Ivan Djurić , 1997-2007.god.

Branislav Kovačević Cole RSS / 23.11.2007. u 10:45

Povodom desetogodišnjice od smrti Ivana Djurića

I Djurić
I Djurić

Pre deset godina, 1997.godine, u Parizu je preminuo Ivan Đurić, istoričar, demokrata i humanista.

«...Aršinom dugog trajanja mereno, mi taman i ako hoćemo, nemamo kuda izvan ‘zapadnog’ vremena i ‘zapadne’ civilizacije, u kojima smo. Što brže shvatimo da je ‘zapad’ i na svim našim balkanskim granicama, i na Sredozemlju bar koliko i u ‘Zapadnoj Evropi", to bolje po nas. Jer, ‘zapad’ nije niti konfesija niti ‘etnogeneza’, on može biti i to, ali on je, pre svega, radost kulturne komunikacije..." (" Istorija - pribežiste ili putokaz", prof. dr Ivan Đurić, "Svjetlost", Sarajevo 1990. i AKC Civis - Kragujevac, 1998.)

Tako je govorio i pisao profesor Ivan Đurić, istoričar, demokrata, humanista, koji je 23.11. 1997. godine preminuo u bolnici u Parizu. Vreme u kome živimo zatrpava svedočanstva o ljudima i događajima, kako bi se iz sećanja izbrisale najsramnije stranice srpske istorije. Trunka savesti i morala nalaže nam da se setimo jednog od najvećih boraca protiv režima Slobodana Miloševića, idejnog tvorca okupljanja demokratskih snaga u Srbiji, uglednog istoričara - vizantologa, koji je poput mnogih srpskih intelektualaca život okončao van Srbije. Zahvaljujući svom obrazovanju Ivan Đurić je mogao da bira kontinent ili državu gde će predavati, ali on je uprkos tome, do poslednjeg trenutka pokušavao da se izbori za drugačiju Srbiju, za demokratsku Srbiju. Učestvovao je u osnivanju Reformista Srbije i bio kandidat na predsedničkim izborima 1990. godine. Osnovao je u Parizu Pokret za demokratske slobode, a u Šumadiji je bio osnivač i počasni predsednik Lige za Šumadiju. Žestoko se suprotstavljao onim snagama koje su, kako je on govorio »...od zapada poznavali jedino Zapadnu Moravu«.

 
Ivan Đurić je bio čovek koji je uživao pažnju i respekt mnogih vlada, država i uglednika, zbog svojih stavova koji su bili principijelni, moderni, demokratski, a opet po Srbiju državotvorni. Nije se stideo svog porekla (potekao iz porodice univerzitetskih profesora), ni svoje nacije, ali se stideo svega onoga što su u njegovo (naše) ime činili mnogi, koji su i danas na ili u vlasti, ako već nisu u Hagu ili protiv njega.

I Djurić
I Djurić

 

Poslužimo li se naslovom knjige pokojnog profesora – vizantologa Ivana Djurića, „Istorija pribežište ili putokaz“ navodim ovom prilikom vizionarske delove iz njegovih intervjua, koji će se uskoro naći u knjizi koja se nalazi u pripremi.

« Ako bilo ko ima bolji plan prema kome će Srbi biti siti, živi, na okupu i u Evropi, biću vrlo srećan. Ali moram da napomenem da ne smatram boljima, po moj narod, planove koji ga vode na klanicu, koji mu nameću korenje kao jelovnik, ili ga nutkaju carstvom nebeskim umesto blagostanja zemaljskog»

(NIN, 16.08.1991.god)

Bio je patriota, koji nije bio zabrinut samo za sudbinu naroda kome je pripadao svim srcem, već svih gradjana sa jugoslovenskog prostora ( kako je često umeo da govori, koristeći se tim pojmom umesto ex SFRJ).

Udio Srba van Srbije u državnoj vlasti u Srbiji, i ranije u Jugoslaviji, nesrazmjeran je njihovu broju u okviru srpskoga naroda. Govorio sam da uz svo razumijevanje – ne opravdavanje, nego razumijevanje – strahova Srba iz Knina, oni moraju znati da su samo u funkciji obrane režima koji je vrlo daleko od njih, te da će ih g. Milošević ostaviti, prije ili kasnije, jer to je neminovno, budući da brani sebe u Srbiji.

(Nedeljni Vjesnik, 08.03.1992.god.)

U istorijskom interesu Srbije jeste suverena Crna Gora. Međutim, važno je, po ko

zna koji put, istaći i sledeće: prošlost uči da je svaki pokušaj pretvaranja Crne Gore u

Srbiju bio pogibeljan baš po tu Srbiju, kao što je i svaki pokušaj, prošlost opet opominje, afirmacije crnogorstva na anti-srpstvu bio poguban upravo po crnogorski identitet. Jedino na ovakvim osnovama se mogu graditi ravnopravni i privilegovani odnosi između Crne Gore i Srbije. A to danas nije slučaj.

(Monitor, 08.12.1995.god)

Sada, pod režimom gotovo totalne centralizacije vlasti, svi se u Beogradu vrzmaju u «krugu dvojke» (tramvajske linije koja opasuje centar grada): i vlast i opozicija i madfija i policija i sudije i suđeni. I sve je u tom krugu zatvoreno. Beograd je danas glava odsečena od tela Srbije

(HAS, 14.02.1996.god)

I Djurić
I Djurić
 

Atačmenti



Komentari (72)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Brooklyn Brooklyn 11:09 23.11.2007

moja porodica

glasala za njega, ali dzaba mu, kad su srbi odlucili da srbuju. jos sam pissed off..
Nebojša Milenković Nebojša Milenković 02:41 24.11.2007

Ivan

BKC,
Hvala vam na ovom podsećanju.
Gospodin Ivan Đurić zaista jeste bio jedan od najvećih demokrata sa ovih prostora
- istovremeno jedan od najvećih koje smo uopšte imali.
Bukvalno svime: obrazovanjem, izgledom, ponašanjem, Ivan je bio oličenje i otelotvorenje
modernog, evropskog političara današnjice.
Baš kao i Zoran Đinđić.

Ni jednog ni drugog Srbija, naravno, nije na vreme prepoznala - te stoga ona sama (Srbija)
nikako nije nevina kad je u pitanju odgovornost za stanje u kom se trenutno nalazimo.

Uostalom, čitava naša novija istorija zapravo je zbir propuštenih šansi.
Dr Ivan Đurić - jedna je od njih!

E, da, javljajte kad izađe knjiga!
pozdrav + hvala
N.M.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 08:59 24.11.2007

Re: Ivan

Nebojša Milenković
BKC,

E, da, javljajte kad izađe knjiga!
pozdrav + hvala
N.M.


Javicu, ali se nadam da ce promocija biti u NS...NADAM SE?
POZ
BKC
Nebojša Milenković Nebojša Milenković 16:22 24.11.2007

Re: Ivan

bkc,
ako vam u vezi organizovanja iste (promocije u NS) bude potrebna bilo kakva
podrška ili pomoć - stojim vam na raspolaganju!
poz. n.m.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 14:02 25.11.2007

Re: Ivan

Nebojša Milenković
bkc,
ako vam u vezi organizovanja iste (promocije u NS) bude potrebna bilo kakva
podrška ili pomoć - stojim vam na raspolaganju!
poz. n.m.



Hvala unapred!
poz
bkc
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:22 23.11.2007

Treći kamen od Sunca

To je lepo i tužno podsećanje.
Kao da je bio sa druge planete.
Nažalost, za par godina se niko u Srbiji neće sećati Ivana Đurića. Osim pojedinaca kao što je BKC.
Kao što se neće sećati ni Miladina Životića, meni posebno dragog i hrabrog čoveka. I on je otišao te 1997. godine.

Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 11:25 23.11.2007

Re: Tereći kamen od Sunca

KRALJMAJMUNA
To je lepo i tužno podsećanje.
Kao da je bio sa druge planete.
Nažalost, za par godina se niko u Srbiji neće sećati Ivana Đurića.
Kao što se neće sećati ni Miladina Životića, meni posebno dragog i hrabrog čoveka. I on je otišao te 1997. godine.
http://www.slobodnaevropa.org/content/None/697707.html


Zbog toga mi postojimo i pamtimo...a stavio sam, svojevremeno i Blog o prof Zivoticu....njih dvojica su se jako postovali....itd, da se sada ne prisecam nasih zajednickih susreta....
poz
bkc
Nunki Nunki 21:33 23.11.2007

'Ukrao'

sam ti topik i postavio sam ga fragmentarno na drugom diskusionom forumu, prosto me zanima da vidim tamosnje reakcije.


Molim te da pravilno razumes, a naveo sam te kao autora.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 08:52 24.11.2007

Re: 'Ukrao'

Nunki
sam ti topik i postavio sam ga fragmentarno na drugom diskusionom forumu, prosto me zanima da vidim tamosnje reakcije.


Molim te da pravilno razumes, a naveo sam te kao autora.


Svako se ponasa u skladu sa svojim nazorima....dakle pretpostavljam da znate zbog cega i kako, nemam nista protiv, osim ako nije kod nacosa, jer se tu reakcije, unapred znaju!!!Bilo bi lepo da ste rekli i gde ste ga stavili?
Nunki Nunki 14:06 24.11.2007

Re: 'Ukrao'

Nije tajna, evo, ako te zanima:

http://www6.serbiancafe.com/lat/diskusije/mesg/34/011358559/in_memoriam.html?37

Da ne dodje do zabune, tamo je Nunki=Srbijana_Dzouns i lokalni diskutanti to znaju.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 14:13 25.11.2007

Re: 'Ukrao'

Nunki
Nije tajna, evo, ako te zanima:

http://www6.serbiancafe.com/lat/diskusije/mesg/34/011358559/in_memoriam.html?37

Da ne dodje do zabune, tamo je Nunki=Srbijana_Dzouns i lokalni diskutanti to znaju.



Ma nema zabune, naprosto sam zeleo da vidim gde se nalazi tekst i kakvi su komentari, nista vise...Hvala!
poz
bkc
dunjica dunjica 11:47 23.11.2007

Hvala za podsjećanje,

Cole!

Čovjek koji je uživao veliki respekt ne samo mnogih vlada, uglednika i državnika, nego i građana susjednih država.

Jer, ‘zapad’ nije niti konfesija niti ‘etnogeneza’, on može biti i to, ali on je, pre svega, radost kulturne komunikacije...
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 13:17 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

dunjica
Cole!

Čovjek koji je uživao veliki respekt ne samo mnogih vlada, uglednika i državnika, nego i građana susjednih država.

Jer, ‘zapad’ nije niti konfesija niti ‘etnogeneza’, on može biti i to, ali on je, pre svega, radost kulturne komunikacije...



Potpuno se slazzem sa dopunom ...Tudjman je negde napisao da je Ivan Djuric najopasniji srpski politicar, jer bi se mogao dopasti i Hrvaticama....(mala pikanterija!)
poz.
bkc
dunjica dunjica 13:27 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

"Mogao bi se dopasti" je vjerojatno bila Tuđmanova namjerna upotreba kondicionala. Ispravnije je svakako: dopadao se.

Kako rekoh, bio je i cijenjen, osim što se dopadao.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:14 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

dunjica
"Mogao bi se dopasti" je vjerojatno bila Tuđmanova namjerna upotreba kondicionala. Ispravnije je svakako: dopadao se.

Kako rekoh, bio je i cijenjen, osim što se dopadao.


Kad kazem dopadao se...nisam mislio samo na musko zenski odnos, vec i u svemu drugome...!
poz
bkc
dunjica dunjica 15:52 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

Cole, mislim da smo se razumjeli. Nisam ni ja mislila na odnose fizičke privlačnosti (unatoč "maloj pikanteriji" koju si naveo). A da je bio cijenjen, to je još jedan stupanj dalje, zato sam i naglasila.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 16:00 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

dunjica
Cole, mislim da smo se razumjeli. Nisam ni ja mislila na odnose fizičke privlačnosti (unatoč "maloj pikanteriji" koju si naveo). A da je bio cijenjen, to je još jedan stupanj dalje, zato sam i naglasila.


Sve ok.....nista ne smeta...ni jedno ni drugo!
pufna pufna 16:10 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

volele su ga i moje drugarice i njihove mame
mene je beskrajno nervirao, jer me je mnooogo zadirkivao. :)
eto
da unesem i malo zivosti i zivota u ovaj jako tuzni ''in memoriam''
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 16:14 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

pufna
volele su ga i moje drugarice i njihove mame
mene je beskrajno nervirao, jer me je mnooogo zadirkivao. :)
eto
da unesem i malo zivosti i zivota u ovaj jako tuzni ''in memoriam''


Ne sumnjam....!!!
Filip2412 Filip2412 18:28 23.11.2007

Odlican Citat!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Tudjman je negde napisao da je Ivan Djuric najopasniji srpski politicar, jer bi se mogao dopasti i Hrvaticama


Odlican Citat!!!

Mislim da ovo najbolje opisuje neizmernu vekovnu glupost srpskih politicara kao i oprosticete mi, vecine glasaca u Srbiji. Pojave poput Slobe i Seselja su zapravo omiljeni likovi srpskih neprijatelja. Doneli su drzavu Hrvatima - etnicki cistu a evo obezbedice uskoro i nezavisnu drzavu Albancima.

Albanci navodno mrze Slobu a on im je doneo sve sto sada imaju. Nisu izlazili na izbore godinama kada je Sloba pobedjivao upravo zahvaljujuci njihovoj apstinenciji. Setite se samo tesne pobede nad Milanom Panicem, sta mislite da su Albanci resili da izadju i glasaju za njega? Ne, jer Sloba je njihov covek koji je zajedno sa glupim delom srpske populacije radio na ciljevima Velike Albanije bas kao sto je sa Tudjmanom radio na etnickom ciscelju Hrvatske.

Skidam kapu Franji Tudjmanu na iskrenoj izjavi, naravno da se bojao Ivana Djurica koji je obecavao vezivanje Srbije za zapad i USA a ne Slobe protiv koga je lako boriti se jer ga ionako ceo svet ne voli.

Naravno, optimisticka varijanta je da je Sloba bio glup kao i njegovi glasaci a mnogo mracnija teorija, kojoj sam ja blizi je da je on smisljenjo radio na unistavanju Srbije planirajuci intervenciju unapred uz podrsku nekih iz inostranstva. Ja stavrno nemam ideju kako i zasto, ali taj mi covek jednostavno nije delovao kao glupan...


oldtajmer oldtajmer 20:47 23.11.2007

Re: Odlican Citat!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Albanci navodno mrze Slobu a on im je doneo sve sto sada imaju. Nisu izlazili na izbore godinama kada je Sloba pobedjivao upravo zahvaljujuci njihovoj apstinenciji. Setite se samo tesne pobede nad Milanom Panicem, sta mislite da su Albanci resili da izadju i glasaju za njega? Ne, jer Sloba je njihov covek koji je zajedno sa glupim delom srpske populacije radio na ciljevima Velike Albanije bas kao sto je sa Tudjmanom radio na etnickom ciscelju Hrvatske.


neko odavno jos rece, Albanci treba da podignu SM-u spomenik u sredi Tirane (ili Pristine?) kao najvecem ujedinitelju Albanaca od Skenderbega na ovamo!
oldtajmer oldtajmer 20:48 23.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

nisam mislio samo na musko zenski odnos


a nije da se nije dopadao lepsem polu
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 22:24 23.11.2007

Re: Odlican Citat!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

neko odavno jos rece, Albanci treba da podignu SM-u spomenik u sredi Tirane (ili Pristine?)

Ja rekao 1991.- ako mi veruješ. A posle sam rekao da treba da podignu još nekoliko spomenika ili makar spomen ploča širom FYU.
dobronamjeran dobronamjeran 07:30 24.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

.Tudjman je negde napisao da je Ivan Djuric najopasniji srpski politicar, jer bi se mogao dopasti i Hrvaticama..

Ovo je samo djelomicno tocno. Naime Djuric je Tudjmanu bio opasan zato sto nije htio ucestvovati u igrama rata.
Upravo natpis GLAS RAZUMA je ono sto u tom vremenu vladajucima nije odgovarao.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:01 24.11.2007

Re: Hvala za podsjećanje,

dobronamjeran
.Tudjman je negde napisao da je Ivan Djuric najopasniji srpski politicar, jer bi se mogao dopasti i Hrvaticama..

Ovo je samo djelomicno tocno. Naime Djuric je Tudjmanu bio opasan zato sto nije htio ucestvovati u igrama rata.
Upravo natpis GLAS RAZUMA je ono sto u tom vremenu vladajucima nije odgovarao.



kada sam top citirao naravno da nisam mislio samo na fizicku privlacnost, koja je bila evidentna, vec upravo i na GLAS RAZUMA, koji spominjete..
poz
bkc
mila mila 11:49 23.11.2007

Vizionar Ivan Djurić

Zar je već prošlo l0 godina?
Imam knjigu, dobila sam je od Ivana Djurića, i napisao mi je i posvetu , da se ipak pohvalim. Nešto u stilu, "tebi, drevnom stanaru ove knjige"...... "Istorija pribežište ili putokaz "i tada je imala snagu autentičnog dokumenta , i to napisana iz pera tada najpametnijeg čoveka koji istovremeno bio toliko jednostavan. i neponovljiva pojava u našoj istoriji.
Niko pre njega, a ni posle nije tako dobro shvatao opasnost gradjanskog rata koji se posle i dogodio.
Na vreme nas je upozorio . Specijalnost mu je bila Vizantija, te je odlično povlačio istorijske paralele.
Njegove misli i kada je bio teško bolestan u Parizu, bile su usmerene ka Srbiji. Bio je tužan i što nije uradio više za svoj narod. A učinio je kao neko za nekoliko života.
Nosio je u sebi energiju prosvetiteljstva, pomirljivoasti, tolerancije, intelektualne arogancije ako zatreba, ali i blagosti kojom je zračio.
Bio je intelektualac u doslovnom značenju tog pojma, i to evropskog kova i naboja. Čast mi je što sam imala tu privilegiju da se sretnemo na putevima otkrovenja. On jeste bio putokaz, i nada. Njegovo delo treba tek iščitavati.
Pojedini , vizionarski pasusi, imaju snagu manifesta, i stubovi su budućih egzistencijalnih pitanja južnoslovenskih naroda.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 13:19 23.11.2007

Re: Vizionar Ivan Djurić

mila
.
Njegove misli i kada je bio teško bolestan u Parizu, bile su usmerene ka Srbiji. Bio je tužan i što nije uradio više za svoj narod. A učinio je kao neko za nekoliko života.



Na nesrecu proveo sam sa njim poslednje dane...i neprekidno smo, koliko se moglo, pricali o tome sta sve treba uraditi u Srbiji....Sta da kazem,,,,,Steta za njega, porodicu, prijatelje, Srbiju...
jesen jesen 00:56 24.11.2007

Re: Vizionar Ivan Djurić

....u više navrata sam danas videla naslov tvog posta ali nisam mogla da ga otvorim sve do sada....Naisla secanja na mnoge meni drage ljude koji su "otišli" u poslednjih 10 god.a koji su se nadali boljim vremenima...nazalost, nisu dočekali a sto je još gore, nismo ni mi koji smo još zivi....Secam se Ivana, posle nekog mitinga, u drap mantilu...kao sad da vas vidim kako prelazite ulicu kod Suda....u vazduhu nada.....Najupečatljivije sećanje mi je jedan njegov intervju u "minut do dvanaest"...pred sam rat u Bosni...."srbi, hrvati i muslimani u bosni blizi su jedni drugima nego sa ljudima iz svojih matičnih drzava....podneblje odredjuje mentalitet ljudi a ne nacija"....nije bas tačan citat, ali se vidi šta je hteo da kaze.......i bila sam sigurna tada a i sada da je bio u pravu, samo nije imao ko da sluša....Godinama sam saradjivala sa ljudima iz bosne, bili su divne kolege...i nikad nisam znala ko je hrvat a ko srbin....jedino sam ,po imenu, znala ko je musliman/bosnjak...svi su bili istog mentaliteta, veseli, pričali viceve o muji, hasi, fati......BTW...Može li negde da se nabavi/kupi Sumrak Vizantije?
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:04 24.11.2007

Re: Vizionar Ivan Djurić

jesen
....Može li negde da se nabavi/kupi Sumrak Vizantije?



Osim u antikvarnicama, sumnjam da postoji negde....sto je jos jedan dokaz da njegove kolege (ne sve naravno) sa FF jedva cekaju da se sve zaboravi...poz.BKC
Željko Ivanović Željko Ivanović 13:11 23.11.2007

Testament

Bio je previše lijep i pametan da bi Srbi (po tom pitanju ne odvajam Crnogorce) mogli da ga podnesu u svom okruženju. Ima kod jednog drugog apatrida, koji je takođe morao da se skloni u Pariz, Vidosava Stevanovića, u njegovom romanu Testament, jedna sjajna epizoda na tu temu. Slika tipične srpske provincije, selo malo, kafanica, crkva i ubitačna svakodnevica. Ljudi, to jest muževi idu u kafane, opijaju se, kad se vrate kući maltretiraju žene, tj supruge, i tako unedogled. Jednog dana, međutim, u mjesnu crkvu dodje novi pop. Ogledalo duha, ljepote, mudrosti. I nakon kratkog vremena, selo naprasno živne. Preciznije, ženski dio populacije. Polupijani i zapušteni muževi vide da se nešto čudno dešava sa ženama i da je uzročnik promjena u njihovom raspoloženju novi pop. Zato odluče da ga kazne - namame ga u šumu, svežu i unakaze. Kastriraju ga naravno i onemoguće da i dalje širi dobri duh po selu. Tako je i pop sveden na njihovu mjeru, da ne štrči! Postao je ubrzo debeo, zapušten, pijanac.... Selu je ponovo "vraćen mir".
I jedno moje sjećanje - par mjeseci prije nego je otišao za Pariz gostovao je na jednoj tribini u Podgorici. I pričao o nesreći koja nas je zadesila. Bilo je to nezaboravno veče. Evo sjećam ga se nakon 16 godina.
ivana23 ivana23 13:37 23.11.2007

Vremena...

Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:17 23.11.2007

Re: Vremena...

ivana23


E da,,,ali ta fotka je iz "srecnih" (mislim na njegovo zdravlje) vremena kada smo formirali Pokret za demok slobode u Parizu....Ko sve nije nalazio utociste, spas i konak kod nega bezeci od ludila na Balkanu...Knjiga jedna bi se mogla napisati....o svemu...
poz
bkc
pufna pufna 14:00 23.11.2007

cole

ja ne znam sta da napisem. Mnogo mi je tuzno, iako je proslo 10 godina.
TI si napisao divan tekst i odabrao si odlicne delove intervjua gde se vidi koliko je covek unapred sagledavao situaciju.
Svi su ga mrzeli sto je napustao Beograd i olako nazivali izdajicom, a niko se nije brinuo sto su mu siroj familiji demolirali ulaze po zgradi i unistavali kola. Ludost i hrabrost je ta sto je uopste i ostajao u Srbiji.
NIko mu se iz opozicije nije zahvalio za sve kontakte koje im je stvorio po Francuskoj i odgurnula ga je ne samo tadasnja vlast vec i opozicija.
Koliko se ja secam ( a tada sam bila student) pricao je i o kontaktima sa Albancima na Kosovu i idejama da se razvija region, kao sto mi je bilo simpaticno sto ga po neki put ne bi ni pregledali na granici, sto je znacilo da ga pomno prate. Tada bismo se salili da nije trebao da svrati kod nas, jer cemo i mi kao manjina ''podleteti pod tockove''. Odvratna vremena koja su samo mutirala.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:22 23.11.2007

Re: cole

pufna
ja ne znam sta da napisem. Mnogo mi je tuzno, iako je proslo 10 godina.
TI si napisao divan tekst i odabrao si odlicne delove intervjua gde se vidi koliko je covek unapred sagledavao situaciju.
Svi su ga mrzeli sto je napustao Beograd i olako nazivali izdajicom, a niko se nije brinuo sto su mu siroj familiji demolirali ulaze po zgradi i unistavali kola. Ludost i hrabrost je ta sto je uopste i ostajao u Srbiji.
NIko mu se iz opozicije nije zahvalio za sve kontakte koje im je stvorio po Francuskoj i odgurnula ga je ne samo tadasnja vlast vec i opozicija.
Koliko se ja secam ( a tada sam bila student) pricao je i o kontaktima sa Albancima na Kosovu i idejama da se razvija region, kao sto mi je bilo simpaticno sto ga po neki put ne bi ni pregledali na granici, sto je znacilo da ga pomno prate. Tada bismo se salili da nije trebao da svrati kod nas, jer cemo i mi kao manjina ''podleteti pod tockove''. Odvratna vremena koja su samo mutirala.



Da bio sam sa njim i na Kosovu..pricali smo sa mnogima tada, tih godina....i Albanci su ga postovali, pa je nakon toga sledio prvi ozbilnji i veliki srpsko albanski dijalog u Ulcinju, o kome se takodje malo zna...Sto se opozicije tice, dovoljno je reci da mu niko od velikih lidera nije bio na sahrani, a spasavao je i Vuka, koji mu je rekao da nije smeo da mu se zahvali, javno, za angažovanje kod G-dje Miteran, jer on (Ivan) nije popularan u Srbiji,.....!!!??? Ma svega sam se naslusao od tada...Ako je vazno, a mislim da jeste, na sahrani su bili N,Canak, M,Isakov, Z.Korac, Rasim Ljajic....i ne secam se ko jos, a vence su poslali g-dib Boris Vukobrat i prestolonaslednik Aleksandar...Telegram je poslao i Vuk Obradovic.....---Da nesreca bude jos veca njegov grob se nalazi tik uz Arkanov.....Uzzas!!!
eto sta je yivot~
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:32 23.11.2007

Mailom sam dobio tekst Dragana Banjca

Deset godina bez Ivana Đurića
Bio je previše drukčiji od Srba
BEOGRAD - Juče se navršilo deset godina od smrti profesora Ivana Đurića. Istoričar, pripadnik beogradske vizantološke škole, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Reformskih snaga (Anta Markovića) Srbije i predsednički kandidat (protivkandidat Slobodanu Miloiševiću) na izborima 1990. godine umro je u Parizu a počiva na beogradskom novom groblju, pored oca Dušana-Zinaje, nekadašnjeg profesora Medicinskog fakulteta.
Đurić je rođen u Beogradu (1947), gde je završio klasičnu gimnaziju i studije istorije na Filozofskom fakultetu, na kojem je doktorirao 1982. godine. Bio je priznat vizantolog, uporedo se baveći i i teorijom istorije. Kao gostujući profesor predavao je u Atini, Nici i Parizu i bio saradnik više naučnih ustanova u Francuskoj, Nemačkoj, Čehoslovačkoj, Grčkoj i drugim zemljama. Objavljene su mu dve knjige: "Sumrak Vizantije", koja je prevedena na francuski, poljski, ruski, italijanski i nemački jezil i "Istorija - pribežisste ili putokaz". Odlikovan je "Ordenom viteza za zasluge učinjene grčkom narodu" i jedan je od najmladjih nosilaca tog odlikovanja.
Hajde da nešto uradimo na ovoj prljavoj sceni, govorio je prijateljima pošto se latio politiike. Bio je predsednik Liberalnog foruma Srbije i glavni i odgovorni urednik nezavisnog lista "Demokratija danas", član Evropskog pokreta, organizacije koja deluje u okviru Evropskog parlamenta u Strazburu. Na prvim višestranačkim predsedničkim izborima u Srbiji, održanim decembra 1990. godine, bio je kandidat Ujedinjene demokratske inicijative (UJDI) i Saveza reformskih snaga za Srbiju. Dobio je glasove samo 277.398 birača. Osim što je 1968. i 1969. godine bio predsednik fakultetskog odbora Saveza studenata Filozofskog fakulteta, nikada se ranije nije aktivno bavio "politikom". Nije bio član SKJ.
Poslednje godine proveo je u Parizu, bio je predsednik Pokreta za demokratske slobode sa sedištem u glavnom gradu Francuske, osnivač je i počasni predsednik Koalicije Šumadija, na čijem čelu je i danas Branislav Kovačević, jedan od lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS) koja je pre sedam godina sobalila Miloševića.
...Aršinom dugog trajanja mereno, mi taman i ako hoćemo, nemamo kuda izvan ‘zapadnog’ vremena i ‘zapadne’ civilizacije, u kojima smo. Što brže shvatimo da je ‘zapad’ i na svim našim balkanskim granicama, i na Sredozemlju bar koliko i u ‘Zapadnoj Evropi", to bolje po nas. Jer, ‘zapad’ nije niti konfesija niti ‘etnogeneza’, on može biti i to, ali on je, pre svega, radost kulturne komunikacije..." (" Istorija - pribežiste ili putokaz", prof. dr Ivan Đurić, "Svjetlost", Sarajevo 1990. i AKC Civis - Kragujevac, 1998.)
Citirao ga je Branislav Kovačević pre tri godine, jedan od retkih koji je uz njega ostao do kraja. Kaže da se Đurić suprotstavljao "snagama" koje su, kako je on govorio "...od zapada poznavali jedino Zapadnu Moravu...", misleći pritom na "oca nacije". Nije se stideo svog porekla (porodice univerzitetskih profesora), ni svoje nacije, ali se stideo svega onoga što su u njegovo (naše) ime činili mnogi, koji su i danas na (ili u) vlasti, ako već nisu u Hagu ili protiv njega. "Operisan od vulgarnog nacionalizma, već svojom pojavom i ponašanjem sugerisao je superiorno i za mnoge nedostižno gospodstvo - u vreme kada smo svi naprasno želeli da postanemo gospoda i da se tako oslovljavamo... Imao je nesreću da bude mudar u vreme gluposti i ludila, da bude čist i lep u vreme prljavih, ružnih i zlih, da bude odvažan i dosledan u vreme kameleona koji ne podnose svedoke svog prerušavanja", kaže Kovačević.
Knjiga "Sumrak Vizantije" poslednji put je štampana, kao treće izdanje, u Zagrebu 1989. godine. U Beogradu to još uvek nije moguće, preči su Radovan Karadžić i njegovi stihovi i ini pesnici i pisci na srpskom uhu mile teme. Deset godina bez Ivana je i decenija bez polemičnog demokratskog vizionara kome se nije dalo da Srbiju (ne samo Srbe, rekao bi da je živ) izvuče iz kaljuge u koju i danas tonu. Ivan je bio previše drukčiji od svojih sunarodnika, suviše znao za njihove pojmove, video bolje i dalje... Voleo je Sarajevo, rado dolazio. Poslednji put zatekao sam ga kod Sejfudina Tokića, zajedničkog prijatelja s kojim je planirao - kako se "rešiti nacoša". Voleo je i Dragana Kapičića, slavnog košarkaškog asa, takođe velikog prijatelja Bosne, kome mnogo nedostaje.
Šta je je ovo, upitao me je na sahrani Tuzlak Vehid Šehić. Na oproštaju od Ivana (neću reći brojku, samo da je ispod dvesta) bilo je više onih koji su došli iz Sarajeva, Tuzle i iz Hrvatske i Slovenije nego iz Beograda. O tome je (iz pera Banjalučanke Radmile Karlaš) izvestio "Svijet" Zlatka Dizdarevića, što su Bosanci i ostali ionako razumeli. "Njegovi" - teže.
Dragan Banjac
blue rider blue rider 15:37 23.11.2007

Reformisti

Na nasim prostorima nikad nisu dobro prolazili.
Iako sam relativno mlad (30), secam se Ivana a secam se i situacije kada se mama umalo razvela od tate jer je bio ret...d i nije kapirao ko je Ivan Dj. ali ni ko je Sloba M.
Toliko je vremena proslo od tada, da li je bolje sada?
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:45 23.11.2007

Re: Reformisti

blue rider
Na nasim prostorima nikad nisu dobro prolazili.
Iako sam relativno mlad (30), secam se Ivana a secam se i situacije kada se mama umalo razvela od tate jer je bio ret...d i nije kapirao ko je Ivan Dj. ali ni ko je Sloba M.
Toliko je vremena proslo od tada, da li je bolje sada?



Nije, jer sada nema ni jednog reformiste...mislim na velike stranke, naravno!
umetnik na violini umetnik na violini 15:37 23.11.2007

deset godina prodje...

...glasah u decembru 1990. godine za tog razumnog čoveka...kako je vreme proletelo...u čemu nam je to sve prošlo, u kakvim glupostima...
ivana23 ivana23 15:40 23.11.2007

Re: deset godina prodje...

umetnik na violini
...glasah u decembru 1990. godine za tog razumnog čoveka...kako je vreme proletelo...u čemu nam je to sve prošlo, u kakvim glupostima...

A nazalost i dalje...
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:46 23.11.2007

Re: deset godina prodje...

umetnik na violini
...glasah u decembru 1990. godine za tog razumnog čoveka...kako je vreme proletelo...u čemu nam je to sve prošlo, u kakvim glupostima...



Eh da je proslo...nego jos uvek i to zestoko trajeeeeeeeeeeee!!!
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:40 23.11.2007

Dobar indikator

Da li neko može da nas podseti na rezultate predsedničkih izbora kad je kandidat bio IĐ i kada je dobio 277.398 glasova?
Ko je sve učestvovao i koliko je dobio glasova?
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:44 23.11.2007

Re: Dobar indikator

KRALJMAJMUNA
Da li neko može da nas podseti na rezultate predsedničkih izbora kad je kandidat bio IĐ i kada je dobio 277.398 glasova?
Ko je sve učestvovao i koliko je dobio glasova?


imate sve rezultate na cesidovom sajtu...1.Milosevic 2.Vuk Draskovic 3.Ivan Djuric, sa najvise glasova u Vojvodini....
AlexDunja AlexDunja 15:45 23.11.2007

bio

je ,zaista,divan covek.
veliko je bogatstvo , bkc, sto ste ga imali
za prijatelja.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:54 23.11.2007

Re: bio

AlexDunja
je ,zaista,divan covek.
veliko je bogatstvo , bkc, sto ste ga imali
za prijatelja.


Naravno da se ponosim tim prijateljstvom, ali i citava moja porodica,,,,,bezbroj puta je sedeo sa mojom decom i sa njima razgovarao, kao ravnima sebi...a oni su tada imali 12 i 9 godina kada su ga upoznali..Jednom prilikom, cak iz Istambula im je doneo cceten (h)alvu ...da probaju pravu!!! Govorio im je, tom prilikom, da uvek moraju na izvor po vodu...Proputovao sam puno sa njim, naucio puno, ali najvise sta je prijateljstvo, kada delite i ono sto se nema! Cesto smo se sa putovanja vracali kasno nocu, dok nas je Nana (njegova majka) cekala sa kafom....przenim krompiricima, paradajz salatom, dok je hodnikom odjekivao njegov pas Toto, skotski ovcar, koji je nazalost, takodje preminuo...Toto ga je obozavao, a Ivan mu je uzvracao na pravi nacin....Sve su to detalji koji govore o njemu....Nadam se da se neko setio, sa Filozofskog fakulteta da je danas godisnjica...ako ni zbog cega, a ono bar zbog savesti!_
poz
bkc

Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 15:58 23.11.2007

Tekst iz lista Danas

dr Dragoslava Petrovica

SEĆANJA

Ivan Đurić - deset godina posle

Vera u neprolazne vrednosti

Gde su koreni odlučnog ponašanja Ivana Đurića, neviđene upornosti i odanosti svojim uverenjima? Gde su motivi da se uz visok rizik i sopstvene sigurnosti, uvek i na svakom mestu jasno promoviše svoj stav? Pri tome treba imati u vidu da se nije radilo o nekome za koga bi se po uobičajenim kriterijumima moglo reći da je hrabar. Nosio je strahove i nesigurnost barem koliko i svaki prosečan čovek, ali nije ni živeo, niti se ponašao na način koji bi tome odgovarao. Baš zato bi se moglo reći da je njegov pošten odnos prema vrednostima u koje je verovao i više od hrabrosti

Govorio je u Londonu i Parizu, Kragujevcu, Beču, Somboru..: Ivan Đurić

Prof. dr Dragoslav Petrović
Prošlo je deset godina od smrti prof. dr Ivana Đurića. Rođen je 30. oktobra 1947. u Beogradu. Završio je klasičnu gimnaziju i studije istorije na Filozofskom fakultetu. Učenik Georgija Ostrogorskog i buduća jedna od najmarkantnijih figura beogradske vizantološke škole, već u svom diplomskom radu jasno je ispoljio šta će biti njegovo osnovno interesovanje u struci koju je odabrao. Tema je bila "Vizantijski činovi u srednjovekovnoj Srbiji". Magistrirao je 1974. radom o jednoj od najmoćnijih vizantijskih magnatskih porodica - "Porodica Foka". Doktorirao je 1982. sa tezom čiji je naslov bio "Vreme Jovana VIII Paleologa". Njegova bibliografija sadrži 83 jedinice, pri čemu se izdvajaju dve knjige. Prva je "Sumrak Vizantije" koja je doživela čak tri izdanja. Ona predstavlja njegovo najznačajnije i najzapaženije delo, prevedena je na francuski, poljski, ruski, italijanski i nemački jezik. Druga knjiga "Istorija - pribežište ili putokaz", doživela je dva izdanja (1990. i 1998).

Beli mantil

Vraćao se uvek sa oduševljenjem u svoj grad, bez obzira na različitu atmosferu na koju je u tim teškim i nemirnim godinama nailazio. Tako je to bilo i tog ranog proleća 1997. kada je u vreme velikih i upornih studentskih demonstracija želeo da se direktno obrati, pre svega mladim ljudima, sa improvizovane bine ispred Filozofskog fakulteta. Uvek ću se sećati kako je sa primetnom zebnjom prilazio mestu okupljanja, verovatno strahujući za reakciju ljudi okupljenih na otvorenom prostoru i svestan satanizacije kojoj je bio izložen preko režimskih medija. Neočekivano i neuobičajeno za to doba godine počeo je da pada sneg. Ivan je bio u prepoznatljivom belom mantilu od kojeg se iz nekih razloga nikada nije odvajao, bez obzira što je u njemu bilo hladno u zimskom periodu, a pretoplo već sredinom proleća. Negde oko zgrade "Albanije" usput mi je rekao da će već to veče biti u Novom Sadu. Samo da prethodno obavi lekarski pregled u vezi sa neugodnim i, tada se činilo, bezazlenim problemom.

Za razumevanje njegove angažovanosti u zbivanjima čiji je bio savremenik i učesnik, treba sagledati i njegove stručne rasprave i članke. Pri tome bi svakako trebalo posebno izdvojiti one koje zahvaljujući svojim objektivnim analizama i porukama koje i danas imaju izuzetan značaj. U tu grupu svakako spada rasprava iz juna 1997. "Kosovo, Albanci, Srbi: ipak se mora razgovarati", koju je publikovao Helsinški odbor za ljudska prava. Treba ukazati na još dva članka objavljena iste godine: "Bosnu je nemoguće podeliti", u sarajevskom "Oslobođenju" i "Regionalizacija - budućnost Srbije" u beogradskoj "Demokratiji". Pored profesure na Univerzitetu u Beogradu, prof. dr Ivan Đurić predavao je i na univerzitetima u Nemačkoj, Čehoslovačkoj, Grčkoj i Francuskoj. Umro je posle kraće bolesti u Parizu, 23. novembra 1997.

PORODICA
Tako bi mogli da se na uobičajen način, uz dužno poštovanje, prikažu elementi života i kvalitet istraživačkog rada i edukativnih aktivnosti uspešnog profesora univerziteta. Onima koji nisu poznavali izuzetnog čoveka i neponovljivu ličnost kakav je bio Ivan, to ni izbliza ne pruža pravu i celovitu sliku. Moralo bi se dodati još mnogo toga.
Gde su koreni tako odlučnog ponašanja, neviđene upornosti i odanosti svojim uverenjima? Gde su motivi da se uz visok rizik i sopstvene sigurnosti, uvek i na svakom mestu jasno promoviše svoj stav? Pri tome treba imati u vidu da se nije radilo o nekome za koga bi se po uobičajenim kriterijumima moglo reći da je hrabar. Nosio je strahove i nesigurnost barem koliko i svaki prosečan čovek, ali nije ni živeo, niti se ponašao na način koji bi tome odgovarao. Baš zato bi se moglo reći da je njegov pošten odnos prema vrednostima u koje je verovao i više od hrabrosti.
Da li je osećao jednu posebnu obavezu i prema tradiciji i ugledu porodica iz kojih potiče? Njegov otac, prof. dr Dušan Zinaja Đurić, bio je lekar i profesor Beogradskog univerziteta, čiji deda je bio prota Milan Đurić iz Užica, dugogodišnji poslanik.

DEMOKRATIJA
Majka Ivana iz porodice Bogdanović, takođe je bila univerzitetski profesor. Njen otac Milan Bogdanović bio je poznati književni kritičar, a brat Bogdan Bogdanović istaknuti intelektualac i izuzetno poštovan od građana glavnog grada. Naravno da u takvom ambijentu postoje preduslovi za formiranje ličnosti tradicionalnog porodičnog morala, ali i za sticanje odgovarajućeg obrazovanja i širine pogleda.
Čini se da je na njegovo formiranje odlučujući uticaj imala njegova majka, koja je za sve nas bila samo - Nana. Tako smo joj se obraćali, pa su mnogi tek čitajući Ivanovu biografiju saznali da to nije bilo njeno pravo ime. Uvek kada ju je pominjao, on je to govorio na poseban način. Na sličan način pokazivao je stalnu zabrinutost i ispoljavao izuzetnu vezanost i za svoju sestru bliznakinju koja je tih teških 90-ih godina uglavnom bila u Londonu. Rado i često je govorio o svojoj ćerki koja je bila daleko. Odavao je utisak da je osećao deo blage krivice što ne može direktnije da joj pomogne u prevazilaženju uobičajenih problema vezanih za prelomne godine u razvoju mladih ljudi. Osećao je permanentnu obavezu i prema svom znatno mlađem polubratu koji je živeo i školovao se u Beogradu.
Uspešan profesor univerziteta koji je svojim stručnim kvalitetima bio uvek rado viđen u mnogim evropskim centrima, čovek koji je pre svega zbog svog obrazovanja i prefinjenog načina ophođenja, pa i izgleda, bio otvoren, ili samo pritajen san žena svih godina i za koga se ne može reći da nije bio sklon zadovoljstvima koji iz svega ovoga proizlaze, rešio je da najdirektnije uđe u politiku.
Osnovao je 1989, a potom i uređivao časopis "Demokratija danas". Na prvim višestranačkim izborima 1990. bio je kandidat Ujedinjene demokratske inicijative (UJDI) i Saveza reformskih snaga u Srbiji (SRSS) za predsednika Srbije. Sa osvojenih 277.398 glasova zauzeo je treće mesto, sa posebno dobrim rezultatom u Vojvodini, gde je čak i pobedio u nizu opština.
Preko Liberalnog foruma pristupio je Savezu reformskih snaga Srbije čiji će predsednik biti od marta 1991. do marta 1992. Krajem 1991. odlazi u Pariz koji će biti mesto njegovog stalnog boravka do kraja života i gde će predavati prvo na College de France, a potom na Univerzitetu Paris VIII. U tom gradu će 1992. osnovati Pokret za demokratske slobode, sa jedinom nadom da će preko njega okupiti sve ljude koji će dovesti do pomirenja i afirmacije alternative mržnji.
Nije propustio da u Kragujevcu, gde je imao mnogo prijatelja i sledbenika, osnuje Ligu za Šumadiju - Koaliciju Šumadija, čiji je bio i počasni predsednik. Neumorno je putovao i učestvovao u raspravama u kojima je pokazivao da je izuzetna ličnost, koja nijednog trenutka nije podlegla atmosferi isključivosti, čija širina pogleda i nesebična angažovanost predstavlja grandiozni primer razuma, poštenja i principijelnosti. Malo je ljudi koji su hrabro i bez kompleksa i u godinama ratnih strahota gotovo neprekidno posećivali sve delove prostora prethodne Jugoslavije i činili napore da urazume savremenike.
Niko nije tako predano i beskompromisno dao sve što je mogao da održi ideju međusobne tolerancije, razumevanja i saradnje kao jedinog puta u normalan i civilizovan život. O tome je govorio u Londonu i Parizu, Kragujevcu i Somboru, Beču i Minhenu, Sarajevu i Zagrebu, Senti i Adi, Prizrenu i Nišu, Zaovinama i Kisaču...

TOLERANCIJA
Pažljivo su ga slušale diplomate Evrope, verovali mu seljaci u Šumadiji, poštovali beogradski intelektualci, aplaudirali u Kanjiži, Požarevcu, Prištini, Novom Sadu i, naravno, njegovom Beogradu.
Mladi su ga primili onako kako je Ivan i zaslužio. Bio je prezadovoljan, jer studenti njegovog univerziteta nisu krili oduševljenje. Samo se činilo da se vratio. Život će pokazati da je to bio njegov oproštaj.
Nije došao u Novi Sad. Njegov telefon u Parizu biće iz neobjašnjivih razloga nem narednih meseci. Počeće velika borba koja će kratko trajati. Kada se kasnije budemo ponovo čuli, zamoliće me za pismo koje mu nikada nisam poslao. Samo nekoliko dana nakon tog razgovora, 23. novembra 1997, stigla je bolna vest.
Ivan Đurić ostaće trajni simbol tolerancije, jer je praštao i onima koji su izmišljotinama nastojali da bace senku na njegov ugled. Na taj način su samo pomogli da se uoči jasna razlika između nedobronamernih ljudi skromnih mogućnosti i neponovljivih veličina.
Na groblju u Beogradu, u porodičnoj grobnici pohranjena je i urna sa posmrtnim ostacima prof. dr Ivana Đurića. Nikada nisam video da tamo nije bilo barem jednog buketa svežeg cveća
stevie stevie 16:15 23.11.2007

krajnosti

mom senzibilitetu (politickom i licnom) su u srbiji za poslednjih petnaestak godina najvise imponovali ivan djuric i zoran djindjic. obrazovanje, sirina, odmerenost i razumevanje, politicki govor, harizma,... obojica nesrecni vizionari nedovrsenog posla.
ono sto me uzasava je kada se setim kako je "druga srbija" mrzela djurica jer je "po svetu pljuvao srbiju i srbe gde god i kako god je stizao". danas bi, cini mi se, bilo jos gore.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 16:20 23.11.2007

Re: krajnosti

stevie
mom senzibilitetu (politickom i licnom) su u srbiji za poslednjih petnaestak godina najvise imponovali ivan djuric i zoran djindjic. obrazovanje, sirina, odmerenost i razumevanje, politicki govor, harizma,... obojica nesrecni vizionari nedovrsenog posla.
ono sto me uzasava je kada se setim kako je "druga srbija" mrzela djurica jer je "po svetu pljuvao srbiju i srbe gde god i kako god je stizao". danas bi, cini mi se, bilo jos gore.


Potpuno ste u pravu....Zoran i Ivan su bile sasvim razicite osobe po mnogo cemu...ali ni danas ne bi prosli bolje...od strane "Obraza" "Svetozara Miletica" i slicnih organizacija ....Mrzeli su Ivana jer je on imao sve ono sto oni nisu imali: poreklo, obrazovanje, ugled, sirinu, kulturu....pa ako hocete, na kraju i gospodski izgled...Ali..
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:37 23.11.2007

Ivan

Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:05 24.11.2007

Re: Ivan

Jelica Greganović


Sasvim dovoljno....!!!
miladin miladin 17:47 23.11.2007

ivan

hvala cole za divno secanje na coveka vrednog svakog postovanja
bilo je tako divnih ljudi kod nas...a bagra nikada nece shvatiti...
kukla kukla 18:56 23.11.2007

Re: ivan

Cesto ga se setim.Imala sam tu privilegiju da slusam njegova predavanja na fakultetu i kasnije polazem ispit.Bilo je,ako ne dodjes ranije da zauzmes mesto,prestajaces citav sat.Ali to nam nije predstavljalo narocit problem.Pogotovo nama studenkinjama.Bile smo kao opijene siparice,hipnotizirane njegovim plavim ocima.Cak i to sto je pusio cigaretu za cigaretom usred predavanja,nismo mu uzimali za zlo.Bio je strastveni pusac.Skoro da ga nikada nisam videla bez cigarete zadenute medju zubima.Bio je lep,pametan,harizmatican i izuzetan predavac.Jednako niste mogli odoleti ni njegovoj pojavi, ni njegovoj prici.

freshapatrid freshapatrid 21:13 23.11.2007

memento

Mada nisam revnosni posetilac bloga, danas sam ciljano izasla i potrazila bas Vas post - bila sam 1000 % sigurna da cete nas bas u ovaj dan setiti prof. Djurica. Hvala Vam, gospodine Kovacevicu, za ovaj lepi memento coveka koji je svojim delom ostavio neizbrisiv trag u zivotima nekih od nas. I, da se zna, nije i nece biti zaboravljen ma koliko bi to neki zeleli. Iskreno se nadam da ce njegovo ime biti uskoro rehabilitovano od svih optuzbi koje su mu "prikacene... a "njegovi" sa FF, bolje da nista ne prave onakvi kakvi su.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:08 24.11.2007

Re: memento

freshapatrid
Mada nisam revnosni posetilac bloga, danas sam ciljano izasla i potrazila bas Vas post - bila sam 1000 % sigurna da cete nas bas u ovaj dan setiti prof. Djurica. Hvala Vam, gospodine Kovacevicu, za ovaj lepi memento coveka koji je svojim delom ostavio neizbrisiv trag u zivotima nekih od nas. I, da se zna, nije i nece biti zaboravljen ma koliko bi to neki zeleli. Iskreno se nadam da ce njegovo ime biti uskoro rehabilitovano od svih optuzbi koje su mu "prikacene... a "njegovi" sa FF, bolje da nista ne prave onakvi kakvi su.



Sta da Vam kazzem...zivimo u takvim v remenima, sa takvim ljudima...Postoji jedan monolog Jegora Bulicova, kojim se obraca cerki Surki...koji otprilike glasi>"Zivim sa pogresnim ljudima preko 30 godina, u pogresnoj ulici...kako ces ti ziveti sa njima Surka.....itd" Ne znam zbog cega mi je bas taj pao na pamet?
poz
BKC
angie angie 22:14 23.11.2007

na zalost,

ovakvi ljudi su teshko prihvaceni u primitivnim sredinama, jer suvishe odskachu svime onim shto jesu, a kada ih vihse nema, bolno se pokazuje koliko su nenadoknadivi.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 22:57 23.11.2007

Hvala, hvala!

Veliko hvala, dragi Branislave, na ovo sjajno podsecanje na velikog coveka. Bio je odista licnost vrhunskih kvaliteta, od onih koji se retko pojavljuju i koji je spajao istinsku intelektualnu snagu sa cvrstim moralnim vrednostima. Njegovu monografiju o Jovanu Paleologu sam procitao dva-tri puta i vraticu joj se svakako ponovo -- apelujem na sve da citaju njegove knjige, to je najbolja vrsta secanja i najveca pocast koju mozemo da mu ucinimo...
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:10 24.11.2007

Re: Hvala, hvala!

Milan M. Ćirković
Veliko hvala, dragi Branislave, na ovo sjajno podsecanje na velikog coveka. Bio je odista licnost vrhunskih kvaliteta, od onih koji se retko pojavljuju i koji je spajao istinsku intelektualnu snagu sa cvrstim moralnim vrednostima. Njegovu monografiju o Jovanu Paleologu sam procitao dva-tri puta i vraticu joj se svakako ponovo -- apelujem na sve da citaju njegove knjige, to je najbolja vrsta secanja i najveca pocast koju mozemo da mu ucinimo...



Ostalo je jos nezavrsenih tekstovam sto naucnih, sto publicistickih....steta bi bilo da ih ne objavimo, ali posto je on bio perfekcionista....onda stoji jedno veliko ? Za sada je u pripremi knjiga sa njegovim intervjuima.,...nadam se da ce izaci do kraja godine.
poz
bkc
freshapatrid freshapatrid 11:08 24.11.2007

Re: Hvala, hvala!

Branislav Kovačević Cole

Milan M. ĆirkovićVeliko hvala, dragi Branislave, na ovo sjajno podsecanje na velikog coveka. Bio je odista licnost vrhunskih kvaliteta, od onih koji se retko pojavljuju i koji je spajao istinsku intelektualnu snagu sa cvrstim moralnim vrednostima. Njegovu monografiju o Jovanu Paleologu sam procitao dva-tri puta i vraticu joj se svakako ponovo -- apelujem na sve da citaju njegove knjige, to je najbolja vrsta secanja i najveca pocast koju mozemo da mu ucinimo...Ostalo je jos nezavrsenih tekstovam sto naucnih, sto publicistickih....steta bi bilo da ih ne objavimo, ali posto je on bio perfekcionista....onda stoji jedno veliko ? Za sada je u pripremi knjiga sa njegovim intervjuima.,...nadam se da ce izaci do kraja godine.pozbkc


Gospodine Kovacevicu,

Ukoliko postoji zelja da se neobjavljena naucna zaostavstina prof. Djurica stavi na uvid javnosti (licno smatram da bi to, bez obzira na sve zahteve perfekcionizma kome je prof. Djuric tezio, bilo veoma znacajno ne samo za naucne nego i za daleko siri citalacki krug), mislim da bih mogla da budem od koristi. Ako ste zainteresovani, molim Vas da mi naznacite kako mogu sa Vama stupiti direktno u kontakt.
Pozz
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 11:50 24.11.2007

Re: Hvala, hvala!

freshapatrid
Branislav Kovačević Cole

Milan M. ĆirkovićVeliko hvala, dragi Branislave, na ovo sjajno podsecanje na velikog coveka. Bio je odista licnost vrhunskih kvaliteta, od onih koji se retko pojavljuju i koji je spajao istinsku intelektualnu snagu sa cvrstim moralnim vrednostima. Njegovu monografiju o Jovanu Paleologu sam procitao dva-tri puta i vraticu joj se svakako ponovo -- apelujem na sve da citaju njegove knjige, to je najbolja vrsta secanja i najveca pocast koju mozemo da mu ucinimo...Ostalo je jos nezavrsenih tekstovam sto naucnih, sto publicistickih....steta bi bilo da ih ne objavimo, ali posto je on bio perfekcionista....onda stoji jedno veliko ? Za sada je u pripremi knjiga sa njegovim intervjuima.,...nadam se da ce izaci do kraja godine.pozbkc


Gospodine Kovacevicu,

Ukoliko postoji zelja da se neobjavljena naucna zaostavstina prof. Djurica stavi na uvid javnosti (licno smatram da bi to, bez obzira na sve zahteve perfekcionizma kome je prof. Djuric tezio, bilo veoma znacajno ne samo za naucne nego i za daleko siri citalacki krug), mislim da bih mogla da budem od koristi. Ako ste zainteresovani, molim Vas da mi naznacite kako mogu sa Vama stupiti direktno u kontakt.
Pozz


Javite mi se na mail....imate ga u profilu!
poz.
bkc
Taska Dana Taska Dana 23:45 23.11.2007

Eh....

Secam se i jako sam tuzna.
MuadDib MuadDib 23:47 23.11.2007

Respect

God bless him, RIP...
Ако добро памтим, први ''слободни'' избори - а на прилику сви ми који смо гласали за њега унапред смо проглашени чиме све не, почев од велеиздајника па надаље. Тада смо живели у насељу Браће Јерковић, памтим само да сам очекивао некакву ћораву кутију у коју убациш куглицу па она звекне да одмах могу да те изведу на стрељање.
Господин
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:11 24.11.2007

Re: Respect

MuadDib
God bless him, RIP...

Господин




GOSPODIN, DA!
Narator Narator 00:31 24.11.2007

Lepo je setiti se Ivana

Čudno je danas, setiti se Ivana. Ima ljudi koji svoj trag u vremenu nastave da ostavljaju i dugo nakon odlaska.
Tekst Dragoslava Petrovića, koji je neko stvaio na blog, vratio me je u to neko vreme. I, mada je deset godina od nečije smrti, prilika da se dozvoli da tuga oboji sećanja, čitajući sve što je na ovom blogu danas napisano o Ivanu, i sećajući ga se, ne prestajem da se osmehujem.
Nismo bili prijatelji. Samo istomišljenici koji su jednu "izbornu sezonu" proveli zajedno, lomatajući se po Vojvođanskim gradovima i zabitim selima, u kojima pored još neolistalih muškatli ponekad cvetaju magnolije, a kuvano vino miriše na dunje. Naspram svih naših političara, sa kojima je zajedno govorio na tribinama, delovao je nestvarno. U to vreme, naši političari su mnogo galamili (i oni koji su presuđivali i oni koji su protestvovali). Ivan nije umeo da galami. Stao bi za govornicu, uspravan, uredan, sa nagoveštajem osmeha, privlačan. Čovek iz drugog sveta, obrazovan, ozbiljan, i prefinjeno civilizovan na način koji ga je suštinski odvajao od ostalih. Jedini put kada sam ga videla povijenog, doručjima naslonjenog na onižu govornicu, na jednoij tribini u (ako se dobro sećam) Bačkom Petrovcu, bio je toliko umoran da je jedva otišao do auta posle tribine. Tada je jedini put u javnom nastupu imao na sebi kariranu košulju, sa zasukanim rukavima. Sećam se, delovao je umorno i neispavano (bili su to poslednji dani u kampanji), ali i nekako rešeno. Bio je drugačiji nego inače. Govorio je vatrenije nego ikada, čak je na momenat povisio ton - odlučno, gotovo ljutito. Dok sam ga slušala, pitala sam se, jesmo li mi to, našom balkanskom mukom naterali tog dragog čoveka da se naljuti na ludi Balkan u kome nema ni sreće ni puta do nje, a možda i na sebe i na nas, nesposobne da progovorimo na način koji će ljudi razumeti i hteti.
Posle tribine, kad smo izlazili (praćeni prilično jasnim pogledima žena), jedna baka je prišla Ivanu, podigla se na prste da ga pomiluje po glavi i rekla "E, sine moj, da Bog da da poživiš". Kasnije, kada je već otišao, a posebno onog dana kad sam čula za njegovu smrt, često mi vraćala ta slika mršave starice koja se penje na prste da pomiluje po glavi Ivana Đurića. I njegov ozbiljan, zahvalan pogled.
Bila je to lepa slika. Lepša od mnogih.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:13 24.11.2007

Re: Lepo je setiti se Ivana

Narator
Čudno je danas, setiti se Ivana. Ima ljudi koji svoj trag u vremenu nastave da ostavljaju i dugo nakon odlaska.
.



Eh, da! Ima puno takvih prica i dogadjaja, ali nije pomoglo!Nazalost!
poz
bkc
Vladimirradojevic Vladimirradojevic 11:59 24.11.2007

Re: Lepo je setiti se Ivana

jedan je Ivan.....
Django Django 18:18 24.11.2007

Django

"Zapad centar kulturne komunikacije"
Kad god procitam ove prepotentno srocene sintagme, svojevrstan izraz srbijanskog poltronskog duha, ne mogu a da ne odreagujem. Da li cemo pod ovom "komunikacijom" podrazumijevati i komunikaciju sa kolonijama kojima se, do prije 3-4 decenije nije znao ni broj, a u cemu su prednjacili Englezi i Francuzi. Zapadna civilizacija nije nikakva kulturna komunikacija, to je svijet profita, pragmatizma, dvostrukih arsina, samovolje i nadmenosti jaceg. To je civilizacija koja se kupala u krvi svoji robova, kolonizovanih naroda, svjetskih ratova, osvajaca, i cija principijelnost se sastoji samo u tome da gazi sopstvene principe kada je interes u pitanju.
dunjica dunjica 18:48 24.11.2007

Re: Django

Django,
obrati pažnju:
zapad’ ... ali on je, pre svega, radost kulturne komunikacije...

Slažem se s tobom, centar bi bila pogrešna riječ.
Vladimirradojevic Vladimirradojevic 21:48 24.11.2007

Re: Django

Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 14:10 25.11.2007

Re: Django

Django
"Zapad centar kulturne komunikacije"
Kad god procitam ove prepotentno srocene sintagme, svojevrstan izraz srbijanskog poltronskog duha, ne mogu a da ne odreagujem. Da li cemo pod ovom "komunikacijom" podrazumijevati i komunikaciju sa kolonijama kojima se, do prije 3-4 decenije nije znao ni broj, a u cemu su prednjacili Englezi i Francuzi. Zapadna civilizacija nije nikakva kulturna komunikacija, to je svijet profita, pragmatizma, dvostrukih arsina, samovolje i nadmenosti jaceg. To je civilizacija koja se kupala u krvi svoji robova, kolonizovanih naroda, svjetskih ratova, osvajaca, i cija principijelnost se sastoji samo u tome da gazi sopstvene principe kada je interes u pitanju.


Zaista je steta da od svega izvlacite recenicu koju pri tom pogresno citirate i tumacite....ako od svega niste imali nista drugo, onda ste na ovom mestu, bar iz postovanja prema IDJ, mogli da ocutite,....ali ok, vase je pravo da vidite stvari kako vidite...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 16:07 25.11.2007

Re: Django, malo objašnjenje

pogresno citirate i tumacite..

Da, pogrešno je citirano i tumačeno. I nije najsrećnije mesto za ovakvu primedbu, slažem se.
Razumem ideju Djanga, ima toga što on piše često.

"Zapadna civilizacija nije nikakva kulturna komunikacija, to je svijet profita, pragmatizma, dvostrukih arsina, samovolje i nadmenosti jaceg. To je civilizacija koja se kupala u krvi svoji robova, kolonizovanih naroda, svjetskih ratova, osvajaca, i cija principijelnost se sastoji samo u tome da gazi sopstvene principe kada je interes u pitanju"

Django, možeš slobodno da zameniš u gornjem citatu izraz ZAPADNA CIVILIZACIJA izrazom Balkan ili čak Srbija - i to što si naveo će dobro da zvuči jer je to skoro pa opšte pravilo. Ali ovaj čovek o kome se ovde piše povodom 10 godina od njegove smrti je to što ti pišeš jako dobro znao. Pa ipak je našao ono što je ponajbolje u toj civilizaciji-radost kulturne komunikacije.
Znamo da je dobro poznavao i istoriju Balkana i Zapadne i Istočne civilizacije. Nije tu bilo mnogo ruža. Upravo zato što je to znao on je o Srbiji i Jugoslaviji govorio to što je govorio i radio to što je radio.
BKC, izvini, nadam se da nisam zalivadio mnogo.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 08:53 26.11.2007

Re: Django, malo objašnjenje

KRALJMAJMUNA
pogresno citirate i tumacite..

Django, možeš slobodno da zameniš u gornjem citatu izraz ZAPADNA CIVILIZACIJA izrazom Balkan ili čak Srbija - i to što si naveo će dobro da zvuči jer je to skoro pa opšte pravilo. Ali ovaj čovek o kome se ovde piše povodom 10 godina od njegove smrti je to što ti pišeš jako dobro znao. Pa ipak je našao ono što je ponajbolje u toj civilizaciji-radost kulturne komunikacije.
Znamo da je dobro poznavao i istoriju Balkana i Zapadne i Istočne civilizacije. Nije tu bilo mnogo ruža. Upravo zato što je to znao on je o Srbiji i Jugoslaviji govorio to što je govorio i radio to što je radio.
BKC, izvini, nadam se da nisam zalivadio mnogo.



Nisi "zalivadio"...dapache!
poz
bkc
mimara mimara 19:26 25.11.2007

Povodom desetogodišnjice prerane smrti

undefinedPoštovani Cole,
nadam se da prerana smrt tvog prijatelja nije i neće uticati na ideje koje ste zajedno širili po Srbiji. Trebalo bi nastaviti istim tempom. Navijam za tebe.
Inače imao sam tu čast da sam sa njim, njegovom tadašnjom suprugom Majom (period 1981-84.) i njihovim društvom sa Vračara, Čubure i Krsta provodio prilično mnogo vremena.

Pozdrav, Mimara
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 08:52 26.11.2007

Re: Povodom desetogodišnjice prerane smrti

mimara
undefinedPoštovani Cole,
nadam se da prerana smrt tvog prijatelja nije i neće uticati na ideje koje ste zajedno širili po Srbiji. Trebalo bi nastaviti istim tempom. Navijam za tebe.
Inače imao sam tu čast da sam sa njim, njegovom tadašnjom suprugom Majom (period 1981-84.) i njihovim društvom sa Vračara, Čubure i Krsta provodio prilično mnogo vremena.

Pozdrav, Mimara


Hvala na zeljama, pa i podrsci, ali mi se cini da bar sto se mene tice, nece biti neke vajde od toga!? Naprosto daleko smo, cini mi se, od ambijenta u kome bi se ideje koje je imao Ivan, a ja ga u tome sledio, mogle realizovati...Njega nama, ja sam posustao (iskreno i bez "patosa"...a dalje kako bude.
Znam za nebrojena prijateljstava, a posebno je drzao do Cubure....Ipak to su sve i samo secanja, a "zivot je negde drugde" (Kundera)...
poz
bkc

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana