Nauka| Život

Marite li za ples?

nsarski RSS / 29.03.2010. u 03:21

1236676664_0.jpg

Godine 1665., u februaru mesecu, jedan od najvećih fizičara sveta, Kristijan Hajgens (Christian Huygens), ležao je u krevetu zbog neke manje bolesti. U dokolici, posmatrao je dva časovnika s klatnom koji su, jedan pored drugog, bili okačeni na zidu sobe u kojoj je bio. (Hajgens je, inače, izumeo časovnike s klatnom i ovi su bili napravljeni po njegovom nacrtu.) Privuklo mu je pažnju to što su dva nezavisna klatna odvojenih časovnika oscilovala u savršenoj sinhroniji i ova se sinhronija, bez poremećaja, održavala satima. Da bi se uverio da nije u pitanju slučajnost, Hajgens poremeti njihovo klaćenje, ali, već posle pola sata, klatna časovnika su se opet usaglasila u sinhronom oscilovanju. Kada je časovnike razdvojio i postavio ih na suprotne zidove sobe, sinhronizacija je nestala.

Razmišljajući o ovome, Hajgens je zaključio da su najverovatnije u pitanju neprimetne vibracije vazduha, ili zida na kome su časovnici stajali, a koje su dovele do sihronizacije njihovog klaćenja. Tako je nastala prva teorija vezanih oscilatora koja je danas jedna od  važnih disciplina u matematici, fizici i biologiji. I o tome je ovaj blog – o vremenskoj koordinaciji u biološkim sistemima. O ritmu u prirodi, da tako kažem.

Vreme u biologiji se razlikuje od linearnog fizičkog vremena (ono je u fizici definisano kao kontinuirani realan parametar), u tom smislu što se najveći broj bioloških fenomena odvija u ciklusima, u nekoj vrsti ponavljanog ponašanja usaglašenog  sa, na primer, rotacijom Zemlje oko Sunca (godišnji ciklus), ili Zemlje oko sopstvene ose (dnevni ciklus), ili nekog drugog izvora periodičnosti.

U uprošćenoj slici, kakvu fizičari često koriste, možemo posmatrati mnoge sisteme u biologiji kao oscilatore. Hajgensovo pitanje je bilo o tome kako se dva vezana oscilatora istog perioda oscilovanja, ili više takvih vezanih oscilatora, usaglašavaju u svom ritmu. Odgovor na ovo pitanje je relativno skoro pronadjen, i on kaže da se takvi oscilatori ili usaglase i osciluju istom učestanošću u istoj fazi, ili kontra-usaglase i  osciluju istom učestanošću u suprotnoj fazi. Primera i za jedno i za drugo rešenje ima u biologiji na pretek. (Razume se, postoje režimi gde koordinacija oscilatora potpuno izostaje, ali o tome ćemo kasnije)

Jedna od prvih matematičkih analiza ovakvog ponašanja se može naći u radu Peskina, iz 1975. godine, gde on razmatra kolektivno ponašanje pojedinačnih ćelija u srčanom mišiću. Ovde se kontrakcija i relaksacija pojedinačnih mišićnih ćelija usaglašava u ritmu, tako da ceo mišić koordinisano radi. Poremećaj u ovom funkcionisanju dovodi do poremećaja rada srca i Peskin je u radu Principles of electrophysiology with special reference to the heart (Principi elektrofiziologije s posebnim osvrtom na srce) matematički pokazao kako se dva vezana oscilatora – ceo srčani mišić i spoljašnji kontrolni oscilator - mogu usaglasiti u ritmu. Ovo je dovelo do pronalaska pacemaker-a, medicinskog pomagala ljudima koji imaju poremećaj u ritmu rada srca.

Drugi primer sinhronizacije oscilatora je hod.

Dvonožni hod, kod ljudi, na primer, se može opisati kao asinhroni rad dva oscilatora - dve noge - koje naizmenično stupaju na podlogu. S druge strane, kod dvonožnog kretanja kengura, obe noge sinhrono rade, i istovremeno stupaju na podlogu proizvodeći skokovito kretanje. (Kad korača čovek sa štapom imamo tri oscilatora gde dve noge asinhrono rade s jednim periodom, dok štap radi s duplo kraćim periodom sinhronizovan sa svakom nogom)

Kod četvoronožnog hoda, kod konja na primer, imamo situaciju sa četiri oscilatora, i njihove različite sinhronizacije prilikom kretanja se zovu hod, kas i galop. (Postoje i druge varijante konjskog kretanja, ali o tome ćemo drugom prilikom).

Kod šestonožnog kretanja, kod insekata (buba-švaba, na primer), prva i poslednja leva noga i srednja desna su u sinhroniji, i obrnuto se ponašaju od prve i poslednje desne noge i srednje leve.

Kod stonoga (centipeda) i milipeda sinhronizacija rada nogu prilikom kretanja se odvija u talasu – kao kad navijači na utakmici ustaju sa svojih sedišta i vraćaju se u njih da proizvedu talasanje vidljivo sa velike daljine.

Sve ove radnje se, refleksno obavljaju, tj., postoji centralni mehanizam koji oscilatore zaključa u fazu, ili kontra-fazu, i oni dalje nastavljaju svoj rad automatski.

(Za ljubitelje matematike, u pitanju su Hopfove bifurkacije sa odgovarajućim simetrijama koje dovode do ovakvih dinamičkih rešenja).

Dobro, ovo su situacije kada imamo dva, tri oscilatora koji su vezani. Šta se dešava kada imamo mnogo vezanih oscilatora? Recimo, mnogo hiljada oscilatora.

Delimičan odgovor na ovo pitanje je tek nedavno pronadjen. Pre svega, ovde je reč o  oscilatorima koji su pulsno vezani. Ovo znači sledeće: zamislimo cvrčke ili svice koji periodično odaju od sebe zvuk ili svetlost (drugi primer bi bile nervne ćelije koje okidaju s odredjenim periodom). Svaki put kad jedan oscilator ispusti iz sebe puls (zvuk, svetlost, električnu aktivnost), on stimuliše drugi – i treći, i četvrti, itd., oscilator -  da to isto uradi. Ako je veza izmedju oscilatora dovoljno jaka dolazi do globalne sinhronizacije.

Tako, na primer, možemo čuti cvrčke kako, kao u horu, sinhronizovano cvrče, pa onda istovremeno stanu – verujem da su mnogi na Jadranskom moru imali priliku da dožive ovu pojavu.

Zanimljivo je da jedna vrsta svitaca koja živi u Indoneziji i Tajlandu ispoljava slično ponašanje. Desetine hiljada svitaca zauzmu cele krošnje drveta i istovremeno se pale i gase kao neki biološki svetionik. Mornari iz tih krajeva ovaj signal nekad koriste za navigaciju kada se približavaju ušću reke u more. (Svici u Evropi ne pokazuju ovakvo ponašanje i Evropljani nisu verovali putopiscima kad su im pričali o svicima u šumama Bornea koji istovremeno zasvetle i ugase se. Evropski svitac je individualista i pali se i gasi kako se njemu prohte.)

Ovo kolektivno ponašanje velikog broja pulsno vezanih oscilatora se često može videti u prirodi – jata ptica ili riba su najočitiji primer. Njihovo sinhrono kretanje, bez spoljašnje koordinacije, je spektakl koji se teško zaboravlja.

U svakom slučaju, populacija oscilatora može da radi u sinhroniji, ili da bude desinhronizovana, i postoje matematički metodi kojima se proučava jedan ili drugi režim.

  

Medjutim, kod funkcionisanja neuralnih sistema (skup pulsno vezanih oscilatora) postoje i druga kolektivna hronološka ponašanja. Naime, poznato je da delfini i neki drugi morski sisari, pa čak i pojedini gmizavci, kad spavaju spavaju samo s jednom hemisferom mozga. Kada se ovim bićima izmeri moždana aktivnost tokom spavanja, ispostavlja se da im budna strana (hemisfera) mozga pokazuje desinhronizovanu električnu aktivnost, dok im spavajuća strana pokazuje visok stepen sinhronizacije. Ovakvu pojavu, u najprostijoj verziji, možemo formulisati na sledeći način: koji je najjednostavniji sistem dve populacije oscilatora (grubo ekvivalentne hemisferama mozga), takvih da je jedna populacija sinhronizovana, a druga ne?  Ova stanja se zovu stanja himere  i tek je nedavno formulisan matematički model skupa oscilatora na kome se mogu proučavati stabilnost, dinamika i bifurkacije koje dovode do ovakvih rešenja. Pored sinhronih aktivnosti, ovakve populacije imaju stanja stabilne himere, pulsirajuće himere, i bifurkacije himera. Istraživanja ove pojave su u toku.

 

Ciklični procesi su bitan deo funkcionisanja bioloških sistema i mi, ljudi, smo aktivni učesnici u tom ritmu prirode. Nedavno se pojavilo mišljenje da će naredni korak u medicini biti hronoterapija i njoj odgovarajući hrono-savetnici. Naš fiziološki ciklus se ponavlja ritmom koji je, kao Hajgensov sat, usaglašen sa damarom života što nas okružuje.

 

A ples?

 

Veruje se da sinhronija u kretanju, mišljenju, oblačenju, navijanju, itd., dovodi do osećaja zadovoljstva kod mnogih ljudi. Kao što je ljudima svojstveno da pronalaze poseban smisao u geometrijskim oblicima, ili prostornoj koordinaciji,  takodje im je svojstveno da vide značaj u vremenskoj koordinaciji. (Oni koji se bave body language-om, na primer, svakako imaju više da kažu o ovome).

Sinhronizacija pokreta, kao u plesu, je naučen i uvežban način kretanja koji je ljudima privlačan. Ovo je tema o kojoj ne znam skoro ništa da kažem, ali jedno, kao totalni laik, ipak moram. Ako bih trebao da biram izmedju Džindžer Rodžers i Freda Astera koji su važili za savršeno sinhronizovan plesni par, ja bih izabrao Džindžer. Ona je bila u stanju da odigra sve što je umeo Fred – i to unazad, i to na štiklama!

 

 

P.S. Neki delovi ovog teksta biće tema predavanja koje ću održati na Kolarcu u četvrtak, 1. aprila 2010.



Komentari (123)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 03:35 29.03.2010

координација

питао мрав стоногу

- а како ти успева координација свих тих ногу?

стонога се на то дубоко замисли. отад није била у стању да учини иједан корак.
nsarski nsarski 03:46 29.03.2010

Re: координација

Heh, pa cim pokusas da ukljucis globalnog dirigenta (misljenje) u tu vrstu aktivnosti pokvari se ceo sistem...
marco_de.manccini marco_de.manccini 03:53 29.03.2010

Re: координација

то искључивање мозга да би се сетио нечега је веома блиско људима који су свирали неки инструмент. рецимо не свираш неки комад годину две и онда покушаш да одсвираш. нема шансе док не пустиш прсте да све сами раде. и кад ти успе мораш јако да пазиш да не почнеш да мислиш јер се истог трена музика прекида.

п.с. знаш за оне бубе што се појављују једном у 17 година (или у 13). синхронизација на нивоу.
nsarski nsarski 03:58 29.03.2010

Re: координација

Da, postoji dobro objasnjenje zasto se pojavljuju u ciklusu prostog broja (13, 17). Ima veze sa tim da se ne pogode sa drugim bicima koje se njima hrane a imaju cikluse obicnih prirodnih brojeva.
Mislim da je najduzi period period nekog bambusa koji cveta i rasejava seme svakih 117 godina ili nesto slicno. Ima S.J. Gould nekoliko eseja o tome.
blogovatelj blogovatelj 05:28 29.03.2010

Re: координација

Heh, pa cim pokusas da ukljucis globalnog dirigenta (misljenje) u tu vrstu aktivnosti pokvari se ceo sistem...


Kada sam bio vojnik, vojnici koji su bili vece "dzombe" su kada hodaju preko piste hodali "u korak" nesvesno. Za raziliku od njih "gusteri" su hodali asinhrono.
Supermod Supermod 07:42 29.03.2010

Ja sam za ples


mirelarado mirelarado 09:01 29.03.2010

Синхронизација покрета

Увежбана усклађеност која плени:

NNN NNN 11:58 29.03.2010

Re: координација

117
nije prost (mada ima 13-icu)
NNN NNN 12:06 29.03.2010

Re: координација

marco_de.manccini
питао мрав стоногу

- а како ти успева координација свих тих ногу?

стонога се на то дубоко замисли. отад није била у стању да учини иједан корак.
Ovo je kao razmišljanje o disanju dok se pije voda
nsarski nsarski 12:41 29.03.2010

Re: координација

nije prost (mada ima 13-icu)

Tacno.Nasao sam negde da mnoge vrste bambusa imaju period masovnog cvetanja od 60-120 godina.
nsarski nsarski 17:43 29.03.2010

Re: Ja sam za ples

Aaa, lepo da ste s nama, supermode! Da se usaglasimo k'o ljudi.
nsarski nsarski 19:16 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

mirelarado
Увежбана усклађеност која плени:


A ova neuvezbana (300 000 ptica nad Danskom; kako ih samo izbrojase?)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:21 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

nsarski
mirelarado
Увежбана усклађеност која плени:


A ova neuvezbana (300 000 ptica nad Danskom; kako ih samo izbrojase?)

Чист балет, nsarski. Вежбало се то, вероватно које туце милиона година.
Unfuckable Unfuckable 19:23 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

u tom smislu, zanimljiva su i ogromna jata (haringa?) sitnijih morskih riba i način na koji izbegavaju napade grabljivica
Kazezoze Kazezoze 19:45 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

Unfuckable
u tom smislu, zanimljiva su i ogromna jata (haringa?) sitnijih morskih riba i način na koji izbegavaju napade grabljivica

kako izbegavaju?
da li bi mogao da objasnish?
mene su uvek te zhivotne priche iz prirode fascinirale...
mirelarado mirelarado 19:52 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

Unfuckable
u tom smislu, zanimljiva su i ogromna jata (haringa?) sitnijih morskih riba i način na koji izbegavaju napade grabljivica


Вежбале су ситне рибе како да у јату преваре ајкулу. Грешке су се главом плаћале, није ни чудо да су овако савршено синхронизоване:


Unfuckable Unfuckable 19:57 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

pa lepo se vidi: celo to jato se ponaša kao jedno veliko, elastično - telo, koje se ugiba i bukvalno "eskivira" uletanja grabljivica.
Ne sumnjam da se velike ribe ipak sasvim dobro najedu, ali gledati milione "kedera" kako se ponašaju kao jedan poprilično je fascinantno i daleko nadmašuje Titekove rođendane.
Ima tu još jedna bolja fora, to sam gledao skoro - možda se malo odmiče od teme, ali se svakako radi o sinhronizaciji:
starije orke su "napipale" foku na omanjoj santi leda. Prvo su par puta pokušale da "najašu" na santu i prevrnu je, ali im to nije uspelo. Onda su se poređale naspram sante, na jedno stotinak metara, u vrstu, i zaletele se ka njoj, a pred samom santom naglo zaronile, napravivši tako jak talas koji je prevrnuo foku u vodu. Samoj akciji potapanja prethodilo je "izviđanje" gde su utvrdile sa koje strane sante je foka, jer to je odredilo pravac napada.
I sad vi mislite - gotovo. E, nije: foka se ponovo popela na santu, niko je nije ni pipnuo. A orke su nastavile sa zaletanjem i obaranjem. Ali sada su to bile neke malo manje orke.
E tu se tek shvatilo da je sve to bila pokazna vežba i trening za mlađe orke kojima je, posle "gledanja" dato na kraju da sami primene naučeno.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:23 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

starije orke su "napipale" foku na omanjoj santi leda. Prvo su par puta pokušale da "najašu" na santu i prevrnu je, ali im to nije uspelo. Onda su se poređale naspram sante, na jedno stotinak metara, u vrstu, i zaletele se ka njoj, a pred samom santom naglo zaronile, napravivši tako jak talas koji je prevrnuo foku u vodu. Samoj akciji potapanja prethodilo je "izviđanje" gde su utvrdile sa koje strane sante je foka, jer to je odredilo pravac napada.
I sad vi mislite - gotovo. E, nije: foka se ponovo popela na santu, niko je nije ni pipnuo. A orke su nastavile sa zaletanjem i obaranjem. Ali sada su to bile neke malo manje orke.
E tu se tek shvatilo da je sve to bila pokazna vežba i trening za mlađe orke kojima je, posle "gledanja" dato na kraju da sami primene naučeno.

evo ti ga. i ja gledala onomad.
Kazezoze Kazezoze 20:24 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

mirelarado
Unfuckable
u tom smislu, zanimljiva su i ogromna jata (haringa?) sitnijih morskih riba i način na koji izbegavaju napade grabljivica


Вежбале су ситне рибе како да у јату преваре ајкулу. Грешке су се главом плаћале, није ни чудо да су овако савршено синхронизоване:



ha, super su!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:38 29.03.2010

Re: Синхронизација покрета

Unfuckable
I sad vi mislite - gotovo. E, nije: foka se ponovo popela na santu, niko je nije ni pipnuo.

Е, на снимку фали тај хепиенд. Унфе, слободно си могао да кажеш како су орке поручкале фоку, мала деца су отишла на спавање. Или... да ниси ти гледао овај видео у друштву... пива?
Unfuckable Unfuckable 05:45 30.03.2010

Re: Синхронизација покрета

snimak koji sam ja gledao mnogo duže traje i foka se par puta vraća na santu.
A posle svog tog gimnasticiranja, kada su je "n-ti" put potopili da se više ne pojavi, verovatno joj je dozlogrdilo to zevzečenje pa ih je malo "izvrtela" ispod vode i šmugnula (nisu ni te foke skroz naivne), što me dovodi do zaključka da je, osim mladih orki, možebitno i ona bila na nekom "kursu preživljavanja".
NNN NNN 11:59 30.03.2010

Re: Синхронизација покрета

Koliko ja znam
haringe beže svaka za sebe, ali se svaka drži jata!
Zbog toga i izgleda da se jato onako talasato ugiba i ponova vraća u (približno) prvobitni položaj.
nsarski nsarski 15:47 30.03.2010

Re: Синхронизација покрета

Koliko ja znam
haringe beže svaka za sebe, ali se svaka drži jata!
Zbog toga i izgleda da se jato onako talasato ugiba i ponova vraća u (približno) prvobitni položaj.

Tacno!
Na ovom predavanju, oko 5:50 min., Strogatz definise minimalni broj uslova kojima se na kompjuteru uspesno simulira ponasanje jata.

Unfuckable Unfuckable 18:19 30.03.2010

Re: Синхронизација покрета

evo još malo sasvim prirodne sinhronizacije, u specifičnim uslovima - a uslovljene, vrlo verovatno mirisnim impulsima:

Menstrual synchronization

a evo i dokaza da je Čovek uglavnom sasvim nestrpljivo (ok, neko bi rekao i - praktično) biće koje neke prirodne pojave shvata na sasvim specifičan način
dali76 dali76 04:47 29.03.2010

politika i ples

potential for policy change decreases with the number of veto players, the lack of congruence (dissimilarity of policy positions among veto players) and the cohesion (similarity of policy positions among the constituent units of each veto player)..
George Tsebelis 1995
Dakle oscilacije bi se mogle primjeniti I u politickin naukama u svezi stabilnosti politickih sistema.
Ako , u ovom slucaju veto players, plesu po odredjenom ritmu, stabilnost je garantovana, mada ne I demokratija..
Naravno vanjski dirigent , neka strana sila ( primjer Chile 1973 ) moze da poremeti ritam pa dobijemo Pinochea
Sad , naravno Pinoche ima svoj ritam plesa , al to je vec druga prica.
Odlican tekst professor, hvala sto ste sa nama koji smo daleko od Kolarca podjelili dio ovog zanimljivog predavanja.
nsarski nsarski 17:47 29.03.2010

Re: politika i ples

Uvek je moguce naci analogije sa politikom ili nekom drugom vrstom kolektivne aktivnosti. Pitanje je, medjutim, koliko te analogije mogu da se nategnu van njihovog originalnog domena vazenja. Kod politike je, mislim, mnogo bolja analogija sa teorijom igara i postojanjem (Nesh-ovih) ravnoteza.
Ako i postoji saglasje u politici, ono cesto nije spontano. Tako ja mislim.
dali76 dali76 19:05 29.03.2010

Re: politika i ples

U pravu ste theory game je omiljena tema medju ljudima koji se bave politickim naukama. Oko suglasja ste jos vise u pravu. Ljudima u politickim naukama je omiljeno nesuglasje.
Ono sto mene sve vise iznenadjuje je koliko se ljudi jednostavno mrze kad se ne slazu.
Znam dvojicu profesora koji preferiraju svaki svoju qvantativnu metodu. Bave se obojica komparativnom politikom, kolege su na istom odjelu I nepricaju jedan sa drugim. To je meni porazavajuce/ edukacija, cemu?

Unfuckable Unfuckable 19:12 29.03.2010

Re: politika i ples

meni je najjača asocijacija ono (čuveno) kreketanje žaba koje se uvek nekako dogodi baš u momentu kada riba prestane da grize, i što je taj bedak duži - to je kreketanje jače, nekako usklađenije i sasvim podseća na - ruganje.
Sjajno iskustvo, kad malo bolje razmislim: mnogo puta me je podsećalo na zviždanje prepunog stadiona gostujućem timu.
mikele9 mikele9 12:44 30.03.2010

Re: politika i ples

meni je najjača asocijacija ono (čuveno) kreketanje žaba koje se uvek nekako dogodi baš u momentu kada riba prestane da grize, i što je taj bedak duži - to je kreketanje jače, nekako usklađenije i sasvim podseća na - ruganje.
Sjajno iskustvo, kad malo bolje razmislim: mnogo puta me je podsećalo na zviždanje prepunog stadiona gostujućem timu.

Odmah skupljam pribor i štapove! Ja da dozvolim žapcima da me zayebavaju! A i riba ne radi. Jes da je teren boli glava ali ...
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:08 29.03.2010

spregnuti oscilatori

Zanimljiv tekst, samo da dodam par stvarcica, ako smem.

Prvo, problem je sto u prirodi i ne postoje dva oscilatora sa istim periodom oscilovanja. Prosto, jer ne postoji ni jedan. Svaki realan oscilator sam za sebe ima manje ili vise promenljivu periodu oscilovanja. Sto je slucajan proces, zapravo fazna modulacija slucajnim signalom. I to ne jedan slucajan proces, nego nekoliko njih, i svaki doprinosi razlicitom delu spektra koji se formira oko nominalnog nosioca, kao posledica te modulacije. Ta slucajna promena trenutne faze i njeno odstupanje od "idealne" se naziva fazni sum. Tako da je i koherentnost o kojoj govoris zapravo samo privid, zavisno sa koje "daljine" gledas na sistem (ili preciznije, koliko blizu nominalnog nosioca meris)

BTW, kad dva spregnuta oscilatora osciluju u kontrafazi, to znaci da su rezultantne oscilacije na dvostruko vecoj ucestanosti. Zbog toga, iako postoji mnogo metoda da se naprave osilatori sa zeljeno malim faznim sumom na visokim ucestanostima, gde je tesko napraviti dobar (high-Q) rezonator, spregnuti oscilatori su upravo jedna od metoda koja se koristi vec dosta godina u elektronici. Jer je cesto jeftinije napraviti N spregnutih oscilatora (od kojih svaki osciluje 2*pi/N fazno pomeren u odnosu na drugi, na f0/N ucestanosti), nego jedan koji ce imati isti nivo faznog suma i oscilovati na f0 ucestanosti. Inace, ako se dobro secam, postoje i tehnike kada se koriste spregnuti oscilatori sa razlicitim periodima oscilovanja, koje stoje u odredjenim harmonijskim odnosima.

Injection locking se koristi i kad hoces da nateras oscilatore vece snage da osciluju "ulokovani" na manji oscilator koji je lakse napraviti da bude sa malim sumom. Ali da ne davim bas previse.


bauer. bauer. 05:36 29.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

Ali da ne davim bas previse.

Što bi rek'o naš narod - ne talasaj
nsarski nsarski 17:48 29.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

Da, ovaj "inzenjerski" pogled je instruktivan. Hvala.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:42 30.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

nsarski
Da, ovaj "inzenjerski" pogled je instruktivan. Hvala.


Nema na cemu. Nego, jel' planiras da okacis negde na web to predavanje koje ce biti na Kolarcu? Za nas koje interesuje, ali ne mozemo da prisustvujemo?
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:44 30.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

bauer.
Ali da ne davim bas previse.

Što bi rek'o naš narod - ne talasaj

. Komso, ako ces da mi verujes na rec, ponekad je teze spreciti oscilovanje (talasanje), nego ga proizvesti.
Covek u belom Covek u belom 01:52 30.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

srdjan.pajic
Komso, ako ces da mi verujes na rec, ponekad je teze spreciti oscilovanje (talasanje), nego ga proizvesti.

Decoupling, decoupling i samo decoupling...
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:09 30.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

Covek u belom
srdjan.pajic
Komso, ako ces da mi verujes na rec, ponekad je teze spreciti oscilovanje (talasanje), nego ga proizvesti.

Decoupling, decoupling i samo decoupling...


Gde si bre ti, Covece???!!! Da, da, decoupling, lakse za reci nego uciniti, pogotovu na mikrotalasima, gde je obicno u domenu magije (iskustva). Jer cudni su putevi prostiranja.


vishnja92 vishnja92 05:48 30.03.2010

Re: spregnuti oscilatori

Komso, ako ces da mi verujes na rec, ponekad je teze spreciti oscilovanje (talasanje), nego ga proizvesti.

ovo sebi u profil da stavis
blogovatelj blogovatelj 05:42 29.03.2010

Sinhronizacija vise oscilatora

Ovo je sinhronizacija pet metronoma uz pomoc jedne daske i dva valjka na koje je ta daska stavljena.
Ta dva valjka i daska su oscilator koji kontrolise i sinhronizuje rad metronoma, koji su takodje oscilatori, ali koji bi radli asinhrono da nema daske i valjaka.

nikola_kovac nikola_kovac 09:15 29.03.2010

Није синхронизација, ал' је уметност :-)

nsarski nsarski 17:50 29.03.2010

Re: Sinhronizacija vise oscilatora

Na jednom predavanju je Strogatz - covek koji se ovim problemima intenzivno bavi - bas demonstrirao sinhronizaciju pomocu dva metronoma kioja je postavio na dasku sto lezi na rotirajucem lezaju (dve obicne flase Koka-Kole).
topcat topcat 23:01 29.03.2010

Re: Није синхронизација, ал' је уметност :-)

nikola_kovac

meni je veća umjetnost sinhronizacija (ili ipak kompromis?) između čovjeka i metronoma.
Domazet Domazet 06:08 29.03.2010

Zanimljivo...

Vreme u biologiji se razlikuje od linearnog fizičkog vremena (ono je u fizici definisano kao kontinuirani realan parametar), u tom smislu što se najveći broj bioloških fenomena odvija u ciklusima, u nekoj vrsti ponavljanog ponašanja usaglašenog sa, na primer, rotacijom Zemlje oko Sunca (godišnji ciklus), ili Zemlje oko sopstvene ose (dnevni ciklus), ili nekog drugog izvora periodičnosti.


Sad bih ja pitao da Profesor kazhe neku o tome kako se bioloshko vreme uskladjuje sa onim Ajnshtajnovim, relativnim. Ocu da kazem, onaj jedan blizanac shto ce da putuje brzinnom svetlosti, da l' ce da bude i bioloshki mmaldji ili ce samo sat da mu bude ocuvaniji? Ali ne smem, ima odmah da me izbaci sa chasa...
mariopan mariopan 06:36 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

Eto, zato ja volim ples?

Mislim da je to pitanje mnogo važnije i da će se u medicini još baviti time. Ovako kao laik, mislim da su neke bolesti kod ljudi vezane za ono kada mrav pita stonogu, pa se ona zamisli i izgubi ritam....pa neke bolesti kod ljudi (verujem) vezane su upravo za gubitak tog ritma, ispadanje iz sistema, npr depresija i slično. Pogotovo posle gubitka partnera, ta vrsta depresije, mislim da je usklađenost koju su imali izgubljena i da je to uzrok depresije, osim žalosti koja je normalna reakcija. Neki ljudi koji su dugo u braku na kraju počnu čak i da liče jedno na drugo, toliko su usklađeni da im se i lik uskladi sa onim drugim.

To ja skroz laički pretpostavljam, jer znam ljude koji su kao par funkcionisali savršeno a kada jedan ostane sam teško hvata ritam, dugo vremena ne može da se uskladi sa svetom oko sebe. I ne osećaju se prijatno u sopstvenom okruženju a ne znaju zašto.
nsarski nsarski 08:31 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

npr depresija i slično

Poznato je da depresija dovodi do poremecaja u ritmu spavanja, na primer. Depresivni ljudi cesto imaju nesanice, i desava se da se njihov dnevni ritam promeni na period od 48 sati.
Zimske depresije su takodje poznate i pojavljuju se sa promenom godisnjih doba. Veruje se da ovo ima veze sa kolicinom sunceve svetlosti i regulacijom melatonina.
ana_radmilovic ana_radmilovic 12:04 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

mariopan
Eto, zato ja volim ples?
.


izvinjavam se ako je trol


nsarski nsarski 12:45 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

Sad bih ja pitao da Profesor kazhe neku o tome kako se bioloshko vreme uskladjuje sa onim Ajnshtajnovim, relativnim. Ocu da kazem, onaj jedan blizanac shto ce da putuje brzinnom svetlosti, da l' ce da bude i bioloshki mmaldji ili ce samo sat da mu bude ocuvaniji? Ali ne smem, ima odmah da me izbaci sa chasa...

Hahaaa, a sto bih izbacivao sa "casa"?
Relativisticki efekti u bioloskim procesima ne igraju nikakvu ulogu, koliko znam.
nsarski nsarski 12:47 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

ana_radmilovic
mariopan
Eto, zato ja volim ples?
.


izvinjavam se ako je trol



Nije trol. Evo moje omiljene sinhronizacije - Riverdance

mariopan mariopan 13:36 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

izvinjavam se ako je trol

Nije trol, jelda Gazda Učitelju?

Pa ja sam između ostalog i napustila plesanje jer mi je partner kasnio za desetinku sekunde u koracima a mislio je da pleše kao zmaj Da ne kažem da smo oboje penzosi. Još , kada izvadem onaj pokret dok plešemo tango, pa onu "osmicu" nogama dok on stoji - umeo je da drekne "TO MALA!" a ja padenm od smeha, koja mala
ana_radmilovic ana_radmilovic 16:20 29.03.2010

Re: Zanimljivo...

nsarski

Nije trol. Evo moje omiljene sinhronizacije - Riverdance


ja uopšte nisam primetila da sam dole postavila istu "sinhronizaciju" kao ti... pod drugim nazivom
ovo već može da zalazi "sinhornicitet" :)

edit:

a svratila sam ponovo da bih pustila ovo (to zbog onog "plesa" iz naslova)
još jedna lepa sinhronizacija

cyberm cyberm 07:41 29.03.2010

Sinhronizacija

blogovatelj blogovatelj 14:54 29.03.2010

Re: Sinhronizacija

Sinhronizacija


Ne pazis na casu. Taj primer sam vec stavio gore.
Sad nesto razmisljam, pa da pitam profu. Sta bi bilo kad ovi metronomi ne bi imali isti period, kad ne bi bili ni u kakvim fazama i kad bi ih postavili na ovu dasku?
Iscimali bi dasku do besvesti i nista?!
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:31 29.03.2010

Re: Sinhronizacija

blogovatelj
Sinhronizacija


Ne pazis na casu. Taj primer sam vec stavio gore.
Sad nesto razmisljam, pa da pitam profu. Sta bi bilo kad ovi metronomi ne bi imali isti period, kad ne bi bili ni u kakvim fazama i kad bi ih postavili na ovu dasku?
Iscimali bi dasku do besvesti i nista?!


Zavisi u kakvom su odnosu prirodne periode oscilovanja pojedinih metronoma. Ono sto bi se najverovatnije desilo je - haos! Znaci kvazi-stabilno resenje sistema bi bilo potpuno nepredvidljivo i zavisilo bi od malih varijacija u pocetnim uslovima (mase tegova, frikcije u lezajevima, nelinearnost istezanja opruga, otpora vazduha, kao i od kog ugla zapocinju oscilacije - slicno kao sto tanane promene koncentracije CO2 u atmosferi dovode do globalnih klimatskih promena ) .

Metronomi bi prvo kucali svaki za sebe, onda bi izgledalo da su se neki ulokovoli na neke od suseda, mozda bi cak i neko vreme svi radili koherentno (pod uslovom da im prirodne periode nisu bas jako razlicite) pa bi krenuli da ispadaju iz sinka, i tako do kraja univerzuma, u nekom svom sumanutom paternu, bez da se zaustave u odredjenom stabilnom stanju (mada je cak i to moguce ali nepredvidljivo).

blogovatelj blogovatelj 18:10 29.03.2010

Re: Sinhronizacija

mozda bi cak i neko vreme svi radili koherentno (pod uslovom da im prirodne periode nisu bas jako razlicite)


Ja bas mislim da tada ne bi radili dobro, a da bi pre dosli u sinhronizam ukoliko bi pojedine periode bile umnozak nekih drugih perioda.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:55 30.03.2010

Re: Sinhronizacija

blogovatelj
mozda bi cak i neko vreme svi radili koherentno (pod uslovom da im prirodne periode nisu bas jako razlicite)


Ja bas mislim da tada ne bi radili dobro, a da bi pre dosli u sinhronizam ukoliko bi pojedine periode bile umnozak nekih drugih perioda.


Ok, samo prvo moras da definises sta znaci "radilo dobro". Iznenadio bi se koliko zdravorazumsko razmisljanje i intuicija umeju da zataje kod tih nelinearnih i haosu sklonih pojava. Eto kod tog primera koji si naveo, zapravo je prilicno verovatan scenario da ce oscilatori da rade prvo malo na osnovnoj ucestanosti, pa da skoce na neki od tih umnozaka, pa da se zabiju u neko stanje izmedju.

Ima tu i cela klasa tzv. subharmonic oscilatora, koji se dizajniraju tako da iako je rezonator podesen na odredjenu f0, oscilator stabilno radi na nekom racionalnom delu te ucestanosti (f0/2, ili f0/3, 2f0/3, itd). Ja se cesto koljem bas sa tim oscilacijama jer ih nije lako eliminisati, kad ti ne trebaju, a tesko ih je proizvesti kad ti trebaju.

Ali posto mi je komsa Bauer dobio 9 preporuka na savet da ne gusim, stacu ovde, a mozemo da nastavimo na PP ako te interesuje ova smaracina.

jasnaz jasnaz 07:55 29.03.2010

>>

ivana23 ivana23 18:02 29.03.2010

Re: >>

dirtyharry dirtyharry 08:29 29.03.2010

Interesantan blog

a na sve to evo, jedan mali polu-trol za jednog od meni omiljenih naučnika, Nilsa Bora:

Ser Ernest Ruterford, predsednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ispričao je sledeću priču:


Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu dati "nulu" za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni "arbitar" i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra.

Studentov odgovor je glasio: "Odneću barometar na vrh zgrade, vezati ću ga za dugačak konopac, spustiti ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade.

Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!

Predložio sam da student još jedan put pokuša riješiti ovaj zadatak. Dao sam studentu šest minuta da riješi zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije bio zapisao! Pitao sam ga da li želi odustane, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmšljao o najboljem rešenju. Izvinio sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi.

Sledećeg minute on je napisao svoj odgovor koji je glasio:
Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meri vreme dok ne tresne o trotoar. Tada ću koristeći formulu x=0.5*g*t^2, izračunati visinu zgrade! U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja tačne ocene! On se složio i dao studentu skoro najveću ocjenu.

Dok sam napuštao koleginu kancelariju, setio sam se da mi je student rekao da ima još mnogo rešenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja ?

Pa, reče student, postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade pomoću barometra. Na primer, možete izneti barometar van, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove senke, dužinu senke zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoću Talesove teoreme, izračunati visinu zgrade! Sjajno! - rekao sam. A ostali načini ?

Da, rekao mi je student, postoji jedna osnovna metoda merenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra!
Vrlo direktna metoda! - rekao sam.

Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrednost gravitacione konstante g na noviu ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacionuu konstantu g može se, u načelu, izračunati visina zgrade!

Takođe, koristeći isto načelo, možete odneti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konopac, spustiti ga do samog trotoara i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodi oscilacije!

Na kraju, zaključio je student, postoje i mnogi drugi načini rešavanja problema. Verojatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nastojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: Gospodine nastojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, daću vam ga.

U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao i da mu je pun k.... asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja.

Student se zvao - Nils Bor.

blogovatelj blogovatelj 15:05 29.03.2010

Re: Interesantan blog

Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meri vreme dok ne tresne o trotoar.


Ovo je nas pitao profesor na predavanjima iz elektricnih merenja neelektricnih velicina i niko nije znao odgovor.
Pitanje je bilo kako uz pomoc voltmetra i stoperice izmeriti visinu zgrade.
Covek u belom Covek u belom 17:45 29.03.2010

Re: Interesantan blog

dirtyharry
a na sve to evo, jedan mali polu-trol za jednog od meni omiljenih naučnika, Nilsa Bora:
.
.
.
Student se zvao - Nils Bor.

Pricica je urbana akademska legenda. Inace ima je i kod Fejnmana u "Predavanjima iz fizike". O tome kako je zaista nastala ima vise ovde.

Al da je zanimljiva jeste.
nsarski nsarski 17:51 29.03.2010

Re: Interesantan blog

Mislim da postoji mnogo verzija slicne price, i pripisuju se raznim ljudima. Ova prica vec ima znacaj urbane mitologije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:32 29.03.2010

Чуда синхронизације

Заиста занимљив текст. Верујем да ће и предавање бити такво, па онда, да бисмо синхронизовали свој могући долазак, не би било лоше да знамо у колико сати се одржава...

И ја сам приметио један чудан феномен. Сваког јутра када кренем на посао, колима наравно, та кратка раздаљина коју пређем кроз градске улице (2-2,5 km) приреди ми виђење најмање 3 а највише 6 лепих девојака, жена и осталих сличних живих феномена. Са доласком лета тај синхронизовани лепи почетак дана и онај пратећи феномен испољава се су свом максималном броју (6) а зими пада на доњу границу.

Нисам сигуран каквa је научна заснованост датог феномена, претпостављам да аутор овог текста може да ми понуди неко објашњење?
dirtyharry dirtyharry 09:22 29.03.2010

Re: Чуда синхронизације

Dragi kolega ja nisam kompetentan kao autor bloga ali uvođenjem novog zakona o saobračaju stalno upozoravam da paze kako voze kada naiđu letnji meseci baš iz tog razloga . Ima dve pouke koje treba da uzmeš u obzir prilikom brojanja:

1. Brzina x Krivina= Vrzina

2. Ja nožna, ona ne radi. Ja ručna ni ona ne radi. Ja u kiosk, on radi.

Aj u zdravlje sa to brojanje.
nsarski nsarski 17:54 29.03.2010

Re: Чуда синхронизације

И ја сам приметио један чудан феномен. Сваког јутра када кренем на посао, колима наравно, та кратка раздаљина коју пређем кроз градске улице (2-2,5 km) приреди ми виђење најмање 3 а највише 6 лепих девојака, жена и осталих сличних живих феномена. Са доласком лета тај синхронизовани лепи почетак дана и онај пратећи феномен испољава се су свом максималном броју (6) а зими пада на доњу границу.

Нисам сигуран каквa је научна заснованост датог феномена, претпостављам да аутор овог текста може да ми понуди неко објашњење?


Pa, mislim da suvise rano polazis na posao. Mislim da bi fenomen (razlika izmedju letnjeg i zimskog ponasanja) bio mnogo izrazeniji ako bi se broj susreta merio blize podnevu.
A da je FENOMEN - jeste.
Covek u belom Covek u belom 18:21 29.03.2010

Re: Чуда синхронизације

nsarski
Pa, mislim da suvise rano polazis na posao.

Ili previse kasno.
A jos bolji bi uzorak imao ako bi isao na posao subotom i nedeljom.
nsarski nsarski 18:31 29.03.2010

Re: Чуда синхронизације

A jos bolji bi uzorak imao ako bi isao na posao subotom i nedeljom.

Preko Ade Ciganlije...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:00 29.03.2010

Re: Чуда синхронизације

nsarski
A jos bolji bi uzorak imao ako bi isao na posao subotom i nedeljom.

Preko Ade Ciganlije...

Можда је најбоље преко Мале Крсне?!
Има да ми пукне видик...
mirelarado mirelarado 10:06 29.03.2010

Галилеј и Хајгенс

Хајгенс се сматра једним од Галилејевих научних следбеника и у физици и у астрономији.
Галилеј је својим телескопским справама осматрао Сатурн и нацртао је оно што види, али је погрешно протумачио да је реч о троделном небеском телу.



Пола века касније, Хајгенс, имајући бољи телескоп, чијем је усавршавању и сâм допринео, открио је да је Сатурн опасан нагнутим прстеном.



Галилеј је израдио и нацрт за часовник с клатном, али ће први прави такав сат конструисати Хајгенс.


(Модел израђен према Галилејевом нацрту, кажу да ради.)

У причи о Галилеју и његовим следбеницима, он ми личи на оног европског свица самотњака који на некој летњој ливади први засветли, чим се ухвати сумрак. :)
nsarski nsarski 17:55 29.03.2010

Re: Галилеј и Хајгенс

Hajgens je genije o kome se malo pise i o kome deca manje uce. Svaka cast Galileju, naravno.
mirelarado mirelarado 20:27 29.03.2010

Re: Галилеј и Хајгенс

nsarski
Hajgens je genije o kome se malo pise i o kome deca manje uce.


Овај изузетан текст свакако доприноси да о њему више сазнамо. Хвала, НШарски. :)
bookez bookez 10:20 29.03.2010

Jedno fino predavanje na TED-u o ovoj temi

Sync predavanje na TED-u

Pri kraju je prikazano sinhronizovanje pesaka preko Milenijumskog mosta u Londonu. Ljudi koji prelaze most hodaju kao pingvini, i jos sinhronizovano.
nsarski nsarski 17:58 29.03.2010

Re: Jedno fino predavanje na TED-u o ovoj temi

bookez
Sync predavanje na TED-u

Pri kraju je prikazano sinhronizovanje pesaka preko Milenijumskog mosta u Londonu. Ljudi koji prelaze most hodaju kao pingvini, i jos sinhronizovano.

Da, hvala na linku! Ja sam propustio da ga stavim, a imao sam nameru (ybg, pisao sam tekst posle ponoci).
Na web stranici Strogatz-a moze se naci dosta dodatnih, i korisnih!, informacija.
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 12:13 29.03.2010

Prelepo

Fantasticno pisete. Preporuka.

Inace, interesantna je to stvar. Medicina se usredsredila na biolosko-hemijske procese u organizmu, a ko bi rekao da je za neke stvari bitno vreme, to jest ritam. Sta li jos utice na nase fizicko i duhovno blagostanje, a da nam sada nije ni na kraj pameti?
nsarski nsarski 19:27 29.03.2010

Re: Prelepo

Inace, interesantna je to stvar. Medicina se usredsredila na biolosko-hemijske procese u organizmu, a ko bi rekao da je za neke stvari bitno vreme, to jest ritam. Sta li jos utice na nase fizicko i duhovno blagostanje, a da nam sada nije ni na kraj pameti?

Najpre, hvala na lepim recima.

Oni koji se bave jogom, tvrde da je balans (ravnoteza) osnovni temelj zdravlja i blagostanja. Ja sam sklon da necemu takvom verujem.
jucaibin jucaibin 12:26 29.03.2010

vazda poucno

kao i uvek...
e, sad, da iskoristim priliku nazocnosti u rodnom gradu pa da odslusam i predavanje.
na kolarcu, u koliko sati, profesore?
nsarski nsarski 12:43 29.03.2010

Re: vazda poucno

u koliko sati, profesore?

Izvinjavam se, propustio sam to da napisem: u 18h u Maloj Sali Kolarca.
Biljana 77 Biljana 77 13:55 29.03.2010

Ples? Ne, hvala

Sinhronizacija pokreta, kao u plesu, je naučen i uvežban način kretanja koji je ljudima privlačan.
Nažalost, ja sam od onih genetski unesrećenih primeraka potpuno nesposobnih za sinhronizovano kretanje sa drugim ljudima. Otud valjda silno uživam u posmatranju ljudi koji igraju.

Ovi me oduševljavaju:
Talija, naši,a svetski:

myredneckself myredneckself 15:18 29.03.2010

marim

osobito, hvala na pitanju

ana_radmilovic ana_radmilovic 15:21 29.03.2010

Re: Ples? Ne, hvala

Biljana 77


Ovi me oduševljavaju:



mene ovi:


nsarski nsarski 18:03 29.03.2010

Re: marim

myredneckself
osobito, hvala na pitanju


Ah, Por Una Cabeza:
seceranac seceranac 14:24 29.03.2010

postojanje

dva (ili vise) oscilatora koji se sinhronizuju u stvari postaju jedan oscilator - znaci ne postoje dva sinhronizovana oscilatora
nekad-bio-kuki nekad-bio-kuki 14:49 29.03.2010

urodjene frekvencije

sva tela imaju svoje "urodjene" frekvencije i oblike oscilovanja. kada se "sistem" pobudi, rasclanjivanjem (posmatranjem, merenjem, analizom) vibracija doci ce se do onovnih oblika i frekvencija karakteristicnih za to telo. ako je pobuda dovoljno jaka, telo ce krenuti da vibrira upravo na toj "urodjenoj" frekvenciji. Prva sinhronizacija je izmedju pobude i tela a ako su u okolini vise tela (priblizno) istih sopstvenih frekvenicja, eto i "masovne" sinhronizacije.
mikele9 mikele9 15:02 29.03.2010

Non e mai troppo tardi

Marite li za ples?

Ne marim previše i nikad nisam ali sam uvek bio za stiskavac. I obožavam Tango Argentino!

cinezikargentin.wordpress.com/.../

P.S. Neki delovi ovog teksta biće tema predavanja koje ću održati na Kolarcu u četvrtak, 1. aprila 2010.

U koliko sati?
Tekst je edukativan, zanimljiv, odlično napisan, potiče na ofucavanje uma.
ivana23 ivana23 15:25 29.03.2010

Re: Non e mai troppo tardi

mikele9
U koliko sati?


Ne pazis na casu
mikele9 mikele9 15:55 29.03.2010

Re: Non e mai troppo tardi

ivana23
Ne pazis na casu

Ukapirao professoressa, iz početka krenuo da listam i učim i otvoriše mi se učeničke oči!
miloradkakmar miloradkakmar 16:55 29.03.2010

Meni

je nedokučiva i zadivljuje me ova sinhronizacija i koordinacija.

d j o l e d j o l e 17:47 29.03.2010

Postoje

teorije po kojima se i složeni ekonomski (a verovatno i mnogi drugi društveni) sistemi ponašaju kao oscilatori. Naprimer, postoje pokušaji da se varijacije cena akcija analiziraju kao superpozicija više oscilatora različitih redova veličine učestanosti, čak su razvijeni i dosta složeni numerički algoritmi za detekciju ovih oscilacija.

Kad pomenuste sisteme od hiljada sinhronizovanih oscilatora, jedan od primera bi mogao da bude elektroenergetski sistem, koji se sastoji iz više desetina (stotina) generatora koji paralelno rade sinhronizovani po fazi i učestanosti. Čak postoje i posebni uređaji sinhronizatori koji služe za sinhronizaciju generatora prilikom uključivanja na mrežu.
nsarski nsarski 18:40 29.03.2010

Re: Postoje

Kad pomenuste sisteme od hiljada sinhronizovanih oscilatora, jedan od primera bi mogao da bude elektroenergetski sistem, koji se sastoji iz više desetina (stotina) generatora koji paralelno rade sinhronizovani po fazi i učestanosti. Čak postoje i posebni uređaji sinhronizatori koji služe za sinhronizaciju generatora prilikom uključivanja na mrežu.

Da, ali ovo su man-made sistemi. Mene je ovde vise zanimalo kako se bioloski sistemi spontano sinhronizuju. To je magija.
nekad-bio-kuki nekad-bio-kuki 19:41 29.03.2010

Re: Postoje

ako su sopstvene (rezonantne) frekvencije jedinki sistema (priblizno) iste i ako je pobuda dovoljno jaka, svi ce da imaju isti "vibe"
49 41 49 41 18:24 29.03.2010

Vratija se Sime,

pa neka je.
mladen.mladen mladen.mladen 19:08 29.03.2010

...

ova me tema zanimala. u favorite. hvala.
MightyNora MightyNora 19:19 29.03.2010

Body language

(Oni koji se bave body language-om, na primer, svakako imaju više da kažu o ovome)


Sam si me prozvao sta da radim. 15 godina se bavim ovom temom.

Dakle...



Rapport je reč koja definiše nesvesno uskljadjivanje ljudi u svakodnevnom životu. Uskladjivanje je nešto što svakodnevno radimo, ali toga nismo svesni dok god nemamo pojma da tako nesto postoji uopšte. Mnogo puta smo u prilici da vidimo šta rapport jeste, ali ne znamo da ga prepoznamo.

Zamislite sledecu situaciju. Momak i devojka se muvaju. Često moze da se vidi kako se, što duže vremena provode jedan pored drugog, njihovi pokreti postaju slični, čak identični. Dok jedno priča, ovaj drugi pomno prati i posle kada taj drugi preuzme reč, dolazi do ponavljanja pokreta, gestikulacija čak i mimike lica. Što rapport ide dublje, sve dublje se usklađuje sve manji i manji pokreti pa čak i: ritam disanja, brzina treptaja očiju, mikro pokreti. Ako jedna osoba ima prekrštene ruke ili noge, druga će pratiti. Ako jedna jako maše rukama dok priča, druga će oponašati.

Ništa od ovoga nije slučajno. Nama se najviše dopadaju stvari koje su slične nama. Mi privlačimo stvari kojima smo slični. Mirroring je prirodan proces uslovljen mirror neuronima koje smo razvili pre jedno 300.000 godina. Ti neuroni definišu dečiju mogućnost da oponašaju pokrete i radnje time omogućavajući da se jednostavne aktivnosti precizno kopiraju. Tako dete uči.

Čak se kaže da je prva stvar koju dete nauči samostalno ustvari sposobnost da više ne kopira to što vidi već da uradi nešto sopstvenom voljom.

Ae napisaću prvi sledeći tekst o tome. Da vidimo koliko će stvarno biti interesantan.

Pozz
vishnja92 vishnja92 19:36 29.03.2010

Re: Body language

bice, bice

hocemo tekst
ivana23 ivana23 19:38 29.03.2010

Re: Body language

nsarski nsarski 20:09 29.03.2010

Re: Body language

Ae napisaću prvi sledeći tekst o tome. Da vidimo koliko će stvarno biti interesantan.

Definitivno! Pisi sto pre, ne kidaj mi zivce!
MightyNora MightyNora 21:16 29.03.2010

Re: Body language

1. http://www.toorgle.com/

2. ukucate "body talk power" u search

3. izadje neka lista od koje vas bas nista ne zanima sem prvog linka (TV od 17 maja 2004)

4. skinete torrent i uzivate



Evo nesto da pogledate dok ne napisem tekst (koji je eto vec u izradi).

Mora da se skine sa torrenta, ali je ekstra a Merkelova je pravi primer toga.

Ko ima dobar net moze da ga skine za dva sata, cak i manje.

Pozz i evo ga stize, vec ga ima dve strane =)
radojicic92 radojicic92 21:26 29.03.2010

Re: Body language

"body talk power"

odlican
ima ovde ceo ako je to taj



Filip2412 Filip2412 21:26 29.03.2010

Re: Body language

Ko ima dobar net moze da ga skine za dva sata, cak i manje.
ju kiding

pre neki dan sam skinuo district 9 za 15 minuta

hvala na linku, zvuci zanimljivo obavezno cu pogledati

MightyNora MightyNora 21:51 29.03.2010

Re: Body language

E taj radojicic, bez skidanja a da se odgleda lepo lepo.

For Filip,

Brzina je relativna stvar, meni za 300 MB treba oko sat, ebi ga...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:14 29.03.2010

Re: Body language

Одгледао.
Забавно.
Корисно.
Filip2412 Filip2412 04:20 30.03.2010

Re: Body language

Brzina je relativna stvar, meni za 300 MB treba oko sat, ebi ga.


ma zekim malo, naravno da je relatiuna ko i sve ostalo


Pogledao sam film i dopada mi se. Moram da priznam licno preferiram jasnu hijararhiju kao kod vojske ili u slucaju kraljice i ostalih. Zna se ko je sef i gotova stvar.

Ona kobajagi drugarska atmosfera prikazana u majkrosoftu mi je totalno fuj. Verujem da bi slicno bilo i kod nasminkanog google-a. Secate se onih slika iz google-a, bilijar stolovi, fliperi, sarene kancelarije loptaste stolice ko u pilates klubovima... dzaba se oni upinju da radno mesto prikazu kao igraonicu i obdaniste za odrasle kada to posao nije i ne moze biti. Ukoliko hijerarhiju probate da sakrijete ona ce se pokazivati ne perfidan i ruzan nacin - umotana u licemerje.

Najvise mi se dopao Klinton na sahrani, vrhunski folirant.

btw, nsarski super prica... ja pomalo ucim da sviram klavir i tako... primetio sam da kad vatam metronom, sto manje mislim bolje mi ide... nas mozak za sinhronizaciju ocito se nalazi u nekim nizim lejerima nevrnog sistema.

Jos nesto, koliko je jasna granica izmedju nezavisnih entiteta koji sinhrono osciluju i jedinstvenog organizma? Mislim... u neku ruku covek se moze posmatrati kao skup organa/celija koje sinhrono dejstvuju. bas kao sto jato riba lici na jedan organizam.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana