Društvo| Politika

Vlast po meri građana

UKinSerbia RSS / 16.03.2010. u 15:13

Nedavno sam boravila, najpre u Bujanovcu i Vranju, a zatim u Novom Sadu. Zajednička tema, koja se nametnula tokom ovih poseta bila je stanje u opštinskim upravama i pitanje decentralizacije vlasti u Srbiji. Iako sam veliki deo svog profesionalnog života provela baveći se pitanjima unapređenja rada lokalnih samouprava, moram priznati da mi je ponekad vrlo teško da jasno sagledam koliko daleko je Srbija odmakla u procesu decentralizacije tj. koliko je nadležnosti preneto sa republičkih na opštinske vlasti tokom protekle decenije.

Ako pomake u procesu decentralizacije merimo prema tome koliko je javne imovine vraćeno u posed opština ili koliki procenat poreza koji plaćaju građani, koji žive u opštinama, ostaje na raspolaganju njihovim opštinskim vlastima, stiče se zaključak da nismo daleko odmakli u tom procesu.

Iako su sve republičke vlade, od 2000. godine na ovamo podržavale proces decentralizacije vlasti, činjenica je da je neophodno postići dodatne pomake u pravcu postizanja evropske ideje subsidijarnosti, što jednostavnim jezikom rečeno znači da je sve odluke koje se odnose na život ljudi potrebno donositi na što nižem nivou vlasti, tj. bliže ljudima na koje se te odluke odnose. Nemam iluziju da je to, u potpunosti ostvareno, bilo gde u svetu, ali je svakako pravac u kome treba ići.

Iako politički zahtevi EU prema Srbiji navode da je potrebno postići napredak u efikasnosti javne administracije i reformi lokalnih samouprava, mislim da bi bilo bolje da nam Evropa propiše jasne i merljive standarde i promene, koje moramo postići u pogledu vršenja vlasti na svim nivoima. U protivnom se pravi prostor za potpunu relativizaciju i slobodnu interepretaciju neophodnih promena i ostvarenih postignuća, u kojoj je nama, "običnim" građanima teško da shvatimo šta je prava mera stvari i koje promene treba da zahtevamo ili očekujemo.

U tom kontekstu, možda i ne treba da nas iznenađuje podatak, iz poslednjeg CESID-ovog istraživanja, da pored toga što misle da ne razumeju proces, svega 20 odsto građana Srbije podržava decentralizaciju, a koja po prirodi stvari, treba najviše da bude u interesu njih samih.

Jasna Hajder
Političko odeljenje



Komentari (20)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Goran Vučković Goran Vučković 15:29 16.03.2010

Mi i mi

Iako politički zahtevi EU prema Srbiji navode da je potrebno postići napredak u efikasnosti javne administracije i reformi lokalnih samouprava, mislim da bi bilo bolje da nam Evropa propiše jasne i merljive standarde i promene, koje moramo postići u pogledu vršenja vlasti na svim nivoima.

Jasna,

ja se izvinjavam ako ne razumem tačno na koje "nas" se ovaj Vaš komentar odnosi (pošto ste Vi predstavnik ambasade države članice EU) - ali zar Vam se ne čini da EU teško može da traži od zemalja koje su van Unije, a u procesu pridruživanja, više nego od onih koje su već u Uniji? Kakve su obaveze članica Unije, u tom smislu?

Takođe, da li biste mogli da date neki primer ingerencija lokalnih vlasti u Velikoj Britaniji koje bi mogle biti uzor za građane Srbije - tj. na šta se građani Srbije mogu ugledati, gradeći svoje institucije, uzimajući za primer organizaciju lokalne samouprave u Ujedinjenom Kraljevstvu?
Doctor Wu Doctor Wu 20:15 16.03.2010

Re: Mi i mi

Takođe, da li biste mogli da date neki primer ingerencija lokalnih vlasti u Velikoj Britaniji koje bi mogle biti uzor za građane Srbije - tj. na šta se građani Srbije mogu ugledati, gradeći svoje institucije, uzimajući za primer organizaciju lokalne samouprave u Ujedinjenom Kraljevstvu?

Evo ja da predlozim: da svim predsednicima opstina koji izgube vecinu u skupstini isplacujemo po 300K evra na ime pretrpljenog bola. I da svakome ko je ikad ucestvovao u opstinskoj vlasti uplacujemo za last salary pension scheme (sema po kome je penzija jednaka poslednjoj isplacenoj plati).

To su tako jedne lepe i, sto je jos vaznije, demokratske tekovine...
Nune Popović Nune Popović 16:59 16.03.2010

Afirmacija decentralizacije

Decentralizacija je u Srbiji drugo ime za separatizam i destabilizaciju. Na takvom tumačenju samog pojma i odnosu prema ideji decentralizacije Srbije, dugo je rađeno kroz nastupe većine političara i nacionalističkih intelektualaca, kao i kroz medijske manipulacije i zlonamerna tumačenja zagovornika decentralizacije. Ipak, čini mi se da za bavljenje decentralizacijom Srbije, pre svega, ne postoji dovoljan kapacitet državnih struktura, budući da su politički i društveni prioriteti neke sasvim druge teme.

Uprkos tome, možemo primetiti sve učestalije zahteve građana i lokalnih samouprava o potrebi za decentralizacijom Srbije.

A kada se barata konkretnim podacima istraživanja javnog mnenja, kao što ste ih naveli, onda se takođe zna šta i kako je potrebno činiti da bi se taj procenat povećao, odnosno da bi se povećala svest građana o njihovoj koristi od decentralizacije. Bez toga decentralizacija neće postati prioritet, niti će u njoj iko videti priliku za rešenje mnogih problema i razvoj društva.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 17:13 16.03.2010

decentralizacija

Kad pomenete decentralizaciju, u Srbij odmah postajete izdajnik. To pokazuje nizak stepen politicke obrazovanosti, ne obicnog sveta vec pre svega politicara, koji ne razumeju ideju decentralizacije, odnosno fragmenitranja nosioca vlasti sirom teritorije jedne zemlje.
Ono sto je nepodnosljivo, jeste cinjenica da cak i tamo gde je vlast predala drugim autoritetima vlast na upravljanje, tipa lokalne samouprave mi i u to segmentu imamo klasincne primere mini despotija ged se opet sve zavrsava na isti nacin na i na marko planu. Primera radi, dok u Svedskoj ili Nemackoj lokalne zajednice (neka iz zovemo istim imenom - opstine) broje oko izmedju 1000 - 2000 ljudi, nase opstine su reda velicine izmedju 2.000 i 20.000 hiljada. Dakle, dogod se ta koncetracija moci ne promeni, mi necemo se mrdnuti ni korak napred.
dali76 dali76 18:56 16.03.2010

Re: decentralizacija

Uzeti mandarinu iz sutropske klime I zasaditi je u Srbiji nije bas pametna ideja.
Stavljati primjere Svedske u kontekstu decentralizacije Srbije, jos manje je mudro.
Bojim se uz sve probleme ,koje je naveo gosn popovic, postoji jos mnogo veci.
Zna se da je korupcija I nepotizam proporcionalna siromastvu neke regije.
Bojim se da bi recimo decentralizacija juga Srbije samo raspalil korupciju na lokalnom nivou.
U tome se slazem sa Stosicem oko lokalnih despotizama.
Ekonomski razvoj je preduslov svedskog modela decentralizacije. Sa druge strane, decentralizacija je isto tako neophodna za razvoj. Prilicno zacaran krug koji trazi veliku volju, strucnost , I odgovornost ljudi na vlasti.
Ali, teme kao dugorocan razvoj nisu politicki popularne teme. Jos jedan problem? Vlast bi morala biti san snova da ovo rijesi, ali bar da pocne da rijesava.
rastinjak rastinjak 20:23 16.03.2010

Re: decentralizacija

nase opstine su reda velicine izmedju 2.000 i 20.000 hiljada. Dakle, dogod se ta koncetracija moci ne promeni, mi necemo se mrdnuti ni korak napred.

U Srbiji ne postoje opštine sa 2000 stanovnika, čini mi se da je najmanja negde oko 11000 stanovnika. Srbija inače ima najmanji broj opština-lokalnih samouprava, od svih država u Evropi, samim tim su te lokalne samouprave veoma mnogoljudne i teritorijalno prevelike za efikasno upravljanje. SKGO ( Stalna konferencija gradova i opština ) ima zanimljivu analizu o problemu malih lokalnih samouprava, odnosno pokušaj davanja odgovora u kojoj meri izvršiti decentralizaciju lokalne vlasti. Kod nas se još uvek nije povela ozbiljna rasprava po ovom pitanju, po meni jednom od temeljnih osnova budućeg socio-ekonomskog razvoja Srbije. Sve zemlje u okruženju su izvršile obimnu reformu sistema lokalnih samouprava, neke su sada već u drugoj fazi, kada otklanjaju greške prve faze. Plašim se da ćemo proći kao sa privatizacijom, kada su se mogli euforične izjave kako je dobro što kasnimo sa privatizacijom, jer ćemo moći da učimo na greškama država koje su u taj proces ušle pre nas. Šta je realno stanje, vidimo svi.. najgora privatizacija koja još uvek nije završena.
Decentralizacija - što pre !
banem92 banem92 02:20 17.03.2010

20/80

Ovde važi Marfijev zakon 20/80.

Beograđani nisu zainteresovani za decentralizaciju. Nisu ni oni koji ne shvataju čemu to služi - jel' se to maže na lebac. Trećina Srbije živi u Beogradu. U centralnoj i južnoj Srbiji zaviruju šta čini Vojvodina, pa da vidimo valja li to... Hajde i mi to da tražimo!

Decentralizacija mora da bude istovremeno dešavanje sa denacionalizacijom. To se neće desiti sve dok nas ne pritisnu toliko da ne može dalje. Imovina se mora vratiti onima kojima pripada! Beograd to ne želi. Zato svake godine jedan omanji grad se preseli u Beograd. Govorim o 50.000 stanovnika koji se presele svake godine u Beograd.
sneya sneya 14:17 17.03.2010

Regionalizacija

U Srbiji nema decentralizacije dok se počne da funkcioniše institucija regiona, a tek potom opštine kao njegovog dela!!!
banat.hardkor banat.hardkor 16:12 17.03.2010

Где почети?

До које мере је отишла децентрализација? Па, рецимо да Градска управа Зрењанина мора да пита Владу Србије да ли је ОК да асфалтира деоницу пута у граду -- и да тражи новац. Град пара нема јер је трансферима Новом Саду (38%) и Београду (30%) град остао без пребијене паре, будући да са оних 32% мора да финансира јавна предузећа, управу и услуге и кознаштасвејошне. А, хвала богу, у Гр. управи има само 120 радника вишка.

Као много већи проблем од централизације видим корупцију, крађу и расипање на локалном нивоу. Партијска држава је јако, јако скупа и много је гладних уста. Нико не може да гарантује да би децентрализација решила ове проблеме.

Што се тиче надлежности локалних самоуправа, на западу је нормално да сваки град/општина/дистрикт има своју полицију (чијег шефа поставља градска скупштина -- а не МУП!), своју ватрогасну службу, своје аутономне школске управе, право да доноси своје законе који важе на датој територији (by-laws), да независно организује изборе и контролише исте (као и да сам одлучи који изборни систем жели да користи), има потпуну дискрецију над СВИМ приходима (нема трансфера!) осим над ПДВ-ом, итд итд итд. Много је ту надлежности које је код нас узурпирала централна власт...

И још једна ствар... Организација локалних самоуправа потпуно је другачија од наше, што подиже ефикасност и смањује трошкове.
Goran Vučković Goran Vučković 17:06 17.03.2010

Re: Где почети?

на западу

Može konkretne zemlje za ove pojedine funkcije?
banat.hardkor banat.hardkor 17:51 17.03.2010

Re: Где почети?

Goran Vučković
на западу

Može konkretne zemlje za ove pojedine funkcije?


Наравно. На пример, градови у Онтарију/Канади имају горе наведене ингеренције. Од Торонта па до паланке од 2000 људи (с тим да потоњи вероватно имају провинцијску полицију и добровољне ватрогасце због трошкова, односно јако мале пореске базе). Ово је за Онтарио. Вероватно је исто и у другим деловима државе.

Пар речи о организацији, пошто нисам пример навео прошли пут. Живео сам у граду од око 300.000 становника. Градску скупштину чини 10 (!) одборника и градоначелник. Остатак управе је професионалан, односно, то им је посао и они ту проводе цео радни век (углавном) без обзира на мењање извршне власти. Најбоље решење им је то што је у Онтарију странкама забрањено да учествују на лок. изборима, а важи већински једнокружни.

Торонто који у ужем градском језгру има 2.5 милиона становника има, чини ми се, 42 одборника.

Goran Vučković Goran Vučković 20:53 17.03.2010

Re: Где почети?

Наравно.

Hvala puno. Mislim da je ovo (konkretna mesta/države) mnogo bolji osnov za diskusiju nego "na Zapadu".

Ja nisam državljanin ovde u UK (a ni državljanin neke od EU zemalja) tako da, koliko znam, nemam pravo glasa, čak ni na lokalnim izborima - ali čitajući povremeno vesti u novinama (ili, češće, članke na google news) došao sam do informacije da je New Labour ovde dosta ograničio faktičku vlast u opštinama, posebno uvođenjem quango (quasi-NGO) tela, pod kontrolom centralne vlasti - i prenosom određenih ovlašćenja na njih.

Pročitao sam da je nivo zainteresovanosti građana za glasanje na lokalnim izborima toliko pao da su bile u planu lutrije za one koji izađu na glasanje na lokalnim izborima - pa su autori iz pro-konzervativnih listova poput Telegrafa komentarisali da bi interesovanje bilo mnogo veće ako bi se opštinama dalo više vlasti.

Zato sam i pitao gospođu Hajder da nam da neke primere organizacije lokalne vlasti u UK koji bi bili za uzor građanima Srbije - jer nisam siguran da li je samostalnost lokalne samouprave veća u Srbiji ili UK. Plus ovaj čudni komentar o nedostatku preskriptivnosti strukture unutrašnje organizacije države u procesu pridruživanja EU, koji nekako ne mogu da asociram na nekoga ko profesionalno bavi politikom ili političkom analizom.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 03:02 19.03.2010

Re: Где почети?

Ja nisam državljanin ovde u UK (a ni državljanin neke od EU zemalja) tako da, koliko znam, nemam pravo glasa, čak ni na lokalnim izborima - ali čitajući povremeno vesti u novinama (ili, češće, članke na google news) došao sam do informacije da je New Labour ovde dosta ograničio faktičku vlast u opštinama, posebno uvođenjem quango (quasi-NGO) tela, pod kontrolom centralne vlasti - i prenosom određenih ovlašćenja na njih.

proveri ti to, posto sam ja proslog juna glasao u Irskoj na lokalnim izborima - dovoljno je da budes vise od godinu dana u Irskoj sa urednom dokumentacijom i mozes da glasas. Aznam da i u Austriji stranci imaju isto pravo.
Goran Vučković Goran Vučković 09:46 19.03.2010

Re: Где почети?

proveri ti to, posto sam ja proslog juna glasao u Irskoj na lokalnim izborima - dovoljno je da budes vise od godinu dana u Irskoj sa urednom dokumentacijom i mozes da glasas. Aznam da i u Austriji stranci imaju isto pravo.

U Danskoj smo imali pravo ali u UK ne, koliko sam shvatio iz obrazaca za upis u glasački spisak, koje ti pošalju kad god se doseliš u novi stan.
UKinSerbia UKinSerbia 11:55 18.03.2010

Nivo očekivanja

Jasna,

ja se izvinjavam ako ne razumem tačno na koje "nas" se ovaj Vaš komentar odnosi (pošto ste Vi predstavnik ambasade države članice EU) - ali zar Vam se ne čini da EU teško može da traži od zemalja koje su van Unije, a u procesu pridruživanja, više nego od onih koje su već u Uniji? Kakve su obaveze članica Unije, u tom smislu?


želim da kažem da se “nas” odnosi na Srbiju. Naime, iako sam ja zaposlena u Ambasadi Velike Britanije, ja sam takođe državljanka Republike Srbije i ono što sam napisala u blogu je mešavina onog što mislim na temu decentralizacije, kako sa moje privatne, tako i sa poslovne pozicije.

Što se tiče zahteva, koje smatram da EU treba da nam postavi, slažem se sa vama da neke od tih zahteva ne ispanjavaju ni pojedine zemlje članice, ali smatram da bi bilo dobro za samu Srbiju, nevezano za proces pridruživanja, da sledi primer najefikasnijih državnih uprava koje postoje u Evropi. Naravno da bi bilo najbolje da se svest o potrebi efikasnije javne administracije ne nameće spolja (bilo od strane EU, MMF-a ili nekog trećeg), ali moj komentar o potrebi jasnijih i merljivijih standarda i promena koje je potrebno postići u toj oblasti, je bio u cilju sprečavanja relativizacije i slobodne interpretacije o unapređenoj efikasnosti bilo koje institucije. Ne jednom, bila sam na skupovima gde bi jedna grupa učesnika tvrdila da nije postignut nikakav napredak u određenoj reformi, dok bi u isto vreme drugi učesnici tvrdili da je napredak velik. Ja govorim o objektivnim pokazateljima, koji će moći da nam daju realnu sliku o tome dokle su odmakle reforme i koliko je određena institcija efikasna.

Poznato vam je verovatno da je Norveška, koja nije članica EU usvojila veliki deo EU praksi i zakonodavstva. Što se tiče vašeg pitanja u vezi primera iz Ujedinjenog Kraljevstva, osnovna razlika je u tome što je kod njih princip efikasnosti koji je bio prisutan samo u poslovnom sektoru, počeo da se primenjuje i u javnom, tj. sektoru vlasti. To podrazumeva da su, kao što za svako preduzeće postoji set pokazatelja (ekonomsti to zovu racio analiza) koji nedvosmisleno pokazuju koliko dato preduzeće efikasno posluje, razvijeni i adekvatni pokazatelji za određivanje rada svake opštine u Velikoj Britaniji. Ti podaci su predmet rada revizorskih inspekcija i ono što je još važnije dostupni javnosti.

Decentralizacija je u Srbiji drugo ime za separatizam i destabilizaciju.


Slična gledišta su bila prisutna i u pogledu jačanja pojedinih regiona u Velikoj Britaniji. Jedan od primera jeVels. Nivo rezervisanosti prema uspostavljanju i jačanju subnacionalnih institucija vlasti se odslikava u činjenici da je svega 26% glasača iz Velsa aktivno podržalo uspostavljavljanje velške skupštine (izašlo je nešto iznad 50% glasača, a za ovu inicijativu je glasalo malo više od 50%). Ali, ovaj nivo vlasti u Velikoj Britaniji se pokazuje uspešnim i dobija sve značajniju ulogu.

A kada se barata konkretnim podacima istraživanja javnog mnenja, kao što ste ih naveli, onda se takođe zna šta i kako je potrebno činiti da bi se taj procenat povećao, odnosno da bi se povećala svest građana o njihovoj koristi od decentralizacije. Bez toga decentralizacija neće postati prioritet, niti će u njoj iko videti priliku za rešenje mnogih problema i razvoj društva.


to jeste prioritet, ali, pre svega, je potrebno da promenimo tj.podignemo nivo očekivanja od vlasti. U tom kontekstu, vidim i ovaj komentar

Ono sto je nepodnosljivo, jeste cinjenica da cak i tamo gde je vlast predala drugim autoritetima vlast na upravljanje, tipa lokalne samouprave mi i u to segmentu imamo klasincne primere mini despotija ged se opet sve zavrsava na isti nacin na i na marko planu.


Bez jasnog sistema za praćenje efikasnosti vlasti, podržanog osnaženom građanskom svešću da ima pravo da tu vlast (bilo kog nivoa) poziva na odgovornost i korektivnih mehanizama da se greške isprave, mi kao građani, nećemo imati punu korist i od najmaksimalnije decentralizacije.

Decentralizacija mora da bude istovremeno dešavanje sa denacionalizacijom. To se neće desiti sve dok nas ne pritisnu toliko da ne može dalje. Imovina se mora vratiti onima kojima pripada! Beograd to ne želi. Zato svake godine jedan omanji grad se preseli u Beograd. Govorim o 50.000 stanovnika koji se presele svake godine u Beograd.


Svrha regionalne politike EU upravo jeste da spreči ovakve tendencije i uravnoteži stepen razvijenosti između razvijenih i nerazvijenih regija.

JH
Nune Popović Nune Popović 13:15 18.03.2010

Re: Nivo očekivanja

to jeste prioritet, ali, pre svega, je potrebno da promenimo tj.podignemo nivo očekivanja od vlasti. U tom kontekstu, vidim i ovaj komentar


Nisam siguran da smo se razumeli, čiji je prioritet decentralizacija?

Rezultati istraživanja koja ste naveli o niskoj svesti građana o značaju decentralizacije, po meni, govore ujedno i da decentralizacija nije prioritet vlasti.
banat.hardkor banat.hardkor 13:23 18.03.2010

Re: Nivo očekivanja

Наравно да није приоритет када је децентрализација = губитак полуга моћи за спровођење микроменаџмента над животима 8 милиона људи.

Нови Сад је још гори. Да не буде да централисти седе само у БГ-у.
Nune Popović Nune Popović 13:37 18.03.2010

Re: Nivo očekivanja

Svestan sam da je decentralizacija prilično dugoročan i složen posao, ali takođe znam da vlast, po definiciji, nije sklona da radi ono što se od nje ne očekuje, a posebno ako je, kao u slučaju decentralizacije, taj posao unapred javno anatemisan kao nešto što može da služi izmišljenim pričama o separatizmu i destabilizaciji Srbije.

Ipak, postoje mehanizmi kako se decentralizacija može predstaviti kao odlično rešenje za mnoge probleme u lokalnim samoupravama i da motiviše izuzetno apatično i razočarano stanovništvo u unutrašnjosti.
banat.hardkor banat.hardkor 20:18 18.03.2010

Re: Nivo očekivanja

Потпуно се слажем. Мада, мислим да се сепаратизам потеже као бабарога када се говори о децентрализацији искључиво зато што "елити" и спонзорима савршено одговара тренутно уређење. Ја сам одавно напустио то мишљење (да је децентрализација лоша због опасности од оцепљења) јер ово постаје неиздрживо лоше и горе је од самог -- стварног! -- сепаратизма.

Мала дигресија...

Прво треба разбуцати "партитотиранију" [(c) Гоати], онда променити изборни систем и за крај забранити странкама учешће на општинским/градским изборима (локална политика традиционално је паралисана сукобима који се преносе са виших нивоа).

Друга фаза почиње са спровођењем низа закона који постоје да би спречили или макар смањили степен корупције. Прописно и кажњавати, да не буде да се све своди на одузимање куће неком другом Легији, док 99.99% осталих крупних криминалаца слободно шета.

Тек трећи корак подразумева остваривање неке реалне децентрализације у виду давања веће аутономије градовима (укључујући и 24 града који су тај статус добили 01.01.2008.)

И да... Законом забранити Млађану Динкићу обављање јавне функције.
Goran Vučković Goran Vučković 11:06 19.03.2010

Re: Nivo očekivanja

Što se tiče zahteva, koje smatram da EU treba da nam postavi, slažem se sa vama da neke od tih zahteva ne ispanjavaju ni pojedine zemlje članice, ali smatram da bi bilo dobro za samu Srbiju, nevezano za proces pridruživanja, da sledi primer najefikasnijih državnih uprava koje postoje u Evropi. Naravno da bi bilo najbolje da se svest o potrebi efikasnije javne administracije ne nameće spolja (bilo od strane EU, MMF-a ili nekog trećeg), ali moj komentar o potrebi jasnijih i merljivijih standarda i promena koje je potrebno postići u toj oblasti, je bio u cilju sprečavanja relativizacije i slobodne interpretacije o unapređenoj efikasnosti bilo koje institucije. Ne jednom, bila sam na skupovima gde bi jedna grupa učesnika tvrdila da nije postignut nikakav napredak u određenoj reformi, dok bi u isto vreme drugi učesnici tvrdili da je napredak velik. Ja govorim o objektivnim pokazateljima, koji će moći da nam daju realnu sliku o tome dokle su odmakle reforme i koliko je određena institcija efikasna.

Poznato vam je verovatno da je Norveška, koja nije članica EU usvojila veliki deo EU praksi i zakonodavstva. Što se tiče vašeg pitanja u vezi primera iz Ujedinjenog Kraljevstva, osnovna razlika je u tome što je kod njih princip efikasnosti koji je bio prisutan samo u poslovnom sektoru, počeo da se primenjuje i u javnom, tj. sektoru vlasti. To podrazumeva da su, kao što za svako preduzeće postoji set pokazatelja (ekonomsti to zovu racio analiza) koji nedvosmisleno pokazuju koliko dato preduzeće efikasno posluje, razvijeni i adekvatni pokazatelji za određivanje rada svake opštine u Velikoj Britaniji. Ti podaci su predmet rada revizorskih inspekcija i ono što je još važnije dostupni javnosti.

Što bi rekla jedna blogerka ovde, "demokratija je najkonfliktnije od svih društava". Time što EU, ili UN, ili bilo ko, propiše nekakve pokazatelje kvaliteta decentralizacije - neće automatski doći do toga da nestane to "ja kažem crno je, a ti kažeš belo je" stanje. To stanje je posledica različitih interesa (kao i uvek i svuda) i slobode govora (to je ono "za šta smo se borili", zar ne? ). I moram da priznam da se stresem kad čujem termin "nametanje svesti".

Ono što je meni zasmetalo u vašoj rečenici:
mislim da bi bilo bolje da nam Evropa propiše jasne i merljive standarde i promene, koje moramo postići u pogledu vršenja vlasti na svim nivoima.

je da ste izrazili želju da EU proširuje svoju listu zahteva za pristup i produžuje proces pristupa Srbije, kako bi se ostvarile vaše želje u vezi decentralizacije. Po meni je to nerazumevanje kako EU tako i suštine pristupa EU. Mislim da je suština pristupa Srbije EU naš ekonomski interes udruživanja u zajednicu država (zajedničko tržište, sloboda kretanja ljudi i kapitala itd), kroz proces harmonizacije - kome je cilj pre svega da se postigne taj nužni nivo uniformnosti u tretmanu ljudi, kapitala itd - koji zajednicu čini mogućom u tom obliku. A ne "uplifting civilizacije", kao što, čini mi se, neki pro-EU ljudi u Srbiji misle. EU je i Norveška i Nemačka, kao i Bugarska i Grčka.

Sve u svemu, kao neko ko je zagovornik pristupa Srbije EU, molio bih Vas da razmislite o ovome gore i pomognete meni i drugima koji Srbiju žele da vide u EU - tako što ne predstavljate EU kao strano telo koje rešava naše probleme umesto nas i soli nam pamet.

A kao stanovnik UK (a nadam se i budući državljanin, kada se za to ispune zakonski uslovi), molio bih Vas da kada predstavljate UK u Srbiji, pišući blogove u ime Ambasade UK, imate u vidu da Vas čitaoci smatraju nekim ko zastupa interese UK u Srbiji. Postoje, sasvim sigurno, hiljade stvari koje građani Srbije mogu naučiti iz unutrašnje organizacije UK i EU - svakako mnogo štošta i o organizaciji lokalne samouprave. Ali ovaj odnos prema EU koji ste, pišući kao zaposleni političkog odeljenja diplomatskog predstavništva UK u Srbiji pokazali - mislim da nije na toj listi. Ja još nisam sreo nikoga ovde u UK, od običnih ljudi, ne političara, koji tako razmišlja o EU, iskreno govoreći. I mislim da je to sa veoma dobrim razlogom.

Na kraju, ono što je takođe zanimljivo u gornjoj rečenici je njena paradoksalnost - vi predlažete da se ojača super-centralizacija, da bi ona "oktroisala" decentralizaciju

EDIT: Izvinjavam se, Norveška nije EU - recimo Švedska umesto nje - hteo sam da kažem "skandinavci sa svojim društvenim uređenjem i vrednostima".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana