Svetlo Moskopolje

Dejan Stanković RSS / 24.11.2007. u 23:38

180px-Moscopole_coa.1514.jpgU jugoistočnoj Albaniji, na visoravani sa zapadne strane Korčanske kotline, na mestu gde se nekada uzdizalo Svetlo Moskopolje, sada više niko nije stalno nastanjen. Od Slavnog Moskopolja ostale su samo ruševine, u korov zaraslo i mnogo puta oskrnavljeno groblje i pet crkava, oronulih i sklonih padu, a na njihovim zidovima izgrebane i oljuštene freske s likovim svetitelja ljudskom rukom iskopanih očiju i unakaženih lica. Samo onaj ko ume da čita arheološke tragove može da nasluti minuli sjaj Moskopolja. U blizini ruševina leži  ovčarsko albansko seoce i hotel - vazdušna banja. Okolo su planinski vrhovi, crnogoričina šuma, proplanci, leti zeleni, zimi zavejani i neprohodni.

Putniku se, međutim, ne nameće pitanje zašto na tom mestu nema stalne ljudske naseobine, jer odgovor je jasan. Zašto bi iko zidao kamenu varoš na preko 1200 m nadmorske visine, u pasivnom kraju bez obradivog zemljišta, daleko od magistralnih puteva, do koga se i iz okolnih nizina mukotrpno stiže uz nagnute, uske i krivudave puteve usečene u padinu? Pitanje koje se samo postavlja bilo bi drugo: Kako to da je baš na tom mestu ne tako davno, pre svega dve-tri stotine godina uzdizalo i cvetalo Svetlo Moskopolje, srebrobogata cincarska varoš, jedno od najznačajnijih urbanih centara toga doba na Balkanu. Posebno pitanje je gde su se varoš i njeni varošani denuli? Kuda su otišli? Koja ih je sudbina zadesila?

Kao i za sve ostalo i ova misterija ima svoje logično objašnjenje. Moskopolje je nastalo tamo gde je nastalo jer je taj grad pre svega bio zbeg, sklonište i riznica. A gradu s tim osobenostima odgovara nedostupno mesto koje pruža bezbednost, jer je sigurnost ono što je njegovim žiteljima bila najpreča.

O Cincarima

Cincari govore romanskim jezikom, bliskom rumunskom ali i dovoljno različitom da bi Rumunima bio nerazumljiv a lingvistima poseban. O poreklu Cincara spore se istoričari. Za Cincare, takođe zvane Vlasi i Aromuni, neki istoričari tvrde da su u srednjem veku došli iz Rumunije, drugi da su to potomci rimskih legionara koji su tu nekim slučajem ostali i naselili se. Većina ipak veruje se je reč o potomcima prastanovnika Balkana, koji su tokom rimskog carstva romanizovani da bi potom odoleli asimilaciji u okruženje nekim čudom očuvavši svoj jezik i kulturu. Kao i Vlasi u Srbiji, Cincari u Makedoniji, Epiru u Tesaliji žive u izolovanim ostrvima na mapi, u višim, planinskim predelima. Najveća od tih mrlja na mapi je na planini Pindu u Grčkoj, ali ima ih i u zapadnoj Makedoniji, u južnoj Albaniji čak i u Pirinu u Bugarskoj. Danas je makedonska varoš Kruševo možda najveće etnički većinsko cincarsko mesto, ali nekada su to bili Gromos i posebno Moskopolje, koje je u doba svoja kratkotrajnog vrhunca, negde u 18. veku, bilo jedno od najbogatijih i najmnogoljudnijih varoši na Balkanu.

ThessalyEpirus_01.1515.jpgCincari su narod brđana. U početku su bili gotovo isključivo polunomadski stočari koji je odlikovao veoma osobit način života. Još u davna vremena na moskopoljckim visovima su letovali cincarski čobani svojim stadima. Ovde bi počeli da pristižu odmah iza Đurđevdana a već oko svetog Dimitrija, svake godine, vodili su blago da zimuje u nizinama; u Epiru, Tesaliji i Musaniji. Godišnje bi prevaljivali i po nekoliko stotina kilometara i taj polunomadski način života koji više leži lastama nego ljudima, i vičnost putovanju činio ih je posebnima i sposobnima za velike istorijske uloge. Cincari su živeli u plemenima, a poneka, bogatija plemena posedovala su i po nekoliko desetina hiljada ovaca. Proizvodili su ogromne količine nadaleko čuvenog sira, a kako je taj sir trebalo prodati a u njihove krajeve je retko ko zalazio. Oni preduzimljiviji među njima - a takvih nije bilo malo – uzeli su stvar u svoje ruke - počeli su da se bave trgovinom. Počeli su da razvoze svoje proizvode i da ih prodaju nadaleko. Za trgovina u cincarskom maniru, poznatiju kao kiridžiluk ili torbarenje, prilagođenu epohi i geografiji poluostrva bili su potrebni umešnost i hrabrost ali i prevozna sredstva prilagođena terenu. Zato su cincarski trgovci držali karavane brdskih konja. Karavani su s vremenom odlazili sve dalje i dalje, odnosili jedno, donosili drugo, špartali tamo-amo po brdovitom Balkanu neprestano kupujući i prodajući. Cincari su poput Dubrovčana pre njih, bili nešto kao uvoz-izvoz prevoznička kompanija. Kupovali su po gradovima od Bitolja, do Drača, Soluna i Skadra. Nakupovali bi svakojake robe, u zavisnosti od ponude i potražnje, pa bi je natovarenu na konjčad nosili da je prodaju daleko, tamo gde takve robe nije bilo i gde se mogla dobro prodati.

Kupovali su naveliko, prodavali na veliko i na sitno - kod kiridžija je narod mogao da kupi i sira i žita, i soli i zejtina i tkanina i soljene ribe i suvog mesa i mirođija i tkanina i sapuna. Godinama su karavani iz Moskopolja krstarili brdovitim Balkanom razvijajući razgranatu i prostranu mrežu poslovnih veza. Kada bi se karavani vratili sa putovanja, srebro stečeno trgovinom slivalo se u bezbednost varoši vratili u grad. A srebra je bilo puno, i sve više i više, jer su kao brđani, ljudi koji znaju da su godine berićeta retke i da teško zarađene novce treba čuvati za crne dane koji će neminovno doći, Moskopoljci bili poznati po štedljivosti.

Uspon i vrhunac

Negde pred kraj 17. veka Moskopolje je počelo značajno da raste. Grad nikao na mestu gde su nekada stajale čobanske bačije, svojim mirom i bogatstvom privlačio je mnoge. Tu su se doselile mnogobrojne izbeglice iz drugih naselja s vetrometine. Pedesetih i šezdesetih godina osamnaestog veka u Moskopolju je bilo oko 12.000 ognjišta i 50.000 do 80.000 duša. U Moskopolje se doselio vladika korčanski, tu je otvorena gpčka škola. Osnovana je štamparija u kojoj su štampane knjige na grčkom i cincarskom. Tu je izdata i prva gramatika cincarskog jezika i četvorojezični cincarsko-grčko-albansko-makedonski rečnik za trgovce kojega je sastavio određeni pop Danail. Moskopolje je od seoceta pečalbara, kirajdžija i čobana ostalo stožer verskog i kulturnog života Cincara. Ako se izuzmu Stambol i Solun, u to doba na Balkanu je bilo malo tako velikih i naprednih varoši. Ne znamo kako je izgledalo, jer opisa je sačuvano malo a gravura još manje ali znamo da je bilo opasano baštama, gradinama i niskim zidovima. Grad je imao popločane ulice, vodovod od glinenih cevi dovodio je vodu od planinskih izvora česmi na raskršćima i šadrvana u avlijama velikih kuća građenih od rezanog kamena. U dućanima i magazama, poslovali su trgovce i zanatlije svih zanata. Postojala je i stočna pijaca. Grad je uživao priličnu administrativnu autonomiju, čak je i sopstvenu policiju imao. Opštinom je upravljao odbor predstavnika najmoćnijih esnafa, trgovačkih i zanatlijskih. Predanje veli da se gradom upravljalo veoma mudro, da je napredak bio tako brz i bogatstvo tako veliko da su za kratke i sjajne istorije Moskopolja u gradu podignute 72 pravoslavne bogomolje. Ako je to istina, a velika je verovatnoća de jeste, jasno je zašto je Moskopolje urezano u kolektivno sećanje kao „svetlo“ i „slavno“. 

Pad

he08.1516.gifGodine 1769. nesreća je po prvi put zakucala na moskopoljske dveri. Te godine na Peloponezu buknuo je ustanak. Mnogo bogati i moćni Moskopoljci, koji su se osećali Grcima i sa Grcima saosećali, podržavali su i potpomagali ustanak. Osmanije su ipak bile suviše silne i peloponeska buna ugušena je u krvi. Ratno stanje, u kome je se sve čini dopuštenim, ali i prećutno odobravanje turskih vlasti otvorili su mogućnost za bezvlašće, pa su horde pljačkaša, regrutovane uglavnom među albanskim stanovništvom iz okolnih oblasti, krenule da poharaju po bogatstvu nadaleko čuveno Moskopolje. Najezdi zulumćara grad nije mogao da odoli. Cincari nisu bili dovoljno vični ratu da bi se oduprli nasilju. Iz Moskopolja, iz bogatih kuća, radnji, magaza, javnih građevina, odneseno je sve što se odneti da. Narod se dao u bežaniju noseći šta je mogao, pljačkaši su odvukli šta su u varoši zatekli. Pale su i mnoge žrtve.  

Više od polovine življa izbeglo je da se nikada ne vrati. Moskopoljci su se rasuli na sve četiri strane sveta, najviše po gradovima gde su već imali trgovačke veze i stanice, širom Makedonije, Srbije, Bosne, do Vojvodine i dublje u Ugarsku i sve do Beča i Poljske. Igrom istorije Južna Albanija najednom je izgubila na značaju, putovanja su postala opasna, trgovina je izgubila živost, nestalo je osećaja nedodirljivosti i bezbednosti u gradu. Grad se nije oporavljao, tavorio je kao senka sebe samoga. Devetnaest godina iza prvog napada Moskopolje je i drugi put razoreno. Scenario je bio gotovo isti kao i ranije, ali je sada bilo manje plena i manje roblja. Ipak, deo žitelja nije odustajao i ponovo se odao radu i dizanju varoši iz pepela.

Tridesetak godina docnije, 1821. godine. U akcijama protiv grčkih ustanika Moskopolje je konačni udarac zadao od sultana odmetnuti gospodar Ali-paša Janjinski sa svojim arnautskim četama. Strašan je zulum počinjen. Kuće, radnje i crkve poharane su i popaljene, stanovništvo se ponovo razbežalo, mnogi muškarci su pobijeni a mnoge žene odvedene u roblje. Izbeglicama nije bilo povratka, i nemajući druge otisnuli su se u svet, ko bliže ko dalje, svako onde gde je imao nekoga svoga da mu pruži pomoć. Dosta ih je otišlo u oslobođenu Srbiju. To je bio kraj Moskopolja. Otada se nikada nije oporavilo i sada ga više nema, osim u mitu. 

Isljenici iz Moskopolja ali i iz drugih cincarskih mesta sa su sobom poneli šta su mogli, preostalo srebro, svoje ikone, knjige. Rasuti po gradovima, obrazovani, marljivi i poslovično štedljivi, a u velikom broju slučajeva i sa povelikim bogatstvom, izbegli Cincari brzo i lako su se uklapali u nove sredine. Jedan od najvažnijih faktora u formiranju srpske čaršije bili su baš Cincari, i to pre svega Moskopoljci, sa svojim urbanim mentalitetom, obrazovanjem, vezama po regionu i radinošću, u velikoj meri su doprineli stvaranju intelektualne, političke i ekonomske elite. Tako uspešni i integrisani u nove sredine polako su se u njih i utopili. 

Ipak je u svesti Cincara a i onih koji znaju da im u venama teče makar malo cincarske krvi, Moskopolje je postalo mit, izgubljeni prestoni grad, sličan Jerusalimu u Jevreja.

Atačmenti



Komentari (100)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jelica Greganović Jelica Greganović 23:50 24.11.2007

Komšija,

iscrpno. I zanimljivo nadasve. Preporuka :)
gordanac gordanac 00:07 25.11.2007

džanum...

...Dejane
mnogo lepo
Cincari su značajni za Novi Sad, ostavili su ovde mnoga dobra traga...
asterix asterix 00:36 25.11.2007

Odlichna pricha

Mi u BG-u, stipse zovemo cincari, kao paralela na tvoju poslovichno shtedljivi, zanimljivo. Znach sad treba da se borimo i za to Moskopolje?:))
Dejan Stanković Dejan Stanković 02:08 25.11.2007

Re: Odlichna pricha

kad sam bio klinac, jedan od najefikasnijih nacina da izvucem lovu od caleta bio je monolog Kir Janjin

Kako mi rasti srcu kad vidim moi lepi dukati, kad gledim moi krasni taliri i kad pazim veliki pakli sos banku! Što ću da mu dam? Ovo kaži: "Nemoj mene, gospodar!" Ovo opet viče: "Nemoj mene, ja sum lepa!" Škilji mali, nećim da vas prodam, oćim da vas kotim, više, sve više, ja, dovde! (Pokazuje vrh sanduka). Pak onda da legnim, da spavam slatko! Odite vi! (Uzme banke, pa broji). Mia hiljada; ekaton, dio, trija, tesera, pendi, eksi, epta, okta, inja, deka; dijes hiljades; tris hiljades! teseres hiljades. Teseres hiljades to - i deset hiljada u banku. Zbogom, vi drugi moi srci! (Smeši se). Oćim da vas zatvorim da vas niko ne dira (Zatvori sanduk). E, sad da nosim na kir-Dimu i da ištim obligacija. Oho! Ima više banku! (Opet izbroji). E, e, ja sum dobro trgovac. Ne može da fali Grku.

Ja sam doduse npamet znao samo ovaj deo iz sredine, zacrnnjen, ali i to je bilo dovoljno da tata ucini sve da se dokaze da ako je cincar po krvi nije cincar u dusi
asterix asterix 03:55 25.11.2007

Re: Odlichna pricha

Legendo, bravo!!
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:16 25.11.2007

Kir Janja :)

Majstorska priča, nezaboravna.
marta l marta l 17:55 25.11.2007

Re: Odlichna pricha

haha, pa vidis Dejane da si cincar u dusi :)
znas onu trgovacku "dva Jevrejina jedan Jermenin, dva Jermenina jedan Cincarin"
mikimedic mikimedic 00:56 26.11.2007

Re: Odlichna pricha

Fenomenalan tekst! Zaista uzivam kad te citam.
vucko vucko 00:43 25.11.2007

Neće mi se...

Povodom priče o Cincarima - htedoh da stavim sliku jednog od onih koji su "uticali na moj život" - Vuka Vuča. Npr. onu sa palcem u ustima - ali evo 15 minuta guglujem i ništa. A te knjige su mi ostale kod matorih, čitao kao srednjoškolac ili na početku faksa, pa ne može da ode na skener pa na flickr...

jesen jesen 01:08 25.11.2007

Bas zanimljivo...

...lepo i za Zabavnik...Ipak mi je cudno kako od tako velikog urbanog naselja da ostane tako malo a nije proslo bas mnogo vremena...Pored toga, kako to da se tako malo zna o cincarima, sve je na bazi predpostavki....I jos jedno pitanje, mozda je glupo...al ja ne znam odgovor pa meni nije.... Zasto ti pises Moskopolje a na spotovima pise Voskopoje?
Dejan Stanković Dejan Stanković 01:21 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

cincari su vecinom bili ruralni svet. Isticala su se dva grada - Gramos i Mosokopolje. O njima Makedonci i Grci znaju mnogo vise nego mi. Nama je bitno to sto su mnogi vazni Srbi bili Cincari ili cincarskog porekla, ali o tome nisu suvise galamili. Kao pravvoslavni, mirno su se utopili u sredinu.

Inace vojvode iz prvog ustanka - Bimbasa Konda i Naum Krnar koji je stradao sa Karadjordjem, komediografi, Nusic, Sterija Popovic, POreklom i Nikola Pasic, i Dimitrije Ljotic, pa Grcic MIlenko, Dimitrije Demeter, Tasko Nacic dobrotvori i zaduzbinari NIkola i Evgenija Kiki, zemusnki bogatasi Karamate, najbogatiji bankar u AU Monarhiji Sina, Herbert von Karajan, Zorz Belo mecena impresionista u Parizu, braca cineaste braca Manaki u Bitolju i vodja Krusevskog ustanka Pitu Guli koji s epominje u makednoskoj himni, pokojni pevac Proeski.

Marija Milosevic rekla je za podgoricki casopis Istok: "Srbijom vladaju Cigani, Cincari, Turci - samo ne Srbi". Dakle nije iskljuceno da se i medju danasnjim vlastodrscima kriju Cincari. Marija je sigurno dobro obavestena.


Voskopoje je albansko mesto. Na grckom je Moskopoli. Na srpskom Moskopolje.
semele semele 13:37 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

Kada nije vec pomenut, hajde da se setimo Pekica. Iz Moskopolja su krenuli Nagoi-Njegovani, kroz ciju se porodicnu pricu u Zlatnom runu prelamaju vekovi balkanske istorije.

Zemunske Karamate su mislim ipak grckog, a ne cincarskog porekla. (Zemun je bio veliki grcki trgovacki centar i do pre dvadesetak godina je na zemunskom groblju postojala velika grcka parcela sa devetnaestovekovnim i starijim nadgrobnim spomenicima. O zemunskim Grcima je pisao Evangelos Kofos sa Atinskog univerziteta, mada su oni izlazili iz tematike kojom se inace bavio.) Takodje, mislim da je von Karajan grckog porekla (Karajanis).

Inace, posto su u Srbiji (proper) na pocetku veka bile retke gradjanske porodice koje nisu imale neke cincarske veze, vecina onih koji se pozivaju na devetnaestovekovno gradjansko poreklo iz Srbije (proper), vrlo verovatno ima neko cincarsko poreklo. Situacija se u Srbiji promenila posle 1918. kada je doslo do velikog influksa Srba gradjana iz drugih srpskih zemalja i krajeva.
Dejan Stanković Dejan Stanković 13:57 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

To ko je Grk a ko Cincarin, to je jako tesko razluciti.
Cincari su govroili grcki, i kao grci su se osecali. deci su davali najgrckija od grckih imena: Nusic se zvao Alkibijad, a bili je i Arristida, Aristotela, Leonidasa.. Kulturoloski, svi su oni bili Grci.

Grcima po tom pitanju nije z averovati jer je politika te zemlje potpuna helenizacija Vlaha. Nihova je teorija da su oni romanizovani Heleni.

O Karajanu u velikom broju izvora s enavodi: Herbert von Karajan - Roots. Herbert von Karajan's ancestors came from Greek-Macedonia, Kozani specifically and arrived in Vienna via the electorate of Saxony - the family's original name was "Karajannis". From the Greek "Karajannis," it became the noble "von" Karajan Herbert von Karajan - Early years. Herbert von Karajan was born in Salzburg as Heribert Ritter von Karajan in a Aromanian family that has its origin in Ioannina, Greece. From 1916 to 1926, he studied at the Mozarteum Conservatory in Salzburg
Evo i za Karamate:
Jovan Karamata was born in Zagreb on February 1, 1902 to a Serbian-Aromanian father and a Serbian mother. His family descends from a merchant family from the city of Zemun in Serbia. His family's business affairs on the borders of the Austro-Hungarian and Ottoman empires were very well known.

Iz nekog razloga sve donedavna svi su se cincari u dijaspori prodavali za Grke.
ivana23 ivana23 14:44 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

jesen
...lepo i za Zabavnik...

Treba ga kupiti!
Dejan Stanković Dejan Stanković 16:34 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

vidim ja da s eovde slabo kupuje Zabavnik, i nisam nista zadovoljan.
Tolika galama oko zute stampe, svi znaju sta pisu Kurir i Pres a zabavnik se slabo cita.
mixmasterche mixmasterche 17:18 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

To ko je Grk a ko Cincarin, to je jako tesko razluciti.
Cincari su govroili grcki, i kao grci su se osecali. deci su davali najgrckija od grckih imena: Nusic se zvao Alkibijad, a bili je i Arristida, Aristotela, Leonidasa.. Kulturoloski, svi su oni bili Grci.


Kada zamenite Grk sa Srbin i Cincar sa Vlah dobicete isto ovo i u Srbiji. Potpuno se isto osecaju Vlasi u Sbiji:
osecaju se Srbima, ali znaju da su Vlasi. Prezimena im poticu od vlaskih imena kao na primer Barbulovic ili Prvulovic, ali ima onih cisto srpkih kao sto je prezime moje porodice po majci tj. Nikolic. Imena vecinom srpska, s tim sto se cesto javljaju nadimci koji su Vlaski npr. Pironj(ekser) ili Bardak(vrsta vrca iz tih krajeva).

Dejan Stanković Dejan Stanković 17:25 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

meni je taj poznanik Vlah i(z Cuprije, mislim) rekao da govori vlaski ali ne pise. Ja pitam zasto. A on kaze, kada bismo pisali na vlaskom bili bismo Rumuni. Veoma cudno.
marta l marta l 18:00 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

From the Greek "Karajannis," it became the noble "von" Karajan Herbert von Karajan

Cincari uobicajeno imaju ono "di la" ispred prezimena takod a je fon Karajan samo bukvalni prevod.
ivana23 ivana23 18:05 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

Dejan Stanković
vidim ja da s eovde slabo kupuje Zabavnik, i nisam nista zadovoljan.Tolika galama oko zute stampe, svi znaju sta pisu Kurir i Pres a zabavnik se slabo cita.

Slabo, bogami.
jesen jesen 18:49 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

....ja ne kupujem Zabavnik odavno, ali posto znam da pises i za Zabavnik pomislila sam da je i ovaj tekst prigodan za tu novinu...drago mi je da je objavljen.....inace ja pojma nemam sta pise u kuriru i presu, te novine citam samo kad perem kola posto u kaficu perionice imaju kompletan asortiman zutih novina...
jesen jesen 20:00 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

....kada sam procitala "Moskopolje" bilo mi poznato ali mi Zlatno runo nije palo na pamet....Nisam znala da Nusic, Sterija, Ljotic...imaju cincarsko poreklo....ma, mnogo koristan ovaj tvoj blog....mogao bi da se pretvori u pricu o narodima koji su nestali i koji su nastali na evropskom tlu u poslednjih 300 godina, recimo,....ne treba da idemo dalje....ta prica bi svakom pamentnom pokazala koliko je glupo u 21 veku pricati o nacionu i deliti se na taj nacin..."cistota nacije" teorijski ne moze postojati, svi smo mi neki gemist samo smo prihvatili kulturolosko nasledje koje nam je bilo na dohvat ruke.....Ja bih vise volela da sam se rodila kao francuz/skinja ali eto nisam...ovde sam gde sam, tu su mi preci, slavim slavu itakoto...... Marija Milosevic.?..Sta reci...ona sama govori o sebi.....
Ivan Čikarić Ivan Čikarić 21:09 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

Vecina Vlaha iz Istocne Srbije ima otpor prema povezivanju sa Rumunima, verovatno zbog kulturoloskih razlika. pretpostavljam da je to razlog za to je vas prijatelj to rekao. Opet s' druge strane neki zagovaraju tezu po kojoj su se Vlasi doselili iz sadasnje Rumunije. Kako god bilo , Srbi iz ovdasnjih krajeva ( Zajecar, Bor, Negotin) su oduvek ziveli u miru i slozi sa Vlasima.
Milena Mitic Milena Mitic 22:48 25.11.2007

Re: Bas zanimljivo...

Dejan Stanković
meni je taj poznanik Vlah i(z Cuprije, mislim) rekao da govori vlaski ali ne pise. Ja pitam zasto. A on kaze, kada bismo pisali na vlaskom bili bismo Rumuni. Veoma cudno.

koliko je meni poznato, Vlasi nemaju svoje pismo (mozda i gresim)
uvek mi je bio zanimljiv vlaski jezik, ali nisam bas imala od koga da ga naucim :)
Milena Mitic Milena Mitic 01:15 25.11.2007

pitanje

jedno od najznačajnijih urbanih centara toga doba na Balkanu

mozda sam ja uglavnom prespavala istoriju u skoli, pa zna li neko, pominje li se Moskopolje i prica o Cincarima igde uopste u nasem skolskom programu istorije? Pitam to jer sam ja prvi put za Moskopolje saznala iz "Zlatnog runa", i jos shame on me, u pocetku mislila da je fikcija :)
hvala na poucnom tekstu :)
Dejan Stanković Dejan Stanković 01:22 25.11.2007

Re: pitanje

cincari su sve ratove izgubili. Ili ih nisu ni ratovali. Samo ej Krusevski ustanak njihov rat, ali se ni o tome mnogo ne prica. Nisu oni pisali istoriju koju smo mi citali.
POsle Carigrada, Atine i Soluna, Moskopolje je bilo nalmnogoljudnije naselje. Za kartko, doduse.
mixmasterche mixmasterche 02:28 25.11.2007

preporuka

Bas volim istoriju. Dosta toga znam o Cincarima/Vlasima s obzirom da mi je majka Vlajna. Oni imaju jako zanimljivu istoriju, ali im se kod porekla lome koplja. Najverovatnije da su oni autohtoni stanovnici Balkana i da su silom romanizovani kao i Rumuni u pokrajini Dakiji. Stocarstvo je bilo ili njihov nacin zivota od najranijih vremena ili njihov odgovor na rimsku vlast - sa dolaskom Rimljana nije se mogla vise bezbedno cuvati letina, ali se stoka mogla jako dobro cuvati po balkanskim sumama. Kad opisujete Cincare u Epiru i Tesaliji kao da govorite o mojim precima sa majcine strane. Mnogo slicnosti ima u nacinu i shvatanju zivota a gotovo isti je nacin cuvanja stoke. U vremenima dok se Hriscanstvo jos nije kod njih primilo, verovali su najvise u boga stoke Velesa, po kome je nazvan jedan drevni grad u Makedoniji, a koji i danas postoji. Kazu da Vlasi po njemu nose ime, kao deo naroda koji se bavi stocarstvom, pa najvise slavi upravo tog Boga. A sto se jezika tice tu su stvari jos zamrsenije: ne postoji standardizovan jezik, bar sto se Vlaha tice. Prvi put cujem od Vas da postoje neka izdanja na cincarskom jeziku izdata u tom gradu. Bilo bi mi jako zanimljivo da od Vas cujem jos nesto o tome. Inace ono sto znam je da u njihovom svakodnevnom jeziku koriste mnogo srpskih reci, a pitao sam jos neke ljude i oni mi kazu da je to tako na citavom prostoru gde se oni srecu. Jednostavno - u Rumuniji koriste dosta rumunskih reci, u Srbiji koriste dosta srpskih reci, u Makedoniji makedonskih, a verovatno je tako i u Grckoj i Albaniji. To me sve navodi na jedno: oni su silom romanizovani i taj romanski jezik im nije bio kao sto je to danas maternji. Bilo bi jako zanimljivo baviti se njihovim jezikom jer bi se mozda mogle otkriti neke reci iz vremena pre romanizacije i tako mozda nazreti jezik prastanovnika Balkana. Inace ne znam da li znate da je postojalo pleme koje se zvalo Moski?
Dejan Stanković Dejan Stanković 02:33 25.11.2007

Oce nas na cincarskom

Tatã a nostru
cai eshci pi tser,
s-ayisascã numa a Ta,
s-yinã Amirãrilja a Ta,
s-facã vreare-a Ta,
cum pi tserlu,
ashi sh-pisti loc.
Pãne-a nostrã atsea di cathi dzuã dã-nã-u sh-azã
shi ljartã-nã amãrtiile-a noastre
ashi cum lji-ljirtãm sh-a amãrtoshlor a noshci.
Shi nu nã-du la pirazmo,
ala aveaglji-nã di atsel arãulu.
Cã a Ta easte Amirãrilja shi puteare
a Tatãlui shi Hiljlui shi a Ayului Spirit,
torã, totãna shi tu eta-a etilor.
Amen.
mixmasterche mixmasterche 17:25 25.11.2007

Re: Oce nas na cincarskom

Tatã - otac, tata
nostru - nas
a Ta - tvoje
cum - kao
s-facã - mislim da znaci raditi

prepoznajem dosta vlaskih reci mada ne govorim vlaski. Ko zna koliko bi ovo razumela moja baba po majci.
marta l marta l 18:18 25.11.2007

Re: Oce nas na cincarskom

s-facã znaci "da bude" u ovom kontekstu, ali jeste od fare - raditi
Pedja Rafailovic Pedja Rafailovic 03:17 25.11.2007

Bravo!

Bravo!
Veoma zanimljivo štivo. I lepo, pripovedački sročeno!
nsarski nsarski 03:20 25.11.2007

Svaka cast, Dejane!

Covek celog zivota uci, a ja sam sada nesto naucio. Hvala, hvala.
Inace, pomislih, mora da tebe dozivljavaju kao Melkijadesa u tom tvom iberijskom Makondu:))
Dejan Stanković Dejan Stanković 03:24 25.11.2007

Re: Svaka cast, Dejane!

vidis, ti imas vise srece, a ja one tvoje formule ic ne razumem.
49 41 49 41 04:37 25.11.2007

Re: Svaka cast, Dejane!

Covek celog zivota uci, a ja sam sada nesto naucio. Hvala, hvala


Znao sam parcijalne price; ne ovaku celovitu a kratku.

BRAVO!
Kazezoze Kazezoze 09:25 25.11.2007

super pricha

o cincarima se (neopravdano) vrlo malo zna, tako da sam zahvalan svakom ko o tome neshto napishe.
mislim da je ova pricha idealna za zabavnik;-)

tekst

vrlo informativno i profesionalno!
d j o l e d j o l e 12:43 25.11.2007

Rimski vojnici

neki istoričari tvrde da su u srednjem veku došli iz Rumunije, drugi da su to potomci rimskih legionara koji su tu nekim slučajem ostali i naselili se
Postoji prica o slucaju koji je nekada davno dovodio do toga da su se rimski vojnici, legionari, centurioni ... generali i carevi naseljavali u Istocnoj Srbiji. Naime, u to vreme ovaj deo rimskog carstva bio je poznat po banjama/lecilistima u koje su ranjeni rimski vojnici slati na oporavak i rehabilitaciju. Neke od banja koje poticu iz tog vremena postoje i dan danas (Soko Banja), dok su druge prezivele u oronulim tragovima koji svedoce o njihovim davnasnjim posetiocima, kao i o njihovim potomcima.

Desavalo se da je znacajan broj rimskih vojnika, od onih koji su bili na lecenju u ovim banjama i koji su uspeli da prezive dvadeset godina u sluzbi rimske vojske i postanu slobodni gradjani, birao komad zemlje (na sta su imali pravo ... zemlju su dobijali od cara licno) bas u delovima danasnje Srbije u okolini lecilista u koja su dolazili (u rimskim arhivama narocito se pominje lekovito dejstvo predela u okolini planine Rtanj, koja i dan danas ostaje misterija mnogim naucnim istrazivacima i zamislite...pilotima koji je prelecu - redovno im zbuni sve navigacijske i hronometarske instrumente u pilotskoj kabini :).

Neki od tragova rimskih doseljenika i njihovih potomaka mogu se sresti i u svakodnevnim obicajima lokalnog stanovnistva i dan danas. Naprimer, nasiroko poznati Rajacki vinski podrumi u okolini Negotina cuveni su po hiljadugodisnjoj tradiciji jedinstvene tehnologije pravljenja vina, koja je prenosena sa kolena na koleno medju stanovnistvom. Kada je pre nekoliko godina ekipa enologa posetila Rajac, dosli su do zakljucka da je aparatura i receptura za pravljenje vina identicna sa recepturom koja je zvanicno vazila u rimskoj vojsci (ps za vino koje je sluzeno legionarima) i koja se cuva u rimskim arhivama. Tako da su potomci ili komsije davnasnjih rimskih doseljenika sacuvali ovaj rimski obicaj sve do danasnjih dana.

Najezdi zulumćara grad nije mogao da odoli. Cincari nisu bili dovoljno vični ratu da bi se oduprli nasilju. Iz Moskopolja, iz bogatih kuća, radnji, magaza, javnih građevina, odneseno je sve što se odneti da. Narod se dao u bežaniju noseći šta je mogao, pljačkaši su odvukli šta su u varoši zatekli.
Like a fertile garden after the invasion of locusts

Moskopolje je postalo mit, izgubljeni prestoni grad
Jedan od trenutaka u istoriji kada je Moskopolje, zajedno sa mnogim drugim gradovima, bilo najblize oslobodjenu bio je kraj I balkanskog rata. Tada su, nakon poraza Turske, Grcka, Bugarska i Srbija, trebale medjusobno da podele delove porazene otomanske imperije. Juzna Albanija je tada trebala da pripadne Grckoj. Sto do te podele nije doslo, i kako bi izgledala savremena istorija da jeste ... mozda ce jednom neko ispricati i tu pricu.
Dejan Stanković Dejan Stanković 13:30 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Vlasi iz istocne srbije nisu cincari. Oni su, veruje se , romanizovani dacani i govore dako-rumunskim jezikom. dakle veoma su srodni rumunima.

Cincari iz makedonije, epira, tesalije, bugarske, su, najverovatnije ilirizovani tracani i/ili iliri. Oni govore cincarski odn. aromunski, poznat i kao makedovlaski - doduse taj jezik nije standardizovan.
Tokom srednjeg veka duz citavog dinarskog masiva postojali su vlasi koji su verovatno bili istog porekla kao i ovi koji jos uvek postoje ne Pindu u Grckoj ili u Krusevu u Makedoniji.

Postoje svedoccanstva da su prvi dubrovcani, pre no sto su slavizovani i italijanizovani govorilli tim nekim aromunskim jezikom. To se slaze sa verovanjem da su dubrovnik osnovali latini, a i objasnjava tako dobro poznavanje karavanskih putreva po balkanu koje je bilo jedan od kljuceva dubrovackog uspeha.

Ti dinarski vlasi, zvani Morlaci, su razlog zasto narod s mora stanovnike dalmatinskog zaledja naziva vlasima.

POstoji i mala, skoro izumiruca zajednica vlaha u Istri, medjutim njihov jezik je preblizak rumunskom i veruje se da su dosli kasnije ali s ene zna odakle. Sada skoro da ih nema.
NN NN 15:14 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Dejan Stanković
Vlasi iz istocne srbije nisu cincari. Oni su, veruje se , romanizovani dacani i govore dako-rumunskim jezikom. dakle veoma su srodni rumunima.

Cincari iz makedonije, epira, tesalije, bugarske, su, najverovatnije ilirizovani tracani i/ili iliri. Oni govore cincarski odn. aromunski, poznat i kao makedovlaski - doduse taj jezik nije standardizovan.
Tokom srednjeg veka duz citavog dinarskog masiva postojali su vlasi koji su verovatno bili istog porekla kao i ovi koji jos uvek postoje ne Pindu u Grckoj ili u Krusevu u Makedoniji.

Postoje svedoccanstva da su prvi dubrovcani, pre no sto su slavizovani i italijanizovani govorilli tim nekim aromunskim jezikom. To se slaze sa verovanjem da su dubrovnik osnovali latini, a i objasnjava tako dobro poznavanje karavanskih putreva po balkanu koje je bilo jedan od kljuceva dubrovackog uspeha.

Ti dinarski vlasi, zvani Morlaci, su razlog zasto narod s mora stanovnike dalmatinskog zaledja naziva vlasima.

POstoji i mala, skoro izumiruca zajednica vlaha u Istri, medjutim njihov jezik je preblizak rumunskom i veruje se da su dosli kasnije ali s ene zna odakle. Sada skoro da ih nema.


A da nisu ljudi iz istocne Srbije ipak poreklom Tracani i to tracko pleme Tribali?
Jel' znate kako je izgledala zastava 1. srpskog ustanka?
Jel' ste culi za Statuta Valahorum, 1630.?

Dejan Stanković Dejan Stanković 15:21 25.11.2007

Re: Rimski vojnici



izvori se ne slazu gde je granica izmedju dacana i tracana. Oni su izgleda bili srodni.
U svakom slucaju istocno srbijanski vlasi su makar jezicki srodniji rumunima nego makedovlasima (cincarima) ciji je jezik bliskiji izumrlom dalmatskom nego rumunskom.

Kako ga kupio, tako ga prodao.
Dejan Stanković Dejan Stanković 15:25 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Jel' znate kako je izgledala zastava 1. srpskog ustanka?

Jel ova?

ili ova

ili neka treca.

Zaboravih da dodam, Riga od Fere i mnogi clanovi heterije bili su Cincari.
Dejan Stanković Dejan Stanković 15:34 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Jel' ste culi za Statuta Valahorum, 1630.?


U ovom slucaju Vlah se koristi kao sinonim za srbin.
lah je veoma siroko koriscena rac, za sve i svasta.
Vlasi su romanizovani potomci prastanovnika balkana.
Vlasi su se bavili stocarstvom pa se negde ta rec koristi za stocara, kao profesija.
Vlasi su stanovnici dinarskog zaledja, a to je verovatno zbog porekla - Morlaci su tamo ziveli vekovima - pravoslavni su se pretopili u srbe, katolici u hrvate.
Cincari jesu vlasi, no nisu svi vlasi cincari, jer su cincari makedo vlasi.
NN NN 15:34 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Dejan Stanković


izvori se ne slazu gde je granica izmedju dacana i tracana. Oni su izgleda bili srodni.
U svakom slucaju istocno srbijanski vlasi su makar jezicki srodniji rumunima nego makedovlasima (cincarima) ciji je jezik bliskiji izumrlom dalmatskom nego rumunskom.

Kako ga kupio, tako ga prodao.


Tracani su se nalazili na tom prostoru istocne Srbije.
Tračani (Engl. Thracians).- Naziv za kojih 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000. godina prije Krista pa do godina iza Krista na području jugoistočne Europe, odnosno između Karpata, Egejskog mora, Crnog mora te Vardara i Morave. Središte im je bilo područje današnje Bugarske. Pod rimsku vlast došli su 46. godine.


Grb 1. srpskog ustanka.


Grb Tribalije se više puta sreće u Srbiji, prvenstveno u vreme Prvog srpskog ustanka. Na zastavama ustanika bili su grbovi Srbije i Tribalije. Grb Tribalije je predstavljen kao otrgnuta veprova glava, ranjena po kosini strelom u čelo
Motiv veprove glave ranjene strelom jedan je od najstarijih grbova pripisanih Srbiji, koji se još u Zborniku "Sabor u Konstanci" 1415. god. javlja kao grb Srpskog carstva i motiv na jednom grbu despota Stefana Lazarevića. Njime Evropa označava teritoriju Srbije, sve do 1804. god. kada postaje popularan među ustanicima (na Karađorđevom i pečatu Praviteljstvujuščeg sovjeta i vojvodskim zastavama), ali od tada kao simbol ne cele već prvenstveno centralne Srbije - Šumadije O grbu.
Ovaj motiv kasnije su uneli na svoj grb i gradovi Kragujevac, Velika Plana, Topola i beogradska opština Voždovac. Na grbu Kragujevca je na srebrnom polju crna otrgnuta glava vepra, zlatno oružana, crvenog jezika, ranjena u čelo po kosini crvenom strelom. Kod grba Velike Plane se pojavljuje veprova glava ranjena strelom, na plavom i strela je zlatne boje, a grbu Voždovca je strela crvene boje. Na grbu opštine Topola je predstavljen medaljon oko vrata desnog orla na kome je na plavom polju crna veprova glava zlatno oružana pogođena zlatnom strelom.
Na zastavi Karadjordja,pored stita sa krstom i ognjilima,nalazi se i grb "Trivalije"(veprova glava probodena strelom).Zanimljivo je da taj grb oznacava srpske zemlje preko Save i Dunava.


Ovo sto sam podebljao im aveze sa Statuta Valahorum, 1630.
Inace najpoznatiji Tracanin je Spartak. Bili poznati kao trgovci ali ratnici, ratovali jos sa Aleksandrom Makedonskim.
Grb Velike Plane
Dejan Stanković Dejan Stanković 15:38 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

ja sam bio uvreen da je vepar s astrelom grb Karadjordjevica.

Inace bili mi ovde neki nasi zemljaci jer s neki momak zenio portugalkom.
Tip, inace gastarbajter u luksemburgu, posle pola satra je najnormalnije komunicirao sa portugalcima. Ja u soku. Pitam ga otkud to, on kaze, zna francuski, ziveo je godinama u svajcarskoj, tamo je naucio kao i italijanski, bi je ozenjen spanjolkom. Dobro kazem.
Kad progovorise on i sin na vlaskom i meni bude sve jasno. Nije bas da ih razumem ali znam o cemu pricaju.
NN NN 15:48 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Dejan Stanković
Jel' ste culi za Statuta Valahorum, 1630.?


U ovom slucaju Vlah se koristi kao sinonim za srbin.
lah je veoma siroko koriscena rac, za sve i svasta.
Vlasi su romanizovani potomci prastanovnika balkana.
Vlasi su se bavili stocarstvom pa se negde ta rec koristi za stocara, kao profesija.
Vlasi su stanovnici dinarskog zaledja, a to je verovatno zbog porekla - Morlaci su tamo ziveli vekovima - pravoslavni su se pretopili u srbe, katolici u hrvate.
Cincari jesu vlasi, no nisu svi vlasi cincari, jer su cincari makedo vlasi.


Istina je za Morlake ali ima jos nesto,
Encikopediji Britannica
To fill up depopulated areas of northern and western Bosnia, the Ottomans encouraged the migration of large numbers of hardy settlers with military skills from Serbia and Herzegovina. Many of these settlers were Vlachs, members of a pre-Slav Balkan population that had acquired a Latinate language and specialized in stock breeding, horse raising, long-distance trade, and fighting. Most were members of the Serbian Orthodox church.


Naravno da ovo nije slucaj sa Hercegovinom i delom Dalmacije,
"Liudevitus Siscia civitate relicta, ad Sorabos, quae natio magnam Dalmatie partem obtinere dicitur, fugiendo se contulit", sto odgovara: [Ljudevit (knez donje Panonije 822. - prim. CafeHome) ostavivisi grad Sisak, pobijeze k Srbima, za koji se narod veli, da posjeduje veliki dio Dalmacije.
"Anali" franackog kronicara Einhard-a, IX vijek


d j o l e d j o l e 16:10 25.11.2007

Jezici trgovaca i ustanicke zastave

Cincari iz makedonije, epira, tesalije, bugarske, su, najverovatnije ilirizovani tracani i/ili iliri. Oni govore cincarski odn. aromunski, poznat i kao makedovlaski - doduse taj jezik nije standardizovan.

Postoje svedoccanstva da su prvi dubrovcani, pre no sto su slavizovani i italijanizovani govorilli tim nekim aromunskim jezikom. To se slaze sa verovanjem da su dubrovnik osnovali latini, a i objasnjava tako dobro poznavanje karavanskih putreva po balkanu koje je bilo jedan od kljuceva dubrovackog uspeha.
Postoji prica na temu arhaicnih jezika, trgovaca i trgovackih kolonija. Po njoj, jedan od kljuceva uspeha nekih od najpoznatijih i najbogatijih mreza trgovackih kolonija u istoriji bio jezik kojim su govorili. Najcesce se radilo o etnicki kompaktnim zajednicama, ciji se uspeh u trgovini nije toliko bazirao na samoj cinjenici da pripadaju istoj etnickoj grupi (onda bi svi narodi bili uspesni u trgovini :), vec na cinjenici da su neretko govorili nekim arhaicnim jezikom, koji nije bio poznat vecinskom stanovnistvu koje je zivelo na teritorijama na kojima su osnivane trgovacke kolonije. Arhaicnost jezika omogucavala im je da na dosta jednostavan i efikasan nacin koordinisu trgovinu, i da uvek budu za korak ispred konkurencije, koja zbog nepoznavanja jezika nije lako mogla da utice na uspesnost njihovih trgovackih, kao i mnogih drugih poduhvata.

Primera za to ima dosta: pomenuste Cincare i Dubrovcane; Grci u Maloj Aziji i na obalama Crnog Mora; Kinezi sirom Azije, Afrike, a sada i Evrope; trgovci hebrejskog porekla sirom sveta; ne znam koliko je poznato da su postojale i srpske trgovacke kolonije ... naprimer, u Solunu je postojao citav kvart sa velikim bulevarom u kome se nalazilo mnostvo trgovackih radnji na malo i veliko koje su drzale trgovacke porodice iz okoline Leskovca, Peci, ... . Pored jezicke, naravno, te trgovacke i kolonije druge vrste na okupu su, pored jezika, drzale i autohtona kulturoloska, verska, i jos mnoga druga nasledja.

Ta "konspiracija" na osnovi nekog arhaicnog (ili, okolini, nepoznatog jezika) postoji cak i dan danas. Naprimer, FBI kao i mnoge evropske policije vrlo tesko mogu da se infiltriraju u sire i uze krugove mreze trgovine narkotika koju sirom sveta drzi jedna etnicka zajednica sa Balkana.

U vezi sa ustanickim zastavama: kako se (ne znam, heraldicki) tumaci zastava II srpskog ustanka, zastava sa Takovskmi krstom. Da li ima veze sa univerzalnim motivom koji se, naprimer, srece na zastavama Engleske i Gruzije, kao i na mnogim srednjovekovnim grbovima, ili je nesto drugo u pitanju?
Dejan Stanković Dejan Stanković 16:18 25.11.2007

Re: Jezici trgovaca i ustanicke zastave

jedna etnicka zajednica sa Balkana?


Nikad cuo.

Secas se kada se u Skupljacima perja policija trazi Belog Boru. Niko ne zna ni gde je i ko je.
d j o l e d j o l e 16:22 25.11.2007

Re: Jezici trgovaca i ustanicke zastave

Omertà :)
49 41 49 41 16:45 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Postoje svedoccanstva da su prvi dubrovcani, pre no sto su slavizovani i italijanizovani govorilli tim nekim aromunskim jezikom. To se slaze sa verovanjem da su dubrovnik osnovali latini, a i objasnjava tako dobro poznavanje karavanskih putreva po balkanu koje je bilo jedan od kljuceva dubrovackog uspeha.


Sad si mi na neki nacin reaktivirao 15-to godisnju dilemu.
Stanujuci iza Etnoloskog muzeja u srcu Minhena; cesto sam subotom i nedeljom setao sa kcerkicom duz okolnih ulicica i dolazili na reku Izar (Isar). "Program"-setnje nam se obavezno prikrajcivao poseti monumentalno
velike crkve pored reke; koja je strcala u nizu prelepih starih zgrada. Razlikovala se od sve okolne gotike po svom poluloptastom jako visokom centralnom svodu; pedantno ugradjenim elementima i detaljima krova nacinjenih od ceramida-retkost za Minhen.
Osluskujuci retke posetioce ili grupice ljudi i zena-koje su ponekad unosile u crkvu raznih oblika cinije djakonija prekrivene platnenim krpama-kao sto se kod nas praktikovalo za Zadusnice na grobljima stalno sam bio u dilemi njihovog govora.
Vrteo sam po glavi; svoja stura znanja jezika. Ne, nije rumunski! Ne, nije portugalski! Jeste Romanska grupa jezika; Al' koja?!?
Nisam uspeo da iskamcim ni iz kratko zapodenih razgovora; na ulazu crkve da saznam o njihovom jeziku; poreklu, kulturi, velicini grupacije u Minhenu.
mixmasterche mixmasterche 17:46 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Dejan Stanković
Vlasi iz istocne srbije nisu cincari. Oni su, veruje se , romanizovani dacani i govore dako-rumunskim jezikom. dakle veoma su srodni rumunima.


Uvek se kaze odvojeno Vlasi i Cincari, ali mislim da je to geografska odrednica - Cincari su u Epiru Tesaliji i Makedoniji a Vlasi su u gornjoj i donjoj Meziji, Dakiji i Iliriji.

Dejan Stanković
Cincari iz makedonije, epira, tesalije, bugarske, su, najverovatnije ilirizovani tracani i/ili iliri. Oni govore cincarski odn. aromunski, poznat i kao makedovlaski - doduse taj jezik nije standardizovan.
Tokom srednjeg veka duz citavog dinarskog masiva postojali su vlasi koji su verovatno bili istog porekla kao i ovi koji jos uvek postoje ne Pindu u Grckoj ili u Krusevu u Makedoniji.


Vidite koji je to problem: uvek kada se pokusa objasniti poreklo ili jezik nekih starosedelaca Balkana uvek krenu izrazi tipa : makedovlaski, trako - ilirski, dako-rumunski, galo - keltski

marta l marta l 18:13 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Cincari jesu vlasi, no nisu svi vlasi cincari,

Sta sve znaci vlah
marta l marta l 18:26 25.11.2007

Re: Rimski vojnici

Nisam uspeo da iskamcim ni iz kratko zapodenih razgovora; na ulazu crkve da saznam o njihovom jeziku; poreklu, kulturi, velicini grupacije u Minhenu


citala sam negde da je Profesor Vasile Barba sa Univeziteta u Freiburg-u bio stozer ocuvanja aromanske kulture u dijaspori, posebno u Nemackoj, organizovao kongrese....
nestorijanac nestorijanac 12:53 25.11.2007

Utopiti se-izgubiti se ?

Super tekst ! Doduse, ovo me je malo zbunilo - " Jedan od najvažnijih faktora u formiranju srpske čaršije bili su baš Cincari, i to pre svega Moskopoljci, sa svojim urbanim mentalitetom, obrazovanjem, vezama po regionu i radinošću, u velikoj meri su doprineli stvaranju intelektualne, političke i ekonomske elite." Naime, u kakvoj su se to novoj sredini ti ljudi "utopili" kao sto kazete ?
Dejan Stanković Dejan Stanković 13:18 25.11.2007

Re: Utopiti se-izgubiti se ?

Utopili su se u novo srpsko urbano drustvo, koje nije bilo novo samo njima vec i samim srbima, dotada gotovo iskljucivo ruralnom svetu. Pre oslobodjenja od turaka po gradovima srbije, a i bosne i makedonije, ziveo je uglavnom poturcen zivalj. Po povlacenju turaka, vecina je izbegla, dzamije su srusene, doselili se hriscani. U to doba srpska elita bila je veoma slicna narodu, gotovo identicna. prava narodna vlast.
Knjazu milosu otac je bio opnacar, prota mateja iopisuje kako dolazi kod knjaza a baba Visnja (knjeginja majka) mesi lebac u nacvama u avliji. Postoji nekakva lista zvanica na kraljevu slavu - dakle spisak beogradskih vidjenih domacina. Uglavnom su to zanatlije. U takvoj zemlji stranci su nacinili intelektualnu carsiju: precani, cesi i u velikoj meri cincari. Ogroman je procenat, na primer, univerzitetskih profesora cincarskog porekla. narocito pre II rata.
nestorijanac nestorijanac 16:58 25.11.2007

Re: Utopiti se-izgubiti se ?

Hvala na odgovoru.
Pozdrav !
nikola svilar nikola svilar 13:36 25.11.2007

Dejane

srpski prosvetitelju i didaktičaru! :)

Bravo! Meni do sada tvoj najjači science-blog!

Prije poruka!

(Sačuvano na HD, razume se)
Vlasta Vlasta 14:32 25.11.2007

E,

baš poučno i lepo. A i ti si mi nešto crn...Cincar li si?
Dejan Stanković Dejan Stanković 15:10 25.11.2007

Re: E,

malo, 25%, al sam se na njih umetnuo, pa ispao garav.
mariopan mariopan 16:16 25.11.2007

Re: E,

Ja bez daha sve procitala , bas lepo i iscrpno a i ostali blogeri dodali ko slag na tortu. Letos mi se deverov sin ozenio jednom prelepom Vlahinjom , nikad lepsu devojku nisam videla > Njeni bas ovakvi kako ih je Dejan opisao , radni , vredni i bogati. Ona crnka , malo tamnijeg tena krupnih bademastih ociju , kao vila vitka i visoka. Svadba na dva jezika , malo srpski malo vlaski , kola im brza i jednostavna igrali svi kao da ih oduvek igramo. I ja sam o njima znala malo i sporadicno nalazila po neki tekst ali ovako iscrpno nikad ne nadjoh. Znaci zato Kir Janja broji na grckom? Najlepse preporuke i pozdravi dejane.)))
v.stojkovic v.stojkovic 16:01 25.11.2007

Cincarski rečnik

Možemo li posle Hazarskog, očekivati i Cincarski rečnik? Zna se da krv nije voda, a 25% je četvrtina krvi. Ako ga budeš pisao nemoj molim te pisati dva (ženski i muški), napiši samo jedan, da nas ne izlažeš duplom trošku.
Dj. Mara Dj. Mara 21:04 27.11.2007

Re: Cincarski rečnik

Srpsko-cincarski rečnik već postoji i izdat je 2004. godine u Beogradu. doduše u tiražu od 200 komada. Interesantno je da je gramatika cincarskog jezika izdata 1813. godine u Beču (Gramaticâ aromanâ icâ macedovlahâ) a Vuk je objavio gramatiku srpskog jezika 1814. godine isto u Beču (Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana).
NN NN 16:02 25.11.2007

...

Naravno ko hoce da procita moze, Statuta Valachorum
[url=http://www.skdprosvjeta.com/page.php?id=33][/url]
mixmasterche mixmasterche 18:09 25.11.2007

Re: ...

NN
Naravno ko hoce da procita moze, Statuta Valachorum
[url=http://www.skdprosvjeta.com/page.php?id=33][/url]


Ovo se odnosi na Srbe Krajisnike koji su naseljavali granicu izmedju ondasnje Austro - Ugarske i Otomanske imperije. Nema bas puno veze sa etnickim Vlasima i Cincarima.
marta l marta l 17:41 25.11.2007

Aromanian code...

Majstorski Dejane!
Na Balkanu gde se stalno neka krvca lije za neki pedalj ovoga ili onoga, ti Cincari su ziveli sa svim narodima u miru I razumevanju, lako se adaptirali I iskreno poistovecivali sa sredinom u kojoj su se zatekli, ne zaboravljajuci pri tome svoje korene …..i sa Turcima su znali, sa jedne strane se borili protiv njih, a opet I znali da dogovore svoje “vlasko pravo” koje je garantovalo da u cincarskim naseobinama nece biti Turaka. Krusevo nikada nije imalo dzamiju, a jeste nekoliko pravoslavnih crkava, a sve za turskog vakta….

Ceo Balkan dozivljavali kao svoj dom, bez granica…Lep pelcer, ali se nije primio, nazalost…..

Inace, Cincarski (aromanian na engleskom) je jezik koji nestaje, evropska unija se zabrinula i izdala Council of Europe RECOMMENDATION 1333
Asterios Koukoudis je objavio izvanrednu studiju o Aromanima- Cincarima "The Vlachs: Metropolis and Diaspora"
Dejan Stanković Dejan Stanković 17:45 25.11.2007

Re: Aromanian code...

tebe sam cekao. Ti si me inspiraisala nekim svojim predajsnjim komentarima.
danke.
asterix asterix 17:51 25.11.2007

Re: Aromanian code...

Srpska politika i jeste okrenuta ujedinjenju Balkana, jedini problem je(mali) u ideji o slivanju novca u Beograd:))
marta l marta l 17:47 25.11.2007

ko voli da dekodira uzivace...


After the landmark year 1769, when Moschopolis suffered its first massive collapse, the Vlachs launched their best documented diaspora, from the south northwards. Groups large and small left their ancestral villages along the spine of the Pindos Mountains and moved out into the Balkans and even beyond. Inundating the wider geographical region of Macedonia, they established new settlements in the highlands and colonies in the developing towns. They reached as far as the Rodopi and Balkan Mountains and towns in Bulgaria; they established colonies in towns in Kosovo and Serbia; they crossed the Danube and the Sava to swell the Greek Orthodox communities in the Habsburg Empire and the Danubian Principalities. This account and record of the massive Vlach diaspora clearly shows that Greece itself is the indisputable ‘metropolis’ of the Vlachs.

Mr Koukoudis’s research demolishes numerous myths. He shows, for instance, that the Vlachs have not been merely a marginal group of traditional mountain-dwelling pastoral nomads in the modern era. Although their stockbreeding tradition goes back to the Middle Ages, the pastoral nomads are only one part of the Vlach mosaic. From the early 17th century onwards, when they gradually started to make their demographic presence felt in the Balkans, the Vlachs were not only traditional mountain-dwelling pastoral nomads, but also competent fighters (armatoles and klefts), urban itinerant traders, craftsmen, professionals, and retail merchants, and, by extension, vehicles of economic and intellectual activity. These pages reveal that it is the Vlachs’ recent history that has played the biggest part in defining their identity.
Черевићан Черевићан 18:53 25.11.2007

фрушкогорски славуј

ајдкад је већ поменут у једном коментару овог надахнутог састава г станковића , БРАВО! даија нешто омојем сељанину рекнем без обзира што јј змај каза СВЕ овим . . . . земља му чува тело а спомен српство цело .

Ни сам незнам колико сам пута ,пубертетлија поезијом инфициран, седео упорти беочинског манастира вазнесења христовог где је 1875 сахрањен песник јован грчић миленко покушавајући ,наравно безуспешно, остварити екстрасензорну појаву - синхронију са тим угаслим поетским извором.
Грчки, такоји уселу и данас зову, су трећа кућа однаше у главном сокаку и приповедала ми је моја маајка зорка да јој се њезина матера присећала како ије песник . . . већ здраво болестан од сушице молијо да му млади исела поседају око постеље и да се веселе неусиљено коштоби насокаку се шалили и певали да што дуже задржи додир са животом.. . . . . упамтила је како је све зидове изнад кревета болесничког бијо натруково својим стиховима , чак је и 1 лист хартије са песмом његовом коју је лично исписао се дууго повлачио у нашој фамилији.
Dejan Stanković Dejan Stanković 02:17 26.11.2007

Re: фрушкогорски славуј

jedna moja skolska drugarica bila je od tih Grckih iz Cerevica.
Pricala je da su toliko bogati bili da su zlato merili mericama, a sta spadne s merice, oni ne dizu nego kazu: То је за зенски.
saphira saphira 20:54 25.11.2007

prelep tekst!

ja sam inace slaba sa istorijom, a o ovom pojma nisam imala.....
Radojicic Radojicic 22:40 25.11.2007

Baba Despina

I Braca Janaki i Milton Manaki :)))) su cincari, a poznati kao vlasnici prve filmske kamere na Balkanu koju su i koristili pa tako i snimili prvi film na Balkanu, svoju baku Despinu (114 god) sa preslicom ispred kuce i jos mnoge druge.



Poceli kao fotografi i u Bitoli otvorili cuveni foto studio Manaki Bros (donji natpis na cincarskom]



Dok sam trazio klip baka Despinin naletim na Petra Prlicka i jos gomilu starih klipova

Dejane imas neki link za staru muziku cincarsku?
Dejan Stanković Dejan Stanković 01:51 26.11.2007

Re: Baba Despina

nemam link, znam da je proeski pevao makar jednu pesmu na cincarskom.
Inace imam ja jednu fotografiju dede moje babe - moj otac se potrudio da umnozi i podeli svim potomcima doticnog dede. Na originalu, na poledjini navodno pise braca Manaki, Bitolj. Taj deda je biobio hecim u turskoj vojsci, kod bitoljkog pase, imao je veliki nos i brcine, fes na glavi i sablju. Fotografije su mi jos neraspakovane, skenirao bih ga.
Inace, legenda kaze, d aje taj deda, cincari/grk iz Larise, sluzio po Bosni i Makedoniji, a onda je neko otrovao pasu, njemu su poslali svilen gajtan da s eobesi, a on je utekao u drugi pasaluk. turci su bili poznati da nisu bas mnogo jurili pobegulje.

MOja baba se seca tog svog dede dimitriosa i pricala mi je da nije bas znao makednoski ali je govorio i grcki i cincaski a srpski s jakim bosanskim naglaskom.

Nasao sam
marta l marta l 02:07 26.11.2007

lepa pesma

Tose Proeski - Nveasta jiloasa
a evo i feljton koji je nekada izlazio u Politici
kobacspo kobacspo 00:15 26.11.2007

Makedonci ili Grci

Odlican tekst, a ja sam skroz zbunjen. Cudan neki narod. Jesu oni danas srbi, makedonci (prema kojima imam isti stav kao i zvanicna Grcka) ili Grci? Jesu li nekad imali drzavu?
VuUK VuUK 11:03 26.11.2007

Re: Makedonci ili Grci

kobacspo
Odlican tekst, a ja sam skroz zbunjen. Cudan neki narod. Jesu oni danas srbi, makedonci (prema kojima imam isti stav kao i zvanicna Grcka) ili Grci? Jesu li nekad imali drzavu?


Cudan neki rezon, kobacspo!

A koji bismo narod bili sada ako smo nekada bili Cincari? Po toj logici Srbi u Americi vise nisu Srbi? Ili ja nesto nisam razumeo...

Cincari drzavu nikada nisu imali (ako se ne racuna samostalni grad Moskopolje).
IA IA 02:07 26.11.2007

Manaki bros

Moskopolje se pominje u filmu "Odisejev pogled" Tea Angelopulusa, gde glavni junak luta po Balkanu u potrazi za izgubljenim filmovima brace Manaki. Ako se dobro secam tu se pominje da je prva bioskopska projekcija na Balkanu je odrzana u Moskopolju.
Dejan Stanković Dejan Stanković 02:15 26.11.2007

Re: Manaki bros

kada je taj film sniman u Beogradu upoznam se ja sa Angelopulosom. Neki prijatelj Grk nas upoznao. Ispricaju mi otpilike kakav ce to film biti, ja se zainteresujem, i neko vreme docnije u Londonu odem preko grada u repertoarski bioskop, platim skupa karte i UGUSIM SE ZIV.
Najinteresantnije mi je bilo to sto se u jednom kadru vidi kuca mojih roditelja u Beogradu.
semele semele 02:18 26.11.2007

Etimologija imena "Cincar"

Cincari ce pojavljuju na Balkanu pod razlicitim imenima, a navodno srpsko ime za njih, Cincar, ima veze sa njihovim bavljenjem trgovinom i potice od cincarske reci "cinc" za broj pet.

I jos jedan znacajan srpski Cincar: Laza Pacu, srpski ministar finansija i guverner Narodne banke. (Po njemu se zove ulica iza Narodnog muzeja, izmedju Vasine i Cika Ljubine.)
VuUK VuUK 10:57 26.11.2007

Re: Etimologija imena "Cincar"

semele
Cincari ce pojavljuju na Balkanu pod razlicitim imenima, a navodno srpsko ime za njih, Cincar, ima veze sa njihovim bavljenjem trgovinom i potice od cincarske reci "cinc" za broj pet.


Koliko se ja secam nekih knjiga koje sam o svom narodu citao nekada davno, ta prica o broju 5 je "urbana legenda". Na zalost, trenutno ne mogu da se setim koje alternativne pretpostavke su bile ponudjene (ne postoji konsenzus, AFAIK). Takodje na zalost, te stare knjige su nekoliko letova daleko...

I jos jedan znacajan srpski Cincar: Laza Pacu, srpski ministar finansija i guverner Narodne banke. (Po njemu se zove ulica iza Narodnog muzeja, izmedju Vasine i Cika Ljubine.)


I, ako jos nisu naborjani: cika Jova Zmaj i Tasko Nacic. Da ne zaboravimo majku Terezu!
marta l marta l 11:53 26.11.2007

Re: Etimologija imena "Cincar"

ta prica o broju 5 je "urbana legenda". Na zalost, trenutno ne mogu da se setim koje alternativne pretpostavke su bile ponudjene


navodno jeste "urbana legenda", a alternative su "cin-cin' je zvuk srebrnih novcica kada se prebrojavaju ili cinci-pet od peta rimska legija ....
+ Bata Paskaljevic, a mislim i Mihajlo Pupin, roditelji Konstantin i Olimpija....
pa profesori Dimitrije Leko, Aleksandar Leko, a zanimljiva i
istorija porodice Leko
Mada, nije uopste pogresno reci za sve ove ljude da su Srbi (cincarskog porekla....niko nije savrsen posebno na Balkanu))

Re: Etimologija imena "Cincar"

Da ne zaboravimo majku Terezu!

Zanimljivo, mada preferiram Esmu Redzepovu.
Dejan Stanković Dejan Stanković 12:28 26.11.2007

Re: Etimologija imena "Cincar"

to za majku terezu moze biti na nije istina. Mislim da je doticna monahinja bila arnautkinja, katolikinja.
semele semele 13:25 26.11.2007

Re: Etimologija imena "Cincar"

Da ne zaboravimo Karadjordjevog vojvodu Cincar Janka Popovica, junaka bitke na Misaru!

Cincari se nisu u pravom smislu ostvarili ili izgradili kao narod, ali su kao pojedinci dali veliki doprinos srpskoj nacionalnoj borbi, srpskoj drzavnosti, privredi i kulturi.


mariopan mariopan 16:51 28.11.2007

Re: Etimologija imena "Cincar"

Dejan Stanković
to za majku terezu moze biti na nije istina. Mislim da je doticna monahinja bila arnautkinja, katolikinja.

Bila je Albanka rodjena u Skoplju u porodici katolika .
marta l marta l 08:58 26.11.2007

familija

Leadbelly Leadbelly 09:23 26.11.2007

Pa ja ovo najavih pre par nedelja!?

Dejane, jako ste me obradovali, prvo tekst u Zabavniku, a danas, sa zakasnjenjem, ali iscrpnije i na blogu. Ceo vikend pricam deci o Cincarima i nekako sa osecam bar malo zasluznim za ovaj blog.

Zabavnik

Sad sam videla da Zabavnik ima i on-line. Jedva cekam petak!
milosib milosib 13:00 26.11.2007

Bravo Dejane!

Mnogo rano sam citao Kir Janju da se nesto vise nauci o Cincarima. Ono jes da sam imao nameru posle citanja Pekica, ali ovo je bas prava lekcija. Kratka i efektna.
Vladimir B. Vladimir B. 17:28 26.11.2007

hvala

Izvanredan tekst! S uzivanjem procitah - kao sto sam s uzivanjem procitao Pekicevo "Zlatno runo". Na takve stvari stvarno vredi trositi vreme, jedna od najboljih knjiga, i prica, ikad.

U mom Zemunu vecina grekofonih porodica sto je neko pomenuo zapravo su dosle iz Sjatista u grckoj Makedoniji, i osecali su se Grcima. O tome je nasiroko pisao Joanis Papadrianos (Ellines apodimoi stis giougkoslavikes chores, Solun, Vanias 1993) sa bogatom dokumentacijom.
Isti naucnik se bavio i Moshopoljem (v. npr. [url=http://www.ems.name/Moschopolis.htm][/url]), to je sa sajta grckog Udruzenja makedonskih studija, ima jos naslova-ekspozea za zainteresovane.

Grci su inace objavili dosta knjiga konkretno o Cincarima iliti Aromunima, ali nije im uvek verovati, sto zbog nacionalizma, sto zbog tipicno balkanske navike da pisu sinteze bez prethodnog istrazivanja, na nivou rekla-kazala, kao sto biva i kod nas. Asterios Kukudis koga ste navodili je sigurno svetao izuzetak, dobio je i nagradu atinske Akademije nauka 1998.

Od ostalih znamenitih Cincara ili mozda Grka (ne znam sta su!) nikako ne treba propustiti Joanisa Kumanudi[s]a, prvog vlasnika Grcke kraljice i palate prekoputa koja je dobila ime po njegovoj supruzi a mozda i kcerci Hrisanti, na Knez Mihailovoj. Jedan njihov potomak, Kosta Kumanudi, bio je kraljevski ministar izmedju dva rata. Ali to je bilo kad se moj cukun-cukundeda premijer vec bio povukao iz politickog zivota i otisao Bogu na istinu pa smo prestali da pratimo.

(A da ne pominjem da jos uvek nisam saznao ko je bio Aleksandar Kumanudi, tamo negde oko Prvog rata.)

Tek, sve cestitke i za temu i za tekst!
Biljana Cincarević Biljana Cincarević 18:39 26.11.2007

Cincari su izgradili

trgovacki sistem Beograda u XVIII veku. Vecinu velelepnih zgrada u centru Beograda, su izgradili Cincari.
Milos Obrenovic je doneo nezvanicni zahtev za njihovo 'posrbljavanje'. Tada su mnogi Cincari izgubili svoje originalno prezime i menjali u srpska, ili dodavali na kraju svog originalnog prezimena 'ić'.
Moze se reci da nije bilo Cincara u Srbiji u to vreme, sigurno bi Beograd i Srbija izgledali drugacije, siromasnije.

Cincari iako intelektualniji, vredniji i sposobniji kao narod u odnosu na Srbe, nikada nisu insistirali na svom poreklu. Vec su se precutno asimilovali sa narodima medju kojima su ziveli.
Moje poreklo je takodje cincarsko.

Dejane hvala ti za ovaj post.
asterix asterix 21:45 26.11.2007

Re: Cincari su izgradili

Cincari iako intelektualniji, vredniji i sposobniji kao narod u odnosu na Srbe, nikada nisu insistirali na svom poreklu. Vec su se precutno asimilovali sa narodima medju kojima su ziveli.
Moje poreklo je takodje cincarsko.


Skromno zakljuchi Biljana Cincarevic. Pitao sam se samo, kada ce se pojaviti oni bolji od nas medju Cincarima? i ne lezi vraze, ne chekah dugo.
vucko vucko 22:01 26.11.2007

Govori srpski, da te ceo svet razume

Skromno zakljuchi Biljana Cincarevic. Pitao sam se samo, kada ce se pojaviti oni bolji od nas medju Cincarima? i ne lezi vraze, ne chekah dugo.

Cenim po ovoj izjavi da ima i srpskih gena
Dejan Stanković Dejan Stanković 22:24 26.11.2007

Re: Cincari su izgradili

Pitao sam se samo, kada ce se pojaviti oni bolji od nas medju Cincarima? i ne lezi vraze, ne chekah dugo.


cek, stani. nije u tome poenta. cincari su u jednom trenutku nase istorije bili elitra naseg naroda. odnosno deo te elite. i dosta im dugujemo. s druge strane nikada s enisu pravili vazni. a ima to i drugu stranu medalje. da bi se neko tako lepo utopio potrebno je da se oseca kao kod kuce, a izgleda da je to bio slucaj.

eno ga nusic. niko se nije lepse salio na nas racun, a skroz iz ljubavi i sa svim simpatijama, bez trunke prezira. a po krvi nije bio srbin, samo po opredeljenju.

biljana je to htela da kaze. nikako ne da vredja. u to sam 100% siguran. sto bi zena s a stilo vredjala srbe koje ne blati samo ko ne zuri na autobus.
Biljana Cincarević Biljana Cincarević 00:46 27.11.2007

Re: Cincari su izgradili

Cincari iako intelektualniji, vredniji i sposobniji kao narod u odnosu na Srbe, nikada nisu insistirali na svom poreklu. Vec su se precutno asimilovali sa narodima medju kojima su ziveli.


Zasto bi se neko vredjao zbog ovog? Uostalom ko danas moze da tvrdi da nema cincarske krvi? Ili turske, tatarske ili nemacke?

Nacionalizam je tako glupa kategorija..
asterix asterix 22:38 26.11.2007

Re_

Mogla je onda uvazena gospodja da kaze kao pojedinci, a ne kao narod. Dobro verujem da ju je uzavrela cincarska krv ponela u naboju patriotizma i svezeg otkrica znachenja svog prezimena(i nama se desilo kad su nam rekli da nismo Jugosloveni vec mnogo bolji i lepshi nebeski narod Srbi) na ovom i dalje divnom blogu koji nichim ne moze biti zasenjen:)
vucko vucko 22:43 26.11.2007

Pssst!

Mogla je onda uvazena gospodja da kaze kao pojedinci, a ne kao narod. Dobro verujem da ju je uzavrela cincarska krv ponela u naboju patriotizma i svezeg otkrica znachenja svog prezimena(i nama se desilo kad su nam rekli da nismo Jugosloveni vec mnogo bolji i lepshi nebeski narod Srbi) na ovom i dalje divnom blogu koji nichim ne moze biti zasenjen:)

Pssst, da te ne čuje Biljana Srbljanović, pa da shvati i ona ko je! :)
asterix asterix 23:21 26.11.2007

Re: Pssst!

Pssst, da te ne čuje Biljana Srbljanović, pa da shvati i ona ko je! :)


Kuku, le le, sad ce nas staviti u coshak, ona voli da glumi uchiteljicu. Ccc josh si je podebljao garantovano se ladimo sad nedelju dana:)))
Biljana Cincarević Biljana Cincarević 00:59 27.11.2007

Re: Pssst!


Dobro verujem da ju je uzavrela cincarska krv ponela u naboju patriotizma i svezeg otkrica znachenja svog prezimena

Moji preci su se iz Moskopolja doselili na Kopaonik, u Brus. Kupili su tada ogromno imanje. Danasnja polovina teritorije opstine Brus je pripadala mojim cukuncukun dedovima.
Posto su bili bogati i obrazovani trazili su bolje podneblje za svoje potomke, te su vise od polovine svog imanja prodali i odselili se na Kosovo, u okolinu Peci. Tamo su trpeli torturu od Arnauta te su budzasto prodali plodnu zemlju i vratili se u Brus na skromno imanje koje ima je ostalo. Deo familije se doselio u Beograd i Banat.
Inace nase prezime je bilo Pana, ali su preinacili u Cincar i kasnije u Cincarevic. Moja prabaka je govorila cincarski.

armanescu arman armanescu arman 20:32 27.11.2007

Re: Pssst!

Dejan Stankovic?
Znash mnogo o nama. I to u detaljima.
Bravo.

Hvala za ovaj napis...

Armànescu armàn
pandora pandora 01:16 28.11.2007

Re: Pssst!

i ja sam cincarka .. iz Makedonije. Moj otac je perfektno znao cincarski, ali me nije naucio, zato sto se cincarski govorio u kuci kada su hteli nesto od dece da sakriju... Jedan je od osnivaca cincarskog drustva "Lunjina" u Beogradu. Nekoliko puta sam odlazila sa njim na cincarsku slavu... mogu vam reci da nas ima dosta... Dugujem im veliku zahvalnost, jer su mi mnogo pomogli kada mi je otac umro... HVALA I OD MENE ZA OVAJ NATPIS!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana