Društvo| Ekonomija

Bauk kruži Srbijom - bauk fiskalnih kasa

Srecko Sekeljic RSS / 07.02.2010. u 13:51

2€ - Don Kihot i vetrenjace
2€ - Don Kihot i vetrenjace
Prvo su advokati podigli svoju pobunu protiv fiskalnih kasa, blokirajući rad sudova u znak oštrog protesta protiv uvođenja transparentnosti u tokove novca. Advokatska komora je čak vršila pritisak na svoje članove da učestvuju u kočenju sudskih postupaka. Zatim su taksisti pošli primerom svojih pravnih savetnika - i oni su odbili da prihvate fiskalne kase i blokirali su grad svojim protestima. Ni jedni ni drugi nisu baš naišli na simpatije građana koji uredno plaćaju svoj porez.

Naravno, ovo nije kraj spiska boraca protiv transparentnosti poslovanja. Ove nedelje je taj oslobodilački pokret dobio akadmski karakter: u isti koš sa taksistima i advokatima hitro su uskočili i uvaženi profesori državnih univerziteta. (Postoje još i njihovi duhovni uzori, ali o tome na kraju teksta.)

Tako su akademska zajednica i taksisti, kao onomad Don Kihot i Sančo Pansa, krenuli u svoj plemeniti pohod - ali ne na vetrenjače, već na fiskalne kase...

Motiv

Taksisti se protiv ovakvog plaćanja poreza bune jer prosto hoće da prežive. Ne vidim šta bi drugo bilo razlog. Neka mi pokažu nekog ko se zaista obogatio taksirajući. A advokati? - Izgleda kao da se oni većinom bune sa željom da se malo obogate, ili da umnože već postojeće bogatstvo. Teško ćete naći aktivnog člana advokatske komore koji se bori za puko preživljavanje. E sad, koji je motiv profesora državnih univerziteta?

Oni su naveli da je uvođenje fiskalnih kasa nepotrebno i neadekvatno, jer su svi prihodi visokoškolskih ustanova pod kontrolom Uprave za trezor Ministarstva finansija. Kako kažu, sve školarine se uplaćuju preko računa, pa je samim tim sve transparentno. Još se dodaje da se na fakultetima i visokim školama gotovina prima samo u „studentskim" klubovima i skriptarnicama, gde su već uvedene fiskalne kase. (Da ne bude zabune, „studentske" klubove ne drže studenti nego kafedžije.)

Međutim, zaboravili su da kažu da fakulteti tim skritarnicama, kafanama i klubovima izdaju poslovni prostor Donquixote.JPGpo tržišnim cenama. Prostor izdaju još i prodavnicama, knjižarama, organizacijama, firmama... To, pritom, nije sav njihov prihod. Većina obavlja izdavačku delatnost, a ima i organizacionih jedinica državnih fakulteta koje pružaju konsultantske usluge i sprovode lukretivne komercijalne projekte za privatni sektor. Naravno, bez ikakvog fiskalnog računa.

A šta državni fakulteti rade sa stečenim profitom (tzv. sopstvenim prihodom) od komercijalne delatnosti? Pa isto što i svako preduzeće: deo ostaje za amortizaciju i investicije, a deo se po raznim osnovama prosto deli zaposlenima. Dakle, državne visokoškolske ustanove izlaze na tržište gde konkurišu komercijalnim preduzećima, a insistiraju da budu tretirane kao da su neprofitne institucije. A kao bazu za sticanje „sopstvenih prihoda", koriste državnu imovinu (zgrade, tehniku, opremu), dok im sve osnovne troškove pokriva državni budžet (komunalije, održavanje, plate). Idila!

Mašina

Kad su već pomenuli da školarine ubiraju isključivo preko računa, da se osvrnemo malo i na to. Posle 2000. godine školovanje odjednom postaje komercijalna kategorija, paušalno se uvodi iznos za samofinansirajuće studente, koji je iz godine u godinu eksponencijalno rastao bez jasnih kriterijuma. Zapravo, osnovni kriterijum je bio tržišni princip: cene su onoliko visoke, koliko su pojedini u mogućnosti da plate.

student_jun2007.jpgDakle, državni fakulteti utvrđivanje cena svojih „usluga" vrše po principu ponude i potražnje, pokušavajući sebe da predstave kao nekog ko trguje znanjem na slobodnom tržištu. Pored toga, trguju poslovnim prostorom, intelektualnom svojinom i konsultantskim uslugama. U ovoj situaciji, državni fakulteti sve više podsećaju na firme koje za cilj imaju pre svega sticanje profita, a koji se zatim deli zaposlenima poput nekakvih dividendi.

Ipak, potpuno se zanemaruje činjenica da zaposleni na državnom univerzitetu nisu akcionari, a da su ta „preduzeća" zapravo akademske ustanove koje svi poreski obveznici dotiraju iz budžeta Republike i to zato što školovanje građana Srbije predstavlja poseban interes za državu i društvo.

Udobnost

Postoji, međutim, visok stepen udobnosti na fakultetima kada je u pitanju njihovo poslovanje. U njihov rad se niko ne upliće jer se svaki pokušaj zavođenja reda i neke vrste društvene odgovornosti odmah proglasi za kršenje autonomije univerziteta. Npr. Vlada je prošle godine, usled posledica ekonomske krize, od svih javnih preduzeća tražila da sopstvene prihode uplate u republički budžet. Od svih budžetskih korisnika, jedino su univerziteti sebi priuštili da to flagrantno odbiju! Odbili su da daju i 40% svojih prihoda, a nakon što je Vlada odlučila da univerzitetima, čiji je osnivač, olakša ovu obavezu i snizi je na samo 24% prihoda, profesori ni na to nisu hteli da pristanu. Dekani su pretili ostavkama, otkazivanjem prijemnih ispita... Otprilike, kao što su taksisti blokirali ulice, a advokati sudnice.

Iako nastavnici nisu vlasnici fakulteta (vlasnik je Republika Srbija), oni čine 2/3 članova organa upravljanja ustanovom - saveta fakulteta, odnosno senata univerziteta. Predstavnici Vlade i studenata čine samo po 1/6 od ukupnog broja predstavnika u ovom organu koji donosi najvažnije odluke za rad ustanove, pa i za njeno poslovanje. Ukoliko se ne slažu s profesorima, bivaju nadglasani, a svojim simboličnim prisustvom samo daju legitimitet procesu odlučivanja.

Odsustvo regulacije države se opravdava strahom od narušavanja autonomije univerziteta, što je bio čest slučaj tokom nesrećnih devedesetih. Tada je bilo neophodno odbraniti integritet profesorskog poziva i kredibilitet nastavno-naučnog rada od uticaja dnevne politike i indoktrinacije vladajućeg režima. Međutim, danas ove opasnosti više ne postoje i tužno je što se preostali strah od njihove eventualne pojave instrumentalizuje da bi se osiguralo neometano donošenje odluka u pogledu finansijskog poslovanja.

Raslojavanje

Potrebno je naglasiti da nisu svi fakulti dobrostojeći i da na univerzitetu postoji sasvim očigledno raslojavanje na bogate i siromašne. Neki fakulteti na Univerzitetu u Beogradu (poput Biološkog) nemaju ni svoju zgradu, dok drugi (poput Filozofskog) izdaju stotine kvadrata poslovnog prostora. Takođe, neki fakulteti (poput raznih inženjerskih) imaju više mogućnosti za razvijanje tržišno orijentisanih konsultantskih usluga, dok drugi (poput Matematičkog) ne uspevaju da se dovoljno profilišu na tržištu. Oni fakulteti za čijim obrazovnim profilima postoji velika jagma (poput Pravnog), mnogo bolje finansijski prolaze od malih fakulteta, neinteresantnih za široke narodne mase (poput Fizičkog).Honore-Daumier-Don-Quixote.jpg

Na taj način dolazi do velikog socijalnog raslojavanja među profesorima različitih fakulteta u okviru istog univerziteta. Dakle, nije tamo baš svako Don Kihot, nađe se i po neki Sančo Pansa: neko jaše konja, a neko magarca. Profesori na fakultetima koji nisu zanimljivi za tržište dobijaju samo budžetsku platu od par desetina hiljada dinara, otprilike koliko i jedan vredan taksista. S druge strane, na lukretivnim fakultetima prihod profesora, uz razne bonuse, dodatke i honorare, dostiže astronomske iznose, na kojima bi im pozavideli i mnogi advokati. Najglasniji protiv fiskalizacije su upravo ovi drugi, a to su isti oni koji su pretili ostavkama i otkazivanjem prijemnog ispita samo da „sopstvene prihode" nekako spasu od uplate u republički budžet.

Tužno je odsustvo međusobne solidarnosti među profesorima na univerzitetu. Kako onda možemo da očekujemo da će biti solidarni sa studentima kojima naplaćuju školarine, sa preduzećima kojima konkurišu na tržištu usluga, ili sa svima nama poreskim obveznicima iz čijeg budžeta dobijaju novac?

Epilog

Verujem da će država morati da doslednom primenom zakona demonstrira sopstveni integritet, a samim tim i da odbrani integritet svih profesora, taksista i advokata. Potrebno je raspršiti donkihotovsku iluziju o viteškoj borbi protiv fiskalnih kasa. Tim pre što između davnašnjih i današnjih junaka postoji jedna bitna razlika: Don Kihot je neuračunljivo jurio maglu, dok naši protagonisti vrlo proračunato pokušavaju da prodaju maglu. Takođe, on je bio samo Servantesova fikcija, a ovi su naša stvarnost.

Nakon što se ova epizoda završi, ostaje nam samo još jedan, poslednji, ultimativni, bastion svih bastiona duhovne borbe protiv fiskalnih kasa - Crkva. Na sreću, u ovom slučaju je obrazloženje nešto kraće:

„Podajte dakle, caru carevo i Bogu Božije". (Mt. 22: 15-22)

 

 

twitter.gif sekeljic

Atačmenti



Komentari (52)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

krkar krkar 15:38 07.02.2010

Odličan blog

Lepo napisano.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 15:44 07.02.2010

Re: Odličan blog

Lepo napisano.


baroniknez baroniknez 15:53 07.02.2010

evo predstavnika evropske srbije...

....sa socijalnom demagogijom i lazima. iznosis neistine i dosadan si sekeljicu, treba ti dati jednu fiskalnu kasu, pa da za svaku rec u ovom tekstu platis ekstra porez
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 15:59 07.02.2010

Re: evo predstavnika evropske srbije...

....sa socijalnom demagogijom i lazima. iznosis neistine i dosadan si sekeljicu, treba ti dati jednu fiskalnu kasu, pa da za svaku rec u ovom tekstu platis ekstra porez

Barone, tvoja reakcija je na mom blogu uvek dobrodošla. Napiši po koji pasus za svaku navedenu reč, pa da diskutujemo. Ovako ne deluješ mnogo upućeno.
baroniknez baroniknez 21:23 07.02.2010

Re: evo predstavnika evropske srbije...

ovaj blog pokazuje da si ti potpuno neupucen i problem je sto mislis da to mene usrecuje, a nije tako. ja bih voleo da si ti upucen koliko god to tebi zvucalo neverovatno. tada bi se sporili oko tvog nacina zalaganja za ljudska prava i slobode, sada se postavlja pitanje da li se ti uopste za to i zalazes odgovor je - ne.

zato cu preskociti one teme iz bloga koje podrazumevaju upucenost i odmah preci na onu za koju i ne treba neka upucenost: fiskalna kasa za crkvu - e sada mene zanima da li ce se fiskalni racun sahranjivati zajedno sa pokojnikom ili ce se poslati svetom petru da odrapi pokojnika i iz kog fonda cemo placati svetog petra za te usluge?

ako ti deluje neozbiljno ovo pitanje, ono logicno proizilazi iz tvog bloga.

ako artemijevo preduzece posluje bez poreza ili crkvena prodavnica bez fiskalne kase, naravno da treba naplatiti porez, odnosno uvesti fiskalnu kasu. ali fiskalni racun za krstenje je potpuna besmislica, ona degradira sam cin krstenja, one koji hoce da se krste i smisao svega toga.

ali je jaaaaaaaako dobro za socijalnu demagogiju, kao u rajhu da stavimo popove da rucaju zajedno sa mnogima koji ne primaju plate, a koje ne pominjes cesto, nego i njima nudis fiskalne kase
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:49 07.02.2010

Re: evo predstavnika evropske srbije...

ato cu preskociti one teme iz bloga koje podrazumevaju upucenost i odmah preci na onu za koju i ne treba neka upucenost: fiskalna kasa za crkvu - e sada mene zanima da li ce se fiskalni racun sahranjivati zajedno sa pokojnikom ili ce se poslati svetom petru da odrapi pokojnika i iz kog fonda cemo placati svetog petra za te usluge?

Dobro, hajmo onda o temama za koje nije potrebna upućenost...

Odgovor na tvoje pitanje je: ne, fiskalni račun usluge koju naplaćuje sveštenik ne bi išao pokojniku, niti sv. Petru, već onome ko je svešteniku platio (ko god to bio: porodica, prijatelji).

A to je zato što carevo ne ide svetom Petru i Bogu, nego caru (narodu, državi, Levijatanu - kako god). A Bogu ide Božije.
baroniknez baroniknez 03:32 08.02.2010

Re: evo predstavnika evropske srbije...

Srecko Sekeljic
ato cu preskociti one teme iz bloga koje podrazumevaju upucenost i odmah preci na onu za koju i ne treba neka upucenost: fiskalna kasa za crkvu - e sada mene zanima da li ce se fiskalni racun sahranjivati zajedno sa pokojnikom ili ce se poslati svetom petru da odrapi pokojnika i iz kog fonda cemo placati svetog petra za te usluge?

Dobro, hajmo onda o temama za koje nije potrebna upućenost...

Odgovor na tvoje pitanje je: ne, fiskalni račun usluge koju naplaćuje sveštenik ne bi išao pokojniku, niti sv. Petru, već onome ko je svešteniku platio (ko god to bio: porodica, prijatelji).

A to je zato što carevo ne ide svetom Petru i Bogu, nego caru (narodu, državi, Levijatanu - kako god). A Bogu ide Božije.


svestenicki posao u situacijama krstenja, sahrana itd. nije nesto u sta drzava treba da se mesa. takodje i ono sto se tom prilikom daje svesteniku nema cenovnik nego se daje onoliko koliko ko moze. kada ljudi nemaju onda svestenik to uradi bez placanja. ali ti na to hoces da ga oporezujes i zakljucas mu crkvu ako ne naplati
Ozren Tosic Ozren Tosic 16:34 07.02.2010

A crkva?

Ovo je mozda vec dosadno pitanje jer nema naznaka da ce se uskoro resiti ali i svestenici pruzaju usluge koje naplacuju - sta je sa crkvom i placanjem poreza?

http://www.facebook.com/group.php?gid=178197704700
krkar krkar 16:49 07.02.2010

Re: A crkva?

Ozren Tosic
Ovo je mozda vec dosadno pitanje jer nema naznaka da ce se uskoro resiti ali i svestenici pruzaju usluge koje naplacuju - sta je sa crkvom i placanjem poreza?http://www.facebook.com/group.php?gid=178197704700


Kako se usuđuješ da pitaš tako profana pitanja.

Čestitke na prvenstvu i povratku
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 16:50 07.02.2010

Re: A crkva?

Pomenuti su i oni na dnu posta. Samo čekamo da vidimo da li će i sveštenici da organizuju nekakav protest ili blokadu kada dođu na dnevni red. Ako dođu...
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 16:56 07.02.2010

prefesori: sustina problema

Srpski univerzitet katastrofa za koju ne izgleda da bilo ko ima ikakav plan. Ovo sa lovom je samo jedan od aspekata, naravno jako bitan aspekt, ali tamo postoji otpor protiv bilo cega sto bi pokrenulo neki zivot. Recimo, Bolonja cak i da zazivi bice to kao u Hrvatskoj, na domaci nacin, onako polovicno bez ikakvih promena koje ce se ticati rada profesora. Odlican primer je ovo sa 'trzisnom re-orijentacijom' fakulteta, koja ne znaci nista drugo nego povecanje skolarina. Da bi bio trzistan taj fakultet mora nesto da ponudi, znaci profesore i njihovo znanje. Prisustvo nasih 'naucnika' na evropskoj naucnoj sceni je nepostojece, znaci o kakvom trzistu onda oni pricaju. Objavljuju radove po svojim smesnim zbornicima i to je to. Netransparentno na svim nivoima a posebno kad se tice love. Na zalost meni se cini da ce to jos neko duze vreme da traje. U takvoj situaciji ce mozda da profitiraju neki privatni univerziteti, kao ovaj sve prisutniji Singidunum, sto, na stranu njihovi izvori prihoda, nece biti najgore u svoj prici, jer Srbija ima uzasno obrazovan kadar u vecini polja.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 17:28 07.02.2010

Re: prefesori: sustina problema

Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 19:23 07.02.2010

Re: prefesori: sustina problema

A svemu tome postoji uzrok. Reforma nastavnog i istraživačkog rada je neodvojiva od reforme same institucije, njene strukture i procedura. Mi u zemljama bivše Jugoslavije imamo jednu specifičnu situaciju: fakulteti praktično nemaju višu instancu koja bi zaista mogla da kontroliše njihov rad.

Univerzitet je samo labava konfedracija fakulteta u kojem Nastavno-naučno veće (stručni organ) kolektivno donosi odluke, koje potvrđuje Savet fakulteta (organ upravljanja), a sprovodi dekan (organ poslovođenja). Svaku bitnu odluku donosi ceo kolektiv, a ukoliko se ispostavi da je ona bila loša, niko nije odgovoran za njene posledice. Dakle, jugoslovenska verzija samoupravljanja još uvek živi! Još kada se takav sistem zaštiti autonomijom univerziteta, da izvršna vlast zemlje (iako je njegov osnivač) ne može ni malo da se meša u njegove procedure i odluke, onda on postaje oaza samodovoljnosti.

Da stvar bude još zanimljivija, čak ni univerzitet ne može da kontroliše rad sopstvenih fakulteta, nego samo formalno potvrđuje njihove odluke i prima oskudnu informaciju o njihovom radu. To ima istorijsku pozadinu. Komunistička partija je, boreći se protiv ujedinjene „reakcionarne inteligencije“, još 1954. godine izdejstvovala da svaki fakultet dobije status zasebnog pravnog lica, razbivši time jedinstveni univerzitet. Posledice ovog davnašnjeg partijskog razračunavanja sa inteligencijom osećamo i dan danas, jer fakulteti za svoje odluke ne moraju nikome da odgovaraju - pa ni rektoru - iako je on, prema Statutu Univerziteta u Beogradu, „prvi čovek Univerziteta, njegov rukovodilac i organ poslovođenja“.

Regulatorna tela, kao što su Nacionalni savet za visoko obrazovanje i Agencija za akreditaciju, takođe većinom čine profesori tih istih fakulteta. A to je sve zato što su sami profesori imali odlučujuću reč u izradi Zakona o visokom obrazovanju.

Dakle, sami sebi utvrđuju strukturu, procedure, standarde poslovanja i naučno-istraživačkog rada, a na sve to još i sami sebe nadziru. - Oaza samodovoljnosti.
sentinel26 sentinel26 17:45 07.02.2010

Čiji "integritet" brani država

u konkretnom slučaju..?
Žao mi je ali moram da ti kažem da je veliki broj tekstova na ovu temu napisan iz nerazumevanja problematike.

Najprije da razdvojimo poresku politiku i fiskalizaciju za koju mnogi misle da je neka vrsta reforme poreske politike, što ona nije..

Ako misliš da će se uvodjenjem fiskalnih kasa advokatima i taksistima popraviti stanje naplate poreskih dažbina u Srbiji varaš se..

Probaj da se sjetiš kako je počela fiskalizacija u Srbiji.
Ko je i kada i zašto donio takvu odluku ?
Ko je odlučio da fiskalizaciju odloži dok je nije stavio pod svoju kontrolu..?
Kako su izabrani dobavljači, pa kako je i na koji način povećavan njihov broj..?
Kako smo na kraju došli do toga da imamo grupu uvoznika koji i uvoze, prodaju i servisiraju, grupu koja samo prodaje i grupu koja samo servisira..?

Probaj da nadješ odgovor na pitanje zašto je (zakonska ) granica za paušalno oporezivanje 3,000.000 a za obavezan ulazak u PDV sistem 4,000.000 dinara..?

Ko je zaslužan za tu majstoriju i kakve sve posljedice ona proizvodi..?
Radi koga je to udešeno tako..?

Ovi što imaju promet do 3 miliona ne moraju da vode knjige, neće to morati ni poslije uvodjenja fiskalnih kasa - možeš li da zamisliš takvu "oskarovsku" novotariju..?
Ovi sa prometom izmedju 3 i 4 miliona moraju da vode knjige..

Ima toga još mnogo a o tome će ovdje biti malo više riječi kada (ako uopšte ) dodje na dnevni red Skupštine onaj Izveštaj DRI o tome kako su narodni popečitelji trošili pare svojeg voljenog naroda..

Danas 90% advokata ne prima gotov novac već posluje isključivo preko računa..
Da li zbog onih 10% koji uglavnom brane kriminalce po sudovima treba kazniti sve advokate..? NE TREBA !

Masa advokata radi isključivo za pojedine firme i usluge fakturiše i naplaćuje preko banke..
Zašto i oni moraju da budu kažnjeni..? Ne postoji razuman razlog.!

Neka fiskalne kase imaju svi (i prevoznici ) koji primaju gotov novac..

Advokati traže da svi vode knjige a poreski organi čiji je to posao kontrolišu ispravnost istih..
Zašto to ne odgovara poreskim organima..?
Zato što se veliki broj njih bavi poslovima sa druge strane barikade, tj. bave se vodjenjem knjiga preduzetnicima, što ne bi smjelo i što je veoma opasno po državnu kasu..
Ta pojava u Srbiji nije sporadična nego masovna..

Zašto svi koji vode knjigovodstvo ne bi morali da poštuju medjunarodne standarde..?
Zato što bi jedno udruženje ostalo bez velikog izvora prihoda..

U oktobru, dok je ovdje u Srbiji na sajtovima, pa i na jednom ovdašnjem blogu bilo na sceni pišanje po advokatima, jer je raja shvatila da su oni pootureni na odstrel..razgovarao sam sa dva briselska advokata od kojih se jedan bavi nekretninama..
Oni nemaju fiskalne kase, novac u gotrovom ne primaju, podnose poresku prijavu i ne pada im napamet da je "friziraju".. Kontrola je rijetka ali rigorozna ali i povjerenje je na veoma visokom nivou..

Pitam se kako će poreska uprava da fiskalizuje ovu grupu advokata u Sheveningenu, da li će i oni za devizne prihode da izdaju fiskalne račune..

U frizerskom salonu vidjam fiskalnu kasu, nikada nijesam dobio fiskalni račun..
U privatnoj klinici vidjam polu-skrivenu fiskalnu kasu, do njenog uvodjenja sam dobijao neki računčić na paragon bloku ali od njenog uvodjenja ni to..
U restoranu sam platio poveliki ceh, nijesam dobio fiskalni račun (ni isečak )..

Nijesam ja problem što nijesam tražio račune, nego poreska uprava koja ne vrši redovno očitavanje tih kasa i uporedjivanje istih sa prometom na poslovnim računima..

Znate li koliko puta je vršeno očitavanje fiskalnih kasa na splavovima ..?

Koliko je splavova i drugih ugostiteljskih objekata izvan PDV sistema i zašto..?

Firme koje imaju poslovne račune kod više banaka treba više puta i kontrolisati ali se to ne čini..

Predsednik Vlade Srbije je za stanje knjigovodstva u izveštaju DRI optužio knjigovodje koji su samo slušali naredjenja i knjige vodili po Dinkićevima "pravilima" a ne po standardima, ali doći će trenutak da o tome bude više riječi..

Ovom ovakvom fiskalizacijiom advokata postiže se :
- prikazanje narodu kako oni "brinu" za narodnu kasu,
- da će neki stranački dobavljači zaraditi koji dinar,
- da će Telekom (država u državi i u rukama ... uf..) svakoga mjeseca ostvarivati poveliki prihod.
- da će oni koji do sada nijesu redovno plaćali poreze i nalazili se izvan kontrole će i dalje da uživaju "imunitet", a
- oni koji su bili korektni će da budu kažnjeni..

Za one koji ne primaju gotov novac i koji ne rade sa gradjanima nema nikakve potrebe da plaćaju troškove za kasu i naknade Telekomu..
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 18:56 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Hvala Senti na ovoj analizi!
Masa advokata radi isključivo za pojedine firme i usluge fakturiše i naplaćuje preko banke..
Zašto i oni moraju da budu kažnjeni..? Ne postoji razuman razlog.!

Da li su troškovi fiskalne kase i naknade Telekomu toliko veliki da jedan čitav (dobrostojeći) esnaf organizuje onoliko žučnu blokadu postupaka pred sudovima? Pritom, Advokatska komora je svojim članovima naložila obavezno učešće u protestu. U proseku, koliki udeo u njihovom profitu iznosi ta "kazna"? I zanima me zašto advokati nisu ranije stali u odbranu drugih preduzeća koja posluju preko računa, a koja su odavno u fiskalnom sistemu?
Ako misliš da će se uvodjenjem fiskalnih kasa advokatima i taksistima popraviti stanje naplate poreskih dažbina u Srbiji varaš se..

U frizerskom salonu vidjam fiskalnu kasu, nikada nijesam dobio fiskalni račun..
U privatnoj klinici vidjam polu-skrivenu fiskalnu kasu, do njenog uvodjenja sam dobijao neki računčić na paragon bloku ali od njenog uvodjenja ni to..
U restoranu sam platio poveliki ceh, nijesam dobio fiskalni račun (ni isečak )..

Jel' beše po zakonu imaš pravo da ne platiš robu/uslugu za koju nije izdat fiskalni račun? To je jedan od mehanizama uspostavljanja kontrole nad privrednicima. U Švajcarskoj bi klijent/mušterija istog momenta pozvao inspekciju.
Nijesam ja problem što nijesam tražio račune, nego poreska uprava koja ne vrši redovno očitavanje tih kasa i uporedjivanje istih sa prometom na poslovnim računima..

Potpuno se slažem da uprava mora da bolje radi svoj posao. To ne isključuje mogućnost da mi kao građani možemo u tome da pomognemo.
Probaj da se sjetiš kako je počela fiskalizacija u Srbiji.
Ko je i kada i zašto donio takvu odluku ?
Ko je odlučio da fiskalizaciju odloži dok je nije stavio pod svoju kontrolu..?
Kako su izabrani dobavljači, pa kako je i na koji način povećavan njihov broj..?
Kako smo na kraju došli do toga da imamo grupu uvoznika koji i uvoze, prodaju i servisiraju, grupu koja samo prodaje i grupu koja samo servisira..?

Korumpiranost sistema je sasvim nova i izuzetno krupna tema. I biće odlično ako pitanje fiskalizacije advokatskih kancelarija bude povod da napokon otvorimo i ovu Pandorinu kutiju, pa da se konačno i sa tim suočimo!
Za one koji ne primaju gotov novac i koji ne rade sa gradjanima nema nikakve potrebe da plaćaju troškove za kasu i naknade Telekomu..

Prosto, stvari treba postaviti tako da ista pravila važe za sve. Dok se princip ne promeni, ne vidim zašto bi samo advokatske kancelarije bile iz njega izuzete.

Ako se zalažeš da ovo bude generalni princip (ko nema kontakt sa gotovinom - da nema ni fiskalnu kasu), onda treba da se zalažeš da isto važi i za sva druga preduzeća i delatnosti u Srbiji.
sentinel26 sentinel26 20:42 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Srecko Sekeljic
Hvala Senti na ovoj analizi!
Ako se zalažeš da ovo bude generalni princip (ko nema kontakt sa gotovinom - da nema ni fiskalnu kasu), onda treba da se zalažeš da isto važi i za sva druga preduzeća i delatnosti u Srbiji.

Ko kaže da se ne zalažem ?
Ja sam posjedovao firmu koja nije bila obavezna (ne bi ni danas ) da ima fiskalnu kasu jer nije radila sa gradjanima niti je primala gotov novac..

Čini mi se da nijesi primjetio da neki koji primaju gotov novac ostaju van fiskalizacije..

Mogu li Autobus i Taksi da imaju isti status po ovom pitanju ?

Preduzetnici još uvijek nijesu izjednačeni u praksi u pogledu uslova privredjivanja koje im je garantovao zakon još 2005.godine..

Protiv-zakonito prisiljavanje (uz povremene prijetnje ) preduzetnika da prihvate status "paušalca" je takodje rak-rana poreskih organa..

Obaveza da svi moraju voditi knjige mora postati bliska budućnost..

Poštovanje Medjunarodnih računovodstvenih standarda i poštovanje mišljenja stručnog organa (Saveza računovodja i revizora Srbije ), koga je nemoguće upregnuti u stranačka kola, mora biti realnost na sceni..

Ovakva fiskalizacija neće spriječiti, nego podupirati korupciju..

Advokate sam uzeo kao primjer koji mi je detaljno poznat.. Znam i kako poreske uprave odredjuju "paušal" pojedincima i da "pravila" po kojima to rade nemaju zakonsku podlogu..


Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:00 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Obaveza da svi moraju voditi knjige mora postati bliska budućnost..

Ovakva fiskalizacija neće spriječiti, nego podupirati korupciju..

OK, ali u svakom trenutku moramo da dosledno primenjujemo propise. Dok traje fiskalizacija - svi treba da je poštuju.

To naravno nikoga ne sprečava da radi na pripremi i zagovaranju za bolji i efikasniji sistem. Ako ne odgovara propis, to ne znači da on ne treba da se poštuje - već da treba da se menja.
nestor92 nestor92 21:16 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Autor i u tekstu, a i u kasnijoj polemici pokazuje nesto sto ne mogu bas da sasvim podnesem.

To su PREDRASUDE o mom poslu i mojim kolegama.

Advokat sam i radim sam. Borim se da prezivim od prvog do prvog. Zaradjujem u proseku platu. Nekad je dobra, a nekad ne. Placam porez i on mi jeste znacajna stavka.

Fiskalizacija mi jeste problem ali ne zbog onoga sto Vi gospodine ( kao i Krkobabic i Milosavljevic i slicni giganti ekonomske misli ) hocete da kazete - da smo mi utajivaci poreza, lopovi i ko zna sta sve ne - vec zbog toga sto fiskalna kasa ogranicava moju slobodu da radim na nacin na koji sam do sada to mogao da cinim. Advokati nemaju radno vreme kao sto to imaju prodavnice i frizeri i ko zna ko sve ne. Moja kancelarija sam ja, a ne moj poslovni prostor. Ako sam ja odredjenog dana odsutan ko ce ukljuciti i iskljuciti kasu i odstampati izvestaj i sl. A ako to ne ucinim eto kazne.

Pri tome gro mog posla se placa preko racuna a za ostalo sam takodje obavezan da izdam racun.

Fiskalizacija i uredno placanje poreza su dve stvari. Nemojte ih mesati sa zlom namerom.

A ako vec zelite da pisete o negativnim pojavama, evo Vam izbor sudija. Nepotizam, strancarenje, neodgovornost, tajni spiskovi ... za svakoga ponesto.

Advokati i univerziteti pa ni taksisti i druge delatnosti nisu supermarketi. Nesposobnost poreskih organa ne leci se fiskalnom kasom. A o talovima kod prodaje istih ... drugi put
baroniknez baroniknez 21:25 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

sentinel niko ne brani kriminalce, nego one koji su optuzeni za to, pomesao si loncice. a i te odbrane kriminalaca su manje nego primanja preko racuna, ali to nije sporno nego nesto drugo

zasto crkvi fiskalne kase?
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:44 07.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

nestor92
Autor i u tekstu, a i u kasnijoj polemici pokazuje nesto sto ne mogu bas da sasvim podnesem.
To su PREDRASUDE o mom poslu i mojim kolegama.
Advokat sam i radim sam. Borim se da prezivim od prvog do prvog. Zaradjujem u proseku platu. Nekad je dobra, a nekad ne. Placam porez i on mi jeste znacajna stavka.

Izvinjavam se zbog iznešenih generalnih sudova o advokatima u Srbiji i slažem se da one jesu baš to - predrasude. Baš kao i svaka generalizacija. (Verujem da će me i moji prijatelji koji rade u advokatskim kancelarijama sutra zvati da me opomenu na sličan način)

Nakon vaše intervencije poželeo sam da reformulišem pojedine rečenice u tekstu, ali ne bi bilo pošteno to raditi post festum.

Neposredan povod za ovaj tekst je situacija na univerzitetu, a na vaš protest sam se osvrnuo jer je u direktnoj vezi sa aktuelnim stavovima akademske zajednice. Vinovnici protesta advokata prosto nisu dovoljno dobro predstavili u javnosti razloge za njegovo pokretanje.

Takođe, verujem da postojeće propise treba primenjivati dokle god su na snazi. Ako propisi ne valjaju, potrebno je udružiti se sa svim drugim zainteresovanim stranama i - tražiti izmenu propisa, a ne izuzeće od njih.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 19:31 09.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Probaj da nadješ odgovor na pitanje zašto je (zakonska ) granica za paušalno oporezivanje 3,000.000 a za obavezan ulazak u PDV sistem 4,000.000 dinara..?

Umalo da zaboravim: po članu 40. Zakona o porezu na dohodak gradjana, NIJEDAN advokat ne bi smeo da paušalno plaća porez.
sentinel26 sentinel26 20:33 09.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

Srecko Sekeljic
Probaj da nadješ odgovor na pitanje zašto je (zakonska ) granica za paušalno oporezivanje 3,000.000 a za obavezan ulazak u PDV sistem 4,000.000 dinara..?
Umalo da zaboravim: po članu 40. Zakona o porezu na dohodak gradjana, NIJEDAN advokat ne bi smeo da paušalno plaća porez.

Niko ne postaje "paušalac" po svojoj volji:
- podnosi se zahtjev,
- poreska uprava odobrava (donosi rešenje ),
- zakonodavac je taksativno pobrojao slučajeve kada se ne može odobriti.

Onoga momenta kada "paušalac" u kalendarskoj godini ostvari - dostigne promet od 3,000.000 dinara po sili zakona gubi status "paušalca" i u roku od 15 dana podnosi novu poresku prijavu (Obrazac PPDG-1 ) i od toga momenta vodi poslovne knjige i porez na doghodak plaća prema ostvarenom poslovnom uspjehu..

Kada je PDV u pitanju period posmatranja prometa, obzirom na granicu za obavezan ulazak u PDV sistem, nije kalendarska godina nego tzv. "klizni period" - posljednjih 12 mjeseci, ostvarenjem prometa iz djelatnosti koje je obuhvatio zakon od 4,000.000 dinara automatski se postaje obveznikom PDV i podnosi se poreska prijava EP PDV u roku od 15 dana..

Ne znam šta vam znači ovo "ne bi smeo" jer u pravu te riječi znače zabranu - odnosno upozorenje na moguće kršenje zakona.
U konkretnom slučaju to nije tačno.
Uverite se sami, evo:

Zakon o porezu na dohodak gradjana
(„Službeni glasnik RS“ 24/2001, ......, 44/2009 )
Paušalno oporezivanje
Član 40
Preduzetnik koji s obzirom na okolnosti nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili kome njihovo vođenje otežava obavljanje delatnosti, ima pravo da podnese zahtev da porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod (u daljem tekstu: paušalno oporezivanje).

Pravo na paušalno oporezivanje ne može se priznati preduzetniku:

1) osnivaču ortačke radnje;

2) koji obavlja delatnost iz oblasti: trgovine na veliko i trgovine na malo, osim održavanja i opravke motornih vozila, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama;

3) u čiju delatnost ulažu i druga lica;

4) čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti - veći od 3.000.000 dinara;

5) koji je obveznik poreza na dodatu vrednost, odnosno koji se opredeli za plaćanje poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Izuzetno od odredbe stava 2. tačka 2) ovog člana, preduzetniku koji trgovinsku ili ugostiteljsku delatnost obavlja u kiosku, prikolici ili sličnom montažnom ili pokretnom objektu može se, na njegov zahtev, odobriti da porez plaća na paušalno utvrđen prihod.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 23:30 09.02.2010

Re: Čiji "integritet" brani država

rodoljub_avramovic rodoljub_avramovic 19:39 07.02.2010

o univerzitetskoj kasi

lepo zapoceta tema, ali na zalost veci deo clanka je neistinit.
drzavni univerzitet ima jasno definisan proces rada. nastavno i nenastavno osoblje koje ga cine i te kako imaju definisan svoj resor rada. nastavno osoblje jeste u boljoj poziciji, ali na kraju krajeva i zvanje (kako je steceno sada nije relevantno) taj status dozvoljava.

Prvo, nije lepo da uporedjujete rad taksiste sa radom nastavnika u visokom obrazovanju. Drugo, ne mozete da tvrdite da protok novca na univerzitetu nije transparentan, zato sto apsolutno jeste. Poslovi izdavanja prostora i te kako jesu transparentni i te kako se finansijski beleze i posmatraju. Pa zar mislite da na fakultetima i univerzitetu nema vise struja koje bi vrlo rado poslale i finansijsku i trzisnu i prosvetnu inspekciju drugoj struji ukoliko nesto nije cisto.

Jedine finansijski nekontrolisane akcije bez pisanog traga, i pri tome apsolutno kaznjive, mogu da budu korupcionasko delovanje, i podmicivanje nastavnog osoblja. Sve ostalo je za sada cisto ili bar relativno cisto.

Sto se tice rada na dodatnim poslovima, koji ne spadaju u delokrug nastave, takodje postoje vrlo jasno definisani pravilnici o radu, i vrlo jasno definisan zakon, koji nije donela institucija nego nase zakonodavstvo. Poreske stope su jasne.

Ne znam o kom vi univerzitetu pricate, ali na drzavnim je uglavnom tako. Raspodela internih sredstava, tj. kada se sve plati drzavi, je stvar organizacije i pravilnika o raspodeli.

Sto se tice skolarina, jesu visoke, ali nisu ni priblizno visoke koliko na privatnim univerzitetima. Tako treba i da ostane. Jedino sto mogu da dodam na temu sklarina je da drzava mora da uvede status stranih studenata i za crnogorske drzavljane jer ne moze i ne sme da vazi sistem reciprociteta po rpincipu , nasih 200 u podgorici treba da imaju isti status kao vasih 5000 u Beogradu.

Ako je vec drzava prepolovila sredstva kojima finansira univerzitet i nalozila mu i dala apsolutno pravo da se dotira iz sopstvenih prihoda od kojih ce i placati porez drzavi a samim tim ubaciti novac i u onaj prvi deo koji drzava daje, ne vidim razlog za kvalifikaciju ovakvog rada nelegalnim.

Sto se tice prave snage clanova saveta i nastavno naucnih veca, to je stvar izbora. Ne mzoete osuditi clanove veca, saveta, senata... zato sto je uticaj studentskih glasova minoran. Pa minoran je zato sto su uglavnom u strukturama studentskih organizacija oni koji daju dobru podrsku trenutnoj vlasti u univerzitetu. Zasto? Pa verovatno zbog pozicija i mogucnosti da se ukljuci u neki vid akcije kojoj sledi raspodela novca.

Ne zastupam teoriju da je sve cisto. Nije ni malo. Ali nije nista vise prljavije od bilo koje druge delatnosti u ovoj zemlji.

naravno da nije za odobravanje.

Na univerzitetu treba iskoreniti ili krenuti sa iskorenjavanjem mita i korupcije.

Zakon je vrlo jasan u sistemu poslovanja univerziteta. naravno, izbor je dekana ili saveta ili senata, da li ce nesto verifikovati iako nije dobro ili ne. U svakom slucaju, stvar je jako proverljiva.

Slazem se da dosta toga nije dobro, ali se ne slazem sa vasim navodima. jednostavno - ne stoje.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 20:53 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

Prvo, nije lepo da uporedjujete rad taksiste sa radom nastavnika u visokom obrazovanju.

Nastavnici i taksisti su se sami svrstali na istu stranu po liniji opredeljivanja za poštovanje republičkih propisa koji se odnose na fiskalizaciju. Po to tom osnovu, i jedni i drugi su se sami grupisali zajedno sa advokatima i sveštenicima. Dakle, komparacija ima osnova. Pritom, ne nipodaštavam nijedno zanimanje pa zaista ne vidim zašto ne bi bilo lepo upoređivati taksistu i nastavnika ili saradnika u nastavi.
Drugo, ne mozete da tvrdite da protok novca na univerzitetu nije transparentan, zato sto apsolutno jeste.

Ne zastupam teoriju da je sve cisto. Nije ni malo. Ali nije nista vise prljavije od bilo koje druge delatnosti u ovoj zemlji.

Dakle, nije "apsolutno"

Uostalom, to ste vi rekli a ne ja. Ono na šta ovde ukazujem je činjenica da se državne visokoškolske ustanove, više nego bilo koje drugo pravno lice koje je dotirano iz budžeta, uspešno štite od uticaja svog osnivača, tj. države. Pritom se u pregovaranju sa državom oko iznosa sredstava i načina njihove upotrebe pozivaju na autonomiju univerziteta, koja isključivo služi zaštiti naučno-istraživačkog rada.

Ne kažem, niti bih želeo da tvrdim, da postoje "duple knjige", već ukazujem na interesantnu činjenicu da državni fakulteti odbijaju da uđu u fiskalni sistem, iako se ponašaju sasvim tržišno. To je povod za pitanje: zbog čega?

Postoje mnoga javna i privatna predzeća koja poslujuu skoro isključivo preko računa, pa imaju fiskalne kase. Šta je toliko strašno u vezi sa tim, da jedan uvaženi skup dekana prorektora i rektora mora tako glasno da se određuje prema ovom pitanju i da za sebe traži izuzetak od pravila?
Sto se tice rada na dodatnim poslovima, koji ne spadaju u delokrug nastave, takodje postoje vrlo jasno definisani pravilnici o radu, i vrlo jasno definisan zakon, koji nije donela institucija nego nase zakonodavstvo. Poreske stope su jasne.

Ne znam o kom vi univerzitetu pricate, ali na drzavnim je uglavnom tako. Raspodela internih sredstava, tj. kada se sve plati drzavi, je stvar organizacije i pravilnika o raspodeli.

Ne govorimo o istoj stvari.

Naravno, jasno je da postoje pravilnici, da su oni u skladu sa statutom fakulteta, a ovaj sa statutom univerziteta, a ovaj sa zakonom i podzakonskim aktima - ni u Kolumbiji verovatno nije drugačije... Čak, možda za razliku od Kolumbije, iskreno verujem i da se sve ove procedure o raspodeli sopstvenog prihoda poštuju. Međutim, to i dalje nije argument protiv ulaska u fiskalni sistem.

Pomenuću ovom prilikom još jednu bitnu stvar - ovu temu su još ranije započeli dekani i predstavnici pojedinih fakulteta na Univerzitetu u Beogradu. Na Univerzitetu je svojevremeno, tokom rasprava o izradi Statuta, došlo do polarizacije bogatih i siromašnih fakulteta baš po pitanju transparentnosti poslovanja. Bogatiji univerziteti su davali sve od sebe da u Statut ne uđe odredba po kojoj bi se na Savetu Univerziteta usvajao konsolidovan završni račun Univerziteta. Odnosno dali su sve od sebe da se ne dozvoli detaljniji uvid u poslovanje fakulteta, gde bi se tačno znali njihovi prihodi i vrste rashoda. Tu se, pritom, nije tražilo da Univerzitet arbitrira u poslovanju svojih fakulteta već samo da ima jasan uvid u njihovo poslovanje.

Na kraju, u Statut je ušla odrednica u kojoj se kaže da najviši organ Univerziteta može samo da se „informiše o uslovima, rezultatima i problemima poslovanja“ fakulteta. Radi se o pukoj sumarnoj informaciji koju za Savet Univerziteta pripremaju uprave fakulteta, a da pritom mogu da naglase ili izostave bilo šta. Nema konsolidovanog završnog računa Univerziteta u Beogradu... Bogatiji fakulteti nisu hteli da njihove siromašnije kolege, pa i studenti, imaju uvid u to kojim sredstvima, odakle i na koji način raspolažu.

Ponavljam - to ne znači da krše zakon, već prosto da nisu dovoljno transparentni. Postavlja se pitanje: zbog čega? Verujem da je to zato što žele da se čuvaju podozrivosti javnosti, jer bi svima postalo belodano da njihovo poslovanje u suštini podseća na raspodelu dividendi jednog profitnog preduzeća. A sve ovo je samo argument protiv pokušaja predstavljanja državnog univerziteta kao sui generis ustanove, koja ima svaki razlog ovoga sveta da se izuzme iz fiskalnog sistema (kao što Crkva tvrdi ima svaki razlog Onoga sveta za isti status).

Slazem se da dosta toga nije dobro, ali se ne slazem sa vasim navodima. jednostavno - ne stoje.


Prepustiću da umesto mene odgovore reči rektora Univerziteta u Kragujevcu, prof. Miloša Đurana, izgovorene na sednici Konferencije univerziteta Srbije iz marta 2007. godine (koje su još uvek aktuelne):

– Fakulteti su i dalje ostali bastioni, ekonomski potpuno nezavisni, a univerzitet predstavlja jednu labavu konfederaciju fakulteta – i to je činjenica. Zašto teško uvodimo centralizovani sistem finansiranja? Zašto nam fakulteti nerado dostavljaju prihode? Zašto nemamo razvijen centralizovan informacioni sistem? Zašto nemamo strategiju upisne politike? Da li iko kontroliše proces reorganizacije nastave? Koliko muke smo imali da donesemo statut i zašto smo na svaki pomen integracija imali neverovatne probleme? Država vam daje prostor da od studenata uzmete novac, ali gde se sve to završava? Da li mi na univerzitetu usvajamo završne račune fakulteta – ne! Da li ja imam ikakav uvid, kao rektor, u trošenje i način trošenja sredstava na fakultetima – nemam.


Ovo je citat iz mog teksta koji je objavljen u "Studentu" pre tri godine: Znanje kao roba
(Posedujem i audio snimak sa te sednice KONUS-a)
baroniknez baroniknez 21:26 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

ne vidim zašto ne bi bilo lepo upoređivati taksistu i nastavnika ili saradnika u nastavi.


zato sto su to razliciti poslovi pa jbm mu boga, jel ista priroda posla taksiste i profesora na univerzitetu? poslovi nemaju nikakvu slicnost, ali ti bi da kazes - sve je to trgovina!
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:52 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

zato sto su to razliciti poslovi pa jbm mu boga, jel ista priroda posla taksiste i profesora na univerzitetu? poslovi nemaju nikakvu slicnost, ali ti bi da kazes - sve je to trgovina!

Ja bih da kažem - sve su to ljudi.
rodoljub_avramovic rodoljub_avramovic 22:17 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

To sto je neko rektor Univerziteta ne znači da svaka njegova izgovorena reč mora biti definicija. Dosta toga u izjavi profesora Djurana predstavlja njegovu sasvim licnu procenu. Koliko vidim to nije stav Univerziteta. Nije tačno da su fakulteti potpuno ekonomski nezavisni. Tačno je da univerzitet predstavlja labavu konfederaciju fakulteta, ali to je problem unutrašnje organizacije univerziteta i uglavnom struja koje ga grade. Sećam se ja i vremena kada je univerzitet imao i te kako bitnu ulogu i kontrolu. Naravno, sada je stvar drugačija jer oni koji sutra dizu ruku i glasaju na bilo kom telu Univerziteta, budu obavezno ukljuceni u neki oblik "ja tebi - ti meni" odnosa. Sama sustina krivice ne moze da se svede na univerzitet kao instituciju nego na pojedince koje ga cine. Od morala i intelektualne odgovornosti pojedinca i grupe koja je sastavljena od istih zavisice i odnos i funkcionisanje organizacije.

Stav da fakulteti nerado dostavljaju prihode je tacan, ali ne mozete tvrditi da je to nedodirljivo za ispravku. Pa bilo koji zahtev da se uputi za uvid u poslovanje, mora biti ispostovan. Ajd' da vidimo nekog dekana koji će zabraniti uvid u finansijsko poslovanje. Koliko znam, jedan od uslova dobijanja akreditacije je bio da se dostavi finansijski izvestaj i zavrsni racuni za odredjeni period i potpuna transparentnost tog izvestaja. Za to je zaduzeno i akreditaciono telo.

To zasto nemamo razvijen centralizovan informacioni sistem, to morate pitati vladu, a narocito o nacinu raspisivanja tendera za inforamcioni sistem. Bilo je i pokusaja, a sasvim dobro se secam da je isti taj IS ponudjen kao resenje od jedne sprivatne kompanije pa se tu stalo, jer su clanice univerziteta podigle glas jer se unapred znalo ko ce taj posao dobiti.

O strategiji upisa - strategija upisa moze da se obavi tek nakon potpunog restruktuiranja univerziteta. Kod drzava gde su univerziteti privatni je to normalna stvar medjutim ovde bi to moglo da padne pod diskriminaciju recimo, priznate naucne oblasti. Ko je taj ko ce da kaze - nisu nam potrebni istoricari, arheolozi, fizicari ili astronomi. Pa valjda to zavisi od kretanja
ekonomske politike i razvoja industrije i drugih drustvenih tokova. To univerzitet sam ne moze da definise. A trenutno ni drzava. Sve je u sprezi.

Sto se tice uvida u stanje racuna na fakultetima, uvida u poslovanje, i sve sto je vezano za bilo koju finansijsku transakciju,napominjem, drzava i nadlezni organi mogu imati uvid svakog momenta. Nije redak slucaj da finansijske inspekcije i sluzbe za otkrivanje privrednog prestupa pregledaju stanje. I nije ni redak slucaj da ustanove da je zakonski cisto.

INACE: Slazem se ja sa vama o cinjenici da univerziteti i fakulteti ovakvi kakvi jesu imaju puno organizacionog propusta, ali veci deo krivice ne mozete svaliti na drzavu koja je bila potpuno jasna i decidirana u sustinskoj organizovanosti univerziteta. Ja bih obrnuto, veci deo krivice trazio u ciniocima univerziteta, gde prvenstveno mislim na ljude koji ga cine, jer njihova naucna kompetencija ne mora uvek da znaci automatski i sposobnost za obavljanje funkcije na kojoj su trenutno.

Imate puno prodekana fakulteta koji nemaju veze sa finansijama, niti su iz te oblasti a ipak vode sektor finansija oslanjajuci se na sposobnosti zatecenih sefova racunovodstva ili konsultujuci druge... I ko je tu kriv... Pa krivo je telo koje ga je izabralo za tu funkciju.

I tako u krug... Sistem preslikavanja ide u nedogled, i po visini i po sirini,
sve dotle dok se ne ucini sustinska stvar - promena u svesti pojedinca, a narocito u svesti "odgovornog" pojedinca koji bi trebalo da vodi narod. Da li ce se ta promena uciniti samosvescu ili represijom, nagradnom ili kaznenom politikom, ovde nije tema, ali je evidentno da sve potice od nas samih i nedostatku hrabrosti da prihvatimo.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 23:07 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

INACE: Slazem se ja sa vama o cinjenici da univerziteti i fakulteti ovakvi kakvi jesu imaju puno organizacionog propusta, ali veci deo krivice ne mozete svaliti na drzavu koja je bila potpuno jasna i decidirana u sustinskoj organizovanosti univerziteta. Ja bih obrnuto, veci deo krivice trazio u ciniocima univerziteta, gde prvenstveno mislim na ljude koji ga cine, jer njihova naucna kompetencija ne mora uvek da znaci automatski i sposobnost za obavljanje funkcije na kojoj su trenutno.

Sa ovim se generalno slažem. Ali mislim da će mnogo vode proteći Savom i Dunavom dok doživimo prirodnu evoluciju organizacione strukture velikih državnih univerziteta. U tome bi značajnu ulogu mogli da odigraju i studenti. Naravno da treba svim snagama i dobrim namerama podržati vinovnike unutrašnjih promena, ali cenim da i osnivač treba da preuzme odmeren deo odgovornosti na sebe.

Inače, bio sam u jednoj studijskoj poseti univerzitetima u Engleskoj, u sklopu projekta komparativne analize načina upravljanja univerzitetom. Tamo praktikuju da potpuno profesionalni menadžment ustanove, a ne birani profesori, vodi poslove i stara se o svemu osim o nastavnom i istraživačkom procesu. Pritom, odgovornost (accountability) se obezbeđuje i tako što je organ upravljanja velikimm delom sastavljen od uglednih pojedinaca iz sveta nauke, kulture i biznisa, pa i profesora sa drugih visokoškolskih ustanova, pod uslovom da nemaju ugovorni odnos sa datim univerzitetom. To sve opet drugačije izgleda nego imenovanje uglednih pojedinaca kao predstavnika osnivača kod nas. A rezultati tamošnje profesionalizacije i nepristrasne uprave su sasvim očevidni.
rodoljub_avramovic rodoljub_avramovic 23:42 07.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

eto, na kraju smo se oko neceg slozili :)
Pristajem na predlog da drzava ne sme da se pravi gluva
i da treba da preuzme deo odgovornosti. Zaista treba.
I ne samo to, drzava mora da bude stimulant sto brze promene
statusa univerziteta i boljeg uravnotezenja.

A za konstataciju i analizu kako to rade u Engleskoj,
a i u jos nekim "pametnim" zemljama... to ste apsolutno u pravu.
I mislim da je to jedini ispravan nacin vodjenja univerziteta i fakulteta.
Zasto bi dekan fakulteta bio menadzer fakulteta? Po cemu je funkcija dekana
fakulteta zasluzila da bude menadzerska funkcija? Dekan fakulteta treba da
promovise naucnu i obrazovnu delatnost ustanove koju zastupa, da se izbori i dokaze u toj oblasti, a nikako u menadzerskim poslovima i sticanju novca.

Neka bilo koji dekan bilo kog fakulteta izadje i javno kaze da moze istovremeno uspesno da obavlja funkciju dekana 100% i funkciju nastavnika 100%.
Nekako mi nije logicno da je 100% sastavljeno od 100+100, nego od manjih sabiraka.

Ekonomsku politku fakulteta treba da vodi strucan i osposobljen kadar iz oblasti menadzmenta, potpuno profesionalan u svom poslu. A savet faklutleta
koji i sada kontrolise rad dekana, mogao bi i treba da se sastoji od uglednih
pojedinaca iz naucnog sveta. Bas kao u Engleskoj.

U principu nama reforma univerziteta sledi. To je nesto od cega necemo pobeci.
Kao sto rece jedan moj prijatelj - nema tu mnogo filozofije, uzmete stare novine iz bugarske, rumunije, slovacke, ceske, pa pokupite sve clanke vezane za reformu univerziteta - i odmah vidite gde mi sada idemo i kojim putem.

Ima istine.
baroniknez baroniknez 03:17 08.02.2010

Re: o univerzitetskoj kasi

Nastavnici i taksisti su se sami svrstali na istu stranu po liniji opredeljivanja za poštovanje republičkih propisa koji se odnose na fiskalizaciju


ajde lepo procitaj republicke propise...
takamatsu takamatsu 07:36 08.02.2010

eh :)

Poštovani gospodine Sekeljiću,
i ja sam jedan od čitalaca koji smatra da ne znate jasno o čemu govorite, da ne zamerite :).
Dakle, ja sam jedan od doktora koji ima fiskalnu kasu, i samo iz te uloge mogu da vam govorim o tome koja je to budalaština.
Prvo, kako Sentinel gore reče, ljudi ne shvataju jedno vrlo jednostavnu stvar: imati fiskalnu kasu ni u kakvoj teoriji ne znači da će država imati jasan uvid u to koliki je promet, i samim tim NARAVNO niko živi, iako fiskalizovan, NEĆE platiti porez koji je realan.

Što se tiče medicinske struke, mi smo znali vrlo jasno zašto fiskalizacija nema svrhu, a pošto sam već pisala o tome, ovde ću kratko da ponovim.
Prvo, mi potpadamo pod 1001 vrstu evidencije, čijim ukrštanjem ili prostim uvidom u istu se vrlo lako i jednostavno I DOSAD moglo doći do toga koliko se realno zaradi. Ovo je samo N-ti put da se piše i zavodi jedno te isto, da ne gnjavim sa detaljima.

Drugo, jasan pregled prihoda u zdravstvu se ne postiže ovako.
Postiže se time da nemate na hiljade privatnih lekara i stomatologa van sistema zdravstvene zaštite, nego postoji objedinjen informacioni sistem, postoje različiti tipovi zdravstvenog osiguranja, i vi, kao korisnik, svuda prolazite sa karticom - gotovine NEMA. Svi podaci i evidencije - medicinski, epidemiološki i finansijski - mogu da se "pozovu" na jednostavan način, pojedinačno ili zbirno, i to vam je to.
Normalno je da ovo podrazumeva itekakvo prestrojavanje i sredstva, koja su vec odavno dobijena i potrošena od strane zna-se-već koga, i to ihahaj unazad. Duga priča.

Da skratim, potpuno je jasno da je u zdravstvu bila akcija tipa take money and run, jer nije nimalo šaljivo oglobiti više hiljada ordinacija kupovinom fiskalne kase (možemo i o tome od koga i preko koga), koji nadalje nastavljaju da plaćaju Telekomu i ovome i onome.
I nemojte slučajno da mi kažete da smo "dobrostojeći esnaf", jer je jako slično kao i sa advokatima: svi vide onu šačicu koja vozi džipove, a ostatak struke se drži zubima za liticu, sada pogotovo.

Srdačan pozdrav.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 09:02 08.02.2010

Re: eh :)

i ja sam jedan od čitalaca koji smatra da ne znate jasno o čemu govorite, da ne zamerite :).
Dakle, ja sam jedan od doktora koji ima fiskalnu kasu, i samo iz te uloge mogu da vam govorim o tome koja je to budalaština.
Prvo, kako Sentinel gore reče, ljudi ne shvataju jedno vrlo jednostavnu stvar: imati fiskalnu kasu ni u kakvoj teoriji ne znači da će država imati jasan uvid u to koliki je promet, i samim tim NARAVNO niko živi, iako fiskalizovan, NEĆE platiti porez koji je realan.

Ne zameram, ali ja govorim o poštovanju propisa - koje mora biti obavezno za sve.

Ukoliko zakon ne valja, ne možemo se dogovoriti da ga kršimo, ili da organizujemo protest kako bismo neku našu posebnu grrupu zaštitili od njegove primene, nego treba organizovati inicijativu za njegovu izmenu.
takamatsu takamatsu 09:27 08.02.2010

Re: eh :)

Srecko Sekeljic

Ne zameram, ali ja govorim o poštovanju propisa - koje mora biti obavezno za sve.

Ukoliko zakon ne valja, ne možemo se dogovoriti da ga kršimo, ili da organizujemo protest kako bismo neku našu posebnu grrupu zaštitili od njegove primene, nego treba organizovati inicijativu za njegovu izmenu.


Haha, touché :).
Vidite, sad dođosmo do poznavanja prirode našeg načina razmišljanja, nas vlasnika piljarnica :).
Mi (govorim o svojoj struci) koji smo u privatnoj praksi, imamo jako izražen mentalitet "neslušanja" - a tek tu lošu naviku promišljanja svojom glavom :), tj. nikako nismo skloni da "poštujemo propise" samo zato što ih je neko uveo, a pogotovo ako legalna inicijativa (o kojoj vi govorite) nije uspela, i ne uspeva godinama.
Vidite - učeni smo da mislimo o koristi za pacijenta (govorim o nama matorima :), a privatnički mentalitet nas uči da računamo, i da jako lako i brzo sračunamo koja je korist i za njih i za nas, i ako nije - lako vidimo za koga jeste, jel' :).

Dakle, ako silne inicijative, od strane Udruženja, Srpskog lekarskog društva, pojedinaca i/ili grupa ne daju ama baš nikakve rezultate, sve do javnog tužioca i Odbora za zdravlje Narodne skupštine, i to godinama unazad, onda oni - koji itekako misle svojom glavom - prosto neće slušati :).

Koje imate drugo rešenje, legalisto? :)

Jer, rekoh vam, pravo rešenje je ono za koje se mi u stvari i borimo - uvođenje sistema kakav treba da bude, kakav postoji u civilizovanim zemljama. Naše uši čuju da se polako okuplja tim koji bi mogao početi da radi na objedinjenom sistemu, ali to je rekla-kazala.
Jer - 'ajmo opet prostom logikom: da postoji sistem u zdravstvu kakav treba da postoji, da ste vi medicinski radnik koji je u tom sistemu i koji ga i plaća, šta bi prvo uradili?

Ja bih prvo redovno sravnavala račune, da vidim gde me fond krade - kao davaoca usluga, a drugo (ili prvo) bih pogledala kuda odoše pare od MOG zdravstvenog osiguranja, koje decenijama plaćam.

Mislite li ozbiljno da je to u interesu Onima Koji se Pitaju? :)
Transparencija podataka o novcu koji prolazi kroz zdravstveni sistem u celini? :) Šalite se :). Bolje je igrati se malko fiskalizacije pa uzeti neku paru tako, kroz kazne, preko Telekoma.... Ne? :)
I usput nakupiti na živopisan populistički način jako mnogo političkih poena, jer Bože moj, doktore treba oderati...


Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 19:33 08.02.2010

Re: eh :)

Transparencija podataka o novcu koji prolazi kroz zdravstveni sistem u celini? :) Šalite se :). Bolje je igrati se malko fiskalizacije pa uzeti neku paru tako, kroz kazne, preko Telekoma.... Ne? :)
I usput nakupiti na živopisan populistički način jako mnogo političkih poena, jer Bože moj, doktore treba oderati...

Zdravstvo je poseban sistem, zbog svih peripetija oko zdravstvenog osiguranja i to je svima jasno. Potrebna je dalja reforma sistema zdravstvenog osiguranja, koja bi išla i u pravcu bolje regulacije odnosa između privatnog i državnog sektora u zdravstvu, sa ciljem da se građanima omogući što kvalitetnija i potpunija zdravstvena usluga.

Smatram da osiguranje koje plaćam treba da mi obezbedi da biram da li ću otići u privatnu ili državnu ustanovu da se lečim. A ne da plaćam za državnu gde nemam nikakvu uslugu, pa da na kraju ipak odem u privatnu gde ću opet da platim.

Međutim, taj problem je karakterističan samo za zdravstvo, zbog njegove posebne pozicije i sistema zdravstvenog osiguranja čiji pandan ne postoji u drugim branšama. Ili ima i drugih sistema u džavi nalik ovom?

Zakoni mogu da se menjaju, sa nekima to ide brže, sa nekima vrrrrrlo sporo. Ali na kraju krajeva, stvar je jednostavna: ili ćete da se pridržavate zakona ili ćete da ih kršite.

Pitanje je: da li vi predlažete da se samo zdravstvo izuzme iz fiskalnog sistema, kao što radi Advokatska komora za sebe, ili se zalažete za promenu fiskalnog sistema koja bi važila za sve?

A problem korupcije u zdravstvu je poseban trn u oku svakome. I vi, budući da ste iz te branše, možda najbolje znate koje mere treba preduzeti da bi se sa njom suočilo - za šta, nažalost, izgleda još uvek čekamo samo političku volju.

bellakafa bellakafa 23:20 08.02.2010

Re: eh :)

Srecko Sekeljic

Ne zameram, ali ja govorim o poštovanju propisa - koje mora biti obavezno za sve.

Ukoliko zakon ne valja, ne možemo se dogovoriti da ga kršimo, ili da organizujemo protest kako bismo neku našu posebnu grrupu zaštitili od njegove primene, nego treba organizovati inicijativu za njegovu izmenu.

jooj izvinjavam se na upadanju u razgovor ali meni upravo boldovani deo zvuči totalno idealistički i nerealno.
nekako mi cela ta priča o fiskalnim kasama zvuči samo kao način da se sprovede gvozdena kontrola nad građanima koja služi samo tome da bi vrh (koji uverili smo se šta radi, na osnovu one jedne sitne stvari koja je procurila u javnost,sranja a la miladin kovačević a kooo zna šta tu ima još) mogao da radi šta hoće.



baš bi bila fora da se oporezuje crkva...:)) ala bi se tu namlatili sredstavaaa
ali vrana vrani ne vadi oči
btw a pogotovo je smešna ona ideja da sveštenici hoće nešto da učine sirotinji za džabe...tek je to idealistička predstava SPC :)ako neko mlati pare (KOLIKO GOD VIŠE MOŽE) naplaćivanjem svojih usluga onda je to SPC. puno više liče na mafijašku organizaciju
takamatsu takamatsu 08:52 09.02.2010

Re: eh :)

Srecko Sekeljic

Zdravstvo je poseban sistem, zbog svih peripetija oko zdravstvenog osiguranja i to je svima jasno. Potrebna je dalja reforma sistema zdravstvenog osiguranja, koja bi išla i u pravcu bolje regulacije odnosa između privatnog i državnog sektora u zdravstvu, sa ciljem da se građanima omogući što kvalitetnija i potpunija zdravstvena usluga.

Smatram da osiguranje koje plaćam treba da mi obezbedi da biram da li ću otići u privatnu ili državnu ustanovu da se lečim. A ne da plaćam za državnu gde nemam nikakvu uslugu, pa da na kraju ipak odem u privatnu gde ću opet da platim.


Kažite mi nešto što ne znam :).


Međutim, taj problem je karakterističan samo za zdravstvo, zbog njegove posebne pozicije i sistema zdravstvenog osiguranja čiji pandan ne postoji u drugim branšama. Ili ima i drugih sistema u džavi nalik ovom?


E, to ne znam, zaista :).


Zakoni mogu da se menjaju, sa nekima to ide brže, sa nekima vrrrrrlo sporo. Ali na kraju krajeva, stvar je jednostavna: ili ćete da se pridržavate zakona ili ćete da ih kršite.


I sad dođosmo do suštinskog problema: počev od kraja 2008. do danas, polaaako i neosetno je došao trenutak kada mnoge ordinacije ne mogu (a ne da neće) da uplaćuju pazar, da dalje plaćaju troškove fiskalizacije i/ili čak i sve druge troškove.
Prema našim podacima, oko 2/3 privatnih lekarskih/stomatoloških ordinacija u Srbiji ima jednog ili dva lekara, koji su već teško opterećeni dažbinama - samo članarina za Komoru je 0.5% mesečnog prihoda, kotizacije za kongrese su dosegle oblake (obavezno kontinuirano usavršavanje - zbog licence), samo jedan od milion formulara koje dnevno popunjavamo i šaljemo Zavodu z zdravstvenu zaštitu košta 85 dinara, a možemo i nadalje.
Jedan serviser za stomatološku opremu mi je prošle godine u proleće rekao da nedeljno 1-2 stomatološke mašine demontira (Beograd i do okolnih 100 km), zbog zatvaranja ili premeštanja u stan doktora.
Periferno od Beograda je situacija takva da npr. u Kragujevcu sada imate 3-4 registrovana lekara, i možda 12-tak ilegalaca.

Logika je jako prosta: ako ste vi, kao vlasnik (ma koje radnje), zagušeni ogromnom cenom grejanja, struje, eventualno zakupa, poreza i doprinosa, a posla nema - prvo što će se desiti, to je da vam blokiraju račun.

Normalna posledica blokade je da će taj neko odmah prestati da kuca fiskalne račune i uplaćuje pazar, a samim tim doći do gotovine koja mu treba da kupi materijal, nahrani porodicu ili slično.
Jer, vidite: od početka prošle godine do proleća su moje kolege počele da otpuštaju; do jeseni su isprodavali i kola; sada su na redu stanovi. U užoj Srbiji je plata medicinske sestre od 25.000 mislena imenica, i da peva ako ima posao - i to ne zato što je poslodavac stipsa.
Dakle, to je stanje kako jeste.
Do pre par godina smo mogli "akademski" diskutovati na temu "da li neko želi ili ne želi" da poštuje zakon, a verujte mi na reč da je odavno došlo do "ko može ili ne može".


Pitanje je: da li vi predlažete da se samo zdravstvo izuzme iz fiskalnog sistema, kao što radi Advokatska komora za sebe, ili se zalažete za promenu fiskalnog sistema koja bi važila za sve?

Kako rekoh, ja premalo znam o advokatskom poslu, ili ma kom drugom da mogu da vam odgovorim u tom smeru; što se tiče medicinske struke - fiskalizaciju odmah treba ukinuti.
Kako rekoh - i dosad je postojao 1001 način da se uprati količina novca koja prolazi kroz ordinaciju - evidencija samog pacijenta (sa cenama i parama koje su uzete), dnevni/mesečni/tromesečni/godišnji izveštaji (po vrsti usluga) koji se šalju Zavodu, kao dnevni/mesečni... izveštaji prema broju intervencija u odnosu na vrstu oboljenja (Međunarodna klasifikacija) koji se takođe šalju Zavodu (kopije čuva ordinacija). Cenovnik mora da postoji, da je istaknut na vidnom mestu...
Dakle, dovoljno je da inspektor uđe, traži mesečni izveštaj prema vrsti i broju intervencija, da sravna sve sa cenovnikom i odmah zna za koliko je pazar "promašen" (ordinacija ODAVNO ima obavezu uplate pazara, kao što su i navedene evidencije obavezne 20-tak godina da ja znam). Nema povrede identiteta pacijenta i obaveze čuvanja tajne, čisto i jasno.

Naravno, kako rekoh, mi insistiramo na pravom rešenju, a to je ono koje obuhvata sve nas, i osiguranike...


A problem korupcije u zdravstvu je poseban trn u oku svakome. I vi, budući da ste iz te branše, možda najbolje znate koje mere treba preduzeti da bi se sa njom suočilo - za šta, nažalost, izgleda još uvek čekamo samo političku volju.


Da vam kažem iskreno - to što svet ima loše mišljenje o nama, što se smatra da su doktori korumpirani, neznalice, ovo i ono - to nam nisu pacijenti krivi. To je tako jasno.

Što se tiče rešavanja korupcije u zdravstvu, ja bih to rešila jako lako - veliki sam poštovalac kineskog pravosuđa i kaznene politike - pa da vidim da li bi se ko sledeći mašio i za 100 eur, a ne za 1.000 ili 2.000.
Nedostaje mi znanja koje je potrebno da bi se "otmenije" ušlo u problem rešavanja korupcije, a ovo je moje (kao i obično) pravolinijsko razmišljanje na temu.
Ne znam da li ima svrhe da ponovim da se ceo jedan region SLD bori protiv korupcije godinama, sa mizernim uspehom... Da ne bude posle da se nije probalo putem institucija :).

Molim da mi ne zamerite zbog sledećeg pitanja: ne mogu da se otmem utisku da imate prilično idealnu sliku o tome kakvo je stanje u Srbiji u nekoj oblasti, i još više idealnu o načinima kako se to kroz institucije može rešiti. Da li ste u Srbiji?
Molim vas, ako sam indiskretna ne morate mi odgovoriti, ovo je samo radoznalost, viđala sam ponekad pristup sličan vašem kod ljudi koji su odrasli van zemlje, ili su iz sasvim druge sfere društva ili privrede. Vi ste vrlo ljubazni i korektni, i ne bih želela da vas uvredim.

Prijatan dan :).
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 19:26 09.02.2010

Re: eh :)

Molim da mi ne zamerite zbog sledećeg pitanja: ne mogu da se otmem utisku da imate prilično idealnu sliku o tome kakvo je stanje u Srbiji u nekoj oblasti, i još više idealnu o načinima kako se to kroz institucije može rešiti. Da li ste u Srbiji?
Molim vas, ako sam indiskretna ne morate mi odgovoriti, ovo je samo radoznalost, viđala sam ponekad pristup sličan vašem kod ljudi koji su odrasli van zemlje, ili su iz sasvim druge sfere društva ili privrede. Vi ste vrlo ljubazni i korektni, i ne bih želela da vas uvredim.

Ne osećam se uvređenim, čak naprotiv - vi ste dobra sagovornica! Odrastao sam i živim u Srbiji, a niste prvi koji mi kaže da sam idealista...

Inače, jesam iz druge sfere društva: radim u neprofitnom sektoru. I zaista nikada nisam bio u prilici da u svom poslu moram da kršim zakon.
takamatsu takamatsu 20:38 09.02.2010

Re: eh :)

Srecko Sekeljic

Ne osećam se uvređenim, čak naprotiv - vi ste dobra sagovornica! Odrastao sam i živim u Srbiji, a niste prvi koji mi kaže da sam idealista...

Inače, jesam iz druge sfere društva: radim u neprofitnom sektoru. I zaista nikada nisam bio u prilici da u svom poslu moram da kršim zakon.


Hvala vam na razumevanju :). Mislila sam da napomenem i varijantu da ste moguće i daleko mlađi od mene, pa sam se zaustavila, jer mi je ćerka odavno zabranila da mladim ljudima govorim da su idealisti :). Da nam nije vas, živeli bismo u kameno doba...
A ako ćemo fer - ja sam sigurno idealista (i to potpuno neupućeni, da ne kažem na nivou retardacije :) za bilo šta što se tiče neprofitnog sektora :). Hvala vam još jednom na ljubaznom odgovoru, Srećko.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 23:29 09.02.2010

Re: eh :)

Mislila sam da napomenem i varijantu da ste moguće i daleko mlađi od mene, pa sam se zaustavila, jer mi je ćerka odavno zabranila da mladim ljudima govorim da su idealisti :)

Ako imate odraslu ćerku, onda sam mlađi od vas :)
takamatsu takamatsu 07:46 10.02.2010

Re: eh :)

Srecko Sekeljic

Ako imate odraslu ćerku, onda sam mlađi od vas :)


Imate 47 godina?

Šalim se :), jeste, odrasla je.
I ako smem još nešto da dodam, kao slobodnu opasku ne baš vezanu za temu, a opet da mi ne zamerite, zaista je dobronamerno: po mom amaterskom mišljenju, idealisti (sa entuzijazmom, mislim) u načelu i vode ka pravim promenama. Mislim, ljudi koji mnogo znaju o materiji, često postanu i vrlo ogorčeni, "potrošeni", umorni od lupanja glavom o jedno isto već okrvavljeno mesto, i često se zaustave i pri samoj pomisli da postoji neki veliki problem koji treba makar početi rešavati. Mislim, ovo važi i za svaku profesiju, a ne samo za život, kako ja vidim :).
Onda kad pogledam mlad svet, očarana sam kad imaju ideju, viziju, pokušavaju da saznaju nešto dalje o tome, krenu da pokrenu nešto i sve tome slično; dakle, molim da ovo shvatite kao kompliment :).

Još jednom sve najbolje :).
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 10:13 10.02.2010

Re: eh :)

Još jednom sve najbolje :)

I vama!
bookez bookez 13:39 08.02.2010

Cemu fiskalna kasa na fakultetima

Ja stvarno ne znam gde bi stavljali te fiskalne kase. Na ETF-u je svako placanje islo preko ziro racuna. A sto bi se pa studentska sluzba bakcala kusurom. A i te fiskalne kase ne bi nista promenila. Provera zavrsnih racuna fakulteta bi vec imala neki efekat.
Ni advokati ne moraju da imaju fiskalne kase, ali onda ne smeju da primaju kes novac, vec samo preko ziro racuna. Pa nigde na zapadu se advokat ne placa kesom. Nije on blagajnik, a i niko ne nosi sa sobom toliki kes.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 21:15 08.02.2010

Puno price ni oko sta...

Od svega sto ste naveli u svom tekstu, ja ne znam za sta da se uhvatim. Procitao sam i vas referencirani clanak o visokom obrazovanju i tamo takodje vidim izuzetno mnogo pausalnih ocena. Vasa teza o taksistima i profesorima me je podsetila na rahmetli Slobodana Milosevica i cuveno poredjenje "profesora i cobana". Svi smo mi na kraju "glasacki listici"?

A glavno pitanje je sledece: Sta se misli postici fiskalnim kasama? Zar nije osnovna ideja da se time registruje protok gotovog novca radi prikupljanja poreza?

- Kod fakulteta je ovo vec obezbedjeno uplatama na racun. Nista student ne placa "kesom na ruke"?
- Kod advokata kako gde. Mada na suprot uvrezenom misljenju velika vecina advokata jedva spaja kraj sa krajem... I ako ima kesa to je jako malo. Velike se svote prenose preko racuna...

A vasa druga teza o raslojavanju univerziteta, troskovima skolovanja - mada mislim da je to tema za poseban blog, samo da kazem sledece:
Tuzna je cinjenica da srpskoj ekonomiji ne trebaju obrazovani ljudi. To je koren svega. Postoji svega par grana, uglavnom se svodi na usluge prema inostranstvu, gde se traze obrazovani, ostalo je privredi nebitno... Takva je struktura privrede. Sve sto proizvodimo su polufabrikati i poljoprivredni proizvodi. Izuzetno malo visoke tehnologije, visih stepena obrade i slicno...

E, kada bi privredi trebali obrazovani ljudi, tada bi studenti mogli da vide koliko ih kosta obrazovanje, a kakva ih karijera ceka iza toga. I tu bi trziste odigralo sta vec treba, a kvalitet znanja bi poceo da se ceni, a ne samo sta pise na diplomi.

A znanje JESTE roba! I to veoma skupa. Na zalost, recidivi socijalizma nas uce da je to besplatno, pa se studenti bune i kada moraju knjigu da kupe. A svi ocekuju knjige na maternjem jeziku, da su jeftinije od cene stampanja. Autorska prava? Fotokopirnice rade kao lude. Da li neko od vas zna sta znaci napisati knjigu, koliko radnih sati, ulozenih novaca u referentne materijale? A na kraju korist autora NULA! Moramo iz korena promeniti odnos prema znanju! To je roba, a skolujete se ako vam to treba - ne da bi mame i tate bile ponosne... Drzavni univerziteti nisu tu da vrse socijalne funkcije vec da garantuju i postavljaju referentni nivo znanja. Razlika medju fakultetima ce uvek biti - trziste salje signale koja su znanja potrebna, a koja nisu... Zbog cega se stalno apeluje na "solidarnost" koja vec i postoji? Zbog cega treba neko da uzme sredstva od profesora oralne hirurgije i da ih prebaci profesoru srednjevekovne knjizevnosti? Dokle vise socijalizma? Uvek neki populizam - uzmi od onoga ko nesto zaradi i daj onome koji to nije zaradio...
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:58 08.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

Ja bih tu ocenu dodelio vašem komentaru.
Drzavni univerziteti nisu tu da vrse socijalne funkcije vec da garantuju i postavljaju referentni nivo znanja.

Referentni u odnosu na šta? Kako se vaš univerzitet kotira u Evropi i svetu? Paušalna ocena da su državni univerziteti bolji od privatnih ne stoji. Kao što ne bi stajala ni obrnuta ocena.
A onda kažete:
Uvek neki populizam - uzmi od onoga ko nesto zaradi i daj onome koji to nije zaradio...

Pa jel' državni univerzitet tu da obezbeđuje nivo znanja (kao u gornjem citatu) ili da zarađuje na tržištu, poput privatnog preduzeća (što je pravi smisao ovog citata)?
Pa kažete:
Zbog cega se stalno apeluje na "solidarnost" koja vec i postoji?

Kakva solidarnost postoji, imajući u vidu vaš prethodni citat? Solidarnost sa kim?
I posle pominjanja solidarnosti, ponovo je negirate:
Dokle vise socijalizma?

Ja bih rekao - dokle god koristite novac iz budžeta, koji je džava oporezivanjem uzela od građana i dala ga vama da te građane školujete. To se zove socijalizam. I vi od njega zarađjujete. A pored toga, zarađujete i od slobodnog tržišta na kojem nastupate kao da ste privatnici iako koristite državnu infrastrukturu, opremu, potrošni materijal i osnovnu platu.
A znanje JESTE roba!

Onda vas molim da izađete sa tom robom na tržište i da postavite tezgu, pa koliko prodate, toliko imate. A ne da imate zagarantovani iznos iz državnog budžeta + procenat preko toga.
takamatsu takamatsu 09:10 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

domazetovic.andrej

... Zbog cega treba neko da uzme sredstva od profesora oralne hirurgije i da ih prebaci profesoru srednjevekovne knjizevnosti?


Zato što taj neko misli da su oralni hirurg i profesor srednjevekovne književnosti bar istog ranga u intelektualnom ili ma kom drugom smislu (doprinosa društvu, recimo), a profesor književnosti lično, intimno, smatra i da je daleko IZNAD ma kog drugog intelektualca, a doktora pogotovo.
Obaška što je najverovatnije Onaj Koji Daje ujak profesoru kniževnosti, jel'.

Nisam mogla da odolim :)))).
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:48 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

Slazem se - malo je konfuzan post bio jer sam se trudio da odgovorim na temu "fiskalne kase", a otisli smo u off - "reforma drzavnih univerziteta".

Da pojasnim malo neke od vasih pitanja:

Kada sam pomenuo REFERENTAN nivo znanja - mislio sam da se svaki privatni univerzitet poredi sa drzavnim (implicitno ili eksplicitno). Kod nas je jos slucaj da su skoro svi privatni univerziteti nastali kao tezga profesora sa drzavnih univerziteta. I dalje drzavni imaju neku tradiciju, nesto sto stoji iza njih. Kakvi su u odnosu na svet? S'obzirom sa koliko novaca raspolazu usudjujem se da pomislim da su ipak bolji nego mnoge druge oblasti u Srbiji kada ih poredimo sa tim istim svetom.

Kada sam pomenuo socijalizam i solidarnost - mislio sam na situaciju kakva je delimicno sada. Od svih sopstvenih prihoda od privrednih aktivnosti grupa ljudi koja te prihode zaradi placa poreze i doprinose, pa univerzitet, pa fakultet, pa institut/odsek/departman, dok ne dodju do svog dela. To je solidarnost - odnosno porez koji dajete centru sto koristite resurse, osnovnu platu, struju i sve dalje...

A o nepotizmu se tek moze govoriti... Prosetajte zgradom rektorata - 40 kancelarija, a 20 prezimena sve ukupno... :-D

A sta bih JA predlozio je: Privatizacija. Nema drzavnih univerziteta. Sve je privatno, cene skolarina se formiraju na slobodnom trzistu. Studentima je to naravno skupo, pa se uloga drzave svodi da neke 1) stipendira 2) neke kreditira 3) neke delimicno kreditira. Komercijalne banke se ukljucuju sa kreditima, privreda se ukljucuje sa stipendijama - pustite trziste i sve ce vrlo brzo doci na svoje. Kao nus-efekat imacete da su profesori motivisaniji za svoj posao jer im kvalitet zivota zavisi od njihovog rada. Studenti su motivisaniji da uce jer to placaju iz svog dzepa. Trziste jasno salje signale koja su zanimanja potrebna, a koja nisu. Nema socijale vec sve prema zaslugama. I u USA na istom uiverzitetu imate da profesor koga industrija trazi zaradjuje 100,000 USD, dok profesor istorije ili literature zaradjuje duplo manje. Slobodno trziste radne snage. Knjige se prodaju po ekonomskim cenama - izvoli plati neciji trud - pa su opet ljudi motivisaniji da ih pisu, prevode i eto nam trzista udzbenika, a i bolji kvalitet istih... Mogao bih o ovome satima , ali mislim da je jasna ideja.

sentinel26 sentinel26 18:20 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

takamatsu
domazetovic.andrej
... Zbog cega treba neko da uzme sredstva od profesora oralne hirurgije i da ih prebaci profesoru srednjevekovne knjizevnosti?
Zato što taj neko misli da su oralni hirurg i profesor srednjevekovne književnosti bar istog ranga u intelektualnom ili ma kom drugom smislu (doprinosa društvu, recimo), a profesor književnosti lično, intimno, smatra i da je daleko IZNAD ma kog drugog intelektualca, a doktora pogotovo.
Obaška što je najverovatnije Onaj Koji Daje ujak profesoru kniževnosti, jel'.
Nisam mogla da odolim :)))).

Odlaže se sve za 6 mjeseci... pa poslije .. ko zna... !

U četvrtak sjednica Vlade na kojoj se odlučuje o tome..
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 19:28 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

Odlaže se sve za 6 mjeseci... pa poslije .. ko zna... !

U četvrtak sjednica Vlade na kojoj se odlučuje o tome..


Da evo vesti o tome: odlaže se za advokate, taksiste i školske ustanove.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 20:08 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

A sta bih JA predlozio je: Privatizacija. Nema drzavnih univerziteta. Sve je privatno, cene skolarina se formiraju na slobodnom trzistu. Studentima je to naravno skupo, pa se uloga drzave svodi da neke 1) stipendira 2) neke kreditira 3) neke delimicno kreditira.

Postoji uticajna struja na Univerzitetu u Beogradu koja deli vaše mišljenje i koja čak pokušava da dovede do realizacije ove ideje. Umalo da ubace osnovu za privatizaciju univerziteta, odnosno njegovih delova, u predlog izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju. Naravno: vrlo uvijeno, izvanredno oprezno formulisano i sa obrazloženjima koja na prvi pogled odvlače od pomisli na privatizaciju kao mogućeg krajnjeg ishoda. Privatizacija ni na jednom sastanku na Univerzitetu nije otvoreno pomenuta kao namera, ali pojedini ugledni profesori predlagali su mere koje u krajnjoj instanci ka njoj vode. U tome ih je neposredno sprečila kontra-argumentacija dekana Pravnog fakulteta (iako je sa njima u mnogim drugim pitanjima istomišljenik). Kontra-argumetacija se odnosila na nemogućnost usvajanja odgovarajuće pravnotehničke procedure za takav postupak, na sasvim sigurno odsustvo saglasnosti osnivača, pa čak i na neprimerenost takvog predloga. - I ovo je jedna od retkih tema u kojoj se slažem sa dekanom Pravnog fakulteta

Situacija na univerzitetu je daleko od željene, ali ne verujem da bi privatizacija išta rešila.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 22:47 09.02.2010

Re: Puno price ni oko sta...

Privatizacija bi iznela stvari na cistac. Skinule bi se rukavice i konacno videlo koliko vredi visoko obrazovanje u Srbiji, koliko vrede pojedini univerziteti, fakulteti, departmani, profesori... Ne treba izmisljati nista novo - samo prepisati ono sto se u uspesnim zemljama odavno primenjuje...

Ali, mislim da do ovoga nece doci nikada. Vladi je lakse da dekretom upise jos 100 studenata na neki fakultet nego da plati 100 skolarina U CELOSTI I NA VREME. Kao i sa cenom struje, i ovde se vrsi odredjena socijalna funkcija na teret i studenata i profesora i celog naroda (tax payers sto bi rekli ). A ko trpi na kraju? - kvalitet kadrova koji se produkuju.

Pitanje: Ako je sve postavljeno na fer i pravicnoj osnovi - kakve veze ima ko je vlasnik Univerziteta???
G r o f G r o f 20:53 09.02.2010

odlaže se..

Koji bezobrazluk. Na hiljade malih radnji grca, preživljava, ćuti i od usta odvaja dinar za ludu državu.
Lopovi u taxi vozilima i oni u sivim odelima mogu raditi kako hoće.
Imao sam prilike da koristim usluge i jednih i drugih. Neka mi oproste poštenih ako ima ali oni koje ja znam pravi su lopovi, prevaranti, muljatori.
Dobro je rekao Kalimero...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana