Literatura

Neke amerikanske knjige, čemu?

vladimir petrovic RSS / 07.01.2010. u 08:42

                          Toliko smo izgubljeni, tako goli, tako usamljeni u Americi; beskrajna i svirepa nebesa razapela se nad nama, i nas večito napred gone, i mi nemamo zavičaja (Thomas Clayton Wolfe)

Srećan Božić! Καλά  Χριστούγεννα! (Kalá Hristúyenna). A kada još Božić padne u veseli četvrtak - eto razloga za dvostruko veselje onima koji umeju da se vesele.  Στην  υγειά  σας! (Stin iyiá sas!). Cheers!

Vredi li na najveseliji hrišćanski praznik govoriti o nekim američkim knjigama? Vredi, jer o knjigama se može u svako vreme i na svakom mestu pričati, zar ne?

Svako pisanje na tu temu, selimovićevski rečeno, veoma je teško i veoma lako; teško, jer se radi o spisateljstvu jedne značajne zemlje, spisateljstvu koje je per se dosta složeno, ma koliko izgledalo jednostavno; a, ipak, istovremeno je i lako, pošto njegov sveukupni značaj jeste takav kakav jeste - ni previše visok, ni previše nizak. Jer, svi ljudi, svuda u svetu, doživljavaju život, ali nisu svi jednako sposobni da ga dobro izraze u umetnosti, pa i u literaturi.

Sami Amerikanci smatraju da tek XX vek predstavlja glavnu epohu američkog romana, mada veruju da su i njihovi romanopisci XIX veka bili stvorili dela «koja su se odlikovala specifičnim stilom, snagom i ozbiljnošću». Bilo kako bilo, pada u oči da se, i pored mnoštva autora i knjiga u dva protekla veka, američka književnost nikada nije uzdigla do nivoa ruskih klasika, odnosno klasika ostalih evropskih velikih naroda. S tim u vezi, kao što često čujemo da osrednjost spasava mnoge pojedince (što se dogadja mnogo češće nego što to verujemo), tako možemo reći, a da pritom ne ogrešimo previše dušu, da i američku književnost spasava - osrednjost. Poredjenja radi, američka književnost je osrednja u meri u kojoj je - englesko slikarstvo osrednje; naime, poznato je da su Englezi veliki narod, ali da nikada nisu umeli da (dovoljno dobro) slikaju.

(Monika, mačkasto uskače, sa stalnim osmehom na licu: «Primećujem da jedva čekaš priliku da prebaciš Englezima kako im je slikarstvo - tanko». Ja joj, kao iz puške, odgovaram da to činim na način na koji me ona, sa svoje strane, svaki put kada joj se ukaže prilika, podseća na osrednjost - engleske kuhinje! Ističe kako, zapravo, la cuisine anglaise' ne postoji, kako nigde u svetu nema restorana sa - engleskim specijalitetima! A opet, kako Englezi imaju dobar doručak, podseća me na reči Somerseta Moma /Maugham/ da, ako stranac u Engleskoj ne želi da ostane gladan, najbolje mu je da pojede - dva engleska doručka). 

Bilo je i ima, naravno, američkih knjiga koje se pamte. Da pomenem da su mnogi od nas, u odrastanju, sa tugom ili veselošću, čitali američke knjige iz XIX veka, kao što su, recimo, plačljivo-sentimentalna 'Čika Tomina koliba', zatim 'Tom Sojer'/'Haklberi Fin', 'Kožna čarapa' i još neke. (Sećam se, kada sam ja bio nadobudni dečak, bilo je situacija u kojima sam, usred Beograda, umišljao kako mi je reka Misisipi /Mississippi/ bliža i poznatija od - Dunava!).

Ja se i danas povremeno vraćam Tvenu (Mark Twain), koji važi za najčitanijeg američkog pisca. Veoma cenjen od jednih, napadan od drugih, Tven je uvek uspevao da privuče pažnju mnogih generacija čitalaca koje su ga, svaka za sebe, smatrale savremenim piscem. Naime, njegove knjige su uvek izazivale duboka reagovanja, kako pohvalna tako i negativna, ali mu se ne osporava da je (u američkim relacijama) bio - veliki pisac. Kažu da njegova već pomenuta dela 'Haklberi Fin' i 'Tom Sojer' teraju čitaoce da se zapitaju zbog čega čovek tako retko postaje ono što je kao dečak obećavao da će - postati?

Generalno govoreći, američka književnost ima nekoliko specifičnosti u pogledu tema, kojih nema drugde, ili se bar ne manifestuju na tako izražen način:

Najpre, to je poseban problem koji je dugo mučio američku stvarnost - otvorena rasna diskriminacija prema crncima, onima koje sada zovu (u stilu: da se Vlasi ne sete) Afro-amerikancima.

Zatim, oni imaju tzv. izgubljena generacija pisaca (Ficdžerald, Hemingvej, Dos Pasos, Štajnbek i drugi), koji su se pojavili nakon Prvog svetskog rata; to su oni čiji su životi bili  započeti ratom, a potom, kroz nasilje, izrabljivanje i poniženje odvedeni u ‘izgubljeni mir'. (Prvi svetski rat za SAD je bio prilično dramatičan, ne toliko po strahotama koje su se zbivale na dalekim bojištima, koliko po naglom usponu industrije i pobedi tamošnjih kartela i trustova; ono što je izgubljena generacija zaista izgubila, bila je ta iluzija o humanom i slobodnom razvitku; njena pobuna protiv vladavine novca, što je u isti mah bila i pobuna protiv nekih anglo-saksonskih tabua, licemernih gradjanskih vrlina puritanizma. A onda je došla Velika depresija, koja je još više usložnila situaciju, odražavajući se na sve segmente američkih života).

Da pomenem i to da su pisci-doseljenici, počev od  S. Beloua, I. Singera, Č. Miloša, V. Nabokova do Džampe Lahiri, unosili (i unose) specifičan, imigrantski ton u književnost SAD, što je čini interesantnijom, obogaćujući je, ugradjujući u nju nov rečnik.

Mada mi je teško da pojedinačno govorim o važnijim američkim piscima (ne verujem da bi to nekoga baš mnogo zanimalo), ne mogu a da kratko, bar kratko, ne pomenem trojicu velikih iz XX veka - Foknera, Ficdžeralda i Hemingveja.

Svakako, najdominantnija figura americkog romana XX veka jeste Viljem Fokner (Wiliam Faulkner, 1897-1962), kako po tome što je nametnuo «jedan novi način pisanja», tako i po temama koje je izabirao, što je sve imalo uticaja na druge pisce. U više od desetak slojevitih i mnogoznačnih dela on je ocrtao društvene tradicije i moralne probleme tri generacije južnjaka, iz jednog izmišljenog okruga «sete, more i sna» (Yoknapatawpha County). Naime, teški problem crnaca je česta gradja njegovih romana; on je smatrao da Jug treba da iskupi svoju krivicu prema crnačkim robovima, pa se borio za priznavanje njihovih punih ljudskih prava, u čemu je, moglo bi se reći, najdalje otišao medju belim američkim piscima.

Medjutim, za mene lično uvek je manje važno o čemu neko piše od onoga - kako piše. Fokner važi za teškog pisca. Moglo bi se reći da on u svojim delima malo brine za čitaoce, odnosno da im postavlja visoke zahteve. Njegov jezik je teško razumljiv, rečenice su ponekad protegnute na čitave strane, a razna umetanja su učestala. Dogadjaji u knjigama su povremeno vremenski neodredjeni, pa se ne zna jesu li se ranije desili, ili ih upravo doživljavamo, zajedno sa autorom, ili će se tek zbiti. Neke njegove ličnosti nose isto ime, ili su bezimene, pa čitalac koji se ne udubi ne zna zasigurno ko šta radi, ili o kome je reč. Zato čitalac mora imati strpljenja sa Foknerom.

(Monika se ponovo javlja, da bi mi rekla šta je Andre Žid /Gide/ jednom zapisao: «Otudjenost američkih pisaca me užasava. Mislio sam da ću pomeriti pameću od bola i grozote kada sam čitao 'Svetilište' i 'Svetlost u avgustu' od Foknera... A Fokner je jedna od najvažnijih zvezda nove američke konstelacije». Medjutim, napominje da nije samo Fokner težak za čitanje, ima teških pisaca i drugde. Kaže da prosečnom Francuzu teško padaju dugačke i komplikovane rečenice Prusta, kao što je i mnogima onima, koji govore standardni engleski jezik, teško da čitaju Džojsa - što toj dvojici nije smetalo da budu i ostanu izuzetno veliki pisci).

Za Frensisa S. Ficdžeralda (F. S. Fitzgerald, 1896-1940) se kaže da je «slikar desegregacije visokog društva na Istočnoj obali SAD», zauzimajući jedno od najznačajnijih mesta u američkoj literaturi izmedju dva svetska rata. Pripadao je tzv. izgubljenoj generaciji, ali njegovo lično ogorčenje razlikovalo se od, recimo, ogorčenja Hemingveja. Jer, on je umnogome insistirao na «ličnom oslobodjenju» i traženju ličnih zadovoljstava po svaku cenu, što su mnogi tumačili kao njegovu reakciju na psihološki šok izazvan Prvim svetskim ratom u SAD. Tako, već u svom prvom delu, 'S ove strane raja', on pokazuje manifest površne i buntovničke omladine iz «ere džeza», kada se novac lako zaradjivao, uz mnogo krijumčarenja, erotizma, opijanja alkoholom. Medjutim, on uspeva, koliko-toliko, da se uzdigne, te u 'Velikom Getsbiju', svom najpriznatijem delu, piše o dubokom razočaranju čoveka koji je živeo u svetu ispunjenom snovima o bogatstvu i sjaju. Iako su mnogi autora ove knjige smatrali snobom, delo ima poruku nad kojom se treba zamisliti. A u svom poslednjem (nedovršenom) romanu 'Poslednji magnat', koje predstavlja jedno od najboljih dela o Holivudu, Ficdžerald je pokušao da prikaže komplikovani stvaralački proces radjanja jednog filma. Sve u svemu, važio je za pisca za izraženim osećajem za tragični aspekt u životu, vodio buran život, uništavajući se alkoholom i tugom, tako da je umro relativno rano, u 44. godini. (Da napomenem da je on živeo sa jednom izuzetnom ženom; imali su bogat zajednički život, pritom su se medjusobno uništavali, pa se nije znalo «da li se psetance igralo sa lavom, ili lav sa psetancem»; takve supruge nisu imali Fokner i Hemingvej).

Ernest Hemingvej (Hemingway, 1898-1961) važi za najevropskijeg od svih američkih pisaca. Njegova najbolja i najpoznatija dela (‘Zbogom oružje', ‘Sunce se ponovo radja') karakteriše napor i pokušaj čoveka, suočenog sa užasima rata i dvoličnošću društva, da pronadje «stav prema životu, stav koji mu može pružiti izvesno dostojanstvo». Naime, njegovi prvi romani direktno govore o njegovim ličnim iskustvima u Prvom svetskom ratu (smatra se da je to jedan od najboljih primera osećanja ogorčenja, kao jednog vida reagovanja na rat, u posleratnom američkom romanu). Pisao je on i o borbama sa bikovima, o lovu na divlje zveri, ribolovu na morskoj pučini, profesionalnom boksu i krijumčarenju, pokušavajući u svim tim situacijama da proveri čovekove sposobnosti da postupi «kao muškarac pod teškim okolnostima». Pritom, u njegovim delima osećaju se nagoveštaji nasilja i smrti, «koji lebde u vazduhu i vrebaju priliku da se ustreme na čoveka». Stoga, Hemingvej smatra da je za čoveka najbolje da sačeka nasilnu smrt stoički, bez jadikovanja ili vidljivoh straha, pošto je to jedini način da je - pobedi.

Za razliku od Foknerovog načina pisanja, pada u oči da je Hemingvej pisao kratke rečenice, da su njegovi dijalozi sažeti i uzdržani, što odgovara čitaocima i pruža im mogućnost da bolje shvate ono što je autor hteo da kaže. S druge strane, neki kritičari smatraju da se ponekad ima utisak da je takav sveukupni Hemingvejev stav, ustvari, bio dosta površan i ciničan.

Sada ću dozvoliti sebi da budem malo konkretniji. Postoji jedna knjiga, pisana sredinom prošlog veka, koja sam čitao sa posebnim zanimanjem (Svako ima neku svoju knjigu, zar ne?). A kako sam ja od onih koji pridaju značaja prvim rečenicama, evo kako knjiga počinje: I am an American, Chicago born - Chicago, that somber city - and go at things as I have taught myself, free-style, and will make the record in my own way: first to knock, first admitted; sometimes an innocent knock, sometimes a not so innocent. But a man's character is his fate, says Heraclitus, and in the end there isn't any way to disguise the nature of the knocks by acoustical work on the door or gloving the knuckles...Radi se o 'Doživljajima Ogija Marča' (The Adventures of Augie March, 1953), svojevrsnom bildungsromanu Sola Beloua (Saul Bellow, 1915-2005), kojidonekle liči na 'Haklberija Fina' i 'Dejvida Koperfilda' iz XIX veka. Protagonista Ogi potiče iz siromašne jevrejske porodice, iz Čikaga; nema oca i živi sa majkom, bakom i braćom. On priča priču u prvom licu, od detinjstva do vremena kada postaje zreo čovek, s tim što je savršeno jednostavan u periodu dok je dečak i dok ga još opsedaju čudne iluzije. Nije gonjen željom da uspe u životu, ili da se potvrdi u nekom zvanju, već željom da ima «život sa smislom». Smatrajući sanjarski, pomalo filozofski, da je svaka odluka za bilo šta, ustvari, gubljenje nezavisnosti, on ostaje nevezan i slobodan, iako ni sam ne zna prema kom cilju se usmerava, jer on zapravo - nema cilja. Čemu? - pita se. On je od svega pomalo - student, lopov na sitno (kraducka, recimo, knjige), usvojeni sin, skitnica, prestupnik (pomaže u švercu ilegalnih imigranata), šegrt kod ljudi u zanatima koji mu odgovaraju, tobožnji intelektualac kada je u društvu studenata, nabedjeni trockista, ljubavnik, ukrotitelj orlova, moreplovac, trgovac oružjem i ne znam šta sve još. Sujetan je, snažan, životan i često pomalo budalast (za sebe svesno kaže da je neka vrsta tikvana), ali nije namćorast i zločest; on beži od onih «ja» koje čoveku nameće svet, što nije lak zadatak. Insistira na «raznovrsnosti življenja», mada nije sasvim zadovoljan sobom, niti je siguran u duši da će ta njegova raznovrsnost dovesti do željene lične nezavisnosti. Na kraju knjige vidimo ga oženjenog, u Parizu, u okovima tudjinštine, s tim što sanja da se vrati u Ameriku i da ima decu. Medjutim, čak ni ta ideja o očinstvu ne umanjuje njegovu težnju da ostane slobodna ličnost - do kraja. Kaže: «Čovekov karakter je njegova sudbina», mada ne može jasno da odgovori na pitanje šta je to karakter, da li je on determinisan nasledjem i okolnostima, ili je dar od Boga. Ipak, shvata da se karakter stvara «unutra u čoveku», da se čovek u sebi napreže, izlaže se opasnosti i bori se, prečišćava račune, pamti uvrede, napada, vraća uvrede, poriče, blebeće, optužuje, trijumfuje, nadmudruje, sveti se, plače, istrajava, oprašta, umire i ponovo vaskrsava... Sve to sam u sebi! Posebno mi je u sećanju ostalo pitanje koje, pri kraju knjige (koju neki ubrajaju u 100 najboljih knjiga svih vremena), kada se nadje sam sa drugarom koji se vidi mesijanski predodredjenim "da spasava svet", Ogi sam sebi postavlja: "Why did I always have to fall among theoreticians?" I ja sam, neretko, bivao u situaciji da to pitanje postavljam - samom sebi.

Ima, naravno, još američkih knjiga koje sam voleo, ali ne bih sada da idem u širinu. A onda je iznenadno nešto posebno iskrslo, i nateralo me da pomenem još dve knjige, koje su veoma poznate i van SAD. A šta me je to nateralo?

Evo ovako. Vučen radoznalošću, surfovao sam po Netu i naleteo na jedan veoma zanimljiv i lako čitljiv tekst našeg uvaženog blogokolege VS. Sam Bog me je naveo na njega. Taj celoviti tekst, pisan pre dve godine, govori, na jedan vrlo duhovit i znalački način o raznim stvarima (jer, VS je izvrstan pripovedač), uključujući i američku literaturu. Elem, u razgovoru je dotaknuto i pitanje zašto se na ozbiljnim svetskim fakultetima ne predaje - 'američka književnost', a predaje se ‘evropska književnost': Prenosim delić tog razgovora: «Svi koje si pobrojao (Fokner, Vulf, Belou, Miler, Ficdžerald, Dos Pasos, Melvil, Hemigvej), zajedno sa onima koje si zaboravio, mogu da stanu u jedan semestar, a fakultet traje četiri godine. A i kakva su im dela? Melvil juri kita, onaj Hemigvejev starac Santjago peca li peca, a kad konačno nešto upeca, to mu pobegne. Kako da o takvim delima govori jedan profesor, koji drži do sebe i svojih studenata? To je literatura za kurs ribolovaca i to početnika, a ne za ozbiljan fakultet. A znaš li zašto Amerika nema velike pisce?» Nisam znao, ali nisam ni stigao da odgovorim da ne znam, jer...».

U vezi sa iznetim, moram reći da sam ja, bibliotečki crv u duši, prilično voleo baš dve pomenute knjige «iz oblasti ribolovstva», sa kojima se VS na duhovit način šali.

Najpre, moram reći da Melvilov 'Mobi Dik' (Herman Melville: Moby Dick) ima lep početak: Zovite me Ismail. Pre nekoliko godina - svejedno baš koliko - imajući malo ili nimalo novca u kesi, a nemajući ničeg naročitog što bi me zanimalo na kopnu, naumio sam da malo proplovim morem i vidim vodeni deo sveta. To je moj način da se otresem sete i uredim krvotok... Za mene je ta knjiga, iz XIX veka, bila sinonim «jednostavnog i groznog mornarskog romana», nalik na neke dobre romane Dž. Konrada, knjiga koja obradjuje večitu temu - borbu izmedju dobra i zla, kroz jednostavnu fabulu; ujedno se u njoj prikazuje čovekov nagon da ponekad drsko poželi da vodi borbu i sa onim što ga prevazilazi, te da zato mora platiti visoku cenu - svojim uništenjem.

A i Hemingvejeva knjiga 'Starac i more' (The Old Man and the Sea) je zanimljiva na svoj način. Ona počinje ovako: Bio je to starac što je sam samcit, u molom čunu, ribario u Golfskoj struji a da, eto, za osamdeset i četiri dana, nije ulovio ni jednu jedinu ribu... A kada stari ribar istrajava u veštini da ulovi ogromnu ribu, što će se dogoditi, da bi mu je potom nasilno istrgle i pojele ajkule, Hemingvej iz toga izvlači filozofski zaključak da «čovek može biti uništen, ali ne i pobedjen». (Treba imati u vidu i da je Hemingvej, u šezdesettrećoj godini, izvršio samoubistvo, verovatno sa ubudjenjem da time - pobedjuje život).

Privodeći ovo pisanje kraju, da kažem da su Amerikanci do sada dobili deset Nobelovih nagrada za književnost. Nije to mala brojka, svakako, ali ima drugih naroda koji su dobili više. Medjutim, zabeleženo je da su se, prilikom poslednje dodele te najviše svetske književne nagrade, čula američka negodovanja u stilu «zašto Nobel zaobilazi američke književnike?». Srećom, tome nije pridat neki značaj, čak su iz Nobelovog komiteta Amerikancima grubo poručili «da u svim kulturima ima dobrih književnika, ali da je američka književnost umnogome provincijalna», odnosno da je «Evropa, a ne SAD, i dalje središte književnog sveta, kao i da je kvalitet američke literature opao, jer su tamošnji pisci suviše pod uticajem svoje masovne kulture».

Evo liste Amerikanaca koji su dobili Nobelovu nagradu za književnost: 1. Sinclair Lewis (1930); 2. Eugene O'Neill (1936); 3. Pearl S. Buck (1938); 4. William Faulkner (1949); 5. ErnestHemingway (1954); 6. John Steinbeck (1962); 7. Saul Bellow (1976); 8. Isaac Bashevis Singer (1978); 9. Czeslaw Milosz (Poland/USA) (1980); 10. Toni Morrison (1993).

Do sada su Filip Rot (Philip Roth) i Dž. K. Outs (Joyce Carol Oates) već više puta bili nominovani, ali bez uspeha. Da pomenem i to da je jedna Dankinja nominovala Boba Dilana (Dylan), rok muzičara i pesnika, za Nobelovu nagradu. Iz Nobelovog komiteta je odgovoreno da ne isključuju mogućnost da bi Dilan mogao biti kvalifikovan za nagradu, uz uveravanje da bi "Nobelov komitet trebalo da bude otvoreniji u tumačenju šta jesta a šta nije književnost".

Pored Rota (čije su šanse minimalne), Outsove i Dilana, tom visokom svetskom priznanju za literature u vremenu pred nama nadaju se i sledeći američki pisci:  Cormac McCarthy (1933); Don DeLillo (1936); Thomas Pynchon (1937); Robert Stone (1937); Annie Dillard (1945); Tim O'Brien (1946); Jhumpa Lahiri (1967) i mnogi drugi. Ja lično "navijam" za Džampu Lahiri (kada joj dodje vreme), koja se bavi generacijskim konfliktima i problemima asimilacije imigranata, i koja je već dobila najveću američku nagradu (Pulitzer Prize for Fiction) za svoju prvu zbirku priča Tumač bolesti' (Interpreter of Maladies).

A povodom američkih nobelovaca da dodam nešto što izgleda trivijalno, ali što je činjenično stanje: od osam američkih nobelovaca (native-born Americans), najmanje petorica su bili, narodski rečeno, notorne pijandure, odnosno veliki zavisnici od alkohola. (Eto dokaza da ne piju do besvesti samo Rusi i Poljaci). Ako ostavimo po strani romantični stereotip umetnika koji svoje nadahnuće crpe iz alkoholičarskog zanosa, ovde se radi o onima koji su, najblažije rečeno, preterivali. U pitanju su, naravno, Ficdžerald, Hemingvej, Fokner, O'Nil i Luis (redosled je nevažan), a zna se da je i Štajnbek pijančio na veliko...

Na kraju, da kažem da sam svestan činjenice da nisam rekao sve što je trebalo reći, odnosno da nisam bar pomenuo mnoge značajne američke autore, bez kojih slika američke literature ne može biti baš kompletna. Tu mislim na Dž. Londona, T. Drajzera (Dreiser), E. Koldvela (Caldwell), Dž. Apdajka (Updike), Dž. Keruaka (Kerouac), T. Kapotea (Capote), N. Majlera (Mailer), Dž. Boldvina (Baldwin), H. Milera (Miller) i druge. A nisam pomenuo ni jednog meni prilično dragog autora - Henrija Džejmsa (Henry James), zato što ga ja i ne smatram američkim piscem (mada ga Amerikanci smatraju), jer je najveći deo svog života proveo u Evropi, gde je i umro, kao britanski državljanin.

(Monika, koja pomalo nesvesno voli da njena reč bude poslednja, kaže da nije u redu govoriti o američkoj književnoj povesti a ne pomenuti - A. E. Poa /Allan Edgar Poe/, iz XIX veka. Ovo tim pre što Amerikanci, uzdiše ona, imaju malo originalnih autora sa kojima se mogu pohvaliti. A i zna se da je on uticao na neke francuske i druge «uklete pesnike». Ja na to odgovaram, odbranaški, da lično nisam baš veliki fan Poov, setivši se pritom da je Isidora Sekulić, mada se nije mnogo bavila američkom literaturom, prevodila na srpski Poove «Avanture Gordona Pima», kao i da je pisala esej o njemu, pod nazivom «Jedan od pesnika ponora». Medjutim, za mene je Po prvenstveno - pesnik, poznat po svojoj poemi 'Gavran'a ja nisam imao nameru da ovde govorim o američkoj poeziji, već samo o romanima; ipak, dok sam to govorio, sve vreme mi je kroz uši  odzvanjao onaj morbidni refren Poovog 'Gavrana': Nikad više, Nikad više, Nikad više).

Atačmenti



Komentari (349)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ana_radmilovic ana_radmilovic 08:59 07.01.2010

preporuka

i dobro jutro
i srećan praznik



lepo leži ovaj spot uz tekst pesme i tvoj blog... čitam pažljivije malo kasnije
sad samo da te pozdravim
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:10 07.01.2010

Re: preporuka

Hvala, Ana.
Za prvu, poznati američki simboli - pita od jabuka (applepie), palica za bejzbol i neizbežna zastava. Mislim da nema naroda na svetu koji se toliko klanja svojoj zastavi

ana_radmilovic ana_radmilovic 09:24 07.01.2010

Re: preporuka

vladimir petrovic
. Mislim da nema naroda na svetu koji se toliko klanja svojoj zastavi

i ja mislim da nema :)
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:38 07.01.2010

Re: preporuka

vladimir petrovic. Mislim da nema naroda na svetu koji se toliko klanja svojoj zastavi

Ana Radmilović
... i ja mislim da nema :)


sanja_idf sanja_idf 11:01 07.01.2010

Re: preporuka

pita od jabuka (applepie)


I sve ostale vocne pite... Mmmm... na americki nacin tj.

Bili Piton Bili Piton 19:27 07.01.2010

Re: preporuka



HSR Vlado, sve najbolje, nadam se da si lepo proveo dan

Tekst ti je prilicna komadeska, samo da se javim, posle cu temeljnije da se udubim - a rekomendesjn odmah

ana_radmilovic
vladimir petrovic
. Mislim da nema naroda na svetu koji se toliko klanja svojoj zastavi

i ja mislim da nema :)


Skoro pa fetis
Filip2412 Filip2412 20:01 07.01.2010

Re: preporuka

Bili Piton

ana_radmilovic
vladimir petrovic
. Mislim da nema naroda na svetu koji se toliko klanja svojoj zastavi

i ja mislim da nema :)


Skoro pa fetis

tacno, ali ima i onih sa pragmaticnijim pogledom na zastavu
topcat topcat 09:04 07.01.2010

...

Samo da padnem u nesvijest!

Ostalo sutra. ; )))
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:13 07.01.2010

Re: ...

Topcat
... Samo da padnem u nesvijest!

Ne padaj lako, čuvaj se za važnije stvari.
niccolo niccolo 09:23 07.01.2010

Odlično primećeno

Ističe kako, zapravo, ‘la cuisine anglaise' ne postoji, kako nigde u svetu nema restorana sa - engleskim specijalitetima!

Moram da priznam da do sada nisam razmišljao o tome...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:40 07.01.2010

Re: Odlično primećeno

Niccolo
...Moram da priznam da do sada nisam razmišljao o tome...




Dobro, nisu sve baš takve, ali...
maksa83 maksa83 10:44 07.01.2010

Re: Odlično primećeno

niccolo
Ističe kako, zapravo, ‘la cuisine anglaise' ne postoji, kako nigde u svetu nema restorana sa - engleskim specijalitetima!

Moram da priznam da do sada nisam razmišljao o tome...

To je zapravo istina - engl. kuhinja je popriličan horor, ali imaju svoje vrlo vrlo svetle (doduše visokokalorijske) momente.

Npr. Egg Bacon Chips And Beans.

(Baja ima blog koji se bavi isključivo recenzijama lokala na osnovu ovog jela).
niccolo niccolo 18:07 07.01.2010

Re: Odlično primećeno

To je zapravo istina

Naravno da je istina, samo nisam razmišljao o tome do sada
ali imaju svoje vrlo vrlo svetle (doduše visokokalorijske) momente.

Kako se ono kaže, i ćorava koka...
Dobro, nisu sve baš takve, ali...

To je zato što ne piju dovoljne količine dobrog vina
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:13 07.01.2010

Re: Odlično primećeno

Niccolo
... To je zato što ne piju dovoljne količine dobrog vina

To je (umnogome) to.
miloradkakmar miloradkakmar 09:33 07.01.2010

Srećan

ti Božić i veseli četvrtak.
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:35 07.01.2010

Re: Srećan

Hvala, Milorade.
I ja tebi želim - mnogo veselja.
dirtyharry dirtyharry 09:49 07.01.2010

Srećan Božić

vidim da si poranio. Kod mene u kraju kažu da ono što radiš danas u toku dana to ćeš da radiš i preko cele godine. Pa izgleda da će naredna godina za tebe baš da bude blogerska .

Inače od ovih amerikanskijeh spisatelja čitam samo neke novokomponovane u zadnje vreme i to uglavnom epsku fantastiku. Ova svakodnevna naučna fantastika mi je dovoljna pa ne moram da je jurim po knjigama
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:32 07.01.2010

Re: Srećan Božić

Dirtyharry
... vidim da si poranio. Kod mene u kraju kažu da ono što radiš danas u toku dana to ćeš da radiš i preko cele godine. Pa izgleda da će naredna godina za tebe baš da bude blogerska

Nema odmora dok traje obnova, he, he, he... Blogerski posao nije rudarski posao, ali je - težak, zar ne?
ana_radmilovic ana_radmilovic 09:51 07.01.2010

a ima i ovaj

Eugene O'Neill - Judžin o Nil

gordanac gordanac 09:55 07.01.2010

: a ima i ovaj

ana_radmilovic:
a ima i ovaj

Eugene O'Neill - Judžin o Nil


Kako - Eugene O` Neill ?

Zar nije Tennessee Williams ?
Ili ja nešto ne znam i ne razumem šta si htela da kažeš...?

nsarski nsarski 10:01 07.01.2010

Re: a ima i ovaj

ana_radmilovic
Eugene O'Neill - Judžin o Nil


Ima i Tenesi Vilijams, ali naš je Horatio odlucio da pise o nekim amerikanskim knjigama, cemu?

Potom, na ovaj davno najavljeni blog smo duze cekali, cemu?
nsarski nsarski 10:02 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

Kako - Eugene O` Neill ?

Zar nije Tennessee Williams ?

Al' si brza!
gordanac gordanac 10:07 07.01.2010

:))

nsarski
Kako - Eugene O` Neill ?

Zar nije Tennessee Williams ?

Al' si brza!

:))))
Tak`e smo ti mi Evropljanke, a iz Nova Sada
I know my Tennessee W., methinks...
mirelarado mirelarado 10:29 07.01.2010

Re: :))

Има и Јуџин О' Нил, Дуго путовање у ноћ:



Још се игра у Атељеу 212:

vladimir petrovic vladimir petrovic 10:31 07.01.2010

Re: a ima i ovaj

Nsarski
...ali naš je Horatio odlucio da pise o nekim amerikanskim knjigama, cemu?

Tačno, reč je samo o romanima.
Ali, lično, manje mi je žao što nisam mogao da idem i na drame, nego što nisam mogao da govorim o poeziji.
Ne može se sve u jednom cugu.
Potom, na ovaj davno najavljeni blog smo duze cekali, cemu?

Primedba je na mestu, ali nisam mogao ranije... Oko blagdana, kako bi to rekli Hrvati, bio sam odsutan, odnosno bavio se nekim drugim stvarima... Tek sada sam se vratio i ukalupljujem se u ...

Nego, sećam se da si bio izrazio malo zaprepašćenje kod moje (brzoplete) najave da ću se baviti "lakim Amerima"... To me je bilo malo uplašilo - da će izbiti na videlo moja urodjena površnost (sklon sam da ponekad u to poverujem) , pa sam pokušavao, u okviru mojih nevelikih mogućnosti, da tekst balansiram, he, he, he...
(Pritom, imam u vidu neke rečenice koje je izgovarao Ogi Marš, kao što su: It was often that way with me, that people would feel the world owed me distinctness. Ili: Even more than love, I need my sense of distinctness

Neki su voleli Elvisa
ana_radmilovic ana_radmilovic 10:50 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

gordanac
Kako - Eugene O` Neill ?Zar nije Tennessee Williams ?Ili ja nešto ne znam i ne razumem šta si htela da kažeš...?


nema se što za razumet' gordanac - greška. razmišljam o o'nilu, a onda mi pade na pamet "tramvaj zvani želja", a kako sam ionako sve to gledala & čitala pre nekih 300 godina.... bolje da se ne pravdam, zaboravnos', dekoncentrisanos' i brzopletos' shame on me
maksa83 maksa83 10:54 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

Zar nije Tennessee Williams ?

I meni isto upalo u oči odsustvo Tenesi Vilijamsa.

Vidim Pižone, opet utabanim mejnstrim stazama.

Kamo ih Tomas Pinčon, Ayn Rand, Kurt Vonnegut Jr. itd.?
Nisu bili dovoljno blizu Nobela, nisu dovoljno dugo mrtvi, nisu dovoljno smorili? (ok, Ayn Rand se bar potrudila oko ovog poslednjeg)

Kamo ga (podseti me sad onaj blog o Džarmušu) - Walt Whitman?

Amerika je velika i živopisna zemlja, pravi puno muzike i puno knjiga, ne bih joj po tom pitanju spočitavao inferiornost u odnosu na Evropu.
ana_radmilovic ana_radmilovic 10:57 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

maksa83
Amerika je velika i živopisna zemlja,.


u to ime

vladimir petrovic vladimir petrovic 11:29 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

Maksa
...I meni isto upalo u oči odsustvo Tenesi Vilijamsa.

Kamo ga (podseti me sad onaj blog o Džarmušu) - Walt Whitman?

Već sam gore rekao da sam izostavio dramaturge i pesnike.
Da sam hteo da pominjem T. Vilijamsa, onda sam morao i A. Milera, E. Olbija, J. O'Nila i još neke.
Da sam hteo da pominjem Vitmena (žao mi je što nisam, on zaslužuje poseban blog), morao sam da pominjem Dikinsonovu, pa i Silviju Plat, Eliota pa i Čarlsa Simića...
Kamo ih Tomas Pinčon, Ayn Rand, Kurt Vonnegut Jr. itd.?

T. Pinčona sam pomenuo (računa se i samo pominjanje). Priznajem, trebalo je da pomenem K. Vonegata, mada ima još onih koje sam zaboravio i da nabrojim... Zato cenim svako ukazivanje u tom smislu u komentarima.
Vidim Pižone, opet utabanim mejnstrim stazama.

Hm Ovo nije baš toliko zbog toga što nemam hrabrosti da se hvatam u koštac sa manje poznatima, već zato što nikada nije na odmet podsetiti se na ono što znamo, a često znamo površno, ili zaboravljamo.

Tu već ulazimo u onu puzzle - da li je bolje poznavati desetak pisaca jedne nacionalne književnosti, ali prilično dobro, ili ih znati pedesetak, ali površno?

pravi puno muzike i puno knjiga, ne bih joj po tom pitanju spočitavao inferiornost u odnosu na Evropu.

Well, ja jesam prilično evrocentričan, priznajem...

Ponavljam, ovo je post o "nekim" knjigama, a ne uopšteno o - Amerikancima.

Ja lično ne bih smeo da diram njihovu muziku, za to nisam dovoljno kompetentan, osim da uživam u njoj. Ni u filmsku industriju...

A što se literature tiče, ostajem pri tome da su inferiorni (o, da, da!) u odnosu na Evropu... ja sam još bio blag u tom ukazivanju.
gordanac gordanac 11:29 07.01.2010

: : a ima i ovaj

ana_radmilovic
gordanac
Kako - Eugene O` Neill ?Zar nije Tennessee Williams ?Ili ja nešto ne znam i ne razumem šta si htela da kažeš...?


nema se što za razumet' gordanac - greška. razmišljam o o'nilu, a onda mi pade na pamet "tramvaj zvani želja", a kako sam ionako sve to gledala & čitala pre nekih 300 godina.... bolje da se ne pravdam, zaboravnos', dekoncentrisanos' i brzopletos' shame on me

No shame - no reason for, methinks again :))
dešava se i to...
Thx za pojašnjenje.

A kad već pišem komentar, imam jedno dvatri pitanja za Vladimira Petrovića, a s željom za malko pojašnjenja o sledećem:

...Jer, svi ljudi, svuda u svetu, doživljavaju život, ali nisu svi jednako sposobni da ga dobro izraze u umetnosti, pa i u literaturi....
:

Da li to znači da ti misliš da pisci Amerike, kao "zajedničku osobinu", imaju veću "ukupnu nesposobnost" nego pisci drugih država (ili regija ili kako god...) ?
I u odnosu na čega (koga, šta..) ti meriš po tome njihovu "osrednjost" ? Gde to žive pisci (umetnici) sa "sposobnošću" da "život dobro izraze u umetnosti, pa i u literaturi" ?

Ja se i danas povremeno vraćam Tvenu (Mark Twain), koji važi za najčitanijeg američkog pisca. Veoma cenjen od jednih, napadan od drugih, Tven je uvek uspevao da privuče pažnju mnogih generacija čitalaca koje su ga, svaka za sebe, smatrale savremenim piscem. Naime, njegove knjige su uvek izazivale duboka reagovanja, kako pohvalna tako i negativna, ali mu se ne osporava da je (u američkim relacijama) bio - veliki pisac. Kažu da njegova već pomenuta dela 'Haklberi Fin' i 'Tom Sojer' teraju čitaoce da se zapitaju zbog čega čovek tako retko postaje ono što je kao dečak obećavao da će - postati?


U Americi mu se osporava (ako je to uopšte važno za pisanje posta - msleeeeem, tvoj dnevnik, tvoja stvar, ali osporavanje njega je - činjenica, u Americi, nema ga ni u lektirama...)
Ko kaže ovaj stav o Sawyer&Finn ? (italic u citatu)

Ernest Hemingvej (Hemingway, 1898-1961) važi za najevropskijeg od svih američkih pisaca. Njegova najbolja i najpoznatija dela (‘Zbogom oružje', ‘Sunce se ponovo radja') karakteriše napor i pokušaj čoveka, suočenog sa užasima rata i dvoličnošću društva, da pronadje «stav prema životu, stav koji mu može pružiti izvesno dostojanstvo».


Ako je ovo tačno (jasno je da ja mislim da nije, ali to nema veze) - kakve to veze ima sa činjenicom da njegove knjige pripadaju američkoj književnosti ? I zašto odredba "najevropskiji od..." treba da bude - pozitivna ?

Privodeći ovo pisanje kraju, da kažem da su Amerikanci do sada dobili deset Nobelovih nagrada za književnost. Nije to mala brojka, svakako, ali ima drugih naroda koji su dobili više.


Kojih drugih naroda ? Pogotovo i s obzirom ako pogledaš knjige sa engleskog govornog područja, meni je komplikovano da prebrojim, moguće je da je tačno, zato pitam.
vladimir petrovic vladimir petrovic 12:07 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Gordanac
... Da li to znači da ti misliš da pisci Amerike, kao "zajedničku osobinu", imaju veću "ukupnu nesposobnost" nego pisci drugih država (ili regija ili kako god...) ?

Ovo što sam ja rekao jeste jedna generalna konstatacija (ne može se bez generalisanja), kao pokušaj da se shvati da i veliki narodi - nisu veliki u svemu (zato sam sebi dozvolio da se malo šegačim sa engleskim slikarstvom, mada i oni imaju nekoliko solidnih slikara; medjutim, oni nisu na nivou Holandjana, Italijana, Francuza i drugih). Uzmimo Ruse: oni su jači u literaturi nego u slikarstvu, zar ne?
I u odnosu na čega (koga, šta..) ti meriš po tome njihovu "osrednjost" ? Gde to žive pisci (umetnici) sa "sposobnošću" da "život dobro izraze u umetnosti, pa i u literaturi" ?

Znam da može delovati pomalo pežorativno moje korišćenje reči "osrednjost", ali moja inicijalna ideja je bila u tome da iznesem svoj stav da je američka književnost u odnosu na evropsku književnost - slabija. Mada, ima dobrih knjiga, tu i tamo.
U Americi mu se osporava..., ali osporavanje njega je - činjenica, u Americi, nema ga ni u lektirama... Ko kaže ovaj stav o Sawyer&Finn Ako je ovo tačno (jasno je da ja mislim da nije, ali to nema veze) - kakve to veze ima sa činjenicom da njegove knjige pripadaju američkoj književnosti ?

Mislim da je u redu to što sam napisao oko Tvena. On jeste, u američkim relacijama, veliki književnik. Uostalom, nema studije o američkoj književnosti koja to ne pominjem, pa makar u stilu Žida, koji je na pitanje ko je najveći francuski pesnik, odgovorio: "Nažalost (Helas!) - Viktor Igo", jer on, Žid nije voleo Igoa.
Ponavljam, Tven slovi i za najčitanijeg američkog pisca, pa time i najpoznatijeg, što, naravno, ne znači i najcenjenijeg.

I zašto odredba "najevropskiji od..." treba da bude - pozitivna ?

Zato što je evropska književnost bolja od američke, kao što sam već rekao, he, he, he... U Evropi se zna da je Fokner težak, da nije "evropski", ali mu se uglavnom ne osporava veličina. Svaki iole ozbiljan evropski analitičar pokazaće prstom u Foknera kada se govori o američkim literarnim velikanima... Pre nego na "evropskog" Hemingveja, iako su obojica veliki.
Amerikanci do sada dobili deset Nobelovih nagrada za književnost. Nije to mala brojka, svakako, ali ima drugih naroda koji su dobili više.
Kojih drugih naroda ? Pogotovo i s obzirom ako pogledaš knjige


Kojih drugih naroda? Imao sam u vidu Francuze. Oni su nakupili 16 Nobela.

(... ako je to uopšte važno za pisanje posta - msleeeeem, tvoj dnevnik, tvoja stvar,

Mada nastojim da odgovorno pišem na blogu, ukazujem da je moja primarna svrha da pričam, pa i da informišem, a ne da dokazujem. ili mi to nije primarni cilj. Volim ja ponekad i da udjem u polemiku, braneći svoje stavove, naravno, ili ih bar objašnjavajući, ali samo ako mi je stalo da nešto više saznam, odnosno da pokupim od drugoga neke ideje za razmišljanje. Dakle, pišem bez naučnih pretenzija... jer, ovo je samo blog.

P. S. Hvala na ovim primedbama. One pokazuju da i o poznatima (imam u vidu da mi Maksa, uslovno rečeno, zameri što sam se držao mejnstrima) možemo ne samo imati različita mišljenja, već se uvek dopunjavati... A to je jedna od odličnih strana bloga, zar ne?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 12:41 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

Amerika je velika i živopisna zemlja, pravi puno muzike i puno knjiga, ne bih joj po tom pitanju spočitavao inferiornost u odnosu na Evropu

so fucking true!

ps. ja volim ovog sto jos nije umro...nadam se da nece skoro.
gordanac gordanac 13:01 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

aha
i
OK
ondaK evo malko sporenja sa odgovorima:

Ovo što sam ja rekao jeste jedna generalna konstatacija (ne može se bez generalisanja), kao pokušaj da se shvati da i veliki narodi - nisu veliki u svemu (zato sam sebi dozvolio da se malo šegačim sa engleskim slikarstvom, mada i oni imaju nekoliko solidnih slikara; medjutim, oni nisu na nivou Holandjana, Italijana, Francuza i drugih). Uzmimo Ruse: oni su jači u literaturi nego u slikarstvu, zar ne?


Vladimire, MORA BEZ GENERALISANJA. Svaka generalizacija podrazumeva i znači da nečemu (čemu god) definišeš SAMO JEDNU KARAKTERISTIKU i - onda daješ ocenu, procenu,.sud ...(utisak, stav, bilo šta...) SAMO na osnovu te jedne karakteristike. To je osnov i početak svake diskriminacije i jedini način da umesto analize "uletiš" u stereotipe, zarobiš se predrasudom.
Nema ama baš nijedne teme o kojoj želiš dijalog, a da SE SME generalizovati, Ili ti je do dijaloga ili do generalizacije, ne može oba.
Na svoje predrasude imaš, naravno, pravo, kao i svi mi drugi...
Dočim - na promociju predrasuda - to već ne, bar ne bez otpora

Znam da može delovati pomalo pežorativno moje korišćenje reči "osrednjost", ali moja inicijalna ideja je bila u tome da iznesem svoj stav da je američka književnost u odnosu na evropsku književnost - inferiorna. Mada, ima dobrih knjiga, tu i tamo.


Ne može, Vladimire, ne može "inferiorna" na bilo kom javnom prostoru, bar ne (ponovo) bez otpora, jer ako ima nešto "inferiorno", ondaK ima i "superiorno", a od takvog stava o literaturi do identičnog i o ljudima - jako je maleni korak. Rephrase that, for your own sake, rephrase that, Vladimire.

Mada nastojim da odgovorno pišem na blogu, ukazujem da je moja primarna svrha da pričam, pa i da informišem, a ne da dokazujem. ili mi to nije primarni cilj. Volim ja ponekad i da udjem u polemiku, braneći svoje stavove, naravno, ili ih bar objašnjavajući, ali samo ako mi je stalo da nešto više saznam, odnosno da pokupim od drugoga neke ideje za razmišljanje. Dakle, pišem bez naučnih pretenzija... jer, ovo je samo blog.


Nisam ni mislila drugačije, upravo o načinu na koji pišeš se i raspitujem, pa dobijem odgovor - pa onda ponešto osporavam u "načinu" na koji izlažeš svoju priču u ovoj virtuelnoj pričaonici, koja jeste - samo to, pričaonica.
Kao što je to i bilo koji ljudski razgovor.
I, kao što bih, da sam te u nekom realnom prostoru saslušala, pa ti osporila ovo što sam napisala - tako to činim i ovde.

Pri čemu UOPŠTE ne bismo pričali o - američkoj literaturi, kao što i nismo ni ovde, akomerazumeš.
nsarski nsarski 13:07 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Vladimire, MORA BEZ GENERALISANJA

To Generalize is to be an Idiot -William Blake
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:24 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Gordanac
...Vladimire, MORA BEZ GENERALISANJA. Svaka generalizacija podrazumeva i znači da nečemu (čemu god) definišeš SAMO JEDNU KARAKTERISTIKU i - onda daješ ocenu, procenu,.sud ...(utisak, stav, bilo šta...) SAMO na osnovu te jedne karakteristike. To je osnov i početak svake diskriminacije i jedini način da umesto analize "uletiš" u stereotipe, zarobiš se predrasudom.

Nsarski
To Generalize is to be an Idiot -William Blake

Uf! Ubiste me u pojam!
Naravno da ste u pravu i dobro je što tako ubitačno tvrdite to što tvrdite.

Ali, imajte dušu. Ovo nije naučni skup, gde se mogu izgovarati samo suve činjenice i gole istine.
Ovo je blog, bar kako ga ja razumem.

Generalizacije mogu biti i korisne, verujte mi. Onda, recimo, kada pomažu da se neke stvari bolje shvate, ili bar radjaju u nekome želju da nešto bolje razume. Drugim rečima, da nema generalizacije ljudi ne bi reagovali, pa bih ja mislio da sam u pravu sa mojim stavovima oko amerikanske literature, he, he, he... Šalim se na svoj račun, ali ostajem pri tome da se, u razgovoru, moraju dogadjati i generalisanja, koja bi vodila prema biserima koje krije svako od nas... A, kao što je Isidora Sekulić jednom rekla da nema totalno nevaljalog čoveka, tako i ja verujem da nema skroz glupog čoveka (odnosno onog koji živi samo od generalisanja), he, he, he...
gordanac gordanac 13:38 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

vladimir petrovic
Gordanac
...Vladimire, MORA BEZ GENERALISANJA. Svaka generalizacija podrazumeva i znači da nečemu (čemu god) definišeš SAMO JEDNU KARAKTERISTIKU i - onda daješ ocenu, procenu,.sud ...(utisak, stav, bilo šta...) SAMO na osnovu te jedne karakteristike. To je osnov i početak svake diskriminacije i jedini način da umesto analize "uletiš" u stereotipe, zarobiš se predrasudom.

Nsarski
To Generalize is to be an Idiot -William Blake

Uf! Ubiste me u pojam!
Naravno da ste u pravu i dobro je što tako ubitačno tvrdite to što tvrdite.

Ali, imajte dušu. Ovo nije naučni skup, gde se mogu izgovarati samo suve činjenice i gole istine.
Ovo je blog, bar kako ga ja razumem.

Generalizacije mogu biti i korisne, verujte mi. Onda, recimo, kada pomažu da se neke stvari bolje shvate, ili bar radjaju u nekome želju da nešto bolje razume. Drugim rečima, da nema generalizacije ljudi ne bi reagovali, pa bih ja mislio da sam u pravu sa mojim stavovima oko amerikanske literature, he, he, he... Šalim se na svoj račun, ali ostajem pri tome da se, u razgovoru, moraju dogadjati i generalisanja, koja bi vodila prema biserima koje krije svako od nas... A, kao što je Isidora Sekulić jednom rekla da nema totalno nevaljalog čoveka, tako i ja verujem da nema skroz glupog čoveka (odnosno onog koji živi samo od generalisanja), he, he, he...


Ne, ne mogu biti korisne, nikada i nikako.
A jedina reakcija koje može biti je - ne može se i ne sme "generalisati" ("generalizovati" ? ). Nema dalje.

Inače - nema nikakvog dijaloga, samo "stavova i opštih mesta" tipa "nebo je plavo, voda je mokra, žene su..." (o generalizacijama po osnovu etničkih, rodnih, statusnih, rasnih, verskih, ....karakteristika - i da ne govorim)
Postoje sjajne reči kojima, skoro "tehnički" možeš izreći svoj stav i - ostavljati prostor, vazduh i vreme za - dijalog, ako ti je do dijaloga stalo, naravno.
Te male fraze su "neki su...", "ima pojedinih...", "čini mi se...", "izgleda.."...."nisu svi, ali..."

topcat topcat 17:17 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

gordanac

Ne, ne mogu biti korisne, nikada i nikako.


Tako je!

Za sve je kriv Toma Sojer
Takve knjige ne bi smele da postoje
to je bilo iskušenje, on je tako dobro terao po svom...


; ))))
Kazezoze Kazezoze 17:18 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

nema nikakvog dijaloga, samo "stavova i opštih mesta" tipa "nebo je plavo, voda je mokra, žene su..."

...zhene su plavushe, ali naravno to je generalisanje.
treba: neke zhene su plavushe, a ostale se farbaju
mikele9 mikele9 17:30 07.01.2010

Bravo gordanac!

Ovo što sam ja rekao jeste jedna generalna konstatacija (ne može se bez generalisanja), kao pokušaj da se shvati da i veliki narodi - nisu veliki u svemu (zato sam sebi dozvolio da se malo šegačim sa engleskim slikarstvom, mada i oni imaju nekoliko solidnih slikara; medjutim, oni nisu na nivou Holandjana, Italijana, Francuza i drugih).
Znam da može delovati pomalo pežorativno moje korišćenje reči "osrednjost", ali moja inicijalna ideja je bila u tome da iznesem svoj stav da je američka književnost u odnosu na evropsku književnost - inferiorna. Mada, ima dobrih knjiga, tu i tamo.


Može se i mora bez generalisanja! Generalisanje muti sliku, čini je nejasnom, razvodnjava čorbicu, vodi u stranputicu, predrasude u besmisao. Generalizacija (svaka) je nepotrebno zamajavanje a može (ne u tvom slučaju) da vodi i ka katastrofi, mentalnoj i fizičkoj. Neću navoditi primere. Generalizacija po pravilu prerasta u isključivost. A kompariranje u umetnosti na bazi isključivosti i generalizacije, je poslednji stadijum u kojem kliziš ka svetu pogrešnosti. Ali kako ono reče Voltaire: "Ne slažem se sa vašim stavovima ali ću do smrti braniti vaše pravo da ih slobodno iznosite"?
"Osrednjost", "inferiornost" u kontekstu u kojem si ih izrekao/napisao, čak ono "...ima dobrih knjiga, tu i tamo", pa zar zaista tako misliš? Pročitaj (ako već nisi) Most Svetog Kralja Luja, Torntona Vajldera ili Otkrivanje samoće, Pola Ostera (savremenik, mlađi čovek), te mi onda kaži da li su "osrednje" (i šta to uopšte znači?) ili spadaju u onu tvoju kategoriju "dobre knjige, tu i tamo"?
Nadam se da ti je žao što je (onomad) spaljena i uništena Aleksandrijska Biblioteka?
Prvi put ti se javljam ali obećavam da ću ubuduće s dužnom pažnjom pratiti sve što budeš napisao.
Milan Novković Milan Novković 17:41 07.01.2010

Auuu...

Nema dalje.

...koji pritisak na generalisanje

Tj, koliko generalisanja o generalisanju, a, usput, mnoga od ovih generalisanja ortogonalna

Generalisanje uopšte, ma koliko ja ne poznavao Vladimirovu temu, je oštrica napredka, ona najljuća, produbljivanja najdubljih lokalnijih ili globalnijih istina.

Naravno, i ovo moje generalisanje je iz jedne jedinstvene perspektive
gordanac gordanac 17:53 07.01.2010

Milane...

Milan Novković
Nema dalje.

...koji pritisak na generalisanje

Tj, koliko generalisanja o generalisanju, a, usput, mnoga od ovih generalisanja ortogonalna

Generalisanje uopšte, ma koliko ja ne poznavao Vladimirovu temu, je oštrica napredka, ona najljuća, produbljivanja najdubljih lokalnijih ili globalnijih istina.

Naravno, i ovo moje generalisanje je iz jedne jedinstvene perspektive


i - servusz, Prigrevica, š`a ima? :))
....i daj mi tri primera za "bold citat", da mi bude jasno na šta misliš.

dragoljub92 dragoljub92 18:06 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Ovo nije naučni skup, gde se mogu izgovarati samo suve činjenice i gole istine.
Ovo je blog, bar kako ga ja razumem.

u tom smisslu da i ja dam viđenje američanske književnosti.odlični su kad se bave sobom,očajni kad se bave evropskom istorijom i legendama .
ali pošto je kd njih svaka ljudska aktivnost ograničena na donosili lovu ili ne nije ni čudo datako "tanki"mada a i upravo slučaj druga folknera upravo to i potvrđuje što bi se reklo onakav pisac a da ode da bide scenarista u olivudsamo potvrđuje da tunjihovu glad za novceom.i tako šta čovek da misli o njemu drug folkner me je pozitivno rasturio prvom knjigo(dok ležah na samrti) koja je ustvari druga knjiga koju sam pročitao (prva je bila snobovi ali sam bio premali da to razberem,ostao mi samo opis razloga onog tipa zašto pravi samo žemske torzo-e)
mislim dakle znači da mi je drug folkner jedan meni vrlo izrazito drag pisac da ne kažem rajter.samo mi je čudno da uz njegovo ime nisi spomenu i "tok svest" koji se vezuje za njega i težinu čitanja istogameričani i njiova kultura su vrlo čudni dok im je kultura uglavnom bljutavo malogrđanska subkultura ume da dosegne zavidne visine.
tolko od ja,kritičara u pokušaju.
Milan Novković Milan Novković 18:17 07.01.2010

Re: Milane...

i - servusz, Prigrevica, š`a ima? :))
....i daj mi tri primera za "bold citat", da mi bude jasno na šta misliš.

Ima se par kilograma viška i odlično raspoloženje, kao što i ostalima želim. I miran Dunav, naravno, zamrznut u vremenu

Primeri:

- Kvantna mehanika je generalizacija. Mnogo opštija i prostija teorija koja opisuje mnoštno onomad sitnih i nepovezanih fenomena. Pre nje Njutnovi zakoni, npr, zamisli šta sve treba da se opišu razna kretanja nekome ko još nije upoznao ove zakone. Ovaj prvi primer mi je "oštar" primer koji se minimalno meša sa ne-generalizacijom.

- Tuplji prgimer - psihoanaliza - šest milijardi ljudi i karaktera odjednom mogu solidno da se generalizuju kada je to potrebno. Ova generalizacija se lepo meša sa negeneralizacijom i mešavina nam donosi mnogo više bogatstva od jednog ili drugog.

- Otvoren primer - istorija ideja gde ideje imaju "logičku" komponentu u međuzavisnostima, genezi i transformaciji, tj gde civilizacijski razvoj ima neku harmonijsku podlogu
ninasimone ninasimone 18:18 07.01.2010

Re: Auuu...

Milan Novković

...koji pritisak na generalisanje

Tj, koliko generalisanja o generalisanju, a, usput, mnoga od ovih generalisanja ortogonalna

Generalisanje uopšte, ma koliko ja ne poznavao Vladimirovu temu, je oštrica napredka, ona najljuća, produbljivanja najdubljih lokalnijih ili globalnijih istina.

Naravno, i ovo moje generalisanje je iz jedne jedinstvene perspektive

Stand up comedy zivi od generalisanja i stereotipa svih vrsta a kad je dobra i angazovana, ravna je vrhunskoj umetnosti. Pri tom sluzi ne samo da ukazuje na drustvo i probleme, nego i kao odlican ventil. U Americi, gde je izuzetno popularna, je vise uradila na zblizavanju ljudi upravo preko generalisanja i stereotipa od svih politicki korektnih umotvorina zajedno.
edit: pc je upravo i kriva sto Tvena deca ne uce u skoli
gordanac gordanac 18:26 07.01.2010

: Milane...

..i primeri.

(kokanda ćemo ti i ja, Somborac, istrolovati ovaj post, neka Vladimir ne banuje o`ma, ako baš ne mora, molim lepo )

- Kvantna mehanika je generalizacija. Mnogo opštija i prostija teorija koja opisuje mnoštno onomad sitnih i nepovezanih fenomena. Pre nje Njutnovi zakoni, npr, zamisli šta sve treba da se opišu razna kretanja nekome ko još nije upoznao ove zakone. Ovaj prvi primer mi je "oštar" primer koji se minimalno meša sa ne-generalizacijom.


Pa, mislim da ti ovaj primer - nije dobar. Ili ti i ja potpuno drugaćije ispunjavamo sadržajem sam pojam "generalizacija". Ja sam negde već napisala ŠTA je za mene sadržaj tog pojma, i u njega QM nikako ne može da "stane"..

- Tuplji prgimer - psihoanaliza - šest milijardi ljudi i karaktera odjednom mogu solidno da se generalizuju kada je to potrebno. Ova generalizacija se lepo meša sa negeneralizacijom i mešavina nam donosi mnogo više bogatstva od jednog ili drugog.

Pa, ovo razumem (napredujem, napredujem! :)) ali kad je psihoanaliza u pitanju radi se o univerzalijama vrste, ne o generalizacijama, tako ja mislim.

- Otvoren primer - istorija ideja gde ideje imaju "logičku" komponentu u međuzavisnostima, genezi i transformaciji, tj gde civilizacijski razvoj ima neku harmonijsku podlogu


Pa, ovo uopšte ne razumem, il` pojasni il` da ja kažem "mea culpa" - ne dobacujem, patotije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:32 07.01.2010

Re: : Milane...

gordanac gordanac 18:34 07.01.2010

odličan primer...

ninasimone
Milan Novković

...koji pritisak na generalisanje

Tj, koliko generalisanja o generalisanju, a, usput, mnoga od ovih generalisanja ortogonalna

Generalisanje uopšte, ma koliko ja ne poznavao Vladimirovu temu, je oštrica napredka, ona najljuća, produbljivanja najdubljih lokalnijih ili globalnijih istina.

Naravno, i ovo moje generalisanje je iz jedne jedinstvene perspektive

Stand up comedy zivi od generalisanja i stereotipa svih vrsta a kad je dobra i angazovana, ravna je vrhunskoj umetnosti. Pri tom sluzi ne samo da ukazuje na drustvo i probleme, nego i kao odlican ventil. U Americi, gde je izuzetno popularna, je vise uradila na zblizavanju ljudi upravo preko generalisanja i stereotipa od svih politicki korektnih umotvorina zajedno.

Stand up comedy (kod najboljih) - na beskrajno duhovit način ismevaju generalizacije, stereotipe i predrasude koje generalizacije proizvode, i to rade duhovito, kreativno, provokativno za i "na odustajanje "od generalizacija kaotakvih, beskrajno zabavno. Jedan od neprevaziđenih: Georg Carlin

gordanac gordanac 18:37 07.01.2010

: : Milane...

Predrag Brajovic
Inductive reasoning Generalization

:)))))))))))))))))))))))
idi, bre, Brajoviću!

Vladimire, izvinjenje za troll, nisam bila namerna "skretati temu", prestajem, sorry.
Milan Novković Milan Novković 18:47 07.01.2010

Re: : Milane...

pojasni

Ok, u pojmovima se razlikujemo, to sigurno.

Ja ovako gledam - imamo svet oko nas. On jeste, bar na neki "način". U zakonima, detaljima, projekcijama koje je lako "razumeti", pa ezoteričnim i organizaciono fenomenološkim. Ali mi dosta toga ne vidimo i svet nam izgleda još "kompleksniji" - npr, mi imamo 10 vidljivih, iako, moguće ali nama nepoznato, (ne)linearno zavisnih zakona, u najboljem slučaju, umesto jednog nevidljivog. Bez znanja Njutnovog zakona gravitacije, nevidljivog zakona, mi možemo "ladno" da imamo više solidnih, a nama "različitih" formula koje opisuju kretanja pojedinačnih planeta.

I uopšte, u nekom trenutku neko dođe i "kubni kilometar" realnosti na koju bi inače mogla upucati desetinu života svede teorijom na razumniju meru, deo te silne i nepregledne gustine bogatstva zameni opšijom teorijom - i kod mene je ovo generalizacija

Ideje - evo primera unutar ovog primera - može se imati na desetine raznih objašnjenja kako se pojavio Kant Inc, tj nemački filozofi tog i okolnog doba. Ili jedno posebno bogato objašnjenje sa desetinama raznih komponenti.

A onda može neko da generalizuje tako što kaže da je stvar prosta - pod francuskim tirjanisanjem su se povukli u sebe i podigli razmišljanje na viši nivo - generalizacija za koju onda mnogi mogu da kažu da ima smisla.
ninasimone ninasimone 18:56 07.01.2010

Re: odličan primer...

gordanac

Stand up comedy (kod najboljih) - na beskrajno duhovit način ismevaju generalizacije, stereotipe i predrasude koje generalizacije proizvode, i to rade duhovito, kreativno, provokativno za i "na odustajanje "od generalizacija kaotakvih, beskrajno zabavno. Jedan od neprevaziđenih: Georg Carlin

Ismevaju da, ali one i jesu smesne jer u njima ima pune istine. Kad komicar, amerikanac indijskog porekla, da dam primer koji sam nedavno gledala, govori o tome kako su Indijci toliko cheap da su zeznuli Jevreje, sta vise toliko su skrti da su izmislili nulu, cela sala, a narocito sami Indijci, umire od smeha jer se prepoznaju u tome.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:00 07.01.2010

Re: : Milane...

Predrag Brajović
Milane... Inductive reasoning Generalization


Pogledao sam ovaj link i on počinje sa: "Induction, also known as inductive reasoning or inductive logic is a type of reasoning which involves... "
a ja, čim čujem pominjanje LOGIKE odmah se setim (ne Isidore Sekulić, znam da sam se svima na glavu popeo sa njom) već (jednog drugog mog omiljenog) Oldosa Hakslija, koji je jednom rekao:

А логика је, у светлости живе истине, само бесмислица. Можете изабрати што вам је воља, логику или живот. То је ствар укуса. Неки људи више воле да буду мртви.

Znam, znam, decu treba učiti da teže logičnom zaključivanju, ali valjda dodje trenutak kada čovek shvati da nije sve u logici. Ko preterano insistira na logičnom - lako zaluta.

Arguments have never convinced anybody yet.

Nije, dakle, sve pravo što je po pravu pravo, nije dobro sve što je logično, nije dovoljno (po svaku cenu) izbegavati generalisanje... Život je, ipak, nešto drugo. Doduše, u zavisnosti od čoveka do čoveka... jer (i o tome sam pisao na blogu) neki ne vole da se probude, a mnogo su visoko obrazovani!

(Ne smejte mi se što pominjem Isidoru i Hakslija kao osobe koje me oduševljavaju, jer ja ne krijem da se - oduševljavam, makoliko u knjigama piše da se istinski mudri ljudi ni sa kim i ni sa čim ne oduševljavaju, he, he, he... ). Grešiti je ljudski, zar ne?
Preterujem li?
mirelarado mirelarado 19:08 07.01.2010

Re: : Milane...

vladimir petrovic
Ko preterano insistira na logičnom - lako zaluta.


Да ли би могао да ову тврдњу поткрепиш неким примером? Мени се чини да је тачно управо обрнуто.
Milan Novković Milan Novković 19:09 07.01.2010

Re: : Milane...

А логика је, у светлости живе истине, само бесмислица. Можете изабрати што вам је воља, логику или живот.

Radi se, naravno, i o životu i o logici kao stilskim figurama.

A šta bi bio život ako ne priprost put povrh logike i vere, više slučajan nego smišljen.

Pogledaj ovaj svoj blog, ili bilo koji, i videćeš - logika, vera, vera, logika, fakat ovde ili onde, naravno, i tek mala "šačica života" here and there
nsarski nsarski 19:17 07.01.2010

Re: : Milane...

Bez znanja Njutnovog zakona gravitacije, nevidljivog zakona, mi možemo "ladno" da imamo više solidnih, a nama "različitih" formula koje opisuju kretanja pojedinačnih planeta.

Zakon gravitacije jeste generalizacija koja objedinjuje sva kretanja ciji je uzrok gravitaciona sila. (Blejk je, btw, mislio da je Njutn djavo). Stvar je u tome da je ovo zakon - tj., nema izuzetaka. Nikad.
Ali ako kazemo da su, na primer, Crnogorci lenji, Bosanci glupi, a Srbi pokvareni, to je idiotska generalizacija o kojoj je ovde rec. (Ako vam se ne svidjaju ovi primeri, izaberite svoje). Kontraprimera je na pretek.

Horatio je rekao da se, kad je u pitanju americka knjizevnost, ipak malo mora generalizovati, or something to that effect.
Konkretno:
V. Petrovic: Ovo što sam ja rekao jeste jedna generalna konstatacija (ne može se bez generalisanja), kao pokušaj da se shvati da i veliki narodi - nisu veliki u svemu (zato sam sebi dozvolio da se malo šegačim sa engleskim slikarstvom, mada i oni imaju nekoliko solidnih slikara; medjutim, oni nisu na nivou Holandjana, Italijana, Francuza i drugih). Uzmimo Ruse: oni su jači u literaturi nego u slikarstvu, zar ne?

(Podvlacenje moje).
Rusi: jaci u literaturi nego u slikarstvu. Sta uopste takav iskaz znaci. "Jaci"? Kako jaci? Od koga? Kako se ta jacina meri?
To je moje pitanje.


mikele9 mikele9 19:21 07.01.2010

Re: : Milane...

Tu se već slažemo.
Pjer Mabij je na jednom mestu napisao: "Logika odana sluškinja, nudi lažna rešenja."
Milan Novković Milan Novković 19:31 07.01.2010

Re: : Milane...

nema izuzetaka. Nikad

Generalizuješ NSarski, generalizuješ Inače ne bi bilo opšteg relativiteta, a jednog dana još bolje generalizacije :)

Razumem šta kažeš, sve tačno, ja sam ovo postavio kao "najoštriji" primer, boundary. Tvoji primeri idiotskih generalizacija su drugi boundary, a između nepregledno more svih "istina" oko nas u supi generalizacija i negeneralizacija

I, naravno, ja sam u spam threadu, pošto o književnosti znam malo, a američkoj još manje.

myredneckself myredneckself 19:43 07.01.2010

Re: : a ima i ovaj

Well, ja jesam prilično evrocentričan, priznajem...

i ja vladimire, ali ima baš, baš majstora pera s one strane bare, za moj ukus to je svakako F.S Ficdžerald
Pripadao je tzv. izgubljenoj generaciji,

zauzimajući jedno od najznačajnijih mesta u američkoj literaturi izmedju dva svetska rata.

godinama posle čitanja njegovog getsbija, još uvek imam sliku sjaja getsbijevih lakovanih cipela, ili njegove fake biblioteke, pune praznih knjiga, ukoričenih kožom i zlatom
veliko, dobro pisanje mora uključivati obilje detalja, to je tip pisanja koji dugo ostane tu, i nakon što odložim knjigu, i naočare i ugasim lampu
a otkud mu taj dar, to što se meni sviđa, u opisivanju i pravljenju izbora tih detalja?
pa, on je bio baš ono, keen observer (lakše mi ovo da kažem na eng.) svega oko sebe
da, da primećivao, "studirao", sve okolo

tvoj post je odličan, znam da se ne može odjednom o svemu
čekaću ja nastavak

edit: ( nepotrebno znanje )
na listi 100 najboljih američkih knjiž.. dela, veliki getsbi je čini mi se na drugom mestu

maksa83 maksa83 19:46 07.01.2010

Re: Auuu...

Generalisanje uopšte, ma koliko ja ne poznavao Vladimirovu temu, je oštrica napredka, ona najljuća, produbljivanja najdubljih lokalnijih ili globalnijih istina.

Mislim da sad pričamo o različitim stvarima, i ovde zapravo imamo jedan mali misnomer - napadoše sirotog Pižona za generalizaciju, a ono zapravo samo jedan paušalni value judgment izazvan suženom vizurom (izborom pročitanog) i verovatno prevashodno uticajem autoriteta koji odlučuju o Nobelovoj nagradi.

A ti i ja živimo od generalizacija (u milion ravni - na mikro nivou, makro nivou ... gdegodmože, parametrizacija sitnijih stvari kao generalizacija, GoF, reusability, itd.). To nije isto što i reći "Bantu književnost je inferiorna u odnosu na bušmansku".
ninasimone ninasimone 20:13 07.01.2010

Re: Auuu...

maksa83
To nije isto što i reći "Bantu književnost je inferiorna u odnosu na bušmansku".

Na konstataciju "americka knjizevnost je inferiorna u odnosu na evropsku" bi prvi sami Ameri rekli so what? Eto, generalizujem (dakle, postojim).
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:24 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Gde si, Dragoljube, odavno te nisam čuo?
Dragoljub92
... mislim dakle znači da mi je drug folkner jedan meni vrlo izrazito drag pisac da ne kažem rajter.


Slažem se, ali ja, koji sam u duši epičar (pišem epski, he, he, he... ) nisam smeo da se previše širim, a za Foknera bi imalo još što šta da se kaže.
samo mi je čudno da uz njegovo ime nisi spomenu i "tok svest" koji se vezuje za njega i težinu čitanja istoga

Ja stvarno mislim da o Fokneru nije sve istraženo i rečeno, te da je bavljenje njim (oni koji to mogu sebi da priušte) izazovno.
tolko od ja,kritičara u pokušaju.

Svi smo mi, manje-više, "u pokušaju". Jer, koliko znam, svi živimo od nečeg drugog, a ne od bavljenja tamo nekim dalekim rajterima... to radimo samo iz hobija, he, he, he...

Još nešto. Znaš li ti, Dragoljube, da su Francuzi veoma ponosni na sebe zato što su baš oni (a ne, recimo, Italijani ili Nemci) poklonili novopostalim Amerima Kip Slobode. A da bi došli do ideje kako taj kip treba da izgleda mnogo su se mučili. Evo jednog mučenja u pokušaju

Milan Novković Milan Novković 20:38 07.01.2010

Re: Auuu...

GoF

Svi smo Abstract Factories kad su blog komentari u pitanju
maksa83 maksa83 20:53 07.01.2010

Re: Auuu...

Milan Novković
GoF

Svi smo Abstract Factories kad su blog komentari u pitanju

Ako, samo kad nismo Singleton.

(Od milošte još zvani i Simpleton)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:24 07.01.2010

Re: Auuu...

maksa83
Milan Novković
GoF

Svi smo Abstract Factories kad su blog komentari u pitanju

Ako, samo kad nismo Singleton.

(Od milošte još zvani i Simpleton)



<Правим се да разумем шалу...>
dragoljub92 dragoljub92 21:31 07.01.2010

Re: : : a ima i ovaj

Znaš li ti, Dragoljube, da su Francuzi veoma ponosni na sebe zato što su baš oni

znam imao sam i neku knjigu gde su bile fotografije o toku rada na skulpturi.a ne čudi me jer su se oni prilično angažovli na američanskoj strani tijekom am. revolucije.to je poklon s predumišljajem koji nije uspeo jer su amer ipak bliži inglešmanima nego frenčmenima.
vidimda spominješ ineke imigrante taj sol belonešto je na prvo čitanje kao težak hermetik a kad malo bolje promisliš on je bukvalno i napiso to što je teo da rekne pored " dana" ima još jedu knjigu skojom sam se mučio i nije ostavilo traga eto ne mogu da se setim ni kako se zove nešto kao ime nekog tipa.ali šta očekovati od čitaoca kome se recimo od hemingveja sviđa samo "preko reke i kroz šumu"a to su kritičari isekli.
ameri su ćudne biljke ,ko bi očekivao sa takvom kinemtografijom koja od evropske istorije pravi glupe spektakle da napravi ,po meni,najbolju obradu neke knjige,mislim ne moš ozbiljnu knjigu da usnimiš na film neide ko nije čitao nema pojma šta se dešava ko je čitao ima milion zamerki,daklem neko režiser je uspeo da usnimi prolećne vode sas onu lepotinju od liv i d to bude baš dobro,mada to ide više uz onu narodnu i ćorava koka nađe neko zrno .sad mi pade na nezaštićen mozak.ockay ,ameri nemaju bog zna kaku književnost i imaju nešt u savremenom slikarstvu 20veka .holanđani imaju slikare u svim vekovima al zna li neko nekog holandskog pisca? a i rulići imali su u praistoriji slikarstva rubljova pa onda vekovima ništa pa kandinskog i maljeviča pa opet ništa.
meni se čini da ameri forsiraju psedudoautobiografsku književnost.eo naprimer dragoljub napiše svoju romansiranu biografijusa gomilom malograđanskih ustupaka ali na pet hiljada miliona stranica,je jelte što deblje to je i kvalitetnije ,i to je njima vrh književnostisve domaćice se raspilave i kupe par miliona kopija uzme se ogromna lova i to je to.mislim da su tako zakopali svoju književnost kao i svoju filmsku industriju ono što su napravili 70ih su vrlo brzo zamenili flešdensom i travoltimom groznicom i ratom zvezda ,kičerajem ne mogu da se setim ni jednog prevog filma od početka 80 na ovam.samo populizam i lova.kad će snime nešto kao"strašilo" ponovo ,nitkad više milo moje:)
Milan Novković Milan Novković 21:46 07.01.2010

Re: Auuu...

<Правим се да разумем шалу...>

Programerske šale

Abstract Factory - Provide an interface for creating families of related or dependent objects without specifying their concrete classes.

Ekvivalenat u blog šali bi bio bloger koji ne trepnuvši komentariše na sve teme. To može i korektno da se implementira, što u programiranju radimo, kad bih ja, na primer, prvo mimo bloga konsultovao eksperte na razne teme pa nešto ozbiljno naučio pre nego što komentarišem. Kao na dijagramu:



Ali ja nemam ove ConcreteFactories iza sebe, tj hrabro i autonomno komentarišem i na blogovima gde mi tema nije bliska

Singleton - A class of which only a single instance can exist. Ensure a class has only one instance and provide a global point of access to it.

Diagram prost:



Na blogu bi to bila jedna te ista osoba koja daje sve odgovore u nekoj oblasti, iako mi razni možemo da ih postiramo, tj mali lokalizovani diktator po pitanju neke oblasti.

vladimir petrovic vladimir petrovic 22:06 07.01.2010

Re: : Milane...

Pjer Mabij je na jednom mestu napisao: "Logika odana sluškinja, nudi lažna rešenja."

Nadam se da će ovo videti Mirela.
Naravno, svako neka shvata onako kako mu odgovara, ne bi bilo dobro da svi mislimo na isti način, mada treba da se trudimo da naše stavove približimo, zar ne?

Logika ljudi koji žive u ovom manastiru u Bhutanu

verovatno se ne poklapa sa našim poimanjem logike...
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:14 07.01.2010

Re: Auuu...

Ninasimone
Eto, generalizujem (dakle, postojim).


mirelarado mirelarado 22:20 07.01.2010

Re: : Milane...

vladimir petrovic
Logika ljudi koji žive u ovom manastiru u Bhutanu
verovatno se ne poklapa sa našim poimanjem logike...


Ма јок, уопште:



(Острог, манастир.)

teodorakaze teodorakaze 10:05 07.01.2010

Preporuka

I moja licna preporuka za citanje (i neke od mojih omiljenih knjiga) - S. Belou, Hercog, i Hemingvej, Rajski vrt
Biljana 77 Biljana 77 11:54 07.01.2010

Da napišem ozbiljno

šta mislim o američkoj književnosti, trebalo bi da napišem kontra-blog (koji ti ne bi nužno kontrirao ). Te da ne dužim zadržaću se na par ličnih utisaka.. Da je Pogledaj dom svoj anđele, JEDINA knjiga koju nisam pročitala do kraja. Odustala na pola i ne verujem da ću joj se ikad vratiti.. I da sam kao klinka obožavala J.F. Kupera i Z. Grej.
antioksidant antioksidant 16:00 07.01.2010

Re: Da napišem ozbiljno

moja baba (1920to godiste) ovih dana zavrsava citanje serije o lovcu na jelene (lovac na jelene, posledni mohikanac, tragac, pioniri i prerija)
a unkas je heroj moje mladosti
mark tven (tu sam deo gomile)
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:45 08.01.2010

Re: Da napišem ozbiljno

AO
mark tven (tu sam deo gomile)



technofetishist technofetishist 12:31 07.01.2010

americka knjizevnost...

...mi je jedna od omiljenih, mozda cu zvucati pomalo pristrasno.
zasto bi se poredila 'americka' sa 'evropskom'? ako vec poredimo, poredimo je sa francuskom, ruskom, britanskom, nemackom... bolje ce se drzati, verujem.

i, moram da dodam par imena: william s. burroughs, hubert selby jr, j. d. salinger, toni morrison...

probacu da dodam neki ozbiljniji komentar kad budem imao vise vremena :/
nurudin nurudin 14:00 07.01.2010

Баш сам се питао....?!

Владимире, баш сам се питао где сте "нестали"? Обећасте текст о Американцима, па вас нема...., ни Вас, ни Американаца

Немам времена да сада пажљивије ишчитам текст, али чим вечерас прославим рођендан, ето мене....

Мир божји, Христос се роди!
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:08 07.01.2010

Re: Баш сам се питао....?!

Nurudin
... Мир божји, Христос се роди!

Vaistinu se rodi!

Bio sam odsutan tokom dve sedmice - duty calls

A Amerika ne može da pobegne, he, he, he...

Unfuckable Unfuckable 14:20 07.01.2010

pozdrav

Pižone, mi smo se svi već poprilično zabrinuli da ti Mo nije otela tastaturu.
Srećan Božić želim
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:13 07.01.2010

Re: pozdrav

Unf
... Pižone, mi smo se svi već poprilično zabrinuli da ti Mo nije otela tastaturu.

Ma ne, ja pokušavam da stvar držim u svojim rukama, he, he, he...

Srećan Božić želim

Srećno i tebi. Veseo bio.

Ja sam se jednm potpisao "Vladimir The Veselnik", ali više ne smem, kažu da sam time sebi naneo štetu.
A ja volim da se veselim...
topcat topcat 17:15 07.01.2010

Re: pozdrav

vladimir petrovic

Ma ne, ja pokušavam da stvar držim u svojim rukama, he, he, he...

E, to je recimo druga stvar koje smo se plašili...

Njujorkers, gdje smo?


4krofnica 4krofnica 17:44 07.01.2010

****

bas lepo sazvakano Vladimire, meni si upotpunio vece, fale mi neki sto sam ih citala ali stvarno nisu bitni...
Steven King, od boljih. Mozda bi neko (S>Mitrovic?) da obradi americke rezisere, tu bi bilo dosta kvalitetnijeg materijala.
I fale mi lepe slike koje si poklanjao u poslednja 3posta (mislis da nisam citala huh..?), evo ti malo britanaca
ti i Monika....he,he,he
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:13 07.01.2010

Re: ****

I fale mi lepe slike koje si poklanjao u poslednja 3posta (mislis da nisam citala huh..?),

Hvala ti za ovu sliku, makoliko nisam fan engleskog slikarstva.

Evo tebi jedne starinske, ali ljupke (francuske) Fragonareve slike:
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:20 07.01.2010

Re: ****

Za 4krofnicu
Premda meni u poslednje vreme odgovara nešto ovako, pod nazivom OVO NIJE LULA


što je svojevrsna "izdaja slike" (La Trahison des images )
4krofnica 4krofnica 22:57 07.01.2010

Re: ****

evo ti nesto za Mo za lep san OVO NIJE COKOLADA
Filip2412 Filip2412 17:56 07.01.2010

...

eto....

nemam sta pametno da kazem a opet se javljam....

samo da pozdravim Vladimira, profesora svetske knjizevnosti na blogu B92

Ja sam se bas lozio na knjige Dzek London-a kao mali, ostalo slabo poznajem. Mark Twain je dobar takodje, ali Dzek je moj favorit.

Ovde u kanadi, a i ameriki ljudi citaju knjige kao da su novine, zavrse jednu uzimaju drugu.... na svakoj knjizi pise "NY Times best seller" ili nesto slicno. Ja pokusam da im objasnim kako je to sto rade mnogo shallow, obicno njesra, ali me nikako neshvataju. Probam da im kazem kako jake knjige ostave takav utisak da onda ne mozes odmah da uzmes sledecu knjigu, nego citas kritike, istrazujes, po godinu dana mislis o toj knjizi, ali dzaba.... oni te njihove americke procitaju, kazu da je knjiga super i uzmu sledecu u ruke. I svi misle da ima mnogo mnogo dobrih knjiga, ja kazem da ih ima malo ali me uopste ne kapiraju. Puno citaju, u autobusu, u vozu, na plazi... ali sta ostaje u glavi?

Naravski, da ne generalizujem, ovo je bio samo opis prosecnog amerikanca
mirelarado mirelarado 18:53 07.01.2010

Звоц... или

...мали савет - никаква помоћ

Пошто, како и сам кажеш, ниси писао научни рад, могао си да изоставиш изворно писање имена писаца, јер бројне заграде оптерећују текст и отежавају његово праћење. А и реч је о толико познатим именима да сви знају како она гласе у оригиналу.
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:00 07.01.2010

Re: Звоц... или

Mirela
Пошто, како и сам кажеш, ниси писао научни рад,

Nisam, časna reč. Dokaz toga je da ne tražim da mi se plati...
могао си да изоставиш изворно писање имена писаца, јер бројне заграде оптерећују текст и отежавају његово праћење. А и реч је о толико познатим именима да сви знају како она гласе у оригиналу.

Da. Shvatam. U pravu si. Ali....
Nešto sam se zainatio pa sam sebi dao u zadatak da stavljam izvorno pisanje imena pisaca, makoliko to može nekoga zamarati. Kao mali Djokica, zamišljam sebe da sam - Hrvat, he, he, he... jer Hrvati to praktikuju.

Sve je počelo jednog lepog dana kada sam, u zanosu svom, čitao - koga drugog, nego meni dragu Isidoru Sekulić. Čitam, čitam (ona piše ćirilicom) i naidjem gde ona pominje, u vrlo zanimljivom kontekstu, nemačkog filozofa Fajingera. (Sada sam se setio, bilo je to baš u njenom eseju o Problemu relativiteta kod Pirandela, o kome je ona pisala najmanje četiri puta, a o čemu sam i ja jednom ovde pisao). Ja, radoznao čovek, odmah sam hteo da vidim ko je taj Fajinger; guglujem ja od jutra do podne, pokušavam i kod drugih provajdera, ali nije išlo... Mnogo sam se namučio dok sam našao da se njegovo izvorno ime piše - Hans Vaihinger! Eto, moja Isidora me je bila namučila; šta joj je smetalo da u zagradi stavi izvorno pisanje tog nemačkog imena, a ne da mene, jadnika, muči... Otada sam sebi rekao da ću uvek u zagradi stavljati izvorno pisanje (naravno, dok mi ne dosadi)...

A video sam i da je Marko Ristić, koji slovi za prvog srpskog nadrealistu, a inače je po prirodi bio neprijatan do bezobrazluka, prepotenko, ali veoma obrazovan (bio se priklonio Titu, pa je bio prvi Titov ambasador u Parizu, od 1945 do 1951. godine) - on je sve vreme pisao strana imena onako kako se pišu izvorno. Eto, imitiram Marka Ristića, koji mi nije simpatičan... Ovo znam jer se baš sada, kada sam slobodan, bavim njegovim odnosom prema francuskoj spisateljici Žorž Sandovoj (George Sand)... koju je on, prostak, nazivao kravom običnom

Nema tu logike... o tome stalno govorim, he, he, he...
mirelarado mirelarado 21:12 07.01.2010

Re: Звоц... или

Kao mali Djokica, zamišljam sebe da sam - Hrvat, he, he, he... jer Hrvati to praktikuju.


Хрвати имена пишу само у изворном облику, без транскрипције.

П.С. Ако нема логике, онда нема ни смисленог разговора, а камоли занимљиве расправе. Срећни ти празници.
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:53 07.01.2010

Re: Звоц... или

Mirela...
Ако нема логике, онда нема ни смисленог разговора, а камоли занимљиве расправе

Neće biti.
Razgovor u kome SVI VERUJU DA IMA LOGIKE, baš kao i razgovor u kome NIKO NE VERUJE DA IMA LOGIKE ne može biti - smislen. Smislen je tek ako neki veruju jedno a drugi veruju drugo. Tamo gde svi veruju u isto - nije dobro.

Uobičajeno je da ljudi veruju da treba svi da težimo istini i samo istini, a zna se da u životu čovek često (ili ponekad) odstupa od toga, iz ovog ili onog razloga; to se ne sme osudjivati u toj meri da takvog čoveka smatramo - nulom. Jer, onda bi bilo previše nula oko nas.

Ili da verujemo da su dobri samo oni muškarci koji su, u odnosima sa ženama, evidentno iskreni. Jer, iskrenost se ceni kao vrlina, zar ne?

Naravno, čovek treba da se rukovodi nekim osnovnim moralnim postulatima (istinitost, logika, iskrenost), ali ne smeju se skidati glave onima koji se ne drže striktno toga. Život je, ipak, složeniji nego matricom zacrtan plan kako treba čovek da živi.
A to kako čovek treba da živi zavisi od mnogo faktora i okolnosti.

Jer, logika je, recimo, relativnost. U islamskim zemljama mnogi obrazovani ljudi smatraju da je veoma logično da žene nose velove (feredže, ili već kako se zovu). Ne pomaže ubedjivanja da to nije tačno ni logično, čak i da te odrednice nema u Kuranu. Ti ljudi su spremni da se spale dokazujući da su u pravu, da je logika njihova vrlina. U drugim krajevima sveta ima mnogo primera koji pokazuju da ono što je nekima logično, drugima i nije baš.

Igre se prevelikim insistiranjem na logici mogu biti škodljive. Na to je mislio Oldos Haksli.

Naravno, i ja ću jednog dana svoje dete vaspitavati da misli logično, shodno vremenu i okolnostima u kojima živi.
mirelarado mirelarado 22:05 07.01.2010

Re: Звоц... или

vladimir petrovic
Naravno, i ja ću jednog dana svoje dete vaspitavati da misli logično, shodno vremenu i okolnostima u kojima živi.


Па да, време је на твојој страни.


nsarski nsarski 22:33 07.01.2010

Re: Звоц... или

U islamskim zemljama mnogi obrazovani ljudi smatraju da je veoma logično da žene nose velove (feredže, ili već kako se zovu). Ne pomaže ubedjivanja da to nije tačno ni logično


Ti, Horatio, izgleda koristis izraz "logicno" u sasvim posebnom smislu. Ako je to tako, onda treba da nas na vreme upozoris.

Prvo, nositi na sebi bilo sta, nema veze sa logikom, shvacenom u standardnom smislu. Moramo da znamo kontekst u kome se taj zahtev za oblacenjem ovoga ili onoga formulise. Ako je hladno, a nama je potrebno da odrzimo stalnu telesnu temperaturu, onda je logicno da obucemo nesto sto je dobar toplotni izolator, ili da se na neki drugi nacin zagrejemo. Ako to ne uradimo, onda cemo morati da trpimo hladnocu ili da umremo od zime.

U gornjoj recenici, to sto neki "obrazovani ljudi" smatraju da je "veoma logicno" (pretpostavljam da manje obrazovani ljudi smatraju da je to samo "logicno" bez ovog "veoma" - Jesus, to je kao kad bi rekao da je nesto veoma tacno a nesto drugo samo tacno, sto je razlikovanje nepoznato u bilo kojoj logici, ali da ne preterujem), dakle, to sto ti ljudi smatraju "logicnim", za tebe, rekao bih, znaci "uobicajenim", ili saglasnim sa kulturoloskim i slicnim normama drustva u kome se neka vrsta oblacenja razmatra. To, kao sto rekoh, nema nikakve veze sa logikom, u standardnom poimanju tog pojma.
Negde se nose feredze, negde mini suknje, i ti lokalni obicaji nikakve veze sa logikom nemaju.

vladimir petrovic vladimir petrovic 23:02 07.01.2010

Re: Звоц... или

Nsarski
... Ti, Horatio, izgleda koristis izraz "logicno" u sasvim posebnom smislu. Ako je to tako, onda treba da nas na vreme upozoris.

Cenim što si bio delikatan, pa si rekao "u posebnom" za ono što si, verovatno, mislio "u pogrešnom smislu". Za takve situacije Francuzi ispravno kažu: "La noblesse oblige".

Shvatam ja da ti hoćeš da kažeš da oni koji su scientifically minded na logiku gledaju na svoj način, dok ordinary folks to vide drukčije. Ja sam (to kažem bez ikakvog ponosa) - u ovoj drugoj grupi

Bogdan Popović, cenjeni profesor Jovana Skerlića, rekao je da postoji više istina, odnosno da postoje istine višeg reda i istine nižeg reda. Možda to nije tačno, a možda je i tačno.

Izgleda da je tako nekako i sa logikom. Tvoja logika nije isto što i moja logika.

Eto vidiš, profesore, nikada od mene neće postati naučnik. Poor me! Ne kaže narod džabe: Kus petao, pile do vijeka.

No, ako pokušam da se uozbiljim, mislim da je logika mnogo širi pojam nego što se veruje. I, hvala Bogu, da je tako. U suprotnom, logika bi bila dogma. Toga se plašim.
Ja i dalje verujem da (preveliko) insistiranje na logici u životu može čoveka da odvede na pogrešan put.
ninasimone ninasimone 23:11 07.01.2010

Re: Звоц... или

nsarski
Ako je hladno, a nama je potrebno da odrzimo stalnu telesnu temperaturu, onda je logicno da obucemo nesto sto je dobar toplotni izolator, ili da se na neki drugi nacin zagrejemo.

Ovde je ta logika u smislu zdrav razum, common sense. Logicno?
nsarski nsarski 23:16 07.01.2010

Re: Звоц... или

Možda to nije tačno, a možda je i tačno.


Tvoja logika nije isto što i moja logika.


S tim sto: praskozorje ceslja staklo umiljatim nogavicama narocito od mrkve. (Elementarni primer iz udzbenika Matematicke logike, Devidea).

Mozda sam ovo rekao a mozda i nisam.
Al' se narazgovarasmo!
nsarski nsarski 23:25 07.01.2010

Re: Звоц... или

Logicno?

Pa, ybg, iz premisa sledi zakljucak.

Svi ljudi su smrtni
Sokrat je smrtan
Svi ljudi su Sokrat


OK, OK, mala sala:)))
mirelarado mirelarado 23:36 07.01.2010

Re: Звоц... или

nsarski
S tim sto: praskozorje ceslja staklo umiljatim nogavicama narocito od mrkve. (Elementarni primer iz udzbenika Matematicke logike, Devidea).
Mozda sam ovo rekao a mozda i nisam.
Al' se narazgovarasmo!


Безбојне зелене идеје бесно спавају. (Н. Чомски, чувени пример из трансформационе граматике.)
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:21 08.01.2010

Re: Звоц... или

Nsarski
(Elementarni primer iz udzbenika Matematicke logike, Devidea).

Hm. Ovaj Devide mora da je onaj Zagrepčanin, moj imenjak, sa kojim sam se sretao, knjiški, kada sam se bavio japanštinom.
Njegovo pisanje mi je bilo mnogo pomoglo da neke stvari bolje i brže shvatim. To ne mogu zaboraviti.

maksa83 maksa83 20:01 08.01.2010

Re: Звоц... или

Ti, Horatio, izgleda koristis izraz "logicno" u sasvim posebnom smislu.

Vizzini: He didn't fall?! Inconceivable!
Inigo Montoya: You keep using that word. I do not think it means what you think it means.

Princess Bride (Pogledati film, mnogo dobri dijalozi, a Inigo Montoya je nezaboravan lik)
ninasimone ninasimone 21:00 08.01.2010

Re: Звоц... или

maksa83

Princess Bride (Pogledati film, mnogo dobri dijalozi, a Inigo Montoya je nezaboravan lik)

:))))) obozavam taj film
maksa83 maksa83 21:09 08.01.2010

Re: Звоц... или

ninasimone
maksa83

Princess Bride (Pogledati film, mnogo dobri dijalozi, a Inigo Montoya je nezaboravan lik)

:))))) obozavam taj film

Meni je potpuna misterija kako se film sa takvim likom i dijalozima provukao ispod toliko radara - kad god sam ga pomenuo - gledaju me belo, ti si prva koja ga zna.
ninasimone ninasimone 01:38 09.01.2010

Re: Звоц... или

maksa83

Meni je potpuna misterija kako se film sa takvim likom i dijalozima provukao ispod toliko radara - kad god sam ga pomenuo - gledaju me belo, ti si prva koja ga zna.

Ne znam, a steta jer je zabava bez premca! Drugi jedan film koji je super a kod nas je malo poznat je "This is Spinal Tap" - jedan od nepresusnih izvora referenci u pop kulturi, "turning up to 11" na primer. Obavezno pogledati oba.

edit: sad sam tek skontala da je oba rezirao Rob Reiner

bauer. bauer. 04:23 09.01.2010

Re: Звоц... или

a Inigo Montoya je nezaboravan lik

- my name is Inigo Montoya, you killed my father, prepare to die!

Fenomenalan film, a i muzika, dodao bih (gledao sa decom, pa zavoleo...)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana