Eksperimenti u blogovanju| Mediji| Nauka

Digitalna Utopija

nsarski RSS / 12.03.2010. u 00:31

 

moores_utopia.jpg

 

Zašto pišem blog?
Izabralo me da budem drugi mačići (onoga što je Jakša nazvao prvi mačići), pa sam rekao. Ali, šalu na stranu. Evo šta sam hteo da kažem:
Prema rezultatima jednog istraživanja javnog mnjenja (uradjenog početkom 2009.), oko 57% stanovništva ima pozitivno mišljenje o nauci kao društvenoj aktivnosti, ima poštovanja za naucnike, i misli da nauka doprinosi poboljšanju života običnog sveta. Naravno, tu se na prvom mestu misli o dostignućima u medicini i tehnologiji jer se rezultati direktno tiču svakodnevnog života svakodnevnih ljudi.
Istovremeno, oko 85% naučnika smatra da se najveci broj običnog sveta u nauku uopšte ne razume, da ne umeju da shvate značaj naučnih otkrića, i da su, generalno, neobrazovani kad su u pitanju osnove nauke.
U tom istraživanju ima i mnogo drugih rezultata, pa preporučujem da pogledate stranicu
Javnost hvali nauku, Nauka osudjuje javnost

 

Očevidno, postoji veliki raskorak u percepciji izmedju naučnika i nenaučnika o tome šta je važno znati. Prema navedenim rezultatima, ukratko, naučnici smatraju da i oni koji cene nauku i naučna istraživanja nemaju pojma o čemu pričaju, i šta je to što oni cene.
Ovo, naravno, nije ništa novo, i često se mogu čuti jadikovke kako običan svet nije naučno obrazovan. Naš blogokolega Ćirković je u više komentara prilično jetko izneo ovu konstataciju, na primer. I bio je, po mom mišljenju, sasvim u pravu.
Ako je sve to tako, a verovatno jeste, kako zainteresovati taj misteriozni obični svet za nauku i naučna istraživanja? Kako ga bolje naučno obrazovati? Pa, odgovor se sam nameće - nauku treba približiti ljudima. Treba je formulisati tako da ona ljudima bude interesantna, uzbudljiva, maštovita, obećavajuća. Naš isti blogokolega Ćirković takodje neumorno radi baš u ovom pravcu - on piše popularne knjige, drži predavanja popularizujući nauku, priča, savetuje, inspiriše. I to je, mislim, jedini odgovor. Ako neće narod nauci, onda će nauka narodu, da tako kažem.
Ja mislim da je elementarno poznavanje naučnog metoda, naučnih zakona i naučnih objašnjenja prirodnih pojava, vrsta elementarne pismenosti koja je neophodna da funkcionišemo u ovoj civilizaciji u kojoj naučni metod dominira. Ta pismenost je neophodna koliko i jezička pismenost, ili kompjuterska pismenost, ili raspoznavanje saobraćajnih znakova. Mi smo, stvarajući tehnološku civilizaciju, pošli ovim putem i to je to.


A, u suštini, savladati naučne koncepte je mnogo lakše nego zapamtiti sve socijalne tračeve, od najnovije mode do poslednjih in dešavanja. Ljudi znaju i nauče ono što sami doživljavaju da im je važno u životu da znaju.

Mnogi ne znaju Drugi zakon termodinamike (onaj o entropiji), ne zato što nemaju mentalne kapacitete da ga nauče, već, naprosto, zato što ih nije briga za takve stvari. Štaviše, učenje bilo čega uopšte ne mora da bude napor. Novo saznanje je nova radost. (Istina, Biblija - Propovednik, konkretno - kaže da ko gomila znanje, gomila i muku. Istovremeno se u Bibliji kaže saznaćete istinu i istina će vas osloboditi.)
Ozbiljno bavljenje naukom nije posao već poziv. You become what you behold, kaže Blejk. I to se meni, i mnogim naučnicima koje znam, desilo. Da li je to dobro ili loše, nemam pojma.
Naravno, cela ideja popularizacije nauke nije u tome da se na svetu odjednom stvori veliki broj naučnika - to je apsurdna ideja kao kad bi hteli da stvorimo veliki broj poštara, ili operskih pevača, ili knjigovodja. Ideja je da se što većem broju ljudi približi koncept nauke kao takve jer im to otvara novi način gledanja na svet, bolje razumevanje naše tehnološke civilizacije, i stvara drugačiju viziju budućnosti. Za razliku od svih sistema ubedjenja - od religioznih do politickih - nauka, ako ćemo i nju uzeti kao sistem ubedjenja, može da se nosi sa idejom da je sama pogrešna i da tu ideju inkorporira u sebe.
Ovo gore rečeno je samo moje lično mišljenje. Opet, nezavisno od njega, u skoro svim zemljama postoje institucije koje se popularizacijom nauke bave. Štampaju se časopisi posvećeni popularnoj nauci, organizuju se tribine, predavanja, snimaju se TV emisije kao Opstanak ili Diskaveri, i ljudi to čitaju i gledaju zato što vole da saznaju. Radoznalost je svojstvena primatima.
Pojavom interneta pojavila se mogućnost da se dopre do još većeg broja ljudi, da se naučne rasprave vode globalno, umesto da se obavljaju u kafeterijama univerziteta ili na seminarima. Trenutno na svetu postoji oko 50 blogova posvećenih pitanjima iz matematike, i na tim blogovima učestvuju najveći matematički autoriteti današnjice. Zamislite da je to postojalo u vreme Pitagore! Ne mogu ni da nagadjam kako bi danas svet izgledao. Nekada je znanje bilo tajno - imali su ga samo posvećeni. Danas je ono javno, i ja sam, pišući blogove o nauci, samo elementarni delić ove aktivnosti koja nas sve, nadati se, vodi istini koja će nas osloboditi. I to je moj koncept digitalne utopije.

 

P.S. Ovo je, manje vise, ono sto sam hteo da kazem na Sajtovanju , ali to je bilo nemoguce spakovati u jedan minut. Ipak, rekao sam ovo:

 Sajtovanje

(mislim da je prilog o blogu oko 9. minuta ovog klipa).

 

 



Komentari (129)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

margos margos 00:47 12.03.2010

Tačnije 9:36

(mislim da je prilog o blogu oko 9. minuta ovog klipa).

Lično, više od samih naučnika volim prevodioce tj one koji umeju da naučno otkriće prevedu na razumljiv i zanimljiv jezik. Za to je potrebno znanje, razumevanje ali i posebna veština, bez koje bi, mislim, mnoga naučna otkrića ostala na papiru i ne bi zaživela u praktičnom životu, niti generisala (edit: obezbedila) novac i uslove za istraživanja.
nsarski nsarski 00:54 12.03.2010

Re: Tačnije 9:36

Lično, više od samih naučnika volim prevodioce tj one koji umeju da naučno otkriće prevedu na razumljiv i zanimljiv jezik

Ovo "prevodioci" je dobra rec! Svako duboko znanje je obicno tajno i pristupacno je samo posvecenima. Uz to je jos obavijeno velom nerazumljivog jezika, mrmljanja, mantri, i slicnog.
Prevodioci, kao Sagan, Fejnman, Dokins, su stari ucitelji. Danas su to Olivija Judson, Strogatz, Baez, i slicni.
A zatim postoje i posebni majstori - moj omiljeni Borovik i Matematika pod Mikroskopom je jedan od njih.
mirelarado mirelarado 00:58 12.03.2010

Re: Tačnije 9:36

margos
(mislim da je prilog o blogu oko 9. minuta ovog klipa).

Lično, više od samih naučnika volim prevodioce tj one koji umeju da naučno otkriće prevedu na razumljiv i zanimljiv jezik.


Најбоље је када је преводилац, или преносилац, уједно и научник. Да би се научна сазнања и достигнућа приближила што већем броју људи, да би се тј. писала научно-популарна литература, потребно је збиља врхунско умеће. Морам признати да сам текстове на овом блогу почела да читам управо тако што су ме заинтересовали Нсарскијеви, Ћирковићеви и други слични чланци, а и сада су ми ти блогови најзанимљивији.
margos margos 01:02 12.03.2010

Re: Tačnije 9:36

A zatim postoje i posebni majstori - moj omiljeni Borovik i Matematika pod Mikroskopomje jedan od njih.

Da znaš da sam ga bukmarkovala. :)

Danas sam pod utiskom imaging radiology - iz ugla jednog radiologa i ugla jednog programera (i servisera/promotera). Fascinira radost sa kojom pričaju šta se tu sve vidi i koliko to može da pomogne.
Domazet Domazet 01:04 12.03.2010

Mislish na popularizatore nauke...

margos
(mislim da je prilog o blogu oko 9. minuta ovog klipa).

Lično, više od samih naučnika volim prevodioce tj one koji umeju da naučno otkriće prevedu na razumljiv i zanimljiv jezik. Za to je potrebno znanje, razumevanje ali i posebna veština, bez koje bi, mislim, mnoga naučna otkrića ostala na papiru i ne bi zaživela u praktičnom životu, niti generisala novac i uslove za istraživanja.
...oni obichno dolaze iz redova nauchnika. Takav je svojevremeno u Vinchi bio chovek koji mi je bio jako simpatichan i koga sam zaista voleo da slusham a kome,eto, ne mogu da se setim prezimena pa da me ubijesh, secam se da je pochinjalo sa A...Znace NSarski na koga mislim. Ono shto je interesantno je da chesto 'pravi' nauchnici na ove 'neozbiljne popularizatore gledaju sa visine. Pri tome mislim da se ne radi o istinskoj uobrazhenosti. Pre ce biti da je u pitanju zavist. Ovi 'pravi' su najcheshce mnogo stidljiviji a podjednako zheljni pazhnje..
margos margos 01:07 12.03.2010

Re: Mislish na popularizatore nauke...

Vladimir Ajdačić ?

Naravno da dolaze iz redova nauke, ali imaju i taj jedan kvalitet više da mogu da to nešto nerazumljivo i mrmljajuće, prevedu na razumljiv jezik većeg broja ljudi.

Edit:
...imaju i na šta biti zavidni :)
Domazet Domazet 01:15 12.03.2010

Ma da...

margos
Vladimir Ajdačić ?

Naravno da dolaze iz redova nauke, ali imaju i taj jedan kvalitet više da mogu da to nešto nerazumljivo i mrmljajuće, prevedu na razumljiv jezik većeg broja ljudi.
...Vlada Ajdachic, gde si Ginkgo prijatelju...

A ti ga Margos malko pretera, nije to kvalitet vishe, to je drugachiji kvalitet. Svako ima svoje mesto. Kazhu da je Isaac Newton bio seronja od choveka, otera mrtav ladan sirotog Leibniza u grob. A opet bez njegove Prioncipia-e nishta...
margos margos 01:22 12.03.2010

Re: Ma da...

A ti ga Margos malko pretera

U pravu si - drugačiji kvalitet, al' meni draži, pa zato i preterujem. :)
nsarski nsarski 01:26 12.03.2010

Re: Tačnije 9:36

Нсарскијеви

OK, mirelado, da budemo precizni oko mog imena - za sve nesporazume ja sam kriv.
Moja prva ideja je bila da se zovem Надир Шарски, ili NŠarski. Nadir je suprotno od Zenit, a Šarski se odnosi na Zemljinu kuglu. Sledstveno, to bi bila najniza tacka na Zemlji, njen Nadir. Posto sam bio lenj da pisem dijakritike, sve se pretvorilo u nsarski, i tako ostalo.

Povodom tvog:

Најбоље је када је преводилац, или преносилац, уједно и научник

slazem se, ali ima i izuzetaka. Recimo James Gleich je napisao knjigu Chaos

a on je novinar. On je, jednostavno, umeo da dramatizuje stvaranje nove nauke (o haosu, kako se to kaze) bolje nego bilo koji naucnik. Ja sam ga upoznao kada je pisao tu knjigu, i samo mogu da kazem da je on covek koji ume da pise i slusa svoje naucne sagovornike.
mirelarado mirelarado 02:18 12.03.2010

Re: Tačnije 9:36

nsarski
Нсарскијеви

OK, mirelado, da budemo precizni oko mog imena - za sve nesporazume ja sam kriv.


Нема неспоразума, Професоре, за причу о Надиру Шарском сазнала сам тек пошто сам се била навикла да твој ник читам као Нсарски, али ћу убудуће пазити, обећавам.:)

nsarski
James Gleich je napisao knjigu Chaos a on je novinar. On je, jednostavno, umeo da dramatizuje stvaranje nove nauke (o haosu, kako se to kaze) bolje nego bilo koji naucnik. Ja sam ga upoznao kada je pisao tu knjigu, i samo mogu da kazem da je on covek koji ume da pise i slusa svoje naucne sagovornike.


То је још ређи дар, нарочито ово последње. Све је више и књига, попут ове, о томе како ваљано написати популарно-научно штиво.


myredneckself myredneckself 02:45 12.03.2010

Re: Mislish na popularizatore nauke...

Takav je svojevremeno u Vinchi bio chovek koji mi je bio jako simpatichan i koga sam zaista voleo da slusham a kome,eto, ne mogu da se setim prezimena pa da me ubijesh, secam se da je pochinjalo sa A..

zbog dr.V.Ajdačića nisam propuštala nijednu naučno-popularnu emisiju iz nuklearne fizike, astrofizike i dr. a njegove članke u onoj staroj "Galaksiji" nisam mogla da dočekam
mogu reći da umalo zbog njega nisam otišla da studiram astronomiju ili nešto slično, jer mi se činilo da je to najlepša i najzanimljivija nauka, i tako jednostavna i laka
mislim da je on baš bio pravi popularizator nauke i da je učinio da mnogi od nas pomisle da je nauka kao bajka


Domazet Domazet 06:11 12.03.2010

Josh jedna odlichna knjiga o

...matematici (umal' da se zaletim da kazhem o nauci), koju je napisao novinar (i matematichar):

Zero: The Biography of a Dangerous Idea ~ Charles Seife
vladimir petrovic vladimir petrovic 12:11 12.03.2010

Re: Ma da...

Ako je tačno ono što Bertrand Rasel kaže, a jeste tačno, da je nauka nešto realno a filozofija nije (Science is what you know, philosophy is what you don't know), onda treba više raditi na popularizacije nauke, svakako.
Opet, to je moguće jedino ako se radi zajedno sa drugim aktivnostima!
Naime, ja mislim (ma koliko to nije originalno) da sve zavisi od opšteg nivoa prosvećenosti naroda. Dizanjem opšteg obrazovnog nivoa povećava se interes za nauku. Drugim rečima, možeš poslati najbolje popularizatore nauke u jednu relativno zaostalu zemlju ili sredinu, vajde neće biti...

Prema tome, neka se stvari razvijaju onako kako je delao B. Rasel - i nauka i filozofija, i još ponešto.
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:06 13.03.2010

Re: Mislish na popularizatore nauke...

Nsarski
... kako zainteresovati taj misteriozni obični svet za nauku i naučna istraživanja? Kako ga bolje naučno obrazovati? Pa, odgovor se sam nameće - nauku treba približiti ljudima.


Meni pada na pamet jedan pisac, koji mi je drag (neće vam biti teško pogoditi o kome se radi, jer Mo kaže «da je mene lako pročitati, kao otvorenu knjigu»):

"Oslobodivši se okova svoje klase on je poleteo za novim otkrićima i u svom oduševljenju za naukom, koju je uzdigao na pijedestal boginje i kojoj je ostao veran celog života, našao je nadahnuće za svoje čudesne pseudonaučne novele. Zahvaljujući njima on je od novinara i učitelja postao pisac, a nekoliko godina posle objavljivanja svoje prve novele VREMEPLOV (The Time Machine), 1895. godine, već je stekao popularnost. Ljudi svih slojeva pratili su otvorenih očiju «čudesa», koja je nauka otkrivala, verujući da s nastankom XX veka počinje zlatno doba ljudskog roda. Oni su žedno gutali novele pisca koji je, oslanjajući se na bogatu maštu, razvijao u svojim delima romantične fantazije o mogućnostima koje naučna otkrića pružaju čoveku... Pseudonaučne novele nisu jedini oblik njegovog stvaralaštva, jer ono obuhvata nekoliko vidova modernog romana, odnosno novele....".

Tako je bilo sa slavnim HGW krajem XIX veka. Izgleda da i nama, na početku XXI veka, treba jedan pisac njegovog kova.

Pisci, sedite za kompjuterskim stolom, pa propagirajte nauku!

P. S. A ja idem da, po drugi put, čitam "U potrazi za izgubljenim vremenom".

antonacci antonacci 20:55 13.03.2010

Re: Tačnije 9:36

Морам признати да сам текстове на овом блогу почела да читам управо тако што су ме заинтересовали Нсарскијеви, Ћирковићеви и други слични чланци, а и сада су ми ти блогови најзанимљивији.




Nsarski i ne zna koliko me je usrećio kada mi je otkrio jednog fascinantnog čoveka - von Glasersfelda.
Domazet Domazet 00:48 12.03.2010

Interesantno bi bilo videti procente u ...

...duelu profesionalni slikari - obichan puk. Ja mislim da su nauchnici medju manje uobrazhenim profesijama. I da ce biti sve manje...
nsarski nsarski 00:55 12.03.2010

Re: Interesantno bi bilo videti procente u ...

Interesantno bi bilo videti procente u ...
...duelu profesionalni slikari - obichan puk.

Ja ne znam za precizne procente, ali mislim da je Budimac nesto o tome jednom komentarisao.

Re: Interesantno bi bilo videti procente u

Domazet
...duelu profesionalni slikari - obichan puk. Ja mislim da su nauchnici medju manje uobrazhenim profesijama. I da ce biti sve manje...

pa bilo je i toga na blogu... neki ce se setiti konceptualne izlozbe postavljanja zastave kosova na ambasadi u podgorici i bloga o tome koji je pisala milica tomic
mikele9 mikele9 17:30 12.03.2010

Re: Interesantno bi bilo videti procente u ...

Domazet
Interesantno bi bilo videti procente u ...
...duelu profesionalni slikari - obichan puk.

Procenti ti ne bi ništa rekli i pokazali ali je very interesantno analizirati in vivo tz profesionalne slikare i njihov sujetni Ego (najčešće bez pokrića) koji zna da preraste u zlobu, pakost, zavist, netrpeljivost, nadobudnost...dodaj šta hoćeš još iz ovog domena. Puk je druga strana medalje. U dijapazonu od onih koji prate i zanima ih slikarstvo (ima i takvih) do onih koji vele: Ja volim da na slici vidim šta je šta ili, najvolem prirodu (pejsaže), ili, volim ono kad poređa po stolnjaku vaze, breskve, jabuke i grožđe, ili, baš liči na nju/njega (portret). Duel kako ga ti nazva, interakcija između profesionalnih slikara i običnog puka, ne postoji (ni procentualno) ili je obično sranje. Niti su p.slikari spremni da se upuste u dijalog s pukom (ono, nije im ni do kolena), niti je puk
(naravno ne svi) spreman da se šire informiše o slikarstvu, umetnosti uopšte.

Ilustracija skinuta sa:www.krizevci.net/hr/html/holenda/holenda.html
bookbinder bookbinder 00:59 12.03.2010

Radio Galaksija

Na temu popularizacije nauke, kada si pomenuo Milana i njegov neumorni rad na tome, mislim da nije zgoreg uputiti ljude na Facebook grupu na kojoj se mogu naci linkovi za download njegove radio-emisije Radio Galaksija:

www.facebook.com/group.php?gid=364080900637

Emisija je predivna. Naucih tu puno stvari. Recimo, da su naucnici DOKAZALI (u "real time" eksperimentu!) da povecana zenska seksualna privlacnost ne mora uvek da bude evolutivno "dobra" osobina (nisam strucnjak, ne znam terminologiju, pod "dobra" mislim na to da ce se verovatnije prenositi na sledeca pokolenja; jel' izraz "dominantna"?). Ma, svasta sam saznao, da ne nabrajam...

EDIT: Ne znam kako da postavim "link". Kada kliknem na "link" ikonu i tu upisem adresu, ispadne adresa sa komandom, bez linka. A znao sam nekada...
margos margos 01:09 12.03.2010

Re: Radio Galaksija

bookbinder bookbinder 01:21 12.03.2010

Re: Da, stvarno nije losh...

Domazet
...u tome.


Stvarno? Ne znam, nisam strucnjak, ali moram da priznam da mi prirodnije zvuci "na tome". Kao recimo, "radi na razvijanju prototipa..." ili "radi na popularizaciji nauke". Malo bi mi rogobatno zvucalo da u ovim slucajevima stavim "u". Mada, kao sto rekoh, nisam strucnjak. A zanimaju me te stvari, lepo je znati. Da li bi mogao da kazes zbog cega "u", u ovom slucaju?

Sto se politike tice, ne bih nasiroko o tome ovde, ali mislim da u tome generalno nema nicega spornog. Kao sto se i drugi ljudi, koji nisu politikolozi, na ovaj ili onaj nacin dotaknu, ili bave, politikom.

Milan je donekle javna licnost i verujem da oseca potrebu da i sa te pozicije iznese neka, za njega bitna i ispravna, misljenja (o tome da li su ispravna ili ne mislim da ovde nije mesto za raspravu). Pogotovu u nasem "smutnom" drustvu i vremenu.

U vezi sa tim, videti na arhivi Radio Galaksije emisije o nauci i medijima (No. 41), nauci i politici I-III (No. 36-38) i o velikim podvalama i prevarama u nauci (No. 30).

Neke od emisija nisu jos uvek upload-ovane, ali kako kazu, bice... Jupi!
dolybell92 dolybell92 01:38 12.03.2010

Re: Radio Galaksija

Ne treba link ponavljati...
bookbinder bookbinder 02:36 12.03.2010

U tome

E, sad mi je palo na pamet! Mozda u smislu "rad u toj oblasti"? Ovo mi ima smisla. Mada mi i dalje zvuci rogobatno, valjda nisam navikao da na taj nacin mislim.

Mada, mozda izbor "u/na" vodi u dva slicna, ali ipak pomalo razlicita, znacenja...

Nisam pametan, ali je svakako zanimljivo. Fala na opasci
scabies scabies 01:01 12.03.2010

Korisna informacija

prvih 9,5min Sajtovanja možete da preskočite ako vas ne zanima objašnjenje Duške Jovanić zašto žene biraju mlađe muškarce i šta ima na Sajmu automobila u Beogradu
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:23 12.03.2010

Re: Korisna informacija

prvih 9,5min Sajtovanja možete da preskočite ako vas ne zanima objašnjenje Duške Jovanić zašto žene biraju mlađe muškarce i šta ima na Sajmu automobila u Beogradu

pa to su ključne informacije, kako da nas ne zanimaju?! možda nakon tog priloga spoznam sebe...
mikele9 mikele9 15:16 12.03.2010

Re: Korisna informacija

ako vas ne zanima objašnjenje Duške Jovanić zašto žene biraju mlađe muškarce

Ču'š ne zanima! Živ ne bih bio da ne saznam objašnjenje sveprisutne Duške nacionale spram odnosa baba devojaka vs mlađih (koliko?) muškaraca! Pao bih u tešku depresiju a i nesanica bi se pojavila kao nuzprodukt.
ivana23 ivana23 01:03 12.03.2010

Za decu, mlade i radoznale

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:18 12.03.2010

Трамвај звани наука...

Рецимо, овако: мени је лично занимљиво што ми напросто нисмо свесно колико је наука око нас. Узмимо, на пример, трамвај (управо ми је прошао испод прозора): иза њега стоје многе врлетне књижурине, од оних које уче како издвојити из руде тражене метале, потом их уобличити у шине, оплату, жицу, све до оних које разјашњавају принципе функционисања и израде електромотора и комуникационих система. (И семофорска мрежа је један комуникациони систем, подложан математичким формулама о оптималној пропусности саобраћаја, али не знамо да га као таквог гледамо.) И примитивни брод на једра складиште је научних принципа, па чак и обична секира...

Једном речју, цео тај костур који нам је наука припремила како бисмо што удобније и паметније живели у свету који нам се пружа за нас је подразумевајући и невидљив, и постајемо га свеснији тек кад он почне да шкрипи (покварила нам су се кола, изгубили смо домет мобилног телефона...) или установи нове животне могућности (причамо са пријатељима који су хиљадама километара далеко, гледајући их преко интернета и PC камере како се купају на мексичкој плажи).

Потом, мислим да си ти причајући о науци мислио искључиво на оне коју подводимо под назив природне науке, што јесте једна врста дискриминације. Њој супротстављена дискриминација биће она која под термин интелектуалац подводи само изучаваоце друштвених наука. Занимљиво.

Дакле, наука, ма како парадоксално звучало, у савременом свету се указује као да није од практичне вредности, иако је то, вероватно, њен основни циљ. Сувише је ненаметљива, и сви они који читају ове моје редове слабо имају на уму концепт светске мреже која нам омогућава овакву комуникацију и цео технолошки, на науци заснован систем, који стоји негде дубоко позади. Научна достигнућа лако прихватамо а још лакше заборављамо шта је до њих водило.
margos margos 01:24 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Ti sve objasni na račun tramvaja, a ja se nauci klanjam najpre zbog veš mašine.
bookbinder bookbinder 01:32 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Predrag Brajovic
Потом, мислим да си ти причајући о науци мислио искључиво на оне коју подводимо под назив природне науке, што јесте једна врста дискриминације.


Da, uveren sam da je nsarski mislio na prirodne nauke. Ali siguran sam ne s nipodastavajuce pozicije.

Radi se o tome da se, koliko ja shvatam, termin "nauka" moze upotrebiti u dva slicna, ali ipak razlicita znacenja. Jedan je u smislu intelektualne/rigorozne/"ozbilje" delatnosti (pa onda recimo imamo "istorijske nauke" ili "nauku o toploti", etc.).

Ali termin "nauka" se ponekad koristi i u suzenijem znacenju, u kom slucaju se odnosi samo na one delatnosti ciji je predmet materijalni (bioloski, fizicki, hemijski) svet oko nas. To je i razlog zasto imamo (i ne samo mi) Prirodno-matematicki fakultet (fakultete). Jer, po tom kriterijumu, mnogi bi rekli da matematika nije nauka. Zaista, sta je tacno predmet matematike? Sta su brojevi? Gde, i da li isti postoje?

Ovim naravno, nimalo ne mislim da "spustim" matematiku. Radi se samo o tome da se pitanje predmeta kojim se matematika bavi stavi u zizu problema. Da li nesto jeste ili nije formalno nauka je u nekom smislu terminolosko, ne sustinsko, pitanje. U nekom drugom smislu, jeste sustinsko, naravno, jer se bavi pitanjem "o cemu je matematika" (krajnje netrivjalno pitanje!).
nsarski nsarski 01:37 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Потом, мислим да си ти причајући о науци мислио искључиво на оне коју подводимо под назив природне науке, што јесте једна врста дискриминације

Da, ja sam u tom trenutku mislio na oblasti kojima se ja bavim. S druge strane, ako si pazljivije procitao blog, izricito sam rekao da je jezicka pismenost od podjednako sustinskog znacaja kao i druge vrste pismenosti. I ja to zaista mislim. Stavise, ja mislim da je baratanje jezikom od vece zivotne vaznosti nego baratanje naucnim konceptima, ali to je vec druga tema.

Дакле, наука, ма како парадоксално звучало, у савременом свету се указује као да није од практичне вредности, иако је то, вероватно, њен основни циљ.
Nauku kao prakticnu delatnost vide samo oni koji za nju placaju (drzava, fondacije, korporacije). Najveci broj naucnika, u Akademiji posebno, se bavi naukom jer to vole da rade. Jednom je Fejnman (on je bio deo tima koji je napravio atomsku bombu) rekao za fiziku sledece: Fizika je, na neki nacin, kao seks. Svakako, ona ponekad proizvodi prakticne rezultate, ali to nije razlog sto se njom bavimo.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:46 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

nsarski
Fizika je, na neki nacin, kao seks. Svakako, ona ponekad proizvodi prakticne rezultate, ali to nije razlog sto se njom bavimo.

Паметан човек, научник, тај Фејнман :))))
crossover crossover 01:55 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Predrag Brajovic
nsarski
Fizika je, na neki nacin, kao seks. Svakako, ona ponekad proizvodi prakticne rezultate, ali to nije razlog sto se njom bavimo.

Паметан човек, научник, тај Фејнман :))))

Да, бистар је. Размишља као програмер.
marco_de.manccini marco_de.manccini 03:03 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Научна достигнућа лако прихватамо а још лакше заборављамо шта је до њих водило.

разна министарства/агенције ће ти рећи да је до њих водилo мудро руковођење и усмеравање путем дистрибуције средстава и разних иницијатива и програма.
blogovatelj blogovatelj 03:56 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Fizika je, na neki nacin, kao seks. Svakako, ona ponekad proizvodi prakticne rezultate, ali to nije razlog sto se njom bavimo.


Seks je jedan od nacina priblizavanja nauke sirokim narodnim masama
Hocu da kazem da ako neko u prici koja nema veze sa seksom pomene seks, paznja grupe koja komunicira se automatski (da ne kazem nagonski) usmerava ka toj osobi.

Nsarski je samo pomenuo seks i brdo komentara se pojavljuje posle toga, sto samo potvrdjuje moju teoriju.

Secam se da su nam profesori na fakultetu dva puta napravili neku vrstu komparacija vezanih za seks u toku svojih predavanja i svi studenti su taj deo nepogresivo i stoprocentno zapamtili za sva vremena.

Napisacu ta dva primera i garantujem da ce ih svako od vas ko sada ne zna sta je "prvi Kirhofov zakon" i "klizanje asinhronog motora" zapamtiti to za vjek vjekova.

1. Prvi Kirhofov zakon - to je kada imate brdo zica kroz koje protice struja i koje se spajaju u jednoj tacki. Ta tacka se zove cvor a struje u tim zicama mogu ici od cvora ili ka cvoru. Ako obelezimo struje koje ulaze u cvor sa + a one koje izlaze iz cvora sa - (moze i obrnuto) onda bi Prvi Kirhofov zakon bio da je suma struja koje ulaze u cvor jednaka sumi struja koje izlaze iz cvora.
Ovo deluje prilicno suvoparno ali je jedna od osnovnih stvari u elektrotehnici. Da bismo to lakse zapamtili, profesorka nam je rekla da je najlakse ovaj zakon zapamtiti ako je drugacije formulisan, a to je "ono sto udje, mora da izadje" tj struje koje ulaze u cvor su jednake strujama koje izlaze iz cvora.

2. Klizanje asinhronog motora - kod tog motora je brzina obrtnog polja na statoru 3000 obrtaja u minuti (u Evropi) a brzina rotora je dosta blizu te brzine, ali je uvek manja od nje i uvek tezi toj brzini. Drugim recima rotor prati to polje na statoru. Razlika ove dve brzine zove se klizanje asinhronog motora.
Profesor koji nam je predavao elektricne masine objasnio nam je to na primeru momka i devojke na sledeci nacin. To je isto kao kad momak uhvati devojku za ruku i kaze joj "hajde da odemo do one sumice da ti pokazem sta ima tamo" a ona se necka, ne ide brzinom kojom bi momak zeleo, ali na kraju ipak zavrse u sumici.

Pa sad naucnici, izvolite i pravite komparacije, tj pricajte o seksu da vas ceo svet razume.
bauer. bauer. 04:17 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

2. Klizanje asinhronog motora - kod tog motora je brzina obrtnog polja na statoru 3000 obrtaja u minuti (u Evropi) a brzina rotora je dosta blizu te brzine, ali je uvek manja od nje i uvek tezi toj brzini.

To je isto kao kad momak uhvati devojku za ruku i kaze joj "hajde da odemo do one sumice da ti pokazem sta ima tamo" a ona se necka, ne ide brzinom kojom bi momak zeleo, ali na kraju ipak zavrse u sumici.

Sad mi ništa nije jasno? Kakvo je ovo poređenje? Brzina rotora teži brzini obrtnog polja u statoru, ali je ne dostiže? Dočim, momak, relativno lako dostiže devojku (ovaj deo jedino razumem)? Nije ni čudo da ne razumemo nauku, kad nam ne dajete ispravna poređenja.
Domazet Domazet 06:22 12.03.2010

Primitivni brod na...

I josh sme da se zove Braja
И примитивни брод на једра складиште је научних принципа,

...jedra!!??
blogovatelj blogovatelj 06:30 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Sad mi ništa nije jasno? Kakvo je ovo poređenje? Brzina rotora teži brzini obrtnog polja u statoru, ali je ne dostiže? Dočim, momak, relativno lako dostiže devojku (ovaj deo jedino razumem)? Nije ni čudo da ne razumemo nauku, kad nam ne dajete ispravna poređenja.


Ja sam samo citirao profesora. Cinjenica je da se ovako lakse pamti, a nije poenta da bi sve moralo da bude isto u datoj komparaciji.
bauer. bauer. 06:39 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

a nije poenta da bi sve moralo da bude isto u datoj komparaciji.

Pa u čemu je onda poenta?

Onaj primer pod 1. je zvučao prilično utemeljeno. Izgleda da se profesorka mnogo bolje razume u nauku.
GajaR GajaR 09:00 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Predrag Brajovic
nsarski
Fizika je, na neki nacin, kao seks. Svakako, ona ponekad proizvodi prakticne rezultate, ali to nije razlog sto se njom bavimo.

Паметан човек, научник, тај Фејнман :))))

Volim nauku i rado ga se sećam...
blogovatelj blogovatelj 14:46 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Pa u čemu je onda poenta?


Vec dva puta rekoh u cemu je poenta, ali izgleda da nije dovoljno.
Da citiram samog sebe:

Seks je jedan od nacina priblizavanja nauke sirokim narodnim masama.
.
.
.
Secam se da su nam profesori na fakultetu dva puta napravili neku vrstu komparacija vezanih za seks u toku svojih predavanja i svi studenti su taj deo nepogresivo i stoprocentno zapamtili za sva vremena.


Cinjenica je da se ovako lakse pamti



Evo da naglasim i treci put - stos je pri nekom prenosenju nauke ucenicima napraviti neku caku vezanu za seks, a njima se onda paznja fokusira na pricu i pamte ono sto u normalnim okolnostima mozda ne bi zapamtili.
Sto ce reci i profa je, bas kao i profesorka odradio posao na nivou.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:46 12.03.2010

Re: Трамвај звани наука...

Ууупссс...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 01:22 12.03.2010

Sve u svoje vreme

Mislim da profesionalni vek naučnika podrazumeva više faza.
Najvažnija je kreativna faza koja obuhvata intenzivni naučnoistraživački rad.
U većini nauka obično je ograničena godinama života (izvini nsarski, ne mislim na tebe).

Posle kreativne faze naučnici istarživači, zavisno od sklonsti, postaju ili menadžeri u naučnim institucijama ili profesori ili javne ličnosti koje pisanjem i svojim nastupima popularizuju nauku.
nsarski nsarski 01:29 12.03.2010

Re: Sve u svoje vreme

Posle kreativne faze naučnici istarživači, zavisno od sklonsti, postaju ili menadžeri u naučnim institucijama ili profesori ili javne ličnosti koje pisanjem i svojim nastupima popularizuju nauku.

Posle kreativne faze mogu da postanu veliki ucitelji...ili nadju posao na nekom univerzitetu u toplijoj klimi (obicno na Floridi).
ivana23 ivana23 01:30 12.03.2010

Re: Sve u svoje vreme

Bas sam volela njegove emisije...



David Bellamy

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 01:36 12.03.2010

Re: Sve u svoje vreme

nsarski
Posle kreativne faze naučnici istarživači, zavisno od sklonsti, postaju ili menadžeri u naučnim institucijama ili profesori ili javne ličnosti koje pisanjem i svojim nastupima popularizuju nauku.

Posle kreativne faze mogu da postanu veliki ucitelji...ili nadju posao na nekom univerzitetu u toplijoj klimi (obicno na Floridi).

Mogu i menadžeri, B. Maglić, recimo.
nsarski nsarski 01:40 12.03.2010

Re: Sve u svoje vreme

Mogu i menadžeri, B. Maglić, recimo.

Aw, c'mon! Maglic! Onaj sto je radio u Los Alamosu kod Alvareza? I don't even want to go there...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 01:54 12.03.2010

Re: Sve u svoje vreme

Radio je on mnogo toga:
In his attempts to raise funding for his migma research, Dr. Maglich has been associated with a string of business ventures. In 1974, he formed Funsion Energy Corp. From 1985 to 1987, he was CEO and Principal Investigator of Aneutronic Energy Labs of United Sciences, Inc. at Princeton, a research firm also known as "AELabs." It was during this time that Dr. Maglich worked under a research grant from the United States Air Force to attempt to develop his migmatron concept into a compact power source for spacecraft. From 1988 until 1993, he was CEO of Advanced Physics Corporation.

In 1995, Dr. Maglich founded HiEnergy Microdevices, which later became HiEnergy Technologies, Inc., a manufacturer of neutron-based bomb detection equipment. He continued to occupy various positions with that company until leaving in 2006 under acrimonious circumstances[6][7]. HiEnergy Technologies declared bankruptcy in 2007[8]. After leaving HiEnergy Technologies, Dr. Maglich became president of Centurion Enterprises Corporation.

dolybell92 dolybell92 01:32 12.03.2010

Digitalna Utopija

...oko 57% stanovništva ima pozitivno mišljenje o nauci kao društvenoj aktivnosti, ima poštovanja za naucnike, i misli da nauka doprinosi poboljšanju života običnog sveta.

Istovremeno, oko 85% naučnika smatra da se najveci broj običnog sveta u nauku uopšte ne razume, da ne umeju da shvate značaj naučnih otkrića, i da su, generalno, neobrazovani kad su u pitanju osnove nauke.



Tačno je i jedno i drugo... jer su tačke gledišta potpuno različite.

Pored toga, opet si nametnuo jednu veoma kompleksnu temu,
i veoma interesantnu, bar za mene.

Ako se pitamo zašto je to tako... pa jednostavno,
svako u svom životu napreduje taman toliko za koliko je
sposoban... za bavljenje naukom je potreban talenat,
i svakako je nauka posebna umetnost za koju nije svako sposoban,
kao što svako nije muzikalan ili likovnjak...

Stoga ni ne treba očekivati da tih 57% sem poštovanja i priznanja
nauke mogu imati drugačiji i razumniji odnos prema nauci..
Znanje može samo pomoći da se nekako pojmi posao kojim se bave
naučnici ali ne treba očekivati i neko veće razumevanje.

Ako 85% naučnika misli tako kako su se izjasnili i oni su
u pravu... običan svet nema potrebe ni interesovanja da
razume nešto što ne želi da razume, jer i pored najbolje volje
da to i hoće - to nije u stanju, jer onda bi svi mogli biti
naučnici, a kao što vidimo nije tako.

Ovde ogroman broj ljudi ima problem sa slovima, pa sa
rečima, onda tekstovima... i već smo na kraju.
U suštini, svako je u skladu sa svojim mentalnim sposobnostima.

Nekada sam mislila da mnogi nisu postigli mnogo zbog toga
što nisu imali uslove. Takvih je u stvari, mizerno mali broj,
ima ih ali u tragovima.
Jedino što mi se nije dopalo saznanje da postoje i oni
koji su postigli mnogo više nego što je trebalo.
Samo su imali ambiciju... a ne i talenat.
Takvi će nas dokusuriti, a lako ih je prepoznati
jer se uglavnom pozivaju na citate drugih - svoje nemaju,
i potsečaju na pokretne biblioteke... i ništa više.






nsarski nsarski 02:57 12.03.2010

Re: oslobađanje (čemu

jasnaz


Ljudi znaju i nauče ono što sami doživljavaju da im je važno u životu da znaju.





Meni se cini da je tako. I deluje mi logicno. Da zivis u amazonskom plemenu, naucila bi odmah koje su zmije otrovne i gljive jestive. Ovde, naucimo u kom je sazvezdju rodjena neka TV/estradna licnost. Mislim, to mora da je vazno za drustveni zivot, ili mi mislimo da je vazno onima koji to nauce.
myredneckself myredneckself 03:25 12.03.2010

Tim Minchin -

"If you open your mind too much your brain will fall out"
Da predahnemo uz jednog glumca, komičara, ateistu i obožavaoca Richard Dawkins-a i njegovo kabaretsko viđenje nauke i onoga što ona po njegovom mišljenju nije

Filip2412 Filip2412 04:31 12.03.2010

Re: oslobađanje (čemu

jasnaz
Ljudi znaju i nauče ono što sami doživljavaju da im je važno u životu da znaju.


"We can only love what we know, and we can never know completely what we do not love" jasna to je haksli reko, onaj sto ga ti ogovaras tamo kod vladimira...

nego pitam se ponekad, da li covek moze da bira ono sto voli?

nsarski sta reci, dobro je da volis blog jer i mi volimo da citamo


jasnaz jasnaz 15:35 12.03.2010

: linkovi (čemu

nsarski


Ljudi znaju i nauče ono što sami doživljavaju da im je važno u životu da znaju.


Meni se cini da je tako. I deluje mi logicno. Da zivis u amazonskom plemenu, naucila bi odmah koje su zmije otrovne i gljive jestive. Ovde, naucimo u kom je sazvezdju rodjena neka TV/estradna licnost. Mislim, to mora da je vazno za drustveni zivot, ili mi mislimo da je vazno onima koji to nauce.



i meni. a htedoh da čujemo i Tarkovskog..... i nešto o tome kako znanje ne mora biti imperativ.... ali nikako zamenjeno šljokicama!

marta l marta l 05:34 12.03.2010

...nauke i umetnosti

@ Brajovic
Потом, мислим да си ти причајући о науци мислио искључиво на оне коју подводимо под назив природне науке, што јесте једна врста дискриминације. Њој супротстављена дискриминација биће она која под термин интелектуалац подводи само изучаваоце друштвених наука. Занимљиво.

Naucnici su u pravu, puk ne razume zasto, ali naizgled ceni nauku jer "tako treba"..
Jos je zanimljivija pozicija umetnosti koje su naglaseno odvojene od nauke iako se mnogi aspekti u umetnostima mogu objasniti i dokazati naucnim postupcima...ali ne svi i to je kljuc diskriminacije

Po meni je najvaznija popularizacija filozofije i principa kritickog misljenja, sve ostalo moze da se otkrije samo, ako se trazi... ne kaze se uzalud kod nas, sa negativnom konotacijom, "sta mi tu filozofiras", ili "ne filozofiraj" za one koji se pitaju o sebi ili stvarnosti, ili vec necemu ...
Naucna radoznalost pocinje sa filozofiranjem
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:50 12.03.2010

Re: ...nauke i umetnosti

marta l
Naucnici su u pravu, puk ne razume zasto, ali naizgled ceni nauku jer "tako treba"... Jos je zanimljivija pozicija umetnosti koje su naglaseno odvojene od nauke iako se mnogi aspekti u umetnostima mogu objasniti i dokazati naucnim postupcima... ali ne svi i to je kljuc diskriminacije

Занимљива је ствар да је неко време, барем у нашој и "сличним" историјама, уметност била досегла помало научна "овлашћења". Веровало се да је уметност, као и наука, спосебна "моделирати" свет и нас саме у њему, те као што је електроинжињер, упрошћено, био способан да осмисли и сагради електричну централу, требало је да уметници буду кадри стварати новог, другачијег човека и нову друштвену стварност. (Наравно, ова идеја постоји још од античког доба, али је свој зенит имала у добу које је двадесет-четрдесет-шездесет година иза нас.) Отуда су, рецимо по Стаљину, уметници били инжењери људских душа, а различити деривати ове идеје, од француских егзистенцијалиста-левичара до холивудских top gun blockbustera, главињају кроз историју све до данашњих дана. И историја, на пример, српске књижевности, препуна је примера дела која, мање или више скривено, заснивају свој уметнички израз на овој помало мутној идеји. (Да се разумемо, немам ја ништа против ње, неко би рекао да она тера и Дунав и Саву на моју електричну централу, наравно ако се поверује да ми је нарочито стало до литературе, али покушавам да је сагледам непристрасно, колико је то у мојој моћи, јер је и мени, као и nsarskom, као и, наравно, свима нама, допао некакав ипак ограничени "животни послужавник".) У ствари, да будем искрен, мени се чини да се позиција уметности у свету мења попут положаја неког ћудљивог клатна, те да је могућно, ма колико нама у данашњем свету огољеном до последњег еуроцента то изгледало ван памети, да уметност на прећутној скали људских вредности опет се попне који подеок нагоре.

Да подсетим: и Библија је, пре свега, књига, значи литература, то јест уметност, ма колико то међу религиознима могло будити подозрење, а на тој књизи у доброј је мери саздан наш данашњи свет и различите друштвене поставке у њему. Можда ћемо, кад до краја урушимо Библију, морати да напишемо неку нову, или, као и наши преци, направимо нови корпус "религиозних" текстова који ће установити неке друге вредности и социјалне институције?

Јбг., само наглас размишљам...
gordanac gordanac 20:26 12.03.2010

verum factum

Predrag Brajović:
У ствари, да будем искрен, мени се чини да се позиција уметности у свету мења попут положаја неког ћудљивог клатна, те да је могућно, ма колико нама у данашњем свету огољеном до последњег еуроцента то изгледало ван памети, да уметност на прећутној скали људских вредности опет се попне који подеок нагоре.

Nedavno prelistavah ponovo jednog zanimljivog Sicilijanca:
Giambattista Vico
sad si me ti ovim postom setio da sam se tada setila da ima tako ljudi koji se rode par vekova prerano samo zato da bi nama koji dolazimo vekovima kasnije - olakšali razumevanje svega i skratili nam vreme zapitanosti nad svim što nam čula opažaju, a imaginacija stvara tako da se čini kao da na sve to fantastično i fantazmagorično što nam vitla po mislima i nemamo nikakav direktan i stvaran uticaj.
U to ime preporučujem jednu nadsve zanimljivu knjigu:
Paolo Fabiani: "The Philosophy of the Imagination in Vico and Malebranche" (pdf file, 419 strana)
Zanimljivost ove knjige je dvostruka jer je prevodioc (prevodilac?) Giorgio Pinton izgleda učestvovao u svemu taman toliko koliko i autor (a na zadovoljastvo obojice, kokanda).

Istina je čin, ljudski čin, kaže Vico, verum factum koji je u "Scienza Nuova" postavljena kao princip istorije; ona (istina) je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumeti, isto kao i matematiku, koja je takođe proizvod ljudske imaginacije.

U njihovoj (Pinton & Fabiani) knjizi, neverovatnom lakoćom se izlažu i dokazuju ideje koje je Vico u svojim delima objasnio. Slikovito se prikazuje ispravnost i potreba istraživanja tradicije, mitologije i jezika kao metode za razumevanje istorije.Po Vico-u, tok ljudske istorije stalno prati slični uzorak, sličnu "mustru" unutar svih nacija; razlike su samo u detaljima. Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, živeli su universali fantastici ili prevagu poetskih ideja. Sve nacije počinju sa fantasia, snagom imaginacije i vremenom bogova koji su potrebni da bi se razumeo svet oko sebe u tom trenutku. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne mreže i institucije, da bi se ovladalo raznim veštinama koje "poetica" pripisuje isključivo bogovima, nadnaravnom i za tu, kao i za prvu fazu - neophodna je imaginacija koja od ljudi čini "heroje". Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojem čovečanstvo upada unutar barbarie della reflessione, sažimajući kolektivno sećanje i gradeći istovremenost svih svojih prethodnih imaginacija. Prema Vico-u, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar sveta nacija, kreirajući storia ideale eterna, idealnu, celovitu, ukupnu ljudsku istoriju.

I kad stavimo na stranu sve druge ideje koje je Vico, poput žiški i varnica kroz vreme razaslao iz jednog veka u kome kao da mu nije bilo mesto, kad stavimo na stranu sve što se lakoćom može osporavati u njegovim idejama, ostaje njegov iskazani princip - verum factum.

Istina je ono što istinom (u)činimo.

Većina ljudi misli (s pravom i dobrim razlogom) da zaista ume da misli i to je razlog lakoće prihvatanja odgovora "cogito ergo sum" na pitanja postojanja, ali izgleda da manjina ljudi veruje da ima sposobnost da "učini istinu", da ima moć i veštine da utvrdi šta je istinito od svega što opaža, da usvoji odgovor "verum factum" na razna pitanja o tome šta je sve istinito u nama ili svetu oko nas.Zato je, čini mi se, radoznalost i dar i izvor neprekidne zabave.

Prihvatiti "verum factum" mnogim ljudima deluje nekako naivno, detinjasto, nedovoljno zrelo za "grubi svet oko nas" i izgleda da će većinom radije prihvatiti "intelektualnu sumnju u sve i svašta" nego jednostavnost principa da je istina ono što se (u)čini.

Predrag Brajović:
Да подсетим, и Библија је, пре свега, књига, значи литература, то јест уметност, ма колико то међу религиознима могло будити подозрење, а на тој књизи у доброј је мери саздан наш данашњи свет и различите друштвене поставке у њему. Можда ћемо, кад до краја урушимо Библију, морати да напишемо неку нову, или, као и наши преци, направити нови корпус "религиозних" текстова који ће установити неке друге вредности и социјалне институције?


Eh, da nisi napisao ono "u dobroj meri", pa da razigramo biblijski troll, bog da nas vidi!
Ali - niš` od toga.
Oprezno si sve to napisao, tako da mogu samo da dodam - opreznost je majka mudrosti, a da je bila oprezna nikad ne bi postala majka, tako ja mislim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:21 12.03.2010

Re: verum factum

gordanac
Predrag Brajović:
... на тој књизи у доброј је мери саздан наш данашњи свет и различите друштвене поставке у њему...

Eh, da nisi napisao ono "u dobroj meri", pa da razigramo biblijski troll, bog da nas vidi!

Ја се надам да ћу ти, за ово, ускоро пружити прилику, јер то је, отприлике, тема мог несуђеног следећег текста, ако се не подухватим пре њега Лазе Костића или Андрића или... ко зна шта мени, спорописцу, упадне.
gordanac
Oprezno si sve to napisao, tako da mogu samo da dodam - opreznost je majka mudrosti, a da je bila oprezna nikad ne bi postala majka, tako ja mislim.

Ово ме насмејало, мада сам запажање протумачио и као другарску критику која не прелази у критизерство :)))
nsarski nsarski 21:50 12.03.2010

Re: verum factum

Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, živeli su universali fantastici ili prevagu poetskih ideja. Sve nacije počinju sa fantasia, snagom imaginacije i vremenom bogova koji su potrebni da bi se razumeo svet oko sebe u tom trenutku. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne mreže i institucije, da bi se ovladalo raznim veštinama koje "poetica" pripisuje isključivo bogovima, nadnaravnom i za tu, kao i za prvu fazu - neophodna je imaginacija koja od ljudi čini "heroje". Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojem čovečanstvo upada unutar barbarie della reflessione, sažimajući kolektivno sećanje i gradeći istovremenost svih svojih prethodnih imaginacija. Prema Vico-u, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar sveta nacija, kreirajući storia ideale eterna, idealnu, celovitu, ukupnu ljudsku istoriju.


Pa, dobro, jel' ste vi sedeli na usima dok sam ja pricao?!

Nisam li rekao:

Priča se iskazuje jezikom, a Gianbattista Vico je prvi čovek u modernom vremenu koji je razmišljao o upotrebi jezika, i to u sledećem kontekstu. Po njemu, postoje tri doba u ciklusu istorije: mitološko doba, ili doba bogova; herojsko doba, ili doba aristokratije; i doba naroda (populusa), posle čega nastaje ricorso kada se seo ciklus obnavlja. Svako od ova tri doba proizvodi svoj karakteristični jezik koji Viko naziva poetski, herojski ili otmeni, i vulgarni. Ovi načini upotrebe jezika se još zovu hijeroglifski, hieratički, i demotski. Hijeroglifska faza je, za Vikoa, "poetski" način korišćenja jezika; hieratička faza je uglavnom alegorijska, a demotska je deskriptivna.

Medjutim, gordanatz, ti si ovo mnogo bolje formulisala u gornjem komentaru. Sedi pet.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:14 12.03.2010

Re: verum factum

nsarski
Pa, dobro, jel' ste vi sedeli na usima dok sam ja pricao?!

Бре, Швракићу, ко још слуша професора док држи предавање, студенти ионако дођу само да гледају колегинице и једва чекају пуш-паузу! :)))
gordanac gordanac 22:35 12.03.2010

Re: verum factum

nsarski:
Pa, dobro, jel' ste vi sedeli na usima dok sam ja pricao?!

:))))
Jok.I - naprotiv.
No mi nije Vico bio erste na pameti, nego Giorgio Pinton, nisam jasno napisala, mea culpa.
Evo šta kaže u svom prevodilačkom predgovoru za knjigu od Paolo Fabiani (na koju vodi link, a mislim da je to jedna od retkih knjiga u kojoj prevodilac ima tako dobar predgovor i tako finu sinergiju sa autorom)

"The hidden message of the work of Fabiani is that the Post-modern world is a pagan world.

Pagan, as he suggests, means irrational.

The Post-modern Irrationalism originated from the triumph of the corporeal over the mental reality. The supremacy of the visible, the oppressiveness of the audible, the attractiveness of the tasteful, and the fascination of scent and corporeity are the contemporary jailers of Post-modern human beings.


This book speaks of the true Post-modern Irrationality, Irreligiousness, Violence, Solipsism, and destructive Voluntarism, all based on contemporary Instinctiveness and Immediateness. It shows that the present digital generations have truly disregarded the civilizing principles taught during the early modern courses of Western Civilization.

Emanuel L. Paparella said:

“There are two dangerous extremes in modern Western philosophy: that of mythos without logos leading to a false transcendence and ushering in the Nietzschean charismatic Man; and that of logos without mythos leading to pure rationalism and ushering in technocratic Man. In between those dangerous extremes there is Vico’s poetic philosophy, humanistic,
holistic and able to harmonize the two extreme.”


Ta knjiga je zanimljiva, jer se bavi i Vico-om i Malebranche-om na skroz zanimljiv način, to sam mislila.

p.s.
I (kad ne mogu da odolim!) - moram ovde da dodam poruku onima koji održavaju softver BlogB92:

1. NE RADI, softver BLOG B92 NE RADI, moguće je da niste primetili, ali - nikako ne radi, mislim - uopšte ne radi duže od par minuta, dešava se jedna storia ideale eterna inferno neprestana greška "internal eternal server error, all the time". Grešna sam - čak sam i IE probala (a o Chrome i FF i da ne pričam!) - znam da je "two pappies and two bambies gone" zbog upotrebe IE, ali - tako je bilo.
Možete me banovati, izbaciti, upozoriti da se NE SME pričati i trolovati o tome da softver ne radi i ako mislite da će posle toga TO početi da radi - komotno to učinite. Ali mislim da neće.
2.
nsarski nsarski 22:40 12.03.2010

Re: verum factum

студенти ионако дођу само да гледају колегинице и једва чекају пуш-паузу! :)))

Obavesticu Maksu...
nsarski nsarski 22:58 12.03.2010

Re: verum factum

“There are two dangerous extremes in modern Western philosophy: that of mythos without logos leading to a false transcendence and ushering in the Nietzschean charismatic Man; and that of logos without mythos leading to pure rationalism and ushering in technocratic Man. In between those dangerous extremes there is Vico’s poetic philosophy, humanistic,
holistic and able to harmonize the two extreme.”


Da sam zensko, rekao bih: Trep.

Ovako, samo upijam i slusam. Thx.

P.S. A sto se veze, sovtvera, ili cega vec, na blogu B92 tice, it stinks! Barem danas.
gordanac gordanac 23:20 12.03.2010

Re: verum factum

:))





Jeste, troll je (grešna sam! :)), ali i on i njegovi prevodioci i cela jedna škola koja postoji (nešto kao "institut" u dobrom smislu te reči) je ustvari (ili mi se čini) odlična ilustracija osnovne teme posta.

nsarski:
A, u suštini, savladati naučne koncepte je mnogo lakše nego zapamtiti sve socijalne tračeve, od najnovije mode do poslednjih in dešavanja. Ljudi znaju i nauče ono što sami doživljavaju da im je važno u životu da znaju.

verum factum
blogovatelj blogovatelj 23:48 12.03.2010

Re: verum factum

Бре, Швракићу, ко још слуша професора док држи предавање, студенти ионако дођу само да гледају колегинице и једва чекају пуш-паузу! :)))


Ili, ako su poginuli prethodno vece u kafani, onda spavaju na casu.
nsarski nsarski 23:53 12.03.2010

Re: verum factum

Gordanatz: verum factum


a vezano za znacenje reci. Manje je isticano, cini mi se, da je Dzojs koristio Vikoovu podelu jezika prilikom kvalifikacije snevanja (ili budnosti, stavec), i mnogo sta se bolje razume u Fineganovom Bdenju iz te perspektive. Kako HCE, ili Finegan, ili Fin again, ili... pada u san, on sve vise bunca i govori sve smusenijim jezikom - bas po obrascu Vikoa.

Jel ovo trol?! Na sopstvenom blogu? Well, wtf.
Milan Novković Milan Novković 13:16 13.03.2010

Re: verum factum

nsarski
Gordanatz: verum factuma vezano za znacenje reci. Manje je isticano, cini mi se, da je Dzojs koristio Vikoovu podelu jezika prilikom kvalifikacije snevanja (ili budnosti, stavec), i mnogo sta se bolje razume u Fineganovom Bdenju iz te perspektive. Kako HCE, ili Finegan, ili Fin again, ili... pada u san, on sve vise bunca i govori sve smusenijim jezikom - bas po obrascu Vikoa. Jel ovo trol?! Na sopstvenom blogu? Well, wtf.

gordanac
Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, živeli su universali fantastici ili prevagu poetskih ideja

Ti "imaginativni univerzali" (fantastični? kako god išli na srpskom) imaju još fantastičniji život posle Vica (bar sam ih tako ja, laik, zapamtio).

U tom prepevavanju zajedničkog mentalnog jezika (a mora da postoji, opušteni u društvu, siti i dobro obučeni, dobro raspoloženi, npr, dok ćutimo odlično se razumemo) u ovaj što može da se piše, prirodno je da nam je potrebna efikasnost (kakva korist od neke "binarne" verzije jezika bez dobro definisane proceduralnosti i "reusability" ).


Samo, ko iole drži do efikasnost osuđen je, u kompleksnom svetu, na univezale koji se sastoje iz velikog boja komponenti gde neke umeju da budu kontradiktorne u odnosu na neke druge, a u mnogim situacijama.

Mi kombinujemo te komponente u univerzale za primenu u jednom kontekstu ili nekoliko njih, situacije gde su prvo nama pojedincima, subjektivno, ti univerzali koliko-toliko koherentni.

A onda dolazi problem da treba da se sa nekim dogovorimo oko konteksta - problem težak kao i bilo koji drugi, sa svojom mentalnom i verbalnom komponentom.

I tako u krug
gordanac gordanac 13:58 13.03.2010

Re: verum factum

Milan Novković:
U tom prepevavanju zajedničkog mentalnog jezika (a mora da postoji, opušteni u društvu, siti i dobro obučeni, dobro raspoloženi, npr, dok ćutimo odlično se razumemo) u ovaj što može da se piše, prirodno je da nam je potrebna efikasnost (kakva korist od neke "binarne" verzije jezika bez dobro definisane proceduralnosti i "reusability" ).


Mentalese?
možda...
a možda i:
tzvrtz!


Paradoks je u tome što ti, kad je stvarno važno - ne treba verbalizacija, nikakva ustvari, tako ja mislim.
Verbalizacija nam treba za ono što je već bilo ili za ono što će se (možda) tek desiti, ali - sadašnjost (uslovno govoreći) - skoro pa da i nema verbalizaciju. Šašavo.
Ili - verbalizacija sadašnjosti se većinom svodi na - socijalne tračeve.
Milan Novković Milan Novković 14:30 13.03.2010

Re: verum factum

skoro pa da i nema verbalizaciju. Šašavo.
Ili - verbalizacija sadašnjosti se većinom svodi na - socijalne tračeve

Ja mislim da to može da bude tačno samo donekle i da se radi o relativno jednostavnijim delovima sadašnjosti.

Ako ti možeš i nešto kompleksno, a sadašnje, lako da mi objasniš to je verovatno deo i nekog mog "mentalnog" jezika.

Ali je sasvim moguće da ga ja ne bih dokučio bez tvoje pomoći (npr možemo, na prvi pogled, biti oboje relativno loše raspoloženi, iz istog razloga, i ti umeš da prepoznaš taj razlog, a ja ne). A ti onda možeš da mi objasniš prostim rečima ili, da ne bi u nekim situacijama objašnjavala satima ti potegneš za tvojim imaginativnim univerzalima koje ću ja verovatno razumeti, iako nema garancije, pogotovo ako ne primetimo da se tvoj kontekst i moj kontekst značajno razlikuju.

I onda tako svi, generacijama, izmišljamo imaginativne univerzale
stari92 stari92 14:31 13.03.2010

.. socijalni trach .. ? - Shta bilo sa ..

uvozom "radioactiv" djubriva,ovo-ono ..

Ecco sistemm ? - New .. globall .. project ??
D)
stari92 stari92 20:34 13.03.2010

Da l' da bacam il' da ga bacim .. ?

u mutno Nishavo,recimo.

?D)
Biljana 77 Biljana 77 08:56 12.03.2010

Jedna sasvim druga paralela

Posle susreta sa romanima Vladimira Tasića i prozom Milankovića počela sam da razmišljam o spisateljskim kapacitetima naučnika, u striktno književnosm smislu. I došla do zaključka da se matematičari (fizika included ) baš ističu. Pa i ovde na blogu imamo matematičara koji bi ozbiljno mogao da se pozabavi svojim književnim talentom.

Mada, kad razmislim verovatno i nisam tako daleko od teme, jer da bi se, kako reče mirela, nauka "prevela" u jezik i svet običnog čoveka neophodan je talenat "odgovarajućeg izražavanja". Izlazak iz svog ugla i preuzimanje neke druge uloge je istovremeno i njeno stvaranje, a stvaranje uloge korak je do stvaranja sveta koji je okružuje.. i eto nas opet kod umetnosti.
angie01 angie01 09:49 12.03.2010

cvetanje lotosa,

od silnog teoretisanja i analize-promashila deshavanje!

sharski-slatko,..ja bih samo promenila to sedenje ispred laptopa-suvishe mi bukavlno deluje, a i ostavlja (opshti) utisak, kao da samo to radish-shto svi znamo-da ne:)))!

(al' ko mene pita!)

ps- promeni avaatar-jedva te (onomad) prepoznah!
AlexDunja AlexDunja 09:14 12.03.2010

:)

kapiram koncept.
i čini mi se moguć,

ali šta sa viškom informacija,
i nedostatkom vremena.

cela ova stvar sa dostupnošću znanja
jeste sjajna, ali informacija ima mnogo i
sve više, ne nužno tačnih...
sada je sve u real tajmu,
i search engin recimo,
nije više bitno toliko,
kakav je kvalitet informacije, već da je najnovija.

pa i blogovi postaju preduga forma,
i gube korak sa twitterom, recimo.

meni izgleda da to pre ide ka opštoj površnosti,
nego ka popularizaciji nauke.
stari92 stari92 09:24 12.03.2010

relativitet (nije Fejnman,al' ..))

(Mujo/Haso)

Vid',ba ~ Ja ti ga,k'o,(hipotenuzički)) met'o u ..
Ti ga imaš u ..
Ja ga imam u ..
E,al' ja sam,nekako,u Relativno boljem položaju.

D)

p.s. - A.D. => T ,a malo i _I_

D))
dirtyharry dirtyharry 10:13 12.03.2010

Ko što reče

marco negde gore da će političari reći da je mudra politika prethodnih godina prethodila najnovijim naučnim otkrićima i da bez toga ne bi moglo ko što naš g. ministar nauke i tehnologije kaže:

“Pitanje:Kada možemo da očekujemo da će Srbija imati jednog naučnika koji će biti citiran među 5.000 najcitiranijih naučnika sveta i da će neki od naših univerziteta biti konačno na listi 500 najboljih u svetu?
Odgovor: - U roku od pet godina. U februaru je agencija "Tompson Rojters", koja meri citiranost naučnika u svim disciplinama, izdvojila Srbiju kao svetsku naučnu zvezdu u usponu. Krenulo je!“


Znači ništa bez politike, nego da se vratim na temu. Negde sam na Brajovićevom blogu napisao termin "intelektualci u pelenama" pa smo diskutovali oko toga šta ja apravo intelektualac. Isto je teško definisati naučnike a sve se svodi na problem prevođenja dotične problematike običnom čoveku na njemu razumljiv jezik. Sećam se svog profesora matematike koji nam je tako držao predavanja koja su se završavala rečima "biće jasnije malo kasnije". Nekima i posle toga neke stvari nikad nisu postale jasne. Nauka postaje sve komplikovanije i obrađuje sve komplikovanije teme. To prenošenje znanja polaznicima je prava umetnost i to nema svako.
Po mom skromnom iskustvu naučnici prave nauku za naučnike a ne za obične ljude. Obični ljudi retko dolaze u dodir sa pravom naukom mada je i to sada diskutabilno šta je prava nauka. Za mog tatu je i slanje SMS poruke nauka, nikako da izubada dugmiće.
Asistent na fakultetu koji nekad završih danas je rekao ovo:
"Od sad ću kada dolaze studenti nešto da pitaju da se prerušim u ovo:"

Bio sam kod prijatelja više puta prisutan kada studenti dolaze na konsultacije. Šta sve ljudi pitaju ko da nisu ni srednju školu prošli. Pa ima malo toga što ide u prilog naučnicima. Izgleda da generacije koje dolaze jesu stvarno malo tupavije, naravno čast izuzecima. Možda naučnici na njih misle.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:28 12.03.2010

Re: Ko što reče

“Pitanje:Kada možemo da očekujemo da će Srbija imati jednog naučnika koji će biti citiran među 5.000 najcitiranijih naučnika sveta i da će neki od naših univerziteta biti konačno na listi 500 najboljih u svetu?
Odgovor: - U roku od pet godina. U februaru je agencija "Tompson Rojters", koja meri citiranost naučnika u svim disciplinama, izdvojila Srbiju kao svetsku naučnu zvezdu u usponu. Krenulo je!“


evo ovde koga zanima moze da vidi kako izlgeda rangiranje Srbije prema analizama Thomson-a. jedna tabela je rangiranje citiranja naucnih radova prema oblasti a druga prema citiranju naucnih radova. Najvredniji su Clinical Medicine, i najvise se citiraju njihovi radovi (sto ustvari nije mnogo jer je prosecna citacija samo 2,51.

bas lep blog

a u kontekstu medicine kao nauke, nalazim da su u u igru umesane velike emocije i znacajna licna iskustva, tako da je situacija sa popularizacijom komplikovanija. tim pre sto je situacija u srpskom zdravstvu teska.

takodje, mnogi ljudi su za medicinu vrlo zainteresovani, tako da mnogo vise razmisljaju i komentarisu o tome nego, recimo, o 2. zakonu termodinamike.

podela u suprotstavljene tabore po pitanju medicine, tj jaz izmedju medicinskih radnika i korisnika medicinskih usluga je dubok. mani je zao sto na blogu nema vise medicinskih radnika koji su raspolozeni da se bave popularizacijom medicine. da budem preciznija, medicinskih radnika, konkretno lekara, na blogu ima, ali se ovde radje bave drugim temama, moguce zato sto ne zele da se izlazu neprijatnostima koji ljudi na njih cesto projektuju na osnovu iskustva sa drugim osobama iz branse.
Черевићан Черевићан 10:49 12.03.2010

знањељуб

алби воло освем знати
после мислим којегћеми
штогод више знања стичеш
сањим стижу и проблеми

шансе нема то постићи
па те сроза то сазнање
наука је . . ко острво
где му обим ти незнање

мали оток ни по јада
док повелик богме брине
но он расте буја стаса
знању твојем крхотине

зато ајмо . . . у природу
пратиш небом тицин лет
и гле живот леп уствари
вид’ потока те вид’ цвет

знање - моћиће без мене
има живот других чари
али зарад дас' у тренду
мало ко још отом мари
Kazezoze Kazezoze 11:13 12.03.2010

Re: знањељуб

Черевићан
...
зато ајмо . . . у природу
пратиш небом тицин лет
и гле живот леп уствари
вид’ потока те вид’ цвет

i...
videti svet u zrncu peska
nebo u divljem cvatu
drzhati beskraj na dlanu ruke
i vechnost u jednom satu

~William Blake~
viola92 viola92 12:53 12.03.2010

Bas Blejk

De me nadje s Blejkom... Evo sad cu se popnem na sto!
Kako se samo razveza ova tema nesluceno zanimljivo.

Ali da se nacas vratim na pocetak i dobacim jednu svoju opservaciju: cenim da je nauka danas poprilicno popularizovana i bez obzira sto naravno verujem kako bi to moglo/trebalo jos vise i bolje, danasnja deca ipak imaju prilike da na svakom cosku nesto naucno cuju, vide ili procitaju. Vidim to po svom detetu i njegovim drugarima, koji prate diskaveri, nacionalnu geografiju, gledaju DVD-jeve o svemiru, citaju takve knjige i slikovnice kojih ima poprilicno za njihov uzrast (nedavno smo zajedno procitali "Dzordzov tajni kljuc svemira" koju su napisali Lusi i Stiven Hoking, a cujem da su i mnogi nasi prijatelji to citali sa svojom decom). Da ne pricam kako na Internetu ima milion zanimljivih stvari (dobro, to i mi malo moderiramo) ali sto se tice sajtova prirodnjackih muzeja skidam kapu kako su lepo prilagodjeni deci.

Hocu da kazem da su nove generacije dosta upucene na nauku kako u skoli tako i van nje i da to nije mnogo alarmantno.

Ono sto jeste zabrinjavajuce jeste njihova neupucenost na umetnost. Nigde niceg sto bi njima priblizilo vizuelne umetnosti, niti se umetnici narocito interesuju da ih ikom priblize. (Neko rece gore kako su slikari najuobrazenija fela sto je samo delimicno tacno jer bogami taj nije nikad upoznao arhitekte ;-)))

Umetnici su inace jos nemustiji od naucnika jer oni (dabome) vizuelno razmisljaju, i ako se zadesi neki da ume tu i tamo da progovori koju, posle se samo taj i pita. Najvise se guraju istoricari umetnosti, ali oni sad imaju ambicije da budu "autori" i ne zanima ih da bilo sta popularizuju. Dakle na TV-u, na Internetu (sa izuzetkom Tate kids koji je fenomenalan), u literaturi za decu umetnost je najjadnije predstavljena.

I da malo izmenjeno citiram Nsarskog: Ideja je da se što većem broju ljudi približi koncept umetnosti kao takve jer im to otvara novi način gledanja na svet, bolje razumevanje naše (...) civilizacije, i stvara drugačiju viziju budućnosti.


nsarski nsarski 17:41 12.03.2010

Re: Bas Blejk

Ideja je da se što većem broju ljudi približi koncept umetnosti kao takve jer im to otvara novi način gledanja na svet, bolje razumevanje naše (...) civilizacije, i stvara drugačiju viziju budućnosti.

Potpisujem.
Nazalost, kao sto postoji mnogo kvazi-naucnika, postoji i mnogo kvazi-umetnika. Nauka i umetnost se istim stvarima bave. Na vrhunskom nivou, obe oblasti su podjednako rigorozne. Tako ja mislim.
blogovatelj blogovatelj 20:35 12.03.2010

Re: Bas Blejk

Nauka i umetnost se istim stvarima bave


Tako je profesore.
Ali meni nije jasno kako to ogromna vecina ljudi ne shvata.
Znam za pricu da na pojedinim filozofskim fakultetima kada traze profesore filozofije prvo kod intervjuisanih kandidata proveravaju znanje matematike.
marta l marta l 04:51 13.03.2010

Re: Bas Blejk

Na vrhunskom nivou, obe oblasti su podjednako rigorozne.

tacno.
mikele9 mikele9 21:29 16.03.2010

Re: Bas Blejk

Nazalost, kao sto postoji mnogo kvazi-naucnika, postoji i mnogo kvazi-umetnika. Nauka i umetnost se istim stvarima bave. Na vrhunskom nivou, obe oblasti su podjednako rigorozne. Tako ja mislim.

AMIN!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:25 12.03.2010

Voz

Naša civilizacija je kao voz koji juri sve brže i brže. Mašinovođe su naučnici, skretničara nema, a u prepunim vagonima većina putnika je zagledana unatrag.
margos margos 13:17 12.03.2010

Re: Voz

u prepunim vagonima većina putnika je zagledana unatrag.

Neee, svađaju se ko će gde da sedne. I nemaju pojma da voz juri. Makar da gledaju kroz prozor, nešto bi i videli, možda i shvatili...
d j o l e d j o l e 12:44 12.03.2010

Koliko je

da se naučne rasprave vode globalno, umesto da se obavljaju u kafeterijama univerziteta

naučni rad na zapadu vezan za univerzitete, a koliko se realizuje izvan njih. Postoji predubeđenje, ovde na primer, da se naučna delatnost efikasno može sprovoditi malte ne isključivo na univerzitetima ili pod okriljem univerziteta (verovatno zbog toga što se akademska zvanja, neophodna za bavljenje naukom, stiču na univerzitetima).

Možda je to jedna od stvari koje bi mogle da se promene sa stanovišta ne samo popularizacije već i širenja baze naučnog rada, da se naučni rad ne vezuje manje više samo za univerzitete već i za neke druge institucije i drugačije oblike organizacije.
irenaema irenaema 14:00 12.03.2010

Zanima me

Zanima me mišljenje Profesora o ovoj knjizi Bila Brajsona.

Meni, kao laiku, je bila vrlo prijemčiva.
nsarski nsarski 23:27 12.03.2010

Re: Zanima me

irenaema
Zanima me mišljenje Profesora o ovoj knjizi Bila Brajsona.

Meni, kao laiku, je bila vrlo prijemčiva.


irenaema, pogledao sam tu knjigu, i prva stvar koja mi je pala na pamet je Ajnstajnova konstatacija: "Stvari treba predstaviti sto je jednostavnije moguce, ali ne i jednostavnije od toga". Zapravo, to znaci da u preteranom pojednostavljivanju moze da se krije pogresna predstava.
Knjigu koju navodis nisam pazljivo citao, pa ne znam da li se ovo moze odnositi na nju. Ali, ako se tebi svidja - citaj je, i pamti! Read a book, rock your world!
Ja sam, kao klinac, citao mnogo popularnih knjiga iz nauke (zato sam valjda toliko i zastranio). Neke su bile dobre, neke osrednje, neke bas i nisu... Ali, sve su ostavile utisak.
irenaema irenaema 15:51 13.03.2010

Re: Zanima me

nsarski
irenaema
Zanima me mišljenje Profesora o ovoj knjizi Bila Brajsona.

Meni, kao laiku, je bila vrlo prijemčiva.


irenaema, pogledao sam tu knjigu, i prva stvar koja mi je pala na pamet je Ajnstajnova konstatacija: "Stvari treba predstaviti sto je jednostavnije moguce, ali ne i jednostavnije od toga". Zapravo, to znaci da u preteranom pojednostavljivanju moze da se krije pogresna predstava.
Knjigu koju navodis nisam pazljivo citao, pa ne znam da li se ovo moze odnositi na nju. Ali, ako se tebi svidja - citaj je, i pamti! Read a book, rock your world!
Ja sam, kao klinac, citao mnogo popularnih knjiga iz nauke (zato sam valjda toliko i zastranio). Neke su bile dobre, neke osrednje, neke bas i nisu... Ali, sve su ostavile utisak.



Hvala.

Koncentrisala sam se i vidi stvarno :
i komarac je muzika!
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:26 12.03.2010

Problem nauke je bežanje od enchantment-a

Astronomers Re-discover the Power of Enchantment

One recurring theme in the sample of Astronomy magazines that was studied was how to motivate people to get interested in astronomy at all. Berman (1997: 76) notes that a common mistake of those aiming to do so is in the attempts to educate people, while what they actually want is 'to be swept away by dramas of nature, to be thrilled and moved'. That this is indeed the case is evident from another article, titled Teaching Them to Hate Astronomy, where Marsh (1994: 16-17) recollects a conversation with the group of university students who opted for an astronomy course, although they were majoring in other disciplines. The students were extremely disappointed, as their expectations of the course were not met. Instead of learning how to 'locate the pretty stuff in the sky that they see in the magazines', they told Marsh they had lessons on how to calculate orbits, figure out precession and similar mathematical stuff. Questioned directly what they learned, one student answered 'Well, I learned to hate astronomy'. A statement to which the other students promptly agreed. Similar sentiment is evident in the story of Beveridge (1994: 13), a professional astronomer who, after acquiring her M.A. decided not to pursue PhD in astronomy, but quit the profession altogether. She describes how, while she was pursuing her career as a professional astronomer, the observation of the sky that she enjoyed so much gradually turned into taking data, reducing and re-reducing them, writing papers containing unintelligible astronomer-jargon, and attending meetings.

Further evidence that this problem is not to be taken lightly can be found in a new movement within the scientific community in general, and astronomical in particular, which aims to find better ways of getting its message across to the wider audience. Communicating Astronomy with the Public (CAP) is a division of the International Astronomical Union (IAU) founded in 1919 with the mission to promote and safeguard the science of astronomy. In the proceedings of some of the international conferences held so far by CAP, we find a number of interesting papers that propose wider usage of enchantment as a means to communicate more effectively with the public in attempting to promote astronomy. For example, Gandolfi et al (2005: 108-111) talk about three motivating forces behind the successful planetarium experience: science, technology and enchantment. Although aware that this third 'pre-rational' way of connecting with cosmos is often frowned upon in the scientific circles, the authors argue that the useful and healthy side of enchantment can be called upon for promoting astronomy, and that the enchanting appeal of the 'fossils of enchantment', like astrology and new age, can be used for the same purpose. Another speaker at the conference (Hidalgo, 2005: 152-158) also proposes astrology as a 'resource' that can be used to grab the public's attention, as well as everything else that relates to magic or mystery, after which the astronomical facts can be introduced. Few other papers (West, 2005: 140-150; Levin, 2007: 172-176) propose drawing on creation myths and legends about the heavens from different cultures, in order to motivate people to get interested in astronomy.

These few accounts give us enough reason to conclude that some astronomers are re-discovering enchantment as a powerful tool to motivate the public's interest in the night sky, hoping that the interest will then turn towards more serious astronomical studies.
nsarski nsarski 20:57 12.03.2010

Re: Problem nauke je bežanje od enchantment-a

Ja mislim da ovaj tekst koji sledi ispod tvog naslova govori upravo suprotno. Naime, da je vazan deo obrazovanje enchantment. Ljude treba zainteresovati za astronomiju (u ovom slucaju) tako sto im se prikazuju magicne slike i prizori sveta koji se vidi teleskopom. Taj entuzijazam (enchantment) ce ih onda dalje motivisati da uce razne matematicke i fizicke stvari koje su, po prirodi, mnogima dosadne (ako je to rec).

Ima S.J. Gould nekoliko eseja na tu temu - jedan se zove Dinosaur in a haystack (Dinosaurus u plastu sena). On je paleobiolog, bavio se uglavnom puzevima, i kaze da mu je vec previse tih filmova, knjiga, decijih knjizica, ilustracija, itd., dinosaurusa jer je u vreme Triceratopsa zivelo mnogo drugih bica koja se ne pominju. U tom smislu je ovo potenciranje dinosaurusa velika nepravda. Medjutim, kaze on, ako ce dinosaurusi da privuku paznju mladjeg sveta, onda zasto da ne.

Takodje, pande i beli medvedi jesu ugrozene vrste, ali nisu jedine. Rece mi nekoc jedan koji je radio u banci semenki biljnih vrsta - ybg., kako da privucemo paznju publike na nasu stvar (ocuvanje celih biljnih vrsta) kada nase jedinke nemaju ni oci? Nisu one - neke divlje jabuke, zitarice, ili cvece - kao mlade foke kojima sjaje male oci i krvare po snegu dok ih lovci ubijaju pa da se javnost sazali. A isto im se desava, nasim jabukama.

Ljude interesuje drama zivljenja (ili barem meksicka sapunica), pa im treba to i ponuditi da bi im se privukla paznja. Enchantment, indeed.
Krugolina Borup Krugolina Borup 09:03 13.03.2010

Re: Problem nauke je bežanje od enchantment-a

Ja mislim da ovaj tekst koji sledi ispod tvog naslova govori upravo suprotno. Naime, da je vazan deo obrazovanje enchantment.


Samo sam htela da kažem da nauka ne treba da beži od enchantmenta da bi sebe približila "običnom svetu". Tj. naučnici ne treba da beže od toga. A čini mi se da preveliki broj njih beži, i to nepotrebno. Ništa uključivanje enchantmenta ne oduzima od nauke. I nauka, sama po sebi, moze da bude vrlo enchanting.
mikele9 mikele9 14:59 12.03.2010

Radost

Novo saznanje je nova radost.

Možda sam to već negde rekao ali ponoviću. Pre nekoliko godina listajući je, pronašao sam na beloj stranici na početku Gospođe Bovari, davno, imao sam deset godina, napisano mojom dečijom rukom: Mozak treba ofucavati! Toga se držim do dana današnjeg. I još:
Radoznalost Magistra vitae est. I više od toga!
nsarski nsarski 17:18 12.03.2010

Re: Radost

mikele9
Novo saznanje je nova radost.

Možda sam to već negde rekao ali ponoviću. Pre nekoliko godina listajući je, pronašao sam na beloj stranici na početku Gospođe Bovari, davno, imao sam deset godina, napisano mojom dečijom rukom: Mozak treba ofucavati! Toga se držim do dana današnjeg. I još:
Radoznalost Magistra vitae est. I više od toga!


Evo nesto jos bolje (po mom misljenju bolje):

The universe is full of magical things, patiently waiting for our wits to grow sharper. - Eden Philpotts

Zato mozak treba ofucavati! Slazem se do daske.
mikele9 mikele9 21:32 16.03.2010

Re: Radost

The universe is full of magical things, patiently waiting for our wits to grow sharper. - Eden Philpotts
Zato mozak treba ofucavati! Slazem se do daske.

AMIN (again)
dexter92 dexter92 17:43 12.03.2010

Jedno pitanje

Nedavno sam gledao dokumentarac "What do bleep do we know".
Izmedju ostalog u filmu se pojavljuju profesori sa eminentnih americkih univerziteta (fizicari, biolozi, psihijatri) , a film se generalno bavi da kazem realnoscu i nasom percepcijom realnosti.
Nit koja se provlaci kroz film, a ja sam je doziveo i kao poruku filma je da ce nas svet, nasa (subjektivna) realnost zavisiti od naseg stava , nasih postupaka, naseg unutrasnjeg stanja.
Kao potpora jedne takve teze se uzima kvantna mehanika gde kao sto znamo jedan eksperiment sa istim pocetnim uslovima moze da daje razlicite rezultate.Fizicari obicno kazu da rezultat eksperimenta zavisi od posmatraca.
E ja sad tu imam jednu nedoumicu.
Ako uzmemo eksperiment poput Sredingerove macke i pretpostavimo da taj eksperiment istovremeno prati 100 ljudi(sa razlicitim 'unutrasnjim stanjima').Sasvim je izvesno da ce na kraju eksperimenta svih 100 ljudi da potvrdi jedinstveni rezultat eksperimenta (da je macka mrtva ili ziva).
Da li je onda gorepomenuta teza da nasa realnost zavisi od nasih unutrasnjih stavova utemeljena ili kvantna mehanika cesto naprosto samo daje neke random rezultate nezavisno od nas?
p.s.
Ili ovakvo pitanje nema mnogo smisla jer sudbina jedne macke nije povezana sa tih 100 ljudi

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana