Nauka| Životni stil

Vagabunde medju nama

nsarski RSS / 18.04.2010. u 07:15

Homeless-Pavarotti--2594.jpg

Ja sam star i usamljen čovek koga ponekad prikazuju u javnosti zato što ne nosim čarape – Albert Ajnštajn u jednom pismu iz 1942. godine

 

Poslednjih nekoliko meseci svetska medijska javnost je neumorno prenosila vest da je Grigorij Perelman, genijalni ruski matematičar, odbio da primi nagradu od milion dolara za rešenje jednog od najtežih matematičkih problema. U pitanju je dokaz čuvene Poincare-ove pretpostavke, problema koji je skoro 100 godina odolevao pokušajima mnogih velikih matematičara. Preciznije, Perelman je (1) odbio da svoj rad štampa u regularnom matematičkom časopisu i svoj dokaz objavio na internetu, i  (2) odbio da se pojavi na konferenciji u Madridu gde se druga značajna nagrada dodeljivala.

Da je ispunio prvi uslov, dobio bi nagradu Clay Matematičkog instituta u iznosu od milion dolara. Da je ispunio drugi uslov dobio bi Fields Medalju – ekvivalent Nobelovoj nagradi u matematičkim naukama. Umesto toga, on je otišao da živi sa svojom majkom u malom stanu u St. Petersburgu, izdržavajući se od nevelike uštedjevine, koju je ranije stekao držeći predavanja po američkim univerzitetima, i majčine penzije koja iznosi oko 50 dolara mesečno. Prestao je da se pojavljuje u svojoj kancelariji, na čuvenom Steklov institutu (tu se, formalno, još uvek vodi na spisku zaposlenih), odbio ponude za posao na najvećim svetskim univerzitetima, i počeo da provodi vreme u dugim šetnjama oko grada, često sakupljajući pečurke.

perelman.jpg

Kad bi ga, kojim slučajem, sreli na ulici ili u metrou pomislili bi da imate posla sa beskućnikom, zapuštenim čovekom (Grigorij retko podrezuje nokte, na primer) ili ekscentrikom. Ova vrsta ponašanje kod “normalnog sveta” često izaziva sumnju, pa je taj svet i smislio izreku Od genija do ludaka..., nemajući drugi način da sebi objasni “ nenormalno” ponašanje ovih ljudi.

Perelman redovno odbija susrete sa novinarima, i u jednom retkom obraćanju je rekao da je svoj dokaz stavio javnosti na uvid i da ništa drugo što bi imao o sebi da kaže ne može biti od najmanjeg interesa za druge.

Grigorij Perelman je još od rane mladosti pokazivao izuzetan dar za matematiku, pobedjivao na matematičkim olimpijadama, kasnije završio više škole u St. Petersburgu, doktorirao, i, na osnovu svojih naučnih rezultata, bude pozvan da radi na Prinstonu i drugim univerzitetima u Americi. Tu je upoznao Hamiltona, sjajnog matematičara (ovaj je, sa svoje strane, vreme provodio uglavnom po zabavama okružen mladim ženama) koji mu je dao prvu ideju za rešavanje Poincare-ove pretpostavke – tzv. Hamiltonov program. Ubrzo potom, na jednom predavanju u Berkliju, Grigorij objavi da se posvetio ovom problemu i vrati se u St. Petersburg, odbijajući sve ponude da ostane u Americi (na konkursu za posao na Berkli univerzitetu, na primer, nije hteo da prilozi svoju biografiju.) Vrativši se u Rusiju, pokušavao je da sa Hamiltonom, sa kojim je razvio prisan odnos, stupi u kontakt i privoli ga da saradjuju. Hamiton na to pismo nikada nije odgovorio, i Perelman odluči da radi sam na rešenju. Ostalo je istorija.

Perelman je samo jedan u nizu genijalnih i talentovanih ljudi koji se ne uklapaju u naše konvencionalno vidjenje genijalnosti. Recimo, Marlon Brando je svojevremeno odbio da primi Oskara i povukao se da živi jednom ostrvu na Tahitiju. Mikelandjelo je, kao i Perelman, veoma retko podrezivao nokte, a priča se da je spavao u cipelama koje mesecima nije skidao. Lista takvih ljudi je preduga da bih je ovde navodio. Kad malo bolje pogledate, mnogi genijalni ljudi su pokazivali “neobično” ponašanje, tako da je zaista teško reći šta je to običan genije. Kad smo već kod matematičara, navešću samo još jedan poznati primer genija koji se uklonio od sveta i svetske slave.

 

Aleksandar Grotendieck je 60-ih godina važio za jednog od najvećih matematičara svog vremena. Sin oca, Aleksandra Šapira, Rusa i anarhiste, i majke Johanne Grotendieck, takodje anarhiste, on je živeo uglavnom zbrinut kod rodjaka dok su njegovi roditelji učestvovali u Španskom Ratu. Završio je najviše škole u Francuskoj, doktorirao 1953. godine kod Dieudonne-a u Nansiju radeći na problemima iz funkcionalne analize. Od tada počinje njegov briljantni uspon u svetskoj matematici.

Alexander_Grothendieck.jpg 

 

U algebarskoj geometriji, algebarskoj topologiji, teoriji brojeva, itd., napravio je revolucionarne doprinose i za to mu je uručena nagrada Fields Medal 1966. godine (ista ona nagrada koju je Perelman nedavno odbio da primi). On je retko objavljivao formalne naučne radove, ali je imao ogroman uticaj na matematičare širom sveta koji su se okupljali na njegovim seminarima i predavanjima. I danas postoji Grotendeick Kružok, a njegov uticaj na Zariski skolu matematike na Harvardu je od izuzetnog značaja. Godine 1988. Grotendieck se povlači iz matematike i sveta. Dugo vremena se nagadjalo njegovo boravište, bilo je ljudi koji su ga videli u Grčkoj, a, prema najnovijim vestima, on sada živi u jednoj kući na Pirinejima, u Andori.

Tokom Vijetnamskog rata je držao predavanja u šumi oko Hanoja dok je grad bio bombardovan.

Godine 1988. mu je dodeljena Crafoord nagrada – koju je delio sa svojim studentom  Pierre Deligne-om, i koju je odbio da primi. Umesto toga, povukao se iz javnosti. U periodu od 1981. do 1986. objavio je svoj matematički program u rukopisu od 1600 stranica, a kasnije je napisao rukopis “Žetva i Setva”  (Récoltes et semailles), koji se može naći na internetu (na Francuskom jeziku). U ovom drugom je razotkrio nemoralnost i nepotizam u matematičkim institucijama u svetu.

Grotendieck danas živi povučeno u Andori, ne komunicira sa javnošću i odbija sve intervjue. Inače, prema najnovijim glasinama, veruje da će se propast sveta desiti ubrzo. Povremeno ode u obližnje selo svojim Spačekom da nabavi neophodne potrepštine za elementarni život. Kažu ljudi koji ga tamo vidjaju da se ničim ne razlikuje od lokalnih meštana.

Mi “normalni ljudi” živimo naše živote trudeći se da zauzmemo bolje mesto u društvu, u autobusu, na utakmici. Utrkujemo se i nadmećemo ko će biti bolji i uspešniji u karijeri, sportu, ljubavi i preferansu. Primamo nagrade i medalje, jer tako znamo da smo uspešni. To je valjda tako bolje i tako treba da bude medju nama normalnima – preskačemo sve prepone, štipamo krivine, prolazimo na žuto svetlo, zauzimamo bolja mesta. Ipak, u celoj toj žurbi, valja nam se setiti da ostavimo makar malo životnog prostora i za vagabunde medju nama.

 



Komentari (183)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Domazet Domazet 19:29 18.04.2010

Shto je nekima debilno...

nsarski
Odgovor bi se mogao naci u odgovoru na jedno drugo pitanje, da li je ovaj danashnji blog (Makar Malchice) razlichit od ostalih?

Ha ha, pa naravno da je razlicit! Svaki je razlicit. Bilo bi prilicno debilno s moje strane kad bih stalno pisao iste blogove. Drugim recima: Isti blogovi, cemu?

...drugima je, ako je verovati Orhanu Pamuku (i mom (ne)razumevanju njegovih knjiga) put do savrshenstva.

Ovde postaje zaista zanimljivo. Josh ce caskaneje okrenuti u prichu o kultur(civilizacijskom)rasizmu...
Domazet Domazet 19:35 18.04.2010

Ja koliko sam chuo...

Goran Vučković
...ali očekujem da me ekspresno nalupa Željka Buturović, još jedan enfant terrible ovog bloga, koja se, na žalost, retko pojavljuje u poslednje vreme ...

...ima zhena pametnijeg posla. Kazhu da se prikljuchila nekoj od Milicija koje kao pechurke nichu po shumama Oklahome. Mada ko bi ga znao, mozda se ovde na blogu samo pravila da je prerano ostarila...
Goran Vučković Goran Vučković 19:44 18.04.2010

Re: Ja koliko sam chuo...

Kazhu da se prikljuchila nekoj od Milicija koje kao pechurke nichu po shumama Oklahome. Mada ko bi ga znao, mozda se ovde na blogu samo pravila da je prerano ostarila...

Posle ovoga niko neće moći da kaže da je Domazet seksista - časti podjednako oba pola
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 17:23 18.04.2010

Samo da kazem

Ispravno je Grothendieck, s obzirom da pisete u originalu.
Nije toliko bitno, ali posto sira javnost nema prilike da cita o njima skoro nikada, onda barem da ih ovom prilikom ispostujemo.

Inace, bas je lepo sto ste bas njih dvojicu pomenuli - paralela je neizbezna. Jer njihova samoizolacija prositice iz skoro istog razloga - moralnih primedbi na funkcionisanje matematicke zajednice.
Tu ili zaista nesto smrdi, ili su njihovi moralni standardi toliko fino izbazdareni da nisu mogli podneti ono sto je vecini sasvim prihvatljivo. Pa onda logicno sledi i pitanje, da li matematicki genije sa sobom nosi i vecu moralnu osetljivost ili pak hrabrost da se neprihvatanje necega i akcijama proprati?

U svakom slucaju, obojica su, po meni, samo za divljenje.
nsarski nsarski 17:25 18.04.2010

Re: Samo da kazem

Ispravno je Grothendieck, s obzirom da pisete u originalu.

Da, hvala na ispravci. Promaklo mi je.
jasnaz jasnaz 19:00 18.04.2010

bolje. mesto

NNN NNN 19:17 18.04.2010

Vagabunde

Uvek sam imao simpatije za genijalce koji "malo izdivergiraju".
Njihova oddity je možda (iz našeg ugla) njihova lična neprilagođenost, ali neke njihove divergencije su pomerale ljudske granice. Neke ljude od intergiteta (nije nužno da budu freakin' geniji) jednostavno neke nepravde oteraju iz nekog konvencionalnog društva (i prilično opravdano smatraju da ne moraju da se valjaju u tom blatu, jer svet postoji i van tih granica) - toga ima svuda, pa i na ovom blogu.

Lorka, Bunjuel i Dali (kakva ekipa!!!) su imali nekog super-best-friend-a, za koga su tvrdili da je najgenijalniji i najluđi(!?!), ali lik nažalost nije uspeo da se izbori, pre svega, sa samim sobom (između ostalog, priča se da je pojeo neki ceo orman sa sve ogledalom!?!), pa se nije ni probio (a i nije dugo poživeo).

Često genijalci budu vagabunde, mislim pre svega zato što smatraju da ne moraju da se ograničavaju nekim opšteprihvaćenim normama ljudskog ponašanja. Obrnuto nikako ne važi! (u to ime evo i muzičke podloge za ovaj blog )
gordanac gordanac 19:50 18.04.2010

prevod tražim

Ne umem da se setim odgovarajućih reči u "originalnom" jeziku kojim govorimo koje su pravi prevod za engleske reči loneliness i solitude.
Englezi očito prave jasnu razliku, meni na srpskom pada na pamet samo "usamljenost" i "samoća", a nisam sigurna da u tim prevodima delimo značenje sa engleskim (ima i drugih jezika gde nije takav problem naći prevod).

Englezi kažu:

(One of the first recorded uses of the word "lonely" was in William Shakespeare's Coriolanus, "Though I go alone, like a lonely dragon..." Act IV Scene 1.)

"Solitude is the state of being alone and secluded from other people, and often implies having made a conscious choice to be alone. Loneliness is unwanted solitude"

",,, there is an important distinction to be established right off the bat. There is a world of difference between solitude and loneliness, though the two terms are often used interchangeably.

From the outside, solitude and loneliness look a lot alike. Both are characterized by solitariness. But all resemblance ends at the surface.

According to Richard J. Foster, solitude is an inner fulfillment, while loneliness is inner emptiness. Solitude is a voluntary retreat from the company of other people and loneliness seems beyond our control. And Paul Tillich writes, "Loneliness expresses the pain of being alone and solitude expresses the glory of being alone"."

Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?
Goran Vučković Goran Vučković 20:02 18.04.2010

Re: prevod tražim

Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?

Tihovanje?
Domazet Domazet 20:05 18.04.2010

Uopshte me ne bi zachudilo

Ne umem da se setim odgovarajućih reči u "originalnom" jeziku kojim govorimo koje su pravi prevod za engleske reči loneliness i solitude.

...da Anglosaksonci imaju 17 termina za samocu. Ovo sve na osnovu toga da Eskimi imaju otprilike toliko razlichitih naziva za sneg...
Domazet Domazet 20:07 18.04.2010

Kojeshta...

Goran Vučković
Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?

Tihovanje?

...ti izgleda nikad nisi chuo za one skupshtinske majice!?
bauer. bauer. 20:09 18.04.2010

Re: prevod tražim

Solitude - osama? (Ne smem da stavim smajli - smajli)
gordanac gordanac 20:23 18.04.2010

Re: prevod tražim

Goran Vučković
Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?

Tihovanje?

:)))))))))))))))))))
Idi, bre, Čubaka!
Goran Vučković Goran Vučković 20:27 18.04.2010

Re: prevod tražim

Solitude - osama? (Ne smem da stavim smajli - smajli)

Ovo je super - osama - odmah mi pada na pamet Oliverov galeb:

Lipo mi je, lipo mi je
Na lažini suvoj ležat
Na osami blizu mora
Nad pučinom tebe gledat
gordanac gordanac 20:28 18.04.2010

Re: prevod tražim

bauer.
Solitude - osama? (Ne smem da stavim smajli - smajli)

Osama?
Nimije palo na pamet, a sad kad pročitam, prva asocijacija mi je stih iz pesmice "Galeb i ja" Olivera Dragojevića "...na osami pokraj mora, na pučini tebe gledat`..."
Domazet Domazet 20:29 18.04.2010

Pa tako nekako

...loneliness implicira nezheljenost dok je solitude, kada se radi o ljudima, stvar izbora (bilo bi preterano reci - zelje) ili neutralna (kada se radi o lokacijama). S tim da ne vidim tu neko bash previshe chvrsto pravilo...

Tako da bi neko zlobniji od mene mogao da kazhe da je loneliness svakodnevnice naterala neke od ovdashnjih blogera da dodju ovde da se dive solitude izuzetnih...

Kad malo bolje razmislim, mozda sedamnaest termina za Samocu postane globalna (civilizacijska?) konstanta...
bauer. bauer. 20:32 18.04.2010

Re: prevod tražim

Kakve su vam to asocijacije :)) Ja sam mislio vise na neku vrstu modernog lone ranger-a...

Mića Marković Mića Marković 20:33 18.04.2010

Re:Solitude


http://www.youtube.com/watch?v=jrMp3URM1JI
Goran Vučković Goran Vučković 20:37 18.04.2010

Re: Re:Solitude

http://www.youtube.com/watch?v=jrMp3URM1JI

I meni je Bili pala na pamet, to mi je asocijacija za "solitude": "In my solitude you haunt me, with reveries of days gone by"
ivana23 ivana23 20:38 18.04.2010

Re: Re:Solitude

Mića Marković
http://www.youtube.com/watch?v=jrMp3URM1JI


gordanac gordanac 20:38 18.04.2010

Re: Re:Solitude

Mića Marković

http://www.youtube.com/watch?v=jrMp3URM1JI

o je
evo je :



A može i za loneliness, ovako:



Goran Vučković Goran Vučković 20:40 18.04.2010

Re: Pa tako nekako

Tako da bi neko zlobniji od mene mogao da kazhe da je loneliness svakodnevnice naterala neke od ovdashnjih blogera da dodju ovde da se dive solitude izuzetnih...

Rad od kuće, na daljinu, ima gomilu prednosti, ali komšiluk nije uvek idealno društvo (iako je moj sjajan, iskreno). A čovek je društvena životinja...
Domazet Domazet 20:42 18.04.2010

Uz sve poshtovanje ...

...prema Billie Holiday, samo onaj(/ona) ko je video sibirske drvene crkvice zna shta je solitude kao konstanta ljudskog zhivljenja...
arianna arianna 21:10 18.04.2010

Re: Re:Solitude




Salvador Dali- Solitud



ninasimone ninasimone 21:16 18.04.2010

Re: prevod tražim

gordanac
Ne umem da se setim odgovarajućih reči u "originalnom" jeziku kojim govorimo koje su pravi prevod za engleske reči loneliness i solitude.

Povučenost za solitude?
gordanac gordanac 21:30 18.04.2010

Re: prevod tražim

ninasimone
gordanac
Ne umem da se setim odgovarajućih reči u "originalnom" jeziku kojim govorimo koje su pravi prevod za engleske reči loneliness i solitude.

Povučenost za solitude?

Hm, povučenost...
Možda ima smisla, kaže se "povukao se iz duštva...", ili "živi vrlo povučeno...", ali čini mi se nekako nedovoljnim da bi po značenju obuhvatilo englesku reč, koristi se i kao sinonim za "usamljenost", mislim.
Samotnjaci (samotnjak) - to mi je isto palo na pamet, ali čini mi se da označava više osobinu nego stanje (emocionalno, racionalno, kognitivno, kakvogod,...samotnjaci su obično i "čudaci" ), nisam sigurna kako bi imenica za stanje izgledala - samotnost? samovanje?

Ili - osama, kako Bauer reče, sve mi bolje zvuči, samo što mi više izgleda kao opis za predeo (pejzaž) nego za stanje duha.
ivana23 ivana23 21:39 18.04.2010

Re: prevod tražim

maksa83 maksa83 21:40 18.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

Ovo sve na osnovu toga da Eskimi imaju otprilike toliko razlichitih naziva za sneg...

To sam i ja poverovao (možda pročtao u Vodiču za Autostopere Kroz Galaksiju, ili tako negde) ali je ipak hoax. Bar tako kaže Stiven Pinker, a on valjda zna.
bauer. bauer. 21:40 18.04.2010

Re: prevod tražim

Ili - osama, kako Bauer reče, sve mi bolje zvuči, samo što mi više izgleda kao opis za predeo (pejzaž) nego za stanje duha.

Meni izgleda da i O.D. u stihovima koje ste Vučko i ti naveli gore, osamu upotrebljava da opise stanje duha, više nego predeo. Za predeo mu je dovoljna odrednica to, da to stanje duha traje pokraj mora. Znaće bolje Top Cat, ako navrati...
arianna arianna 22:02 18.04.2010

Re: prevod tražim




Whosoever is delighted in solitude is either a wild beast or a god-Aristotle
nsarski nsarski 22:54 18.04.2010

Re: prevod tražim

According to Richard J. Foster, solitude is an inner fulfillment, while loneliness is inner emptiness. Solitude is a voluntary retreat from the company of other people and loneliness seems beyond our control. And Paul Tillich writes, "Loneliness expresses the pain of being alone and solitude expresses the glory of being alone"."

Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?

According to Richard J. Foster, solitude is an inner fulfillment, while loneliness is inner emptiness. Solitude is a voluntary retreat from the company of other people and loneliness seems beyond our control. And Paul Tillich writes, "Loneliness expresses the pain of being alone and solitude expresses the glory of being alone"."

Koje bi bile reči pravog prevoda (a da se pri prevodu ništa ne izgubi) ?

Saudade
gordanac gordanac 23:13 18.04.2010

Re: prevod tražim

nsarski:
Saudade


Eh, saudade je istovremeno i loneliness i solitude, tako ja mislim, ali to je sasvim druga priča.

EDIT:
a kako je srpski za "saudade"?
(znam samo da "od tog mo`š da se rikne..." :))
nsarski nsarski 00:37 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

.da Anglosaksonci imaju 17 termina za samocu. Ovo sve na osnovu toga da Eskimi imaju otprilike toliko razlichitih naziva za sneg...

Da. To je potpuno i definitivno tacno.
Takodje Srbi imaju oko 27 termina za fuck you!
Ovo sve na osnovu toga sto imaju otprilike toliko naziva za rodbinu - ujak, stric, surak, surnjaja, svastika, deverusa, zaova, bratucad i sta vec, itd., i svakom od njih treba u odgovarajucem rodu, broju i padezu reci - fuck you! - kad ti naidju na shifatz.
Oko 27 reci za rodbinu, i za svakog odgovarajuci glagol. Na 27 nacina. Amazing.
Neverovatno, zar ne?
Goran Vučković Goran Vučković 00:40 19.04.2010

Re: prevod tražim

saudade

Stara srpska reč "sevdah"
Mića Marković Mića Marković 00:42 19.04.2010

Re: Re:Solitude

Mislim da je nepravedno ne pomenuti autora.Solitude je komponovao Djuk Elington. Kompozicija spada u jazz standarde,sto ce reći, da je svi jazzisti znaju i dosta često izvode.

Goran Vučković Goran Vučković 00:49 19.04.2010

Re: Re:Solitude

Mislim da je nepravedno ne pomenuti autora.Solitude je komponovao Djuk Elington. Kompozicija spada u jazz standarde,sto ce reći, da je svi džesiti znaju i dosta cesto izvode.

Iskreno nisam tako verziran da pratim autore, ali mi se Bili Holidej jedno vreme intenzivno vrtela što sa CD a što sa iPod kasnije, pa se ova melodija zalepila - ali vidim sad na youtube i verziju od Nine Simon, Ele Ficdžerald itd.
bookbinder bookbinder 01:17 19.04.2010

Re: prevod tražim

gordanac
Eh, saudade je istovremeno i loneliness i solitude, tako ja mislim, ali to je sasvim druga priča.

EDIT:
a kako je srpski za "saudade"?


Goran Vučković
Stara srpska reč "sevdah"


U jednom lepom clanku o sevdalinkama u Vremenu sam za sevdah procitao sledece:

"Sama reč sevdah potiče od arapskog izraza Sawda, što u prevodu znači "crna žuč". Grčki termin za crnu žuč je "malaine khole", a ona je po Aristotelovim rečima odgovorna za sva bolna, depresivna raspoloženja. Odatle i izraz "melanholija". Sevdalinka je melanholična ljubavna pesma, najčešće sa tragičnom pričom o osujećenoj ljubavi u svom središtu."

Dakle, sevdah bi bio neka vrsta melanholije.

Portugalci kazu da je saudade pojam koji ne postoji ni u jednom drugom jeziku. To je, kazu, i lonliness i solitude, ali i mnogo vise. Longing, recimo. Ali tacno to definisati, a tek naci eventualni ekvivalent u drugim jezicima, nisu uspeli da urade ni sami Portugalci, kada sam pricao s njima...
myredneckself myredneckself 01:43 19.04.2010

Re: prevod tražim

a kako je srpski za "saudade"?


Stara srpska reč "sevdah"

ne, ne stara srpska reč blues
manituu manituu 01:47 19.04.2010

Re: Re:Solitude

arianna



Salvador Dali- Solitud




na spanskom se kaze- soledad
Mića Marković Mića Marković 01:49 19.04.2010

Re: Re:Solitude

Iskreno nisam tako verziran da pratim autore, ali mi se Bili Holidej jedno vreme intenzivno vrtela što sa CD a što sa iPod kasnije, pa se ova melodija zalepila - ali vidim sad na youtube i verziju od Nine Simon, Ele Ficdžerald itd.

Ne bih želeo da se ovo shvati kao navodjenje na moj mlin.
Autori su prečesto zapostavljena kategorija ne samo u muzici, iako u njoj najčešće. U tkzv. popularnoj muzici interpretator, čiji doprinos je nesumnjiv,postaje u ogromnom broju slučajeva nosilac najvećih priznanja, ne bez razloga.
Nedavno sam imao priliku da održim "predavanje" o jazz muzici.Tada sam uradio nešto, što je izazvalo posebno interesovanje prisutnih.
Izveo sam izmedju ostalog jedan jazz standard.Odsvirao sam ga u prvoj verziji kako ga je autor napisao,dakle bukvalno "iz nota". Onda sam u drugoj verziji izveo istu kompoziciju u sopstvenoj intepretaciji,poštujući uglavnom sve, što je autor napisao u melodijskom i harmonskom smislu, da bi posle svega izveo tu istu stvar kao improvizaciju na temu,opet poštujući osnovne zamisli autora.
Hoću da kažem, vraćajući se na početak teksta, da je u ovoj vrsti muzike dozvoljeno i poželjno dati svoj obol. Bili ga je dala,Ela ga je dala,Nina ga je dala,svi ga dajemo na svoj nacin, i to je u ovoj vrsti muzike ono najlepše. Nadam se,da nisam bio preopširan i dosadan.




blogovatelj blogovatelj 03:06 19.04.2010

Re: prevod tražim

Stara srpska reč "sevdah"


Ja rec blue, kada ima znacenje tuga, a ne plavo, prevodim sa sevdah.
U stvari, znam da ne znaci to, ali ima Dilanova stvar "Tangled up in Blue" pa nisam znao kako da je prevedem i preveo sam je "U sevdah zapetljan"



Edit: A i bluz, kao muzika, je sevdalinka naravno.
babmilos babmilos 08:23 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

nsarski
Takodje Srbi imaju oko 27 termina za fuck you!

majka mu stara nsarski ti si neki vajni naučnik a ponašaš se kao loš novinar! zar tebe treba podsećati da se kaže "oko 30"! šta znači "oko 27"?!
Goran Vučković Goran Vučković 09:33 19.04.2010

Re: Re:Solitude

Nadam se,da nisam bio preopširan i dosadan.

Ni preopširni ni dosadni, naprotiv. Meni, iskreno, nedostaju oni blogovi koje ste pisali na početku.

Na žalost (ili kako to već kvalifikovati) ne živim u Srbiji, pa ne mogu da dođem na takva predavanja koja pominjete, sve i kada su otvorena za javnost - ali možda bi neka najava ovde na blogu, kada su takvi događaji otvoreni za javnost, bila korisna onima koji su geografski bliži.
mirelarado mirelarado 11:01 19.04.2010

Re: prevod tražim

myredneckself
a kako je srpski za "saudade"?


Stara srpska reč "sevdah"

ne, ne stara srpska reč blues


Мислим да би највише одговарала "стара српска реч" дерт, јер је то туга проткана љубавном чежњом и болом који раздире, а и Бори Станковићу дугујемо бар толико. :)
nsarski nsarski 11:18 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

babmilos
nsarski
Takodje Srbi imaju oko 27 termina za fuck you!

majka mu stara nsarski ti si neki vajni naučnik a ponašaš se kao loš novinar! zar tebe treba podsećati da se kaže "oko 30"! šta znači "oko 27"?!

Haaaahaaaaa! Pa, navodno ne postoji saglasnost oko nekih termina. Neki kazu da se mogu racunati u f** u izraze, drugi ne. Slicno kao sto je donedavno postojalo oko 9 planeta u Suncevom sistemu. Jedni su smatrali Pluton za planetu, drugi ne.
Naravno, sve je ovo mala sala na racun one primedbe o Eskimima koja je totalno off the mark - tako mali Djokica zamislja lingvistiku. Onda sam ja napravio poredjenje sa Srbima koji su, jelte, najveci ljubavnici sveta. Eto, tako je doslo do toga.
Goran Vučković Goran Vučković 11:20 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

Onda sam ja napravio poredjenje sa Srbima koji su, jelte, najveci ljubavnici sveta.

Ili najveći prostaci
babmilos babmilos 11:37 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

nsarski
babmilos
nsarski
Takodje Srbi imaju oko 27 termina za fuck you!

majka mu stara nsarski ti si neki vajni naučnik a ponašaš se kao loš novinar! zar tebe treba podsećati da se kaže "oko 30"! šta znači "oko 27"?!

Haaaahaaaaa! Pa, navodno ne postoji saglasnost oko nekih termina. Neki kazu da se mogu racunati u f** u izraze, drugi ne. Slicno kao sto je donedavno postojalo oko 9 planeta u Suncevom sistemu. Jedni su smatrali Pluton za planetu, drugi ne.
Naravno, sve je ovo mala sala na racun one primedbe o Eskimima koja je totalno off the mark - tako mali Djokica zamislja lingvistiku. Onda sam ja napravio poredjenje sa Srbima koji su, jelte, najveci ljubavnici sveta. Eto, tako je doslo do toga.

ništa to, sad je kasno. hajde mi oprosti što sam te tukao i gotovo.
ps izvini ako se grubo šalim, uhvatilo me!
myredneckself myredneckself 12:30 19.04.2010

Re: prevod tražim

Мислим да би највише одговарала "стара српска реч" дерт, јер је то туга проткана љубавном чежњом и болом који раздире, а и Бори Станковићу дугујемо бар толико. :)

Свакако Бори дугујемо Мирела,
подсетила си ме и на карасевдах, кад је душа болна, преболна
Не знам да ли би могло још и енглески gloom, gloominess, и француски ennui и mal du siécle?
Domazet Domazet 15:00 19.04.2010

U bre profesore...

nsarski
babmilos
nsarski
Takodje Srbi imaju oko 27 termina za fuck you!

majka mu stara nsarski ti si neki vajni naučnik a ponašaš se kao loš novinar! zar tebe treba podsećati da se kaže "oko 30"! šta znači "oko 27"?!

Haaaahaaaaa! Pa, navodno ne postoji saglasnost oko nekih termina. Neki kazu da se mogu racunati u f** u izraze, drugi ne. Slicno kao sto je donedavno postojalo oko 9 planeta u Suncevom sistemu. Jedni su smatrali Pluton za planetu, drugi ne.
Naravno, sve je ovo mala sala na racun one primedbe o Eskimima koja je totalno off the mark - tako mali Djokica zamislja lingvistiku. Onda sam ja napravio poredjenje sa Srbima koji su, jelte, najveci ljubavnici sveta. Eto, tako je doslo do toga.

...sreca moja da ti lingvistika nije struka inache bih ja opet leteo sa chasa. Mnogo si bre oshtar prema meni a ja u stvari nisam tako losh. Ono, priznajem, moguce da sam malo tvrd na ushi(ma?) pa ne chujem kada mi se kazhe da sam nepozheljan u drushtvu Chudaka. Ili me nije briga. Ko bi ga znao...
nsarski nsarski 17:53 19.04.2010

Re: Uopshte me ne bi zachudilo

ništa to, sad je kasno. hajde mi oprosti što sam te tukao i gotovo.
ps izvini ako se grubo šalim, uhvatilo me!

No frka, bro:))
Ivan Marović Ivan Marović 22:42 18.04.2010

Normalnost

nsarski
Prestao je da se pojavljuje u svojoj kancelariji... i počeo da provodi vreme u dugim šetnjama oko grada, često sakupljajući pečurke.
...
živi povučeno u Andori... veruje da će se propast sveta desiti ubrzo... ničim (se) ne razlikuje od lokalnih meštana.

Ovo uskoro neće zvučati kao čudaštvo, već kao genijalno predosećanje.

Ali da se obazrem na ključni detalj:
nsarski
Mi “normalni ljudi” živimo naše živote trudeći se da zauzmemo bolje mesto u društvu, u autobusu, na utakmici.

Šta da radimo, naši geni nas traju da se tako ponašamo, zato smo i postali "normalni" tj. uobičajena pojava u ekosistemu, dok ove čudake i kad se pojave zahvaljujući nekoj mutaciji, čeka izumiranje.

maksa83
Bar tako kaže Stiven Pinker, a on valjda zna.

gordanac gordanac 23:02 18.04.2010

Re: Normalnost

Ivan Marović
nsarski
Prestao je da se pojavljuje u svojoj kancelariji... i počeo da provodi vreme u dugim šetnjama oko grada, često sakupljajući pečurke.
...
živi povučeno u Andori... veruje da će se propast sveta desiti ubrzo... ničim (se) ne razlikuje od lokalnih meštana.

Ovo uskoro neće zvučati kao čudaštvo, već kao genijalno predosećanje.

Ali da se obazrem na ključni detalj za rahzumevanje ovakvog životnog stila:
nsarski
Mi “normalni ljudi” živimo naše živote trudeći se da zauzmemo bolje mesto u društvu, u autobusu, na utakmici.

Šta da radimo, naši geni nas traju da se tako ponašamo, zato smo i postali "normalni" tj. uobičajena pojava u ekosistemu, dok ove čudake i kad se pojave zahvaljujući nekoj mutaciji, čeka izumiranje.

Pazi, kad izgleda da je - potpuno obrnuto.
Ako pogledaš "normalno" i "vagabunde" na linearnoj vremenskoj skali - budućnost su vagabundi, a ne normalni, kokanda.
Evo pokušaja dokaza:
- recimo XVI vek u Evropi, "vagabundi" na osami gledaju u spise, knjige i zvezde (na primer), a kad bi svi "normalni" iz istog veka mogli da gvirnu u naš XXI vek videli bi milijarde "normalnih" kako sami samcijati gledaju u svoje kompjutere, na web osami.
- recimo par vekova pre nove ere, "vagabundi" prave sebi krila i pokušavaju da lete, a kad bi sada "normalni" savremenici Ikara mogli da gvirnu videli bi milione kako lete, pa sve pršti
- "lekari", odnosno vračevi, šamani i ini, gledani su kao pravi "vagabundi" hiljadama godina, a da mogu sada da gvirnu u naš vek videli bi rutinsko ponašanje "normalnih" lekara koji izvode "čuda".
.....
Šta hoću da kažem?
Gledajmo pažljivo današnje "vagabunde" - tako će verovatno izgledati svet "normalnih" sutrašnjice u koji mi današnji nemamo pristupa.
Eto, tako mislim da je - obrnuto, skroz.
mariopan mariopan 23:17 18.04.2010

Re: Normalnost

Osetljive i nežne duše.
Izmeštene iz "svog vremena i prostora", nesnalažljive u "normalnim" uslovima pa stoga izolovani čuda prave a među ljudima se osećaju neobično i oni su ljudima neobični...ne znam zašto mi umetnici padaju na pamet, mislim da ih je bilo dosta baš među njima.

I mislim da je ovo tačno:

Gledajmo pažljivo današnje "vagabunde" - tako će verovatno izgledati svet "normalnih" sutrašnjice u koji mi današnji nemamo pristupa.
Eto, tako mislim da je - obrnuto, skroz.

Ivan Marović Ivan Marović 23:18 18.04.2010

Re: Normalnost

gordanac
Pazi, kad izgleda da je - potpuno obrnuto.

Ja mislim da nije, al' ajd' da vidimo.
gordanac
- recimo XVI vek u Evropi, "vagabundi" na osami gledaju u spise, knjige i zvezde (na primer), a kad bi svi "normalni" iz istog veka mogli da gvirnu u naš XXI vek videli bi milijarde "normalnih" kako sami samcijati gledaju u svoje kompjutere, na web osami.

Takođe bi primetili da ti iz XXI veka što su na web osami ostavljaju manje potomaka, nego oni što nemaju komjutere, okopavaju neku njivu i žive slično kao i ovi iz XVI veka.
gordanac
- recimo par vekova pre nove ere, "vagabundi" prave sebi krila i pokušavaju da lete, a kad bi sada "normalni" savremenici Ikara mogli da gvirnu videli bi milione kako lete, pa sve pršti

Pri čemu svaki pojedinači od tih koji lete jedino što mora da uradi je da kupi kartu. Ne moraju da znaju kako se seku grane i plete okvir za krila, kako se sakuplja vosak, kako se perja ulepljuju na taj okvir itd. Drugim rečima, visoka tehnološka razvijenost zajednice smanjuje opštu tehnološku obrazovanost svakog njenog člana. Oni se specijalizuju, ali ne moraju da znaju ništa van svog domena. Mislim da ti od pre nove ere ne bi mogli da pričaju sa nama, jer mi ne bismo imali mnogo da ih naučimo.
gordanac
- "lekari", odnosno vračevi, šamani i ini, gledani su kao pravi "vagabundi" hiljadama godina, a da mogu sada da gvirnu u naš vek videli bi rutinsko ponašanje "normalnih" lekara koji izvode "čuda".

Tu već imamo različito poimanje problema. Koliko ja znam, vračevi i šamani, baš kao i današnji ekonomisti i slični proroci i iscelitelji nisu vagabundi nego poštovani članovi društva na vrhu piramide, oni što se guraju da zauzmu što bolje mesto u društvu, u autobusu, na utakmici.
gordanac
Eto, tako mislim da je - obrnuto, skroz.

Your turn
gordanac gordanac 23:40 18.04.2010

: Normalnost

Your turn


voila:

Ivan Marović:
Takođe bi primetili da ti iz XXI veka što su na web osami ostavljaju manje potomaka, nego oni što nemaju komjutere, okopavaju neku njivu i žive slično kao i ovi iz XVI veka.

Tačno.
I - praktično oni ne učestvuju u odlučivanju ni o čemu (za sada, kao i oni iz XVI veka).Knowledge and access matters i mešaju se u evoluciju taman toliko koliko i brojnost poželjnih primeraka per se. Tu nema nazad, samo napred.I u slučaju scenarija najbrojnijih (a ne vagabunda) - ti najbrojniji će ući u "ciklus vagabunda", pre ili kasnije, tako da su nam "vagabundi" budućnost, patotije.

Pri čemu svaki pojedinači od tih koji lete jedino što mora da uradi je da kupi kartu. Ne moraju da znaju kako se seku grane i plete okvir za krila, kako se sakuplja vosak, kako se perja ulepljuju na taj okvir itd. Drugim rečima, visoka tehnološka razvijenost zajednice smanjuje opštu tehnološku obrazovanost svakog njenog člana. Oni se specijalizuju, ali ne moraju da znaju ništa van svog domena. Mislim da ti od pre nove ere ne bi mogli da pričaju sa nama, jer mi ne bismo imali mnogo da ih naučimo.

Tačno.
Ali bismo mi mogli da učimo - od njih.Oni su "vagabundi" od kojih smo mi postali.Zato predlažem da pomno gledamo današnje "vagabunde", ako smo radoznali da vidimo kako će izgledati svi oni koji će postati od njih današnjih.Mi danas imamo neke veštine koje oni (verovatno) - neće imati. Imaće neke druge, drugačije, "vagbundi shaped".

Tu već imamo različito poimanje problema. Koliko ja znam, vračevi i šamani, baš kao i današnji ekonomisti i slični proroci i iscelitelji nisu vagabundi nego poštovani članovi društva na vrhu piramide, oni što se guraju da zauzmu što bolje mesto u društvu, u autobusu, na utakmici.


Možda mi je "šaman" primer najlošiji pokušaj, zato što sam oslonjena na asocijacije i intuicije smatrala da "mora biti da se za njih oduvek smatralo da su - čudaci", bar oni "pravi".

So - dva daštanja dobra, jedno loše, right? :))

bauer. bauer. 23:44 18.04.2010

Re: Normalnost

Pri čemu svaki pojedinači od tih koji lete jedino što mora da uradi je da kupi kartu. Ne moraju da znaju kako se seku grane i plete okvir za krila, kako se sakuplja vosak, kako se perja ulepljuju na taj okvir itd.


Fora je u tome, da nije bilo tih koji su se izopštavali iz zajednice, ne bi bilo ni napretka zajednice, koji je omogućio konformizam masa, o kome pričaš (ne moramo da mislimo, ne moramo da znamo, samo kupimo kartu... ako si je možemo priuštiti).

Ja, samo, mislim da to samo-izopštavanje izuzetnih od zajednice ne mora da bude trajno, nego samo privremeno rešenje. Inače, u ova vremena... poješće nas sve skakavci.
Ivan Marović Ivan Marović 00:33 19.04.2010

Re: : Normalnost

Teza, antiteza, sinteza.
gordanac
praktično oni ne učestvuju u odlučivanju ni o čemu

S obzirom kakve odluke donosi tehnološki najrazvijeniji deo civilizacije, uskoro će preživeti samo oni koji su se na vreme preselili...
... u Andoru.
gordanac
Ali bismo mi mogli da učimo - od njih.

bauer.
Fora je u tome, da nije bilo tih koji su se izopštavali iz zajednice, ne bi bilo ni napretka zajednice, koji je omogućio konformizam masa, o kome pričaš (ne moramo da mislimo, ne moramo da znamo, samo kupimo kartu... ako si je možemo priuštiti).

Oba ova citata, svaki na svoj način, navode me da ponovim moju tezu da oni koji umeju da se guraju da zauzmu pravo mesto, ostaviše na kraju najviše gena. Pametni sede i nešto smišljaju, onda posle sede i ostale podučavaju tim stvarima, a ostali se za to vreme ... i produžavaju svoje gene. Pametni pomažu našim genima da se prošire nauštrb svojih.

Ali njihovi memi se zato bolje šire nego naši
nsarski nsarski 01:28 19.04.2010

Re: Normalnost

Fora je u tome, da nije bilo tih koji su se izopštavali iz zajednice, ne bi bilo ni napretka zajednice, koji je omogućio konformizam masa, o kome pričaš (ne moramo da mislimo, ne moramo da znamo, samo kupimo kartu... ako si je možemo priuštiti).

Ma, gledaj bre Bauer, Jack Bauer, jos je Gete pricao o tome da je "svet napredovao upravo zahvaljujuci onima koji su mu se suprotstavljali". Dakle, teza je ista.
Problem moze da bude da je Perelman prosto jedan petao (izvanredno talentovan i sve to) koji je poceo da kukurice prerano. A takvi najcesce zavrse u loncu - tzv. coq au vin. Such is the world we live in.
jesen92 jesen92 23:39 18.04.2010

genijalnost i svakodnevica

Da je ispunio prvi uslov, dobio bi nagradu Clay Matematičkog instituta u iznosu od milion dolara. Da je ispunio drugi uslov dobio bi Fields Medalju – ekvivalent Nobelovoj nagradi u matematičkim naukama. Umesto toga, on je otišao da živi sa svojom majkom u malom stanu u St. Petersburgu, izdržavajući se od nevelike uštedjevine, koju je ranije stekao držeći predavanja po američkim univerzitetima, i majčine penzije koja iznosi oko 50 dolara mesečno.
..iz ovoga mi nije jasno koju je nagradu odbio ako za ove dve nije ispunjavao uslove...

..gledala sam neki dokumentarni film o grigoriju posle vesti o odbijanju milion dolara...meni nije cudno sto neko odbija nagrade, nije mi cudno ni da neko izabere zivot u izolaciji ali ipak mislim da "normalan" covek ne moze da zivi medju bubasvabama i pacovima sem ako nije prinudjen...u tom filmu su neke komsije govorile upravo o tome kako ne mogu da se izbore sa njim oko nehigijene...btw..prosle god kod mene u zgradi bio slican problem ali glavni akter nije nikakv genije nego penzionisani moler koji je nekad bio normalan..sticajem okolnosti ostao sam u stanu i zivotu i napravio takvo cudo u stanu da je spavao ispred sopstvenih vrata u hodniku posto u stan nije mogao da udje od djubreta i gamadi....posle silnih prijava i problema negde je "smesten"...
nsarski nsarski 00:20 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

.iz ovoga mi nije jasno koju je nagradu odbio ako za ove dve nije ispunjavao uslove..

Obe je odbio.
Jednostavno, nije hteo da se povinuje zahtevima nagradjivaca.
Prvu nije dobio jer su uslovi dodeljivanja zahtevali da objavi "normalan" matematicki rad - on to nije uradio vec je objavio rezultate na internetu (to nije normalan matematicki rad).
Drugu nije dobio jer se nije pojavio na dodeljivanju.
jesen92 jesen92 00:38 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

ok..ja sam razumela da za ove dve nije ispunio formalne uslove pa nije ni mogao da ih dobije ..a da je odbio neku trecu...sad kapiram da je ustvari odbio onu drugu posto se nije pojavio gde treba
nsarski nsarski 00:52 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

ja sam razumela da za ove dve nije ispunio formalne uslove pa nije ni mogao da ih dobije

On, jednostavno, nije hteo da ispuni formalne uslove - za prvu da objavi rad, za drugu da se pojavi na konferenciji. Oba je mogao trivijalno da ispuni (mislim, dodjes na neko mesto da ti dodele nagradu - koliko je to tesko?), ali nije hteo.
marco_de.manccini marco_de.manccini 02:54 19.04.2010

мала забуна

Обе награде су му формално гледано додељене односно понуђене. Испунио је све услове.

- Ево званичне информације за штампу коју је Институт Клеј дао у вези награде од милион долара. У њој јасно стоји "The Clay Mathematics Institute hereby awards the Millennium Prize for resolution of the Poincaré conjecture to Grigoriy Perelman."

- А ево званичне листе добитника Филдсове медаље. У њој јасно стоји Перелман као добитник у 2006., са напоменом да је он награду одбио да прими. Није морао да оде у Мадрид да би примио награду. Ако је желео, награду је могао примити и код куће (или чак и поштом).

Дакле, не ради се о никаквим формалним сметњама или условима које није испунио. Довољно би било да је само рекао ”да, примићу награду, донесите ми је”.

ЕДИТ. На пример, Гротендик није отишао да подигне Филдс медаљу, али ју је примио.

ЕДИТ 2. И још, нисам сигуран да је Перелман већ званично одбио награду Клеј Института.
nsarski nsarski 08:29 19.04.2010

Re: мала забуна

И још, нисам сигуран да је Перелман већ званично одбио награду Клеј Института.

Prema propozicijama Instituta, dokaz mora da bude objavljen u matematickom casopisu koji ima peer review, i da izdrzi kritike godinu dana. Mislim da je Perelman eksplicitno rekao da ne namerava da svoj dokaz objavljuje (van interneta).
jesen92 jesen92 10:49 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

On, jednostavno, nije hteo da ispuni formalne uslove - za prvu da objavi rad, za drugu da se pojavi na konferenciji.

..kapiram profesore..ali ako hocemo da budemo precizni onda on nije odbio nagradu vec je odbio da ucestvuje u "nadmetanju" iako je znao da sigurno dobija....btw..ako je na konferenciji trebalo samo da se pojavi a sve ostale formalnosti bile zadovoljene mogli su da uplate na neki racun za mlade talente ili za neke stipendije mladih naucnika....ili..ili....al svuda neki mangupi pa i u nauci..
nsarski nsarski 11:25 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

..ako je na konferenciji trebalo samo da se pojavi a sve ostale formalnosti bile zadovoljene mogli su da uplate na neki racun za mlade talente ili za neke stipendije mladih naucnika....ili..ili....al svuda neki mangupi pa i u nauci.

Zapravo, ta prica je malo slozenija. Ime dobitnika Medalje se obicno ne zna unapred. U slucaju Perelmana, ono se, medju upucenima, znalo. Onda je neki tip, glavni u matematickom establismentu (zaboravio sam ime, neki Sir) otisao u Rusiju da ubedi Perelmana da se pojavi na dodeli. Dva dana je tamo proveo, razgovarao i ubedjivao ga po nekoliko sati, i ponudio mu cak da mu nagradu posalju ako nece da dodje u Madrid na konferenciju. On je sve to odbio.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:34 19.04.2010

Re: genijalnost i svakodnevica

Prema propozicijama Instituta, dokaz mora da bude objavljen u matematickom casopisu koji ima peer review, i da izdrzi kritike godinu dana. Mislim da je Perelman eksplicitno rekao da ne namerava da svoj dokaz objavljuje (van interneta).


Naravno, sve to stoji, ali evo da probam da doobjasnim (i necu vise da dosadjujem posle ovoga).

Ljudi koji vode Klej su malo siri i pametniji od pravila koja su napisali. Stoga su radove drugih ljudi, objavljene u casopisima u kojima radovi podlezu recenziji, u kojima se iznose detalji, objashnjava, dopunjava i prosiruje Perelmanov rad smatrali za objavljivanje Perelmanovog dokaza. Evo sta ona zvanicna informacija za stampu kaze na temu verifikacije (podvlacenje moje).
The posting of Perelman's preprints and his subsequent talks at MIT, SUNY–Stony Brook, Princeton, and the University of Pennsylvania set off a worldwide effort to understand and verify his groundbreaking work. In the US, Bruce Kleiner and John Lott wrote a set of detailed notes on Perelman's work. These were posted online as the verification effort proceeded. A final version was posted to ArXiv.org in May 2006, and the refereed article appeared in Geometry and Topology in 2008. This was the first time that work on a problem of such importance was facilitated via a public website. John Morgan and Gang Tian wrote a book-long exposition of Perelman's proof, posted on ArXiv.org in July of 2006, and published by the American Mathematical Society in CMI's monograph series (August 2007). These expositions, those by other teams, and, importantly, the multi-year scrutiny of the mathematical community, provided the needed verification. Perelman had solved the Poincaré conjecture.

Inace, onaj covek sto je isao u St. Petersburg da ga ubedjuje je John Ball, tada predsednik IMU (Internacional Mathematical Union)
pape92 pape92 01:06 19.04.2010

moral vs etika

Perelmanovi postupci imaju snažnu etičku dimenziju, a ako unjima ima itekako mesta za divljenje, nema za čuđenje: ljudi su i dalje sposobni za odluke u skladu sa etikom. Postoji nešto što ako bi učinili tako i tako, sa tim ne bi mogli da živite. To je u suštini jednostavan poriv. Malo ga je teže slediti. Perelman je, kao što kažeš, odbio da publikuje svoj rad u matematičkom časopisu. Ne jer je „poludeo“, nego jer stoji na principijelnom stanovištu: ako je juče tvrdio da je uređivačka politika takvih časopisa loša, ne može danas da dozvoli da mu se rad objavi u jednom od njih, rame uz rame sa ljudima koje je kritikovao da su tu zbog nepotizma i podmitljivosti. Milion dolara u ovom slučaju dovodi do interesantnog sukoba između onog što je moralno i onog što je etičko. Ukoliko i nije teško razumeti da postoje osobe kojima je lično blagostanje irelevantno, teže je pomiriti se sa drugim moralno problematičnim posledicama ovakve odluke: taj novac se mogao upotrebiti u mnoge plemenite svrhe, a ako ništa drugo, svakako bi Pelermanova majka živela bolje (možda jednog dana zatreba skupa lekarska nega, naprimer); da skratim, odluka svakako nije u skladu sa moralom, ali je savršeno etična, samim tim ne može biti čudna. Dok postoje ljudi koji imaju nešto što ne mogu da podnesu u etičkom smislu, bio to podmitljivi matematičarski establišment, ili nešto ozbiljnije (učestvovanje u sastavu streljačkog voda u Kragujevcu ’41, naprimer), imamo neku šansu.
Filip2412 Filip2412 01:45 19.04.2010

...

evo jos jednog osobenjaka... koji se povukao da zivi sam sa svojim psom i pravi muziku

njegov tatko Hugh Everett III, opicen takodje na svoj nacin, covek koji prema autobiografskoj knjizi svoga sina skoro nikada nije razgovarao sa sopstvenom decom... prvi je dosao na ideju o Many-worlds interpretation

... mislim to napominjem samo onako... da bi se nsarski upecao

a pesma je divna i zapravo vecita faking interpretacija moga ljubavnog zivota, barem je tako u ovom, jednom od svetova




nsarski nsarski 01:59 19.04.2010

Re: ...

... mislim to napominjem samo onako... da bi se nsarski upecao

Mislim...da ti vec imas svoj fun bez mene...pa, uzivaj
(Imam isti broj trotacja kao i ti, nemoj da sada dizes graju kao da ti nisam odgovorio)

Sta je to "faking interpretacija"? Istinski "faking", ili je ta interpretacija samo stamparska greska (tvog zhifota?) ?
Filip2412 Filip2412 02:23 19.04.2010

Re: ...

Mislim...da ti vec imas svoj fun bez mene...pa, uzivaj
pa ono jes tako... u neku ruku

nemoj da sada dizes graju kao da ti nisam odgovorio
ma taman posla, nema galame...

Sta je to "faking interpretacija"?
ha, nisam ni ja primetio dvosmislenost serglish engleskog narocito u kombinaciji sa interpretacija

ne, nije nista fake, skroz je stvarno... trebao sam lepo reci fucking i staviti tu rec ispred zivota, nego sad necu da se ispravljam nije bas toliko ozbiljno

jasnaz jasnaz 08:01 19.04.2010

_?



_______________________________________________________

Ko bi, da kriknem, ko bi me čuo iz četa
anđeoskih? Pa čak i da me nenadano
privine neki na srce: iščileo ja bih
od njegovog snažnijeg bića. Jer šta je lepota
ako ne sam početak strašnoga, koji smo taman
još kadri da podnesemo, pa mu se tol`ko
divimo samo zato što s nehajnim prezirom neće
da nas razori. Svaki je anđeo strašan.

_________________

RMRilke: Devinske elegije (I)



stefan.hauzer stefan.hauzer 08:30 19.04.2010

Teofilio Stevenson

Ova prica o ˝milion dolara˝,strasno podseca na pricu o Teofiliu Stevensonu,kubanskom bokseru.
Onomad,kad su mu nudili milione,mec sa Muhamedom Alijem...a on ,ladno, odbije.
I eno,sad zivi na Kubi u kucici pored plaze i kaze,da mu nikad nije bilo lepse,nego sad!

Jest', nije ˝covek od nauke˝ ali je bio ˝genije˝ u ringu!
rinca rinca 08:36 19.04.2010

Replika

Razlicitost se ne prasta kao sto neko ispod rece to stoji, ali ako se iza razlicitosti krije nesto sto moze postati genijalno razlicitosti se ljudi ne trabaju odreci tako lako. Ja znam da ja necu :)
d j o l e d j o l e 08:43 19.04.2010

To se

Recimo, Marlon Brando je svojevremeno odbio da primi Oskara i povukao se da živi jednom ostrvu na Tahitiju.


desilo nakon snimanja filma "Pobuna na brodu Baunti", u kome M. Brando igra zamenika kapetana koji vodi pobunu, vencava se sa tahicanskom cerkom plemenskog vodje, i vodi pobunjenike na ostrvo koje nije ucrtano na pomorskim mapama.

U realnom zivotu Brando se ozenio sa istom tahicankom iz filma i otisao da zivi na ostrvo slicno onom sa kraja pomenutog filma.
bauer. bauer. 03:20 21.04.2010

Re: To se

M. Brando igra zamenika kapetana koji vodi pobunu, vencava se sa tahicanskom cerkom plemenskog vodje,

Ako me ovo ishlapjelo sjećanje ne vara, lik iz filma se zvala Čikikita Mitihiti :))) Bio je u tom filmu jedan gro-plan sa njenim licem koji se ne zaboravlja. Ne umem da objasnim zašto. Zbog nevinosti koja je izbijala iz filmova tog vremena, ili što smo mi, poneti maštom, mislili da možemo da razumemo Branda? Čak i da se poistovetimo s njim... u ta vremena.
Filip2412 Filip2412 19:12 19.04.2010

...




I go to bed real early
Everybody thinks it's strange
I get up early in the morning
No matter how disappointed i was
With the day before
It feels new

I don't leave the house much
I don't like being around people
Makes me nervous and weird
I don't like going to shows either
It's better for me to stay home
Some might think it means i hate people
But that's not quite right

I do some stupid things
But my heart's in the right place
And this i know

I got a dog
I take him for a walk
And all the people like to say hello
I'm used to staring down at the sidewalk cracks
I'm learning how to say hello
Without too much trouble

...
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 20:12 20.04.2010

Poenkare

Lepo je baviti se ekscentricnim ponasanjem, ali ono nije toliko bitno. Voleo bih da saznam zasto je Poenkareova hipoteza bila toliko teška i kako ju je jurodivi rešio. Ima o tome dosta na netu ali mi i dalje nije jasno u čemu je gvint rešenja.
nsarski nsarski 21:06 20.04.2010

Re: Poenkare

Nebojsa Krstic
Lepo je baviti se ekscentricnim ponasanjem, ali ono nije toliko bitno. Voleo bih da saznam zasto je Poenkareova hipoteza bila toliko teška i kako ju je jurodivi rešio. Ima o tome dosta na netu ali mi i dalje nije jasno u čemu je gvint rešenja.

Hm, ja sam na jednom ranijem blogu pisao o tome - mislim o osnovnom konceptu.

Sada malo drugacije da kazem: osnovno pitanje je - da li je moguce pomocu lokalnih osobina ustanoviti da li je neki geometrijski objekat ekvivalentan sferi, ili nije?
Sada, sfera je sve sto nema rupu (rucku, na primer). Casa je sfera jer moze da se izdeformise u sferu, ako uzmemo u obzir njenu debljinu. Drugim recima, ako ti neko da kuglicu (sferu) plastelina, moguce je, bez kidanja, da se ta kuglica deformise u casu (za pivo, vino, rakiju, itd.) I obrnuto vazi, svi takvi oblici se mogu nazad vratiti u sferni oblik.
Medjutim, takvu kuglicu je nemoguce deformisati u solju jer solja ima drsku. Moras nesto negde da iskidas da bi napravio drsku. Jednostavno je tako.

Gvint resenja je sledeci: pocinje od Hamiltona. On je, zaljubljenik u zene, razmisljao o savrsenoj zenskoj haljini koja bi se uvek ispravno deformisala da se savrseno priljubi uz telo zenskog bica. Prilikom tih deformacija (ako je geometrijski oblik komplikovan) geometrija haljine moze negde da se pokida. Ako su sva zenska tela sfere, u matematickom i gore navedenom smislu, onda kidanja nema. Haljina mora da "tece" bez singulariteta (kidanja). Taj tok se tehnicki zove Ricci flow, i on ne sme da ima singulariteta, ako je objekat sfera.
Dakle, Perelman je pokazao da svi potencijalni singulariteti mogu da se otklone i da je moguce, posmatrajuci lokalne tokove pokazati da li je nesto sfera (tj. nema rucki i rupa).
To se odnosi i na zenske haljine i na kosmos.
U tome je velicina matematike koji ti "jurodivi" umeju da dokazu.

P.S. Ne vidim razloga da vredjas coveka tim izrazom "jurodivi". Ali, ako ti prija - knock yourself out.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 21:51 20.04.2010

Re: Poenkare

Ne vidim razloga da vredjas coveka tim izrazom "jurodivi". Ali, ako ti prija - knock yourself out.

U okviru mog privatnog reda stvari u kosmosu, jurodivost nije loša, pa ni nazvati nekog jurodivim nije uvreda.
Hvala za objašnjenje. Znao sam da ženska haljina ima mnogo veće potencijale nego što je pokrivanje tela ženskih bića.
nsarski nsarski 22:04 20.04.2010

Re: Poenkare

OK, razumemo se.
Jos samo jedan "detalj". Kad se problem prevede u Ricci flow, onda se sve svodi na dokaz da li ta jednacina (a u pitanju je diferencijalna jednacina, prilicno komplikovana, kao, recimo, kod difuzije ili prenosa toplote) ima otklonjive singularitete ili ne?
Perelman je to dokazao - neku osobinu diferencijalnih jednacina. (Mislim, one su totalno netrivijalne, imaju geometriju u sebi - tenzore i slicno - ali su svarljive). Dakle, jedan geometrijski problem je sveden na algebarski - a to je, obicno, mnogo lakse. I tako je resen.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 22:38 20.04.2010

Re: Poenkare

One su totalno netrivijalne, imaju geometriju u sebi - tenzore i slicno - ali su svarljive

Nisam shvatio. Hvala u svakom slučaju.
gordanac gordanac 04:00 25.04.2010

samotnjak...

...na pustom ostrvu može se postati slobodnim izborom i ondaK te proglase osobenjakom, čudakom, vagabundom, a kad te splet okolnosti i slučajnosti "izabere" da samotnjak postaneš akoro pa bez svoje volje - ondaK moraš kokanda biti sasvim, sasvim osobit i poseban da očitost činjenice da su svi ljudi ostrva, da stanje potpune "fizičke" samoće uspeš da preživiš.
Može biti da je to jedan od razloga zašto ljudi tako mnogo vole priču sa naslovom "Robinzon Kruso".Moguće je da bi mnogi voleli da pokušaju i da se iskušaju u "osobenjaštvu i čudaštvu" na koje ih primorava neki splet okolnosti, a nikako slobodan izbor, ali ispada da samo "who dares wins". Time su oni koji slobodno biraju "loneliness&solitude" izgleda svima još mnogo zanimljiviji.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana