Društvo| Filozofija| Literatura| Politika| Religija| Životinjski svet

Humanost - o coveku i drugim zivotinjama

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron RSS / 12.01.2010. u 07:19

 What could be more natural for a species that has exterminated its animal kin than to look into a mirror and find that it is not alone?

Napomena: romanticni neka ne citaju ovaj tekst, a ostali neka ne previde da se radi o politickoj filozofiji, a ne o licnom ubedjenju autora bloga, tj. mene.

Kad bi vam ponudili da se opredelite izmedju darvinistickog i religijskog pogleda na nastanak ljudske, koji biste odabrali? Da li bi ikad pomislili da opredeljenje za Darvina osporava postojanje humanizma?

John Gray je pisao o tome dok je radio na Jesus Collegeu u Oxfordu, a knjiga “Straw Dogs” je objavljena 2003. On smatra da je covek samo sledeca u nizu zivotinja na evolucijskoj lestvici, koja sebe neopravdano dozivljava daleko superiornijom od prethodnih. Sve ono sto zovemo razvojem ima za posledicu unistavanje prirodnih resursa. Cak ako i zanemarimo zagadjenje, prosperitet ljudske vrste, ukljucijuci plemenite ideje iskorenjivanja bolesti, gladi, nepravde i prekida rata, dovodi do prenaseljenosti koja unistava planetu na kojoj zivimo..

Nasa iluzija da smo ovladali stvaranjem kroz kloniranje imace za posledicu nasumicne promene u genetskom materijalu koje ce dovesti do vece eksploatacije i nece nuzno voditi evolucionom napretku, kaze on.

*******************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************************

Ne znam koliko je John N Gray prevodjen na srpski. Vredelo bi se potruditi. Gray takodje pise za New Statesman, Guardian, Independent i Observer. BTW, to nije onaj “Zene su sa Venere, muskarci su sa Marsa” iako se isto zovu. Mislila sam da bi vam nesto malo drugacije prijalo.



Komentari (121)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

drug.clan drug.clan 17:36 12.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

Sve ovo, čini mi se, počiva na sumnjivoj tezi da Priroda zna šta radi.



naravno da ne zna jer funkcionise na principu "ajd da probamo"
Tako je trebalo stotine miliona godina da bi se pokzalao da velicina nije dobar put kojim treba ici , setimo se dinosaurusa
Cini mi se da ce trebati manje vremena da bi se pokazalo da inteligencija nije dobar put kojim treba ici
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 17:40 12.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

Cini mi se da ce trebati manje vremena da bi se pokazalo da inteligencija nije dobar put kojim treba ici

e sad si ga ugasio
scabies scabies 17:49 12.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

Ne znam da li smo se razumele, ali ja mislim da se slažemo
Nije antropogena ni antropomorfna i ne može se i ne sme posmatrati antropocentrično
Naravno da nije, zato i ne mislim da čovek treba da se vodi njenim načelima. Niti da previše obraća pažnju na nju.
dakle nema govora o "surovosti", "zaštiti", "planiranju" bilo koje vrste.
U mojim primerima su to (neuspele ) stilske figure. Obzirom da priroda podstiče raznolikost, a zatim selekcioniše najadaptibilnije proizvode, to ume da deluje kao plan.
To mi ljudi radimo, pa onda (po meni pogrešno) celokupnu prirodu posmatramo tako - antropocentrično, dajući joj ljudske osobine.
I, da... naša antropocentričnost je naša najveća evolutivna prednost, nije je pametno suzbijati. Ako bi iz tog centra pomerili čoveka, a stavili Prirodu, možda bi najviše osujetili Prirodu (evoluciju)?
gordanac gordanac 18:00 12.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

Sve smo se razumele, a kokanda se i velikim delom - slažemo, rekla bih.
I - napisala sam: >> samo antropcentričnost nam poklanja sve ono što nas (ustvari) definiše - ljuidma.>>
I - rizikujem da uvredim i povredim neke lljude (verovatno), bez obzira što mi to nije ni želja ni namera, ali mislim da su sve religije duboko - antropcentrične (kao što je i Biblija, recimo, knjiga koju sam ja tako čitala, meni je biblijski kod - kod (code) bajki, legenda, mitova i zato mislim da je treba čitati, kao i sve druge knjige slične vrste).
Dakle - kao osnov onoga što danas nazivamo "humanizmom" sva ta religijska učenja, verovanja, uverenja, šta god, nose u sebi "nešto bolje od nas takvih kakvi jesmo sa idejom da možemo biti i bolji", pa bilo to "upakovano" antropomorfno (kao u većini današnjih "velikih" religija) ili "opredmećeno" drugačije, kao kod većine paganskih religija.

Re: Humanost vs. evolucija

ako dalje nastavimo tom linijom, tj ne osporavamo humanizam sa stavista njegovog znacaja za danasnjeg coveka i njegovu zajednicu, to na nivou evolucije ne mora nista posebno da znaci. tj dodje nam kao neka igracka da poboljsamo kvalitet zivota koji ovde trenutno provodimo.

treba imati u vidu koliko cesto su ideje humanizma (naucna otkrica, religijske ideje...) bile (zlo)upotrebljene u suprotne svrhe.
scabies scabies 18:33 12.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

treba imati u vidu koliko cesto su ideje humanizma (naucna otkrica, religijske ideje...) bile (zlo)upotrebljene u suprotne svrhe.
To je valjda svima jasno... Ideje humanizma prevazilaze sposobnost humanosti. Ali to ne znači da ih zato treba sprečavati. I to se naravno svi slažemo.
Ali nemojmo smanjivati prostor za diskusiju vraćanjem priče na ono oko čega se svi slažemo. Podstičući raznovrsnost i sukob mišljenja u kom pobeđuje najispravnije, mi simuliramo i slavimo evoluciju

Re: Humanost vs. evolucija

samo se ti razmasi, ali mi se ucinilo da neki (mnogi?) nisu razumeli o cemu se ovde radi, pa moderiram

Re: Humanost vs. evolucija

Rado bih ovde ubacila insert iz filma "stefica cvek u raljama zivota" inace jedan o mojih omiljenih pun mudrosti tetke iz bosanske krupe, medjutim nema tog bas klipa na youtubeu - kad Dunja I njen muz, filmskikriticar, dodju na veceru kod prof dr I njegove sestrice, pa kriticar iznosi svoje misljenje o knjizi "boli me otok" koje je inace I javno iznosio, popljuvao autora, a da knjigu nije ni procitao
yu1bcd yu1bcd 21:46 13.01.2010

Re: Humanost vs. evolucija

Gordana, SPC svakako nece podrzati Vas ponovan izbor u Parlament! Moji prijatelji Protestanti iz USA smatraju Bibliju opisom dogadjaja i verovanja ispred 2.000 godina. DNK je valjda vazniji jer ce sigurno potvrditi da su Srbi nastali od ameba.
drug.clan drug.clan 01:16 13.01.2010

HAITI

Nekako se uklapa u pricu:

Many casualties expected after big quake in Haiti

Novi udar na ovu sirotinju je cvrst dokaz da bog ne postoji.

Re: HAITI

drug.clan
Nekako se uklapa u pricu:

Many casualties expected after big quake in Haiti

Novi udar na ovu sirotinju je cvrst dokaz da bog ne postoji.


uh!?

Re: HAITI

neodinamika neodinamika 15:04 13.01.2010

ekscepcionizam

Biolozi smatraju da je genetska razlika izmedju coveka i drugih zivotinja koja je osnova za nama tako ociglednu kognitivnu razliku zapravo veoma mala. Uzimajuci u obzir vreme u okviru kojeg se odgovarajuca promena desila, i sve ono sto se dosad zna o mehanizmima evolutivne promene, smatra se da monumentalna konstrukcija humanog excepcionizma, ideje o posebnom mestu koje covek zauzima u okviru zivog sveta, lezi na jedinicnoj genetskoj i evolutivnoj promeni. To josuvek ne znaci da je i razlika na planu kognicije takodje minimalna: mala razlika na nivou genetskog materijala moze rezultirati ogromnim razlikama u osobinama vrste. U komparativnoj kognitivnoj nauci, grani biologije koja se bavi ovakvim pitanjima, prevladava stav da je i na kognitivnom planu razlika minimalna. Pogledajte vrlo pristupacno clanak R. Gallistela: http://ruccs.rutgers.edu/~galliste/Foundational_Abstractions.pdf. Hauser, Chomsky i Fitch, vodeci autoriteti u kognitivnoj nauci, lingvistici i evolucionoj biologiji, smatraju da je razlika, iako minimalna, ipak sustinska, i da se sastoji u kapacitetu covekovog mozga da izvodi rekurzive komputacije. Oni tvrde da jeovakav kapacitet kod zivotinja redak i veoma ogranicen (http://www3.isrl.illinois.edu/~junwang4/langev/localcopy/pdf/hauser02science.pdf). Ali, kognitivni kapaciteti mnogih zivotinjskih vrsta u oblasti prostorne kognicije prevazilaze covekove, i po svojoj kompleksnosti na istom su nivou sa covekovim kognitivnim kapacitetima (http://www.biolinguistics.eu/index.php/biolinguistics/article/view/34/59). Ovakve i druge argumente naucnici prilazu u korist stava da je razlika jos manja, na primer, da se sastoji u ogranicenosti kognitivnih komputacija kod drugih zivotinjskih vrsta na jedan domen (prostorne komputacije su odvojene od onih vezanih za planiranje, koje su odvojene od onih vezanih za drustveno ponasanje itd.), dok coveka odlikuje odsustvo granica medju domenima i sposobnost da se informacije razlicitih tipova grupisu u okviru jedinstvenog procesa. Najzad, ima misljenja da razlika uopste nije kvalitativna, vec prevashdno kvantitativna: u memorijskom kapacitetu, brzini komputiranja, kolicini informacije akumuliranoj u okviru kulture odredjene vrste. Ukoliko je poslednja hipoteza bliska stvarnom stanju stvari, ali i u slucaju drugih ponudjenih teorija, etika covekovog odnosa prema zivotinjama se mora iz temelja preispitati, i u velikom broju slucajeva ce eticka vrednost pojedinih postupaka prema zivotinjama morati da se u potpunosti izjednaci sa vrednoscu istih postupaka prema drugom coveku. Ili pak vratiti granice medju domenima, i npr. dok jedemo meso, truditi se da ne budemo svesni da potice od bica ciji se kognitivni sistem samo marginalno razlikuje od naseg.

Re: ekscepcionizam

@ neodinamika
hvala na komentaru I dobrodosao na blog Ovo je bilo vrlo temeljno sa bioloskog stanovista.
scabies scabies 16:18 13.01.2010

Re: ekscepcionizam

Neodinamika, mnogo ti je dobar komentar Lepo sažeto i razumljivo i laicima. Još jednom: svaka čast!
Samo,
u velikom broju slucajeva ce eticka vrednost pojedinih postupaka prema zivotinjama morati da se u potpunosti izjednaci sa vrednoscu istih postupaka prema drugom coveku
ovo baš ne mogu da razumem. Volela bih da daš neke primere.
Dawngreeter Dawngreeter 16:29 13.01.2010

Re: ekscepcionizam

U Spaniji je pre, oko godinu dana ako se ne varam, proglaseno da se ljudska prava odnose i na primate. Na primer.
ninasimone ninasimone 19:06 13.01.2010

Re: ekscepcionizam

apropo antropo

ako ste u prilici pogledajte emisiju o Bonobo majmunima (Nova, u USA bilo na PBS) koji imaju 'high emotional awareness of other bonobos and of people'. Za pocetak, evo intervjua sa naucnikom koji ih istrazuje. Isecak:

"Bonobos help us to see ourselves more in the round," says Frans de Waal, a primatologist at the Yerkes National Primate Research Center in Atlanta. In particular, he says, we can learn as much about human evolution and behavior by studying the sensitive, peace-loving bonobo as by studying the more violent chimpanzee—both of which share more than 98 percent of our DNA. In this interview, de Waal explains what the ape he calls the "make-love-not-war" primate can teach us about who we are—and why, for this reason alone, it's vital to protect this highly endangered close relative of ours. "
neodinamika neodinamika 19:07 13.01.2010

ekscepcionizam

Hvala puno za dobrodoslicu. Downgreeter daje jedan odlican konkretan primer, i takvih primera i debata ima puno u drustvima koja se ozbiljnije bave sustinom (ljudskih) prava. Ali u principu sam mislio na to da sa jedne strane postoji teznja kod coveka, prosto njegovo svojstvo, da pribegava ekscepcionizmu. Ne samo humanom ekscepcionizmu, nego i drugima, od kojih su neki pomenuti u raznim drugim komentarima bas ovde, poput religioznog ekscepcionizma (religija po definiciji mora da tvrdi za sebe da je jedina prava religija, i da su oni koji je praktikuju u privilegovanom statusu). Ekscepcionizam uvek prisvaja privilegije na stetu drugoga, i na osnovu neke razlike za koju pretpostavlja da je sustinska. Etika, sa druge strane, sagledava uzimanje privilegija vrlo kriticki, i ili definise vrlo stroge uslove za tako nesto, ili ga potpuno iskljucuje. Covek sebi uzima brojne privilegije u odnosu na zivotinju, vec sami termini to pokazuju: govori se o ljudskim pravima odvojeno, i puno vise, nego o pravima zivotinja, potonja se smatraju sekundarnim. Svako od nas ce stradanje coveka doziveti kao nesto strasnije od stradanja zivotinje (kao objasnjjenje se pominje empatija - jace saosecamo sa bicem za koje znamo da moze saosecati sa nama - ali empatija postoji i kod zivotinja). Najzad, jedemo zivotinje (ne svi) i ubijamo ih radi toga (jos manje nas, iako je meni posteno da ako jedes - treba i da ubijes); pijemo mleko zivotinje, a izuzetak su kulture gde nije neprirodno, osim za novorodjence, piti ljudsko mleko. Ovo su samo najdrasticniji primeri za stvari koje, ako je zaista razlika, cak i tamo gde se smatra sustinskom, u kognitivnim kapacitetima (koje ukljucuju ono sto intuitivno dozivljavamo kao glavnu razliku - svoju svest o sopstvenom identitietu), zapravo minimalna, osnov za to nase izdvajanje sebe je vrlo tanak.

Re: ekscepcionizam

bila je jedna zanimljiva diskusija na blogu kod vladimira petrovica, ako se ne varam, o odnosu coveka i psa kao njegovom ljubimca. zanimljivo je da su ljubitelji zivotinja ovaj odnos uzdizali iznad odnosa coveka prema coveku, coveka prema macki, u mom slucaju coveka prema morskoj zvezdi )) sad cu da vidim da li mogu to da nadjem. ako neko uspe pre mene neka se slobodno javi
prosvetiteljstvo prosvetiteljstvo 18:32 15.01.2010

Besmisao greha osporava evoluciju

Ljudi svesno odbijaju da imaju potomstvo jer znaju da ce ih to omesti u uzivanju u njihovom hedonizmu. Ljudi bolesni od raka ne retko izjavljuju: "Znam da od toga umirem, ali bez duvana moj zivot nema smisla!" Ljudi optereceni gordoscu i sujetom zrtvuju i svoj zivot i zivot nacije zbog svoje povredjene gordosti.

Gde tu iko razuman moze da vidi borbu za opstanak?

Da je prirodna selekcija zaista formirala osobine vrste, covek ne bi postao sebican, te ne bi zrtvovao ni svoje zdravlje a niti potomstvo radi zelje za uzitkom. To je dovoljno da ospori teoriju evolucije, jer takvo iracionalno ponasanje ne donosi coveku evolutivnu prednost.

Covek nije stvoren samo da opstane, vec da ispuni smisao zivota. I covek ce radi tog smisla zivota zrtvovati sam zivot, bez obzira da li je taj smisao nesebicna dobrota ili sebicnost.

Takodje, covek je obdaren sa sposobnostima koje daleko prevazilaze potrebe njegove egzistencije. Covek moze da stvara, da peva (sposoban cak da svira na violini), da razume tajne prirodnih zakona, iako od toga nije mogao da kroz svoj hipoteticki evolutivni razvitak da ima ikakve evolutivne koristi. I ta cinjenica osporava evoluciju. Stavise, organizmi koji su na nizoj lestvici takozvanog "evolutivnog razvoja" pokazuju mnogo vecu moc opstanka nego covek. U slucaju neke katastrofe globalnih razmera preziveli bi najvise najprostiji organizmi - bakterije i alge, a ne covek. Vece sposobnosti coveka nisu tu zbog njegove uspesnije egzistencije, vec zbog uspesnijeg ispunjenja smisla svoga postojanja. Covek nije stvoren samo da opstane, vec da iz ljubavi zivi za druge ljude i ostala ziva bica.

A ako svojim sposobnostima covek ne sluzi na dobrobit drugima, vec svoje sposobnosti zloupotrebljava trazeci u njima satisfakciju, onda ih on koristiti na sopstvenu i tudju stetu, ugrozavajuci i sopstvenu i tudju egzistenciju. Verovati u evoluciju zahteva mnogo vecu veru, nego verovati u stvaranje coveka sa smislom i sa slobodnom voljom, sa smislom koji je on u svojoj slobodi pretvorio u gordu nezavisnost prema Storitelju i tako je izopacio u totalan besmisao.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana