Ovogodišnji Dan državnosti obeležen je na malo specifičan način, a jedino je Vojska Srbije to uradila kako dolikuje.
Predsednik Republike bio je na svečanostima Vojske, položio venac na Avali, i to je OK.
To kako mi obeležavamo naš praznik je naša stvar, da li će biti velika vojna parada, da li će se održavati svečani slupovi od mesnih zajednica do Skupštine Srbije, veliki prijem za diplomatski kor, itd, itb.... i to se ne tiče drugih država.
Ali , osnovni je red , kurtoazna i diplomatsko-protokolarna praksa da se državi, u ovom slučaju Srbiji, čestita njen praznik.
Kada se to tako učini može da bude , a najčešće i jeste, diplomatsko- protokolarni gest, ali ako izostane onda to ima nesumnjivo političku konotaciju.
Dakle, kako je objavljeno, predsedniku Tadiću su Dan državnosti čestitali Obama,
Sarkozi, Vujanović, Đukanović, Radmanović, toliko ja nađoh da je objavljeno.
Zašto ostali državnici iz susedstva, Evrope i Rusije nisu čestitali?
Ako jesu, zašto nije objavljeno? Ne verujem da neko baš namerno potencira samo čestitke Obame i Sarkozija, a izostavlja Medvedeva, Ivanova i druge evropske i svetske državnike.Gde su ostali susedi, Grci, Rumuni, Mađari, Bugari,Slovenija, Hrvatska, gde ostale prijateljske zemlje?
A što se nas tiče, kao da još i nismo baš sasvim sigurni koji nam je praznik, pa kako smo ga na brzaka izmislili tako ga i poštujemo, otaljavamo.
Na svečanosti u Marićevskoj jaruzi,
koja je nekada kada je pompezno za dan sekularne države odabran verski praznik, čak i bez dovoljno istorijske kritičnosti i činjenica,bila centralna,gde se išlo da se “razgovara sa Karađorđem”, valjda poučeni iskustvom od prošle godine , izostali su državni zvaničnici. Sve ih je zamenio mionistar vera koji je i govorio. Govorio je i predstolonaslednik, ubeđen i dalje da će dočekati da sedne na presto, a u tome podržan od obožavalaca.evo
I ona svečana akademija u Narodnom pozorištu više je ličila na lošiju pozorišnu predstavu nego svečanu akademiju.
Ne bih ulazio u tumačenja zašto za dan državnosti nije uzet dan kada je Srbija postala nezavisna na Berlinskom kongresu, ili dan kada je opet 2006.godine postala nezavisna, ili kada je 1946.godine postala Republika, ili kada je dobila državnost, makar i ograničenu, Hatišerifom, itd, itd..
Jedino što je evidentno, to je bežanje od svega što ima veze sa Jugoslavijom, posebno sa SFRJ, kao đavo od krsta. S druge strane, gde god se moglo nategnuti verski praznici se uguravaju u državne. Tako dolazimo do apsurda da imamo sekularno-klerikalnu državu, da je u Srbiji, kao što reče S.Gredelj, postalo bitnije ono što kaže jedan vladika nego predsednik države. Sada smo svi postali vernici, a ne postoji narod koji više od nas psuje boga.
Valjda je to novokomponovana moda novokomponovanih država na prostoru bivše SFRJ, a glavna crta je brisanje sećanja na zajedničku prošlost:
Slovenija - Dan državnosti je 25. juna jer je tog dana 1991. godine Slovenska skupština donela odluku o samostalnosti i suverenosti.
Crna Gora - Dan državnosti se obeležava u znak sećanja na 13. jul 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i na 13. jul 1941. godine kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Makedonija:
- kao Dan državnosti slave Ilinden, u sećanju na 2. avgust 1903., dok je Dan nezavisnosti 8. septembar (kada je 1991. Makedonija postala nezavisna).
BiH i po ovom pitanju pokazuje da se ni oko čega ne mogu složiti:
- Dan državnosti Bosne i Hercegovine se obeležava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasedanju ZAVNOBIH u Mrkonjić gradu su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine.
- u Federaciji BiH, 1. marta slavi se dan nezavisnosti BiH kada je održan referendum na kojem je nezavisnost države podržalo blizu 67 posto građana.
- u Republici Srpskoj se kao Dan republike slavi 9. januar,Krsna slava Republike Sveti Stefan, a obeležava se i 21. novembar - Dan potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu.
Hrvatska se najviše potrudila da obeleži sve što je bilo pre 90-ih, kao da pre Tuđmana nije bilo ni Hrvatske:
- Dan državnosti je 25. juna kada je 1991. godine Hrvatski sabor doneo ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti. Do 2001. godine Dan državnosti se obeležavao 30. maja svake godine, u spomen na konstituisanje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obeležava kao - Dan Hrvatskoga sabora. Dan državnosti u Hrvatskoj ne treba mesati sa Danom nezavisnosti koji se slavi 8. oktobra u spomen na donošenje odluke o raskidu svih državno pravnih veza sa državama SFRJ kada je Hrvatska i formalno postala nezavisna država. Pored ostalog, Hrvati slave i 5. avgust, Dan domovinske zahvalnosti, kada je hrvatska vojska ušla u Knin.
Tako svi, odricanjem svega što ima veze sa Jugoslavijom i SFRJ valjda izražavaju zahvalnost onima koji su je rasturili .