Ratna dejstva i bez rata

dunjica RSS / 27.11.2007. u 15:28


 

 

 

 

 

Međunarodna kampanja za zabranu nagaznih mina laureat je Nobelove nagrade za mir 1997. Unatoč stalno prisutnim akcijama u javnosti za senzibilizaciju protiv proizvodnje i upotrebe nagaznih mina, Nobelove nagrade i važeće Konvencije za zabranu nagaznih mina, u Otawi / Kanada, potpisane do sada od strane 155 država (Srbija je potpisala u septembru 2003; Slovenija, BiH i Hrvatska u decembru 1997. i Makedonija 1998, a CG u oktobru prošle godine), ova tema ne prestaje biti jedan od globalno najviših političkih prioriteta.

Među zemljama koje nisu potpisale ili ratificirale Konvenciju (njih 37) nalaze se i: Kina, Poljska, Finska, Indija, Izrael, Pakistan i USA.

Tehnološki razvoj, proizvodnja i izvoz nagaznih mina se nastavlja. Nagazne mine su prisutni eksponati na sajmovima oružja. Razlog tome je što su otawskom Konvencijom zabranjene samo nagazne mine protiv osoba, ali ne i one namijenjene uništenju vozila! Pod izgovorom da su namjenjene uništavanju vozila, također i tzv. „inteligentne“ mine se i dalje nesmetano proizvode u velikom broju, uključujući i zemlje potpisnice, jer (još) nisu zabranjene Konvencijom iz Otawe.

Novčana sredstva koja većina država izdvaja za uklanjanje mina ili pomoć nastradalima od istih su neuporedivo manja od od količine novca uloženog za njihovu proizvodnju i, općenito, razvoj novih minskih proizvodnih tehnologija. O tome koliko je biznis s nagaznim minama ukorijenjen i raširen u Evropi, možete pogledati ovdje. Konkretni proizvođači u Njemačkoj: ovdje.

Kada se govori o tragičnim posljedicama postavljanja mina, najilustrativniji primjer su statistike o broju povrijeđenih i ubijenih. Statistike za period 2001-2002 kažu da je samo u Hrvatskoj i BiH u tom periodu izvršeno 4000 amputacija (izvor: College Canadian Forces), a oko 1000 ljudi poginulo ili povrijeđeno do 2002. u Hrvatskoj (izvor: UN/DHA), te da je do 1998. u BiH mjesečno na ovaj ili onaj način stradalo od mina u prosjeku 50 osoba. Detaljan izvještaj o broju žrtava nagaznih mina u Srbiji možete čitati ovdje.

Do danas je sakupljeno gotovo milion potpisa samo u Njemačkoj u akciji koja je formulirana kroz 5 zahtjeva:

1 – Globalnu zabranu razvoja, proizvodnje, izvoza (uključujući izvoz tehnologije) i korištenja svih oblika nagaznih mina i sličnog oružja.

2 – Javno informiranje o istraživačkim projektima, proizvodnim postrojenjima, izvozu, vojnim planovima, skladištima nagaznih mina, uključujući i one koje pripadaju vojnim jedinicama koje se nalaze izvan matične zemlje.

3 – Verificirano uništenje svih nagaznih mina i oružja sličnog djelovanja.

4 – Preformuliranje namjene budžeta koji se koriste za razvoj i proizvodnju nagaznih mina, te razvoj tehnologije, za projekte rehabilitacije i kompenzacije štete svim žrtvama istih.

5 – Sveobuhvatna podrška projektima uklanjanja mina pod nadzorom Ujedinjenih naroda i ostalih relevantnih organizacija, npr. kroz stvaranje fondova za uklanjanje nagaznih i kazetnih mina.

Građani su ovdje pozvani da do 3.12. o.g. svojim potpisom pridonesu protestu, kada će lista s potpisima, kao sredstvo građanskog političkog pritiska, biti javno predata njemačkoj Vladi.

Organizatori ove protestne akcije nude nekoliko različitih ideja kako svaki pojedinac može pridonijeti pritisku za ukidanje proizvodnje i izvoza nagaznih mina: International Campaign to Ban Landmines -10 Things You CAN Do

Atačmenti



Komentari (29)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nikola svilar nikola svilar 15:42 27.11.2007

Preporuka!

Negde sam čuo zaprepašćujući podatak da je
u minulom ratu samo u BiH posijano blizu
3.000.000 (slovima tri miliona) mina svih tipova

p.s. :)

tek sad sam vidio sliku vaseg profila dunjice.
imao sam prilike da posmatram ta maleviceva
ulja na platnu, ali bice nesto kasnije reci o tome...
dunjica dunjica 15:46 27.11.2007

Re: Preporuka!

Nikola, Vi ste prvi koji je "priznao" da je prepoznao Maleviča! Jedva čekao priliku da na Blogu čitam i pišem o ovom nadasve interesantnom liku i genijalnom umjetniku.

Bila bih zahvalna ako bi netko postavio relevantne podatke o broju postavljenih mina po ovom našem Balkanu.
nikola svilar nikola svilar 16:00 27.11.2007

:)))

Nikola, Vi ste prvi koji je "priznao" da je prepoznao Maleviča!


Zaista ne znam kako to ranije nisam primetio.
Zverlam na sve strane pa to ti je... :))))
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 15:54 27.11.2007

Zero Landmine

2003. godine je Riuiči Sakamoto pokrenuo akciju Zero landmine (protiv nagaznih mina), gde je okupio veliku grupu poznatih muzičara, među kojima su Dejvid Silvijan i Jadranka Stojaković

nikola svilar nikola svilar 16:05 27.11.2007

Re: Zero Landmine

pamtim jedan vrstan umetnicki rad na tu temu
na zalost ne znam ime umetnika

fotografija drvene stolice i to sa prikaz od poda (iz zablje perspektive)
tri noge su ispravne a četvrta - do pola rasečena (nedostaje dio)
dunjica dunjica 16:08 27.11.2007

Re: Zero Landmine

Nikola, da li ova fotografija?


Meni je ova slika potresna:
nikola svilar nikola svilar 16:28 27.11.2007

Re: Zero Landmine

to je to dunjice, video sam taj rad pre nekoliko godina i odusevio se.

za ovu ispod nemam komentar. dusa me boli :( zaista

sledeca crno-humorna prica nema veze sa minama koliko sa "odsustvom" ekstremiteta:
kjeslovski pise o svojim studentskim danima u lodju - poljska neposredno posle WW II,
siromastvo i neimastina, depresija, etc. elem, tih godina tekstilna industrija bese na snazi
vecina muskaraca radila je u fabrikama ali posto su masine zastarele tj. tehnologija,
proces proizvodnje bio prevazidjen i neadekvatan ali ipak u upotrebi - mnogo radnika
je gubilo i ruke i noge na radu sa slabom zastitom.

ulice lodja bile su prepune osakacenih nesretnika.
a oni studentarija, mangupi, svaki dan su igrali igru
ko vidi coveka bez ruke n poena, bez dve 2n poena
bez ruke i noge itd. itd. pa ko skupi vise

o tome svedoce i mnogobrojne fotografije koje je nacinio tokom studija



dunjica dunjica 18:09 27.11.2007

Re: Zero Landmine

Osobno mi je kao glazbenik draži Ryuichi (thx, Srđane!), ali eto i Paula McC.

mikimedic mikimedic 23:53 28.11.2007

Re: Zero Landmine

mikimedic mikimedic 00:21 29.11.2007

Re: Zero Landmine

jel ova?

mikimedic mikimedic 00:23 29.11.2007

Re: Zero Landmine

Joj bre... jel ce neko da mi objasni kako se stavlja attachment?

Inace stolica ponovo stoji ispred sedista Lige naroda... to pokusavam da attachujem ceo dan.....
dunjica dunjica 08:46 29.11.2007

Re: Zero Landmine

Mikimedic,
Lige naroda

Misliš, ispred UN sjedišta u NYC?

Evo slike:

Je li ta stolica?
mikimedic mikimedic 16:48 29.11.2007

Re: Zero Landmine

Dunjice -- jeste, ta stolica. Samo ta slika je iz Zeneve, ne iz NYC, ispred sedista bivse Lige naroda a sadasnje Palais des Nations u Zenevi. Namerno sam rekao 'ispred Lige naroda' jer mi je ta organizacija mnogo draza od UN. Bila je prilicno beskompromisna u odnosu na danasnji UN. Mozda je zato i nestala, a sa druge strane mozda UN (jos uvek) postoji zato sto pristaje na sve....
dunjica dunjica 19:08 29.11.2007

Re: Zero Landmine

Shvaćam, MikiMedić. Ima istine u ovom posljednjem što reče...

Nego, ako pogledaš malo gornje komentare, ima još jedna slika Stolice, iskorištena za jedan plakat koji je najavljivao akcije protiv nagaznih mina.
mikimedic mikimedic 01:16 30.11.2007

Re: Zero Landmine

bas tako Dunice, zato sam i komentarisao, to je stolica ispred sedista Palate UN stavljena na plakat. Plakat izgleda jako staro. Znam da godinama nije bila na Trgu nacija u Zenevi ali su je sad ponovo postavili.
Vlasta Vlasta 17:02 27.11.2007

Super

tema!! Jedan moj prijatelj radi dokumntarac o deminerima i uošte celom tom problemu...
mvelja mvelja 18:00 27.11.2007

rat

A danas pisu novine da se spremamo za rat.


stop oruzju
mariopan mariopan 18:49 27.11.2007

Re: rat

STOP RATU Kasetne bombe kod nas iskasapile su ne mali broj ljudi zena i dece i jos ih ima , spavaju u travi i cekaju da ih nadje neko dete a sile koje su ih bacile kroje nova svetska zarista gde ce opet neka deca da ginu.Svaki izgovor za neki novi rat za mene je izgovor da bi se ubijali ljudi. STOP RATU.
Pedja Rafailovic Pedja Rafailovic 18:48 27.11.2007

Kokoska i jaje

Cini mi se da ovde, izmedju ostalog, imamo problem tipa "kokoska i jaje". Savremeni ratovi, od Koreje i Vijetnama, pa do danas (sa posebnim naglaskom na Kambodzu), izmedju ostalog - pokazali su se kao veoma pogodni poligoni za rasipanje nagaznih mina svih vrsta i tipova. Proizvodjacima, trgovcima, vojnim stabovima, ali i gospodarima/finansijerima ratova omiljene su one najjeftinije, male, plasticne, od kojih ljudi ostaju bez donjih ekstremiteta. Koliko se secam, cena (krajnja) ne prelazi nekoliko dolara po komadu, ali su zato brojke prilikom isporuke ogromne (milionske) - kao i zarade vojnih liferanata. Ne bi me mnogo iznenadilo kada bi, u dogledno vreme, neko valjano argumentovao kako, zapravo, ovi lobiji (proizvodjaci i liferanti naoruzanja i vojne opreme) predstavljaju kljucne induktore savremenih lokalnih, malih, prljavih ratova.

A male, plasticne nastavljaju da dejstvuju i dugo godina po zavrsetku ratova, dodajuci broju zauvek unesrecenih, uglavnom mladih ljudi tokom ratova - hiljade i hiljade postradalih u miru. Najcrnja ironija je sto od ovih mina ljudi ne ginu, vec ostaju trajni invalidi, bez jednog ili oba donja ekstremiteta. Ljudskoj patnji i nesreci treba dodati nemogucnost oporavka ekonomije ovih, uglavnom poljoprivrednih zemalja, odn. regiona, gde vise nema dovoljno ljudi da obradjuje zemlju, a nema ni dovoljno obradive zemlje, jer su "posejane" nagazne mine koje se veoma tesko, sporo i skupo uklanjaju.

Odlicna tema, Dunjice!

dunjica dunjica 18:57 27.11.2007

Troškovi

Proizvodnja i postavljanje jedne mine košta u prosjeku 3 evra.
Razminiravanje jedne mine košta 800-1000 Evra (neki izvori navode 500-800 evra).
Svejedno, odnos između jednih i drugih troškova ostaje ekstremno nesrazmjeran.

(izvor: http://www.eurworldtv.com/docs/vnr4/VNR4German.doc.)
ivana23 ivana23 19:14 27.11.2007

Princeza





Januar, 1997: U Angoli Dajana pokreće kampanju protiv nagaznih mina
dunjica dunjica 12:43 28.11.2007

Re: Princeza

Angola je odličan primjer za dalekosežne posljedice koje postavljanje mina ima na jedno društvo.

Da samo proteze ne rješavaju problem nastao gubljenjem ekstremiteta kod nagaza na minu, je svima jasno. Tako je npr. na primjeru Angole vidljiv primjer djece koja napuštaju školu nakon ranjavanja nagaznom minom. I ne samo u slučaju vlastitog ranjavanja, nego i kada se isto dogodi nekom drugom članu porodice. Zapravo, mijenja se njihov kompletan odnos prema životu. To je trenutak kada većina jednostavno odustane od planiranja i rada na vlastitoj budućnosti. Istraživanja su pokazala da 60% djece koja dolaze iz porodica gdje je jedan član žrtva nagazne mine, ne pohađaju školu.
Atomski mrav Atomski mrav 20:35 27.11.2007

Potpisnici...

Pošto je i Srbija (i Crna Gora) potpisnik te konvencije o zabrani mina, našoj vojsci plaćaju da mine uništava... to izgleda ovako: dođe kamion pred vojni magacin, mi u kamion utovarimo metalne antitenkovske mine (najstarije i najneupotrebljivije)... kamion ode, a drugi dođe, pun antitenkovskih antimagnetnih mina ("šestica" koje mi istovarimo u magacin... a o tome da je postavljanje (i demontiranje) protivpešadijskih mina i dalje sastavni deo obuke da i ne pričam. Tzv. "paštetu" možeš tako lako da zakopaš da nema šanse da se primeti i onda BUUUUM... :(
mayo1 mayo1 23:43 27.11.2007

Mine

Table sa mrtvačkom glavom koju je Dunjica pokazala su okruženje koje je nemoguće izbjeći južno,istočno i sjeverno od Osijeka.
Mnoga nekada izletnička mjesta su danas nedostupna...
Optimisti predviđaju razminiranje do 2009., pesimisti tamo iza 2020.
Kako bilo, neka mjesta više nikada neće biti sigurna.

Minska karta na području Hrvatske:



osječko-baranjska županija:




Hrvatski centar za razminiranje raspolaže sa 7.247 zapisnika, u kojima se nalaze podaci o ukupno 246.287 mina, od toga 157.244 protupješadijske i 89.043 protuoklopne. Najveći broj mina nalazi se upravo u Osječko-baranjskoj (51.688) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (44.646 mina), u kojima su ujedno i najveće površine minski sumnjivih poljoprivrednih površina. U Osječko-baranjskoj županiji 57,4 km2 su minski sumnjive površine, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji MSP se prostire na 56,8 km2 poljoprivrednih površina.

Prosječna cijena ugovorenih radova pretraživanja u 2006. godini iznosila je 7,64 kune/m2, a razminiranja 8,9 kuna/m2 (bez PDV-a). Prosječna cijena svih ugovorenih radova u 2006. godini bila je 8,21 kunu/m2, bez PDV-a.
Cijena ovisi o više faktora poput konfiguracije terena, pristupa površini, gustoći minskog polja itd.

Od 1998. godine do siječnja 2007. godine, unutar minski sumnjivog područja, u Hrvatskoj su stradale 273 osobe od kojih 101 osoba smrtno.

Minski sumnjiva površina u RH iznosi 997 km2.
dunjica dunjica 00:19 28.11.2007

Re: Mine

Uf, Mayo1, ovo se zove precizno izvještavanje. Hvala.

Meni kao Osječanki najteže padaju odlasci u Kopački rit, kada ne mogu kuda i kako hoću, kao što sam nekada. Svuda te table i crveno-bijele trake...

Nadam se da će ovih milion potpisa ovdje, o kojima sam pisala, nešto značiti.
mayo1 mayo1 00:53 28.11.2007

Re: Mine

Kopački rit....

Posebna priča...

Ovog ljeta su počeli nekakvi radovi na razminiravanju protupožarnih puteva kroz Kopački rit.
Tako da, kada slučajno izbije požar, vatrogasci mogu pristupiti i barem nešto učiniti.

A cijeli Park prirode vjerojatno neće nikada biti razminiran u potpunosti.
Što zbog klasičnih razloga - nedostatka novaca i nezainteresiranosti - do onih prirodnih.
Radi se ipak o poplavnom terenu i bujnoj vegetaciji.

Pozdrav, Dunjice.
jesen jesen 09:55 28.11.2007

Re: Mine

A cijeli Park prirode vjerojatno neće nikada biti razminiran u potpunosti.
...zaista strasno...Kod nas, na Kopaoniku, takodje ima tih tabli...bez obzira sto su staze sigurne...umirem od straha svaki put kada mi sin ide na skijanje......
rade.mil rade.mil 21:03 28.11.2007

Nagazne mine

Mislim da je to ipak jos jedno licemerje proizvodjaca oruzja i velikoijh sila. Kava je razlika izmedju coveka koji je ostao bez noge od nagazne mine, od onoga kojme je nogu raznela topovska granata, bomba ili bilo sta drugo a sto se upotrebaljava za ubijanje. Neka oni donesu konvenciju o zabrani ubajanja, o ratovima o agrasijama, pa da je svi potpisemo.
dunjica dunjica 21:48 28.11.2007

Re: Nagazne mine

Neka oni donesu konvenciju o zabrani ubajanja, o ratovima o agrasijama, pa da je svi potpisemo.


Potpuno se slažem s Vama. Iako, to ovisi umnogome i od nas. Tko će ratovati ako svi mi odbijemo uzeti oružje?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana