiv kostunice.
Drugo, stavi ruku nasrce pa reci da je za vreme ono malo vladavine Djindjica bili mnogo uradjenih stvari i te kako pozitivnih.
stavljam. kojih?

pa, sada u po noci da izvlacim iz malog mozga, nit mogu nit hocu, ali jedan opsti odgovor bi bio da je zemlja isla ka EU, da se drustvo reformisalo koliko su uslovi dozvoljavali, uopste uzevsi klima u drustvu je bila pozitivna. Evo sad se setih, recimo hapsenje i isprucivanje Slobe Hagu je potez decenije. Sve u svemu on je postavio temelje na kojima zemlja i danas pociva, uveo je ono sto je normalno da svuda postoji a kod nas nije postojalo, tipa pdv, poverenja u banke, ponovo si mogao da uzimas kredite, resio je problem juga srbije..
kad su ono bese dobili trecinu parlamenta?

kad?
mikimedic mikimedic 01:30 23.12.2009

Re: 6. oktobar

mislim, barem smo dobili smenjivost vlasti, kostunica je docekao cvetkovica i predao mu kabinet. recimo da toga nije pre bilo. A to da je sto rece Kilibarda, KOstunica je Seselj u fraku, to je tacno


ok.

tacno, bio je. doduse veoma kratak, kada je pavkovic vec bio dobro usadjen, a s druge strane djinjdicu je dobro dosao kao pion u veoma uspesnoj borbi protiv kostunice.


znaci dok je pavkovic bio uz kostunicu onda je njegov ostanak bio problem, a kada je bio sa djindjicem onda nije?

pa, sada u po noci da izvlacim iz malog mozga, nit mogu nit hocu, ali jedan opsti odgovor bi bio da je zemlja isla ka EU


ide i sada.

Evo sad se setih, recimo hapsenje i isprucivanje Slobe Hagu je potez decenije.


ok.

samo mi kazi sta mislis iskreno -- koji je bio njegov motiv za tako nesto? suocenje sa ratnim zlocinima ili eliminacija politckog protivnika?

Sve u svemu on je postavio temelje na kojima zemlja i danas pociva


koje temelje? neki primer?

uveo je ono sto je normalno da svuda postoji a kod nas nije postojalo, tipa pdv, poverenja u banke, ponovo si mogao da uzimas kredite, resio je problem juga srbije..


pdv je uveden, ako ne gresim, 2005. mogao si da uzimas kredite od stranih banaka posto su domace unistene?

sto se juga srbije tice, ok. ako je to bio glavni problem srbije.
Rejlem Rejlem 09:49 23.12.2009

Re: 6. oktobar

Mene 6. oktobar ne znaci da su Sloba i Mira zavrse kao Nikolae i Elena, vec resiti se citavog smeca koje se nakupilo po Srbiji.Dakle, ako je 5.okt predstavljao smenu vlasti, svi naredni dani trebalo je da predstavljaju tranziciju svih drustvenih normi i smenu svih onih koji su do tog dana na bilo koji nacin vladali zemljom. Konacno, zabraniti im da se bave politikom ubuduce.
Umesto toga, imali smo Kostunicu koji je nastojao na sve moguce nacine da odrzi sistem a da se promeni samo vladar. Kako je taj vladar trebalo da bude on, sasvim je logicno zasto je tako zeleo, a bio je dovoljno pokvareno lukav da nas zajebava postojecim mehanizmima.

drug.clan drug.clan 14:51 23.12.2009

Re: 6. oktobar

mislim, barem smo dobili smenjivost vlasti, kostunica je docekao cvetkovica i predao mu kabinet. recimo da toga nije pre bilo. A to da je sto rece Kilibarda, KOstunica je Seselj u fraku, to je tacno.


desavalo se to i ranije
... Bozovic docekao Sainovica pa on docekao Marjanovica ....

razlike izmedju likova i programa su skoro iste
darkonduty darkonduty 02:02 23.12.2009

........

Rumunski scenario, taj svirepi i brutalni, još od Francuske revolucije nevidjen i zaboravljen način smene vlasti na evropskom tlu postavlja i dalje je predmet raznih diskusija oko toga koliko je društveno prihvatljiv.

Ok bile su tu i revolucije u Rusiji koje su daleko najtraumatičnije što se prošlog stoljeća tiče.
Mogli bismo i Mussolinija ubaciti u ovo društvo ali samo djelomično, ipak su tu u igri drugačije okolnosti.

Prevrat koji se dogodio u Rumunjskoj je definitivno najbrutalniji način okončanja jedne vlasti od Drugog svjetskog rata naovamo.
Teško da se može uspoređivati sa onim što se dogodilo u Srbiji 5. oktobra. Odnosno usporedba je moguća, ali je struktura vlasti koja je u jednom i u drugom slučaju rušena bitno različita ( kao i društvena struktura i mobilizacija).
Ne mogu se sjetiti primjera revolucijonarnog pokreta unutar poludemokracije koji je završio potpunom smjenom vladajuće strukture i likvidacijom vođe države. Bar ne na europskom kontinentu.
Dok je u slučaju sloma autoritarne/totalitarističke vlasti to potpuno izvjesan scenariji.

Zato mi je čudno da se ovdje razmišlja zašto SM nije likidiran. Bolje postaviti pitanje zbog čega je bilo nužno da se takvo nešto ne dogodi!
angie01 angie01 09:04 23.12.2009

prichaju ljudi,

kako su za vreme chausheskovih radila gradilishta-neki prvi dodavach nalaze nidzu, da moze preko noci da mu digne grad-otprilike, jer je on to svojom velichinom zasluzio-pa onda dovuche gradjevince, a ovi majstore, pa pokupe gomilu sirotinje da se penju na nezashticene skele, pa danonocno cepaju, da ovaj prvi u nizu zadivi svog predsednika.

nidza povremeno a nenajavljeno obilazio gradilishta i deshavalo se da premoreni i izgladneli radnici padnu sa skele i tu ih brzinom munje tako izlomljene i polu zive pochiste u neke shupe- dok prodje vizita, jer su predstavljali kako je sve u redu.

Videla sam neke od tih zgrada-zlokobne gradjevine, u kojima stanovi izgledaju prilichno nestandardno-kao krletke.

d pojt iz- da su se i tamo dodavachi sluzili varjantom naduvavanja bozanstva- kao i kod nas-ne da zelim da umanjim zlodela glavnih- al mi suvishe slichna situacija sa zenama krvnika- obe su aktivno uchestvovale, imale uticaj na svoje muzeve, dobile neke pochasne doktorate- s tim shto mislim da Elene nije stvarno stigla ni do srednje uzaludne, obe su decu uguravale u fazon-iznad zakona, obe imale neobichan stajling-u korist rumunske:)))

kazu da je Rumunsku revoluciju organizovala i potpomogla USA- drugachije se ona ne bi desila- barem ne do kraja,...i danas taj narod tamo ima neki strah i deluju, kao da se josh nisu oslobodili senke mraka.
itodor12 itodor12 23:27 23.12.2009

Re: prichaju ljudi,

...i danas taj narod tamo ima neki strah i deluju, kao da se josh nisu oslobodili senke mraka.


samo jedna rec... Sekuritatea

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana