Budućnost| Ekologija| Ekonomija| Hobi| Nauka| Planeta| Zdravlje| Život| Životinjski svet

White Nose Syndrome

srdjan.pajic RSS / 28.01.2010. u 08:50

wns-photo.jpg

Iza ovog pomalo bezazlenog imena krije se tajanstvena bolest, koja prema dosadašnjim saznanjima ima potencijal da dovede do izumiranja čitavih vrsta slepih miševa. U prvom redu onih koji zimi prelaze u hibernaciju, dakle spavaju zimski san. Radi se o milionima slepaća, medju kojima ima i nekoliko vrlo retkih vrsta, koje su i inače bile na ivici izumiranja (Indiana bat). Do nedavno je sindrom bio izolovan na severnoameričkom kontinentu, a krajem prošle godine su otkriveni prvi slučajevi i u Evropi, u Francuskoj.

Prvo masovno uginuće slepih miševa, koje je kasnije dobilo status sindroma (WNS), pre tačno četiri godine otkrili su speleolozi u pećinama u centralnom delu savezne države Njujork. Pre svega zahvaljući migratornom karakteru ugroženih vrsta slepih miševa, i njihovoj sposobnosti da za kratko vreme prelete ogromna rastojanja, već naredne godine sindrom se proširio po Vermontu, Masačusetsu i Kontektikatu, državama prepunim pećina koje, nažalost, ove životinje biraju kao mesta za hibernaciju. Do početka prošle godine sindromom je zahvaćeno još nekoliko severoistočnih saveznih država, i idući na zapad, pronadjen je sve do Kentakija (najveća pećina na svetu, Mamutska, za sada nema zabeleženih slučajeva WNS-a).

WNS%20Map%2001-22-10_DS.jpg

Nije poznato sa sigurnošću šta je uzročnik ovog sindroma. Ime je dobio po karakterističnom belom vlaknastom fungusu koji prekriva sluzokožu očiju, nosa, ušiju kao i krila obolelih slepih miševa. Za sada je utvrdjeno da napada vrste slepih miševa koje hiberniraju u hladnim delovima pećina (tipično oko 4 C), što nažalost pogoduje razmnožavanju ovog fungusa, jer spada u vrstu kojoj odgovaraju niske temperature (Cryophiles). Iz takodje nepoznatog razloga, zaraženi miševi gube naslage masnoća prikupljene u toku jeseni, a koje im služe da prežive u hibernaciji. Zbog toga se bude u sred zime, i već vidno oslabljeni napuštaju hibernakulume i bacaju se u potragu za hranom. Koje nažalost u to doba godine nema, naročito u ovim, snegom okovanim, delovima SAD-a. Miševi na hladnoći vrlo brzo potroše preostale zalihe energije i praktično umiru od gladi.

Medjutim, misteriozno u vezi sa sindromom je što je ova vrsta fungusa (Geomyces Destructans) prilično dobro poznata, i ranije je pronalažena na krznu slepih miševa. Ali do sada nije dovodila do njihovog uginuća. Takodje, još uvek nije utvrdjeno da li je ona uopšte direktni izazivač pomora, ili prosto napada slepe miševe kojima je nešto drugo oslabilo prirodni imunitet na ovu vrstu fungusa (oportunistička infekcija). Stoga nije poznato ni da li se zaraza prenosi samo izmedju miševa, ili kao posrednik mogu poslužiti drugi organizmi sa kojima miševi stupaju u kontakt, kao sto su buve (Nycteribiidae) ili sisari, među kojima su, nažalost, posebno sumnjivi speleolozi. Dakle, sem sveobuhvatne ali pomalo nasumične prevencije, po principu "za svaki slučaj", drugog načina za borbu protiv WNS-a za sada nema.

picture-4.jpg

Zastrašujući mortalitet ovog sindroma, od 90%-100%, je bez presedana. Ozbiljnosti situacije doprinosi i činjenica da su najugroženije dugoživuće vrste miševa, koje žive u proseku izmedju 10 i 20 godina i pri tome donose na svet samo po jedno mladunče godišnje. Stoga će se njihov broj, čak i u slučaju da kompletne vrste ne izumru, vrlo teško i sporo povratiti. Dodatnu teškoću pravovremenom detektovanju zaraze stvara i vremenska razlika od trenutka infekcije, pa do narednog perioda hibernacije, kada se oboleli miševi neplanirano bude, i to u po njih najgore moguće vreme.

Vrlo je mali broj naučnih radova objavljenih na ovu temu i mašinerija za odbranu od sindroma je tek počela da se zahuktava. Pre svega pod pritiskom mnogobrojne i prilično nadrndane speleološke javnosti udružene u NSS, američki Kongres je nedavno odobrio prve sume novca za ozbiljno istraživanje ovog sindroma. Početni važni rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Science (WNS). Nažalost, sveopšta besparica i halabuka oko novog (svinjskog) gripa doprinela je da ovaj problem ostane pomalo u senci i van interesa onih koji treba da daju lovu.

picture-10.jpg

U medjuvremenu, nadležne federalne insititucije (USFWS, DOI, USDA, NPS) su uzele za ozbiljno sveopštu dreku koju su nadigli pećinari i za divno čudo odmah skapirale posledice koje izumiranje ovako velikog broja slepih miševa može da ima po ekosistem u kome žive, a čiji smo i mi, hteli ili ne, prilično zavisan deo. Pored toga što sada i one cimaju Kongres za lovu, napravljen je i stavljen u pogon čitav ratni plan, pre svega kako da se prati i eventualno spreči dalje širenje ove bolesti.  Zatim kako da se pomogne naučnicima uključenim u istraživanje da dodju do potrebnih uzoraka i konačno, u implementiranju eventualnog rešenja koje pronadju. Opšte obrazovanje i informisanje o sindromu svih koji su uključeni u ovu operaciju je prvi korak.

U svim ovim aktivnostima speleolozi, koji zapravo jedini ulaze u pećine i imaju kontakt sa slepim miševima, očigledno igraju ključnu ulogu. Kroz klubove nam marširaju ovih dana mikrobiolozi sa lokalinih univerziteta, zainteresovani za problem, park rendžeri, federalni agenti raznih vrsta i zaduženja. Ovo uključuje i prikupljanje novca u formi dobrovoljnih priloga, pre svega da se pomogne klubovima koji rade u oblastima u kojima je pronadjen sindrom, da bi organizovali prevenciju dok se državna administracija ne usredsredi na problem (što će reći - da da pare). Uvedena su prilično razradjena i stroga pravila o korišćenju opreme (dezinfikovanje, jednokratna upotreba, itd.), čak su i propisane hemikalije za tu svrhu, koje su environmentally friendly za pećinski živi i neživi svet.

Ironija je da su upravo pećinari koju su otkrili ovu bolest, prvi primorani da podnesu žrtvu. Masovna dobrovoljna (a ponegde i prinudna) zatvaranja pećina sirom zemlje su na snazi. Veliki broj pećina, uključujući i komercijalne, a koje se nalaze na migracionim putanjama slepih miševa su zatvorene ako se nalaze na Federalnom posedu, dok je vlasnicima privatnih pećina to za sada samo savetovano. Znači, sužava se broj objekata u kojima speleolozi mogu da istražuju, što su naročito mogli da osete pećinari iz celog sveta koji su prošlog  Jula učestvovali na Internacionalnom Speleološkom Simpozijumu, organizvanom u Kerrville-u, u Teksasu.

picture-21.jpg

Mnogo više od informacija o aktivnostima u vezi sa WNS-om možete naći na sajtu Nacionalnog Speleološkog Društva, koji se uz to i redovno odžava.

Atačmenti



Komentari (36)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bauer. bauer. 09:15 28.01.2010

...

Što su ti lepe one strelice crvene, gore na slici... idem sad da čitam
bauer. bauer. 09:37 28.01.2010

Re: ...

Pročitao.

U medjuvremenu, nadležne federalne insititucije (USFWS, DOI, USDA, NPS) su uzele za ozbiljno sveopštu dreku koju su nadigli pećinari i za divno čudo odmah skapirale posledice koje izumiranje ovako velikog broja slepih miševa može da ima po ekosistem u kome žive, a čiji smo i mi, hteli ili ne, prilično zavisan deo.


Hteo sam da pitam, koje su to posledice. Kapiram da kada dolazi do izumiranja vrsta, to po definiciji ne može da bude dobro, ali koje su u ovom slučaju konkretne posledice?

U mom kraju već godinama traje frka oko očuvanja pustinjskih kornjača koje su ugrožene time što se grad nezadrživo širi u pustinju. Sad, ne znam zašto su kornjače ugrožene više od škorpiona, zvečarki, kojota, divljih konja i magaraca, ali, o kornjačama se najviše čuje. Možda zato što su sporije od ovih drugih?
srdjan.pajic srdjan.pajic 10:03 28.01.2010

Re: ...

bauer.
Pročitao.

U medjuvremenu, nadležne federalne insititucije (USFWS, DOI, USDA, NPS) su uzele za ozbiljno sveopštu dreku koju su nadigli pećinari i za divno čudo odmah skapirale posledice koje izumiranje ovako velikog broja slepih miševa može da ima po ekosistem u kome žive, a čiji smo i mi, hteli ili ne, prilično zavisan deo.


Hteo sam da pitam, koje su to posledice. Kapiram da kada dolazi do izumiranja vrsta, to po definiciji ne može da bude dobro, ali koje su u ovom slučaju konkretne posledice?

U mom kraju već godinama traje frka oko očuvanja pustinjskih kornjača koje su ugrožene time što se grad nezadrživo širi u pustinju. Sad, ne znam zašto su kornjače ugrožene više od škorpiona, zvečarki, kojota, divljih konja i magaraca, ali, o kornjačama se najviše čuje. Možda zato što su sporije od ovih drugih?


Ne znam tacno cemu su korisne te kornjace, ali slepaći pojedu neku neverovatnu količinu gamadi koja se roji iznad useva, a koja bi inace napala te useve i nahebala im se majke. Ok, verovatno može to sve da se potruje danas hemikalijama, ili da se napravi genetski otporno na odredjene bube, u svakom slucaju ne bi smo propali, ali je ovako "organic", to bi Njanja trebalo da nam pojasni. Plus oprasivanje. Pa onda guano (mišja govna) su jedno od najhranljivijih prirodnih djubriva (nije da se bas koristi u USA, i da bi smo i bez guanoa propali, ali svejedno. Ali priznaj da je ovakav argumet bolje koristiti kad se ustaje u odbranu slepih miseva, nego to sto su tako jedna fenomenalna, fina i meka stvorenja, po ceo dan da drzis u rukama.


vishnja92 vishnja92 08:27 29.01.2010

Re: ...

Ali priznaj da je ovakav argumet bolje koristiti kad se ustaje u odbranu slepih miseva, nego to sto su tako jedna fenomenalna, fina i meka stvorenja, po ceo dan da drzis u rukama.

pajicu - osim sto si nepopravljivi saban, ti si jedno veliko srce (i derle:))


srdjan.pajic srdjan.pajic 12:47 29.01.2010

Re: ...

vishnja92
Ali priznaj da je ovakav argumet bolje koristiti kad se ustaje u odbranu slepih miseva, nego to sto su tako jedna fenomenalna, fina i meka stvorenja, po ceo dan da drzis u rukama.

pajicu - osim sto si nepopravljivi saban, ti si jedno veliko srce (i derle:))



Eh, kako je lepo kad te tvoje ljudstvo razume.


antioksidant antioksidant 09:27 28.01.2010

.

Pre svega pod pritiskom mnogobrojne i prilično nadrndane speleološke javnosti udružene u NSS,

biti mnogobrojan
biti nadrdan
biti udruzen

tri uslova neophodna za sticanje uticaja

zelim nam srecu sa ovim
speolozima hvala sto su otkrili
Unfuckable Unfuckable 10:20 28.01.2010

Ovo je

jezivo, i jako podseća na "Sindrom nestanka pčelinjih zajednica", a posledice bi mogle biti - slične, tj katastrofalne (s tim što ipak mislim da je uloga slepih miševa u oprašivanju cvetnica nešto manje značajna, ali je u istrebljivanju viška insekata veoma važna)
Pošto ni mnogo veće face nemaju pojma o čemu se radi, smem malo da spekulišem : prva ideja mi je da su promene na njušci sekundarnog, tj posledičnog karaktera, čemu bi u prilog govorilo upravo to što su gljivice u pitanju.
Mnogo značajnije pitanje je ko / šta dovodi do prebrzog trošenja masnih (energetskih) naslaga tokom zime.
Bojan Budimac Bojan Budimac 11:06 28.01.2010

Re: Ovo je

jezivo, i jako podseća na "Sindrom nestanka pčelinjih zajednica", a posledice bi mogle biti - slične, tj katastrofalne

i meni su prvo na pamet pale pčele.

Odličan uradak Srki
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:09 28.01.2010

Re: Ovo je

Ja sam odavno htela da pišem o ubogim pčelama...to je ovde katastrofa...
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:39 28.01.2010

Re: Ovo je

Unfuckable
jezivo, i jako podseća na "Sindrom nestanka pčelinjih zajednica", a posledice bi mogle biti - slične, tj katastrofalne (s tim što ipak mislim da je uloga slepih miševa u oprašivanju cvetnica nešto manje značajna, ali je u istrebljivanju viška insekata veoma važna)
Pošto ni mnogo veće face nemaju pojma o čemu se radi, smem malo da spekulišem : prva ideja mi je da su promene na njušci sekundarnog, tj posledičnog karaktera, čemu bi u prilog govorilo upravo to što su gljivice u pitanju.
Mnogo značajnije pitanje je ko / šta dovodi do prebrzog trošenja masnih (energetskih) naslaga tokom zime.


Ok, naravno, ima smisla. Sve je nazalost jos u domenu nagadjanja, donekle i teorija zavere, jedino su mrtvi misevi stvarnost. Na nekoliko mesta sam procitao da se optuzuju ogromne kolicine pesticida koje su upotrebljene pre nekih 4-5 godina kad je izbila zaraza West Nile virusom, kad su se bas potrudili da pobiju sve zivo sto iole podseca na komarca, ali je sam mehanizam koji objasnjava sta je to uradilo slepim misevima (ili tome sto izaziva WNS) pomalo nejasan pa sam ga izostavio iz teksta.

Druga stvar koju sam samo pomenuo - slucajevi WNS-a u Evropi unosi jos vise zabune a mozda i potkrepljuju ovo sto kazes Unf-e. Naime, tamo su pronadjeni misevi sa vidljivim spoljnjim znacima WNS-a, ali pri tome nisu izgubili ni malo telesne tezine i deluju manjevise ok. Video sam u jednom radu koju su objavili tamosnji naucnici (ne mogu sad da izbunarim link) u kome predlazu nekoliko scenarija od kojih je jedan taj da je WNS odvajkada tamo, ali da su misevi razvili imunitet te da ne crkavaju. Ali i dalje se ne njima taloze gljivice, sto do sada nije primeceno. Sad ja nagadjam, ali mozda je moguce je da evropski misevi nose kljuc za borbu protiv ove bolesti?


srdjan.pajic srdjan.pajic 16:52 28.01.2010

Re: Ovo je

Bojan Budimac
jezivo, i jako podseća na "Sindrom nestanka pčelinjih zajednica", a posledice bi mogle biti - slične, tj katastrofalne

i meni su prvo na pamet pale pčele.

Odličan uradak Srki


Fala Budimce, jos sam ga poodavno spremio, ali mi nesto bilo trulo da kacim dok je bila u jeku ova svinjska gripa, pa globalno otopljavanje, onda je bio zemljotres, pa promena dizajna bloga - stalno neke nesrece i opasnosti po covecanstvo, smorice nam se ljudi . Tako da sam cekao da se malo odmorite i da taman pomislite kako je zivot lep i eto ga sad, WNS.
radojicic92 radojicic92 01:41 29.01.2010

Re: Ovo je

Mnogo značajnije pitanje je ko / šta dovodi do prebrzog trošenja masnih (energetskih) naslaga tokom zime.

mozda nedostatak hrane, komarci i ostale bube koje su pobili u strahu od onog nilskog virusa bas po ovim krajevima?
I sad ako nestanu slepi nakotice se komarci i bube ponovo i ko prezivi pricace.

Srdjane ako si gledao nema veze, ako nisi evo cela epizoda Planet Earth Caves, mozda najbolja u toj seriji, ima i slepih na Borneu i jos negde, vodene na Jukatanu i na kraju Lecugilja sa sve onim fascinantnim kristalima.

ps. ko resi da kupi ceo box Planet Earth, a trebalo bi, nemoj da se zezne da uzme iskasapljenu amersku verziju vec BBC sa Atenborom, vredi



srdjan.pajic srdjan.pajic 02:48 29.01.2010

Re: Ovo je

radojicic92
Mnogo značajnije pitanje je ko / šta dovodi do prebrzog trošenja masnih (energetskih) naslaga tokom zime.

mozda nedostatak hrane, komarci i ostale bube koje su pobili u strahu od onog nilskog virusa bas po ovim krajevima?
I sad ako nestanu slepi nakotice se komarci i bube ponovo i ko prezivi pricace.

Srdjane ako si gledao nema veze, ako nisi evo cela epizoda Planet Earth Caves, mozda najbolja u toj seriji, ima i slepih na Borneu i jos negde, vodene na Jukatanu i na kraju Lecugilja sa sve onim fascinantnim kristalima.

ps. ko resi da kupi ceo box Planet Earth, a trebalo bi, nemoj da se zezne da uzme iskasapljenu amersku verziju vec BBC sa Atenborom, vredi



Da, to je jedno od objasnjenje koje sam pronasao, ali ljudi nisu sigurni da je to bas uzrok ili samo doprinosi problemu, tako sto misevi odu na spavanje nedovoljno uhranjeni, sto ih natera da se probude u sred zime i krenu da traze klopu. Koliko sam mogao da vidim, uglavnom su se naucnici bacili na te gljivice, u potrazi za onim sto dovodi do toga da one na kraju doakaju misevima. I to su vec razlozili u sitna crevca, dok misevi mozda prosto odlaze na spavanje - gladni. Cudno je i to da sem tih gljivica u telima miseva nije pronadjen nikakav drugi (ili barem poznati) patogen.

srdjan.pajic srdjan.pajic 13:03 29.01.2010

Re: Ovo je

radojicic92


Srdjane ako si gledao nema veze, ako nisi evo cela epizoda Planet Earth Caves, mozda najbolja u toj seriji, ima i slepih na Borneu i jos negde, vodene na Jukatanu i na kraju Lecugilja sa sve onim fascinantnim kristalima.



Gledao, ali svejedno hvala na preporuci!

Nego, pazi ovo, cini mi se da se pominje i u seriji:




Drugari iz mog kluba idu u Golondrinu skoro svake godine, doduse ne u svojstvu samoubica sa padobranima, nego pecinare u tom kraju i onda vuku jedno pola kilometra užeta specijalno nabavljenog za ovu priliku, "iz fabrike", koje posle prodaju drugim klubovima, pa ga dogodine opet otkupe, spuste sa, pa ga ponovo tapnu.


Jelica Greganović Jelica Greganović 10:24 28.01.2010

Jadničci...

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:30 28.01.2010

auuu

srki sad si me potresO
pa jel su bolesni i ovi nasi iz Austin-a?
znas oni sa Congress Bridge-a, a?
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:47 28.01.2010

Re: auuu

njanja_de.manccini
srki sad si me potresO
pa jel su bolesni i ovi nasi iz Austin-a?
znas oni sa Congress Bridge-a, a?


Koliko sam skapirao, ti vasi ispod mosta su ok (mapa sirenja zaraza ne pokazuje Ostin, a s obzirom da samo ispod tog mosta zivi jedno milion miseva, to bi bila velika crna tacka na njoj). Pu, pu, ne dogodilo se! Uglavnom stradaju oni misevi koji vole da dzonjaju na hladnom, tako da ste vi u suptropskim oblastima za sada bezbedni a i kod vas ima da se jede preko cele godine. Doduse, ne dzonjaju svi slepaći u pecinama, znam da su pronadjeni mrtvi misevi sa WNS sindromom i ispod drveca u cijim krosnjama takodje spavaju. Kod nas u Koloradu je vec zatvoreno nekoliko pecina, jer i mi imamo vrste koje hiberniraju, iako nema jos potvrdjenih slucajeva.

Meni je isto muka, i zao mi ih je, zamisli bre samo, radio si posteno celo leto i jesen, legao (ok, okacio se o plafon) da spavas i sanjas prolece, a probudi te krcanje creva, u sred neke ciče zime i sad moras da izlazis iz udobne i relativno tople pecine da se akas i da vatas nesto za klopu, cega nema.

Jelica Greganović Jelica Greganović 17:06 28.01.2010

Re: auuu

Možda bi ih trebalo vakcinisati?...
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 17:34 28.01.2010

Re: auuu

Koliko sam skapirao, ti vasi ispod mosta su ok (mapa sirenja zaraza ne pokazuje Ostin, a s obzirom da samo ispod tog mosta zivi jedno milion miseva, to bi bila velika crna tacka na njoj). Pu, pu, ne dogodilo se!

uh laknulo mi jer planiram da vodim sestricinu da ih vidi u periodu kad je najbolje. kod nas sve pecine su otvorene za turiste al su sve na privatnim posedima. znaci moram sledeci put pre nego sto vodim goste u obilazak pecina da proverim da nije doso ovaj sindrom i do nas.
na sta sve covek treba da misli?
naporno bre!
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:04 28.01.2010

Re: auuu

Jelica Greganović
Možda bi ih trebalo vakcinisati?...


Nije da ne bih voleo da mogu da pipnem jedno milion miseva koji vise po pecinama, ili barem da ih isprskam nekom hemikalijom koja ce im pomoci, ali mislim da je jedino prakticno sprovodivo resenje - Noeva barka. Dakle da se odaberu parovi zdravih pripadnika i da se presele ili sklone na sigurno, pa kad zaraza utihne da se pokusa sa vracanjem u originalno staniste.
mirelarado mirelarado 20:08 28.01.2010

А код нас:

srdjan.pajic srdjan.pajic 20:15 28.01.2010

Re: А код нас:

mirelarado
Нове врсте слепих мишева у Београду и Србији

Таван у Војводини:



Sa Milanom je moj beogradski speleoloski Odsek dosta saradjivao pre izvesnog broja godina (vodili ga po pecinama i skupljali uzorke za njegov istrazivacki rad). Sjajan lik, potpuni zaljubljenik, ko Dejvid Belami . Nalazost nisam imao njegov kontakt, on je daleko kompetentniji od mene da pise o ovome. Sad vidim iz ovog teksta sto si linkovala da je kustos u Prirodnjackom muzeju.
mirelarado mirelarado 21:40 28.01.2010

Re: А код нас:

srdjan.pajic
Sa Milanom je moj beogradski speleoloski Odsek dosta saradjivao pre izvesnog broja godina (vodili ga po pecinama i skupljali uzorke za njegov istrazivacki rad). Sjajan lik, potpuni zaljubljenik, ko Dejvid Belami . Nalazost nisam imao njegov kontakt, on je daleko kompetentniji od mene da pise od ovome. Sad vidim iz ovog teksta sto si linkovala da je kustos u Prirodnjackom muzeju.


Али, ти си на лицу места и више знаш о тој зарази.
Допао ми се твој текст, види се да пише заљубљеник у природу. А и оболевање слепих мишева је забрињавајуће, било би добро да се открије шта је узрок.
dragoljub92 dragoljub92 22:05 28.01.2010

s obzirom

da su to jedini sisari koji lete trebalo bi da se zaštite,samo kako.ona ideja sa nojevom barrkom mi se čini kao najverovatnije rešenje jer je nemoguće vakcinisati populaciju od n miliona jedinki.
Doctor Wu Doctor Wu 22:19 28.01.2010

Sjajna, uzbudljiva i

dramaticna prica. Hvala!
filantrop filantrop 02:29 29.01.2010

Preporuka

srdjan.pajic srdjan.pajic 02:53 29.01.2010

Re: Preporuka

filantrop
Ovo je vec drugi put u zadnje vreme da cujem da nesto ovako dramaticno, posle ovog:
http://www.winnipegfreepress.com/breakingnews/Alberta-faces-almost-impossible-task-of-stopping-pine-beetles-from-spreading.html


U, taj pinebeetle je ovde u Koloradu pobio toliko drveca da je tuga i gledati. Sad vec skoro da nema sume koja nije dobro prosarana osusenim borovima. Koliko sam skapirao, ovde su manjevise digli ruke od borbe protiv te bube, jedina nada je neka teska i duga zima, koje nesto bas ko za inat nema, ili sumski pozar epskih proporcija, koji ce se verovatno spontano i desiti, upravo zbog tolike kolicine suvog drveta razbacanog okolo.

EDIT: usput, cena drveta za ogrev u Koloradu naravno nikad niza.
filantrop filantrop 03:58 29.01.2010

Re: Preporuka

ja sam shvatio da drvosece moraju da seku obolele cetinare da se zaraza ne siri.
U Kanadi kazu da su kapaciteti za secu i preradu ovakvog drveca nedovoljni, obzirom kolika je zaraza. Steta.
ja mnogo volim cetinare, pod snegom, idem na skijanje svake godine u Kanadu, zadovoljstvo je gledati ih.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:56 29.01.2010

Re: Preporuka

filantrop
ja sam shvatio da drvosece moraju da seku obolele cetinare da se zaraza ne siri.
U Kanadi kazu da su kapaciteti za secu i preradu ovakvog drveca nedovoljni, obzirom kolika je zaraza. Steta.
ja mnogo volim cetinare, pod snegom, idem na skijanje svake godine u Kanadu, zadovoljstvo je gledati ih.


A na prvi pogled skoro da izgleda lepo:





Koliko sam ja mogao da procitam, sama seca ne pomaze, jer se bube prosto premeste na drugo drvece. A dok su u stablima, ne pomaze nikakvo prskanje pesticidima. I slicno kao kod slepih miseva i WNS-a, nisu one te koje doakaju drvecu, nego open neki fungus koji se posle naseli u tim rupama koje su izbusile. Gljive ce nam doci glave.




filantrop filantrop 07:34 29.01.2010

Re: Preporuka

(ja bi rado razgovarao na ovu temu, nego me strah trola )

da, ova braon boja je znak oboljenja i, koliko god prelepo izgleda kad je obasja sunce, hvata te jeza, jer znas sta znaci.

Za pesticide sam i ja isto procitao, da nema pomoci, a sto se sece tice,
gledao sam reportazu, kazu da je to od pomoci ali na prvi znak zaraze, valjda sumari zarezu koru drveta pa proveravaju da li je drvo obolelo ili ne i inspektuju svako drvo ponaosob pa seku odmah. Problem je sto je zaraza zahvatila velike povrsine, ogromne, pa takvo nesto logisticki vise nije moguce. U toj reportazi iz Kanade, pominjali su da moze da se desi da cak polovina ukupnog sumskog fonda Alberte i BC bude unistena.
Da se najezis.
EDIT
U Filmu Brokeback Mountain one predivne planinske scene su snimljene u Alberti.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:58 29.01.2010

Re: Preporuka

filantrop
(ja bi rado razgovarao na ovu temu, nego me strah trola )



E, i mene:


Ma samo opusteno, gazda od bloga ne ujeda.

Cekaj, znaci poseku drvece i sta onda? Verovatno to odma tovare na kamion pa izvlace iz sume i spaljuju? Ili melju u masinama i prave ivericu i lenjire, tu na licu mesta?



filantrop filantrop 16:59 29.01.2010

Re: Preporuka

Cekaj, znaci poseku drvece i sta onda? Verovatno to odma tovare na kamion pa izvlace iz sume i spaljuju? Ili melju u masinama i prave ivericu i lenjire, tu na licu mesta?


Ne znam , u tim reportazama nisu nista rekli o tome ali kad sam se ja bavio tim problemom nasao sam ovo:

The primary objective is two-fold: (1) freshly felled beetle infested trees must be disposed of in such a manner as not to foster cross-contamination, the spreading of the disease problem to healthy trees and (2) to remove dead trees under forest fuels management initiatives, as the dead standing, leaning and fallen trees otherwise would pose a wildfire hazard, most importantly near or in the wildland-urban interface where well managed defensible zones are imperative to protect residential dwellings, businesses and other structures.

The secondary objective is to devise a method that will (a) economically and efficiently accomplish the goals set forth above and (b) in an environmentally friendly and safe way.

http://www.forestwellness.com/
jasnaz jasnaz 13:40 29.01.2010

dramatično



!nadam se da će akcija nojeva-barka biti sprovedena! i zamišljam kako bi strašno bilo da jato iznad mog prozora u Zemunu – nestane!

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:03 29.01.2010

Re: dramatično

jasnaz


!nadam se da će akcija nojeva-barka biti sprovedena! i zamišljam kako bi strašno bilo da jato iznad mog prozora u Zemunu – nestane!



Nema bas u pecinama mnogo toga sto "mrda", uglavnom bube, tu i tamo albino ribe koje ti plivaju kroz noge, i bez slepaća bi to nаčisto opustelo.

Nego, kad smo vec kod umetnosti, snimi ove "slepaće":





Proslava 40 godina Speleološkog Odseka Beograda. Na drugoj slici, s desna na levo:

Miš No.1: Olja, doktorirala molekularnu biologiju, živi sad negde u Pensilvaniji.
Miš No.2: Gaga, šire poznata kao prva naša žena koja se popela na Mont Everest.
Miš No.3: Neki šaban




jasnaz jasnaz 23:57 29.01.2010

: poetično & vredno

srdjan.pajic

Nego, kad smo vec kod umetnosti, snimi ove "slepaće":

Proslava 40 godina Speleološkog Odseka Beograda. Na drugoj slici, s desna na levo:

Miš No.1: Olja, doktorirala molekularnu biologiju, živi sad negde u Pensilvaniji.
Miš No.2: Gaga, šire poznata kao prva naša žena koja se popela na Mont Everest.
Miš No.3: Neki šaban




moj naklon svim No. -- ni šabani nisu što su nekad..... !



srdjan.pajic srdjan.pajic 03:38 30.01.2010

Re: : poetično & vredno

jasnaz
srdjan.pajic

Nego, kad smo vec kod umetnosti, snimi ove "slepaće":

Proslava 40 godina Speleološkog Odseka Beograda. Na drugoj slici, s desna na levo:

Miš No.1: Olja, doktorirala molekularnu biologiju, živi sad negde u Pensilvaniji.
Miš No.2: Gaga, šire poznata kao prva naša žena koja se popela na Mont Everest.
Miš No.3: Neki šaban




moj naklon svim No. -- ni šabani nisu što su nekad..... !



Heh, kakvo je uzivanje gledati ovu Kseniju dok diriguje! Koja harizma!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana