Gost autor| Ljudska prava| Mediji| Planeta| Politika

Habeas Corpus

Bojan Budimac RSS / 27.04.2010. u 19:10

guantanamo.10605.jpgJedna vrsta priče je kada su se tvrdnje iz članka Bila Kviglija, koji uz njegovu dozvolu prevodim, pojavljivale u štajaznam tekstovima i izjavama Klajva Staforda Smita, poznatog međunarodnog advokata koji je zastupao interese nekoliko zatvorenika u konclogoru Gvananamo ili pak Endija Vortingtona, britanskog novinara, autora i blogera, kome je taj konclogor specijalnost, a sasvim je druga priča iliti new ball game kada te [iste] tvrdnje, u izjavi pod zakletvom [pdf fajl] za američki federalni sud, iznese pukovnik u penziji, koji je od 2002. do 2005. godine bio šef kancelarije [Chief of Staff] Državnog sekretara SAD, Kolina Pauela. Dakle, now it's official!

Bil Kvigli [William Bill Quigley] je profesor prava na College of Law, Lojola Univerziteta u Nju Orleansu i direktor Pravne klinike. Takođe je pravni direktor [Legal Director] Centra za Ustavna prava i bloger na blogu The Smirking Chimp  i Hafington Postu. Radio je kao pravni savetnik organizacijama koje se bave javnim interesima na mnogim predmetima, da navedem samo neke: građanske slobode, ustavna prava, građanska neposlušnost, smrtna kazna, reforma školstva itd.

Sledi njegov članak od 20. aprila 2010.

Bušov insajder otkriva prevaru Gvantanama: Stotine nevinih u zatvoru

Pukovnik Lorens B. Vilkerson [Lawrence B. Wilkerson], Šef kancelarije Državnog sekretara SAD Kolina Pauela, je dao novo šokantno insajdersko svedočenje da su stotine zatvorenika u Gvantanamu bile nevine, da su ljudi na vrhovnim pozicijama Bušove administracije dobro znali da su oni nevini i da je ta informacija skrivana od javnosti.

Wilkerson je rekao da su Predsednik Buš, potpredsednik Čejni i Sekretar odbrane Ramsfeld "zatvorili na neodređeno vreme nevine ljude za političke ciljeve" i da su mnogi u administraciji to znali. Pogrešno zadržani zavorenici nisu puštani zbog političkih manevara, kojima je jedan od ciljeva bio zataškavanje grešaka administracije.

Pukovnik Vilkerson, koji je služio u armiji SAD preko trideset godina, je potpisao izjavu pod zakletvom za jedan federalni sud u Oregonu, u kojoj tvrdi da je on otkrio u avgustu 2002. da su SAD znale da mnogi zatvorenici u Gvantanamu nisu neprijateljski borci [enemy combatans]1. Vilkerson diskutuje o tome u članku o Gvantanamu, koji dosta otkriva i kritikuje, u Washington Note.

Kako je pukovnik Vilkerson došao do prvih saznanja o nedužnima u Gvantanamu? Avgusta 2002. godine Vilkerson, koji je godinama bio bliski saradnik Kolina Pauela, je postavljen za šefa kancelarije državnog sekretara. Na toj poziciji Vilkerson je počeo da prisustvuje dnevnim klasifikovanim brifinzima sa 50 i više zvaničnika Stejt Dipartmenta, na kojima je Gvantanamo često bio predmet diskusije.

Ubrzo mu je postalo jasno, kao i drugima u Stejt Dipartmentu "da mnogi zatvoreni u Gvantanamu su zatvoreni bez uzimanja u obzir da li su oni stvarno neprijateljski borci ili, u stvari, da li su uopšte neprijatelji."

Kako je bilo moguće da su stotine Gvantanamo zatvorenika nevini? Vilkerson je rekao da je to počelo odmah, uglavnom zato što snage SAD nisu zarobljavale većinu ljudi koji su poslati u Gvantanamo. Ljudi koji su tamo završili, kaže Vilkerson, su uglavnom predati snagama SAD od strane avganistanskih gospodara rata koji su dobijali nagrade do 5000$ po glavi. Većina od 742 zatvorenika "nikad nije videla američkog vojnika u početnim stadijumima njihovog pritvora."

Vojni oficiri su rekli Vilkersonu "da su mnogi zatvorenici predati iz pogrešnih razloga, posebno zbog otkupnine i drugih nagrada." SAD su znale "da je visoka verovatnoća da su neki Gvantanamo pritvorenici predati snagama SAD radi lokalnih obračuna, plemenskih razloga ili jednostavno zbog novca."

Kao posledica toga, kaže Vilkerson, "nije postojao metod da se utvrdi zašto je uopšte zatvorenik pritvoren."

Vilkerson piše da američki narod nema pojma o "krajnjoj nesposobnosti procene na avganistanskim bojnim poljima u početnim stadijumima. Jednostavno rečeno, nije bilo smislenog pokušaja diskriminacije od strane kompetentnih zvaničnika, civilnih ili vojnih, ljudi koje smo transportovali u Kubu radi pritvora i ispitivanja."

Kako je došlo do te krajnje nesposobnosti u procenama bojnog polja? "To je faktor vrlo malog broja vojnika u borbenoj zoni, trupe i civili su imali suviše malo ljudi treniranih i veštih za takve procene, a i neverovatnog pritiska koji je dolazio od Sekretara odbrane Donalda Ramsfelda i drugih da 'se kopilad samo dovede na ispitivanje'".

Kao rezultat, Vilkerson nastavlja, "nije postojao smislen način da se odredi da li su oni bili teroristi, Talibani ili jednostavno nevini civili pokupljeni na veoma konfuznom bojnom polju ili na teitoriji druge države, kao što je Pakistan."

Dodatno, u izjavi se naglašava "poseban ali povezan problem je bio da često nikakav dokaz vezan za prtvorenika nije predat, tako da nije bilo pravog metoda da se sazna zašto je uopšte zatvorenik pritvoren."

"Inicijalna grupa od 742 pritvorenika nije pritvorena po proceduri na koju sam ja navikao kao vojni oficir," kaže Vilkerson. "Postajalo je sve jasnije i jasnije da su mnogi od tih ljudi nevini ili, u najmanju ruku je njihovu krivicu nemoguće utvrditi, kamoli dokazati na bilo kakvom sudu, civilnom ili vojnom. Ako je bilo ikakvih dokaza lanac zaštite istih je bio potpuno ignorisan."

Nekolicina u vođstvu SAD je postala svesna ovoga veoma rano i znala "realnost da se mnogim pritvorenicima ne može pripisati nikakav bitan prekršaj, da nemaju nikakvu obaveštajnu vrednost i da bi ih trebalo odmah pustiti," piše Vilkerson.

Pa zašto Bušova administracija nije pustila ljude iz zatvora onda kada je otkrila da oni nisu krivi? Zašto su nastavili da drže nevine u zatvoru?

"Da se to zaista prizna bila bi crnja mrlja na njihovom vođstvu, bukvalno od prvog dana, takozvanog rata protiv terora, a ti lideri su već imali dovoljno crnih mrlja: mrtvi na poljima Pensilvanije, u pepelu Pentagona i ruševinama kula Svetskog trgovinskog centra," piše Vilkerson.

"Nisu mislili o priznavanju grešaka u Gvantanamo zalivu. Bolje tvrditi da su svi tamo tvrdokorni teroristi, velike obaveštajne vrednosti, koji bi se vratili džihadu kada bi bili pušteni," prema Vilkersonu. "Veoma mi je žao, ali moram reći da verujem kako je bilo vojnika koji su pomagali i podsticali ove neistine, čak i na najvišim nivoima naših oružanih snaga."

Odbijanje da se pritvorenici puste, čak i oni koji su verovatno nedužni, je bazirano na nekoliko političkih faktora. Ako bi ih SAD pustile u drugu zemlju i ta zemlja utvrdila njihovu nevinost, to bi učinilo da SAD izgleda loše, kaže Vilkerson. "Druga briga je bila mogućnost otkrivanja da je Gvantanamo zapravo neverovatno konfuzna operacija. To nije bilo prihvatljivo za administraciju, a ozbiljno bi naškodilo vođstvu ministarstva odbrane."

Sekretar odbrane, Ramsfeld, "jednostavno je odbijao da pusti pritvorenike," kaže Vilkerson.

"Drugi deo političke dileme je potekao iz kancelarije potpredsednika, Ričarda B. Čejnija," prema Vilkersonu, "čija pozicija se može svesti na "cilj opravdava sredstvo" i koga apsolutno nije bilo briga da je dobar deo Gvantanamo pritvorenika bio nevin ili da nisu postojali upotrebljivi dokazi protiv velike većine. Ako stotine nevinih individua treba da pati zarad pritvora nekolicine tvrdokornih terorista, neka bude tako."

Predsednik Buš je bio uključen u sve odluke o ljudima u Gvantanamu, prema izveštajima sekretara Pauela Vilkersonu. "Moje viđenje je," kaže Vilkerson, "da je bilo lako potpredsedniku Čejniju da drži birokratske krugove oko predsednika Buša, jer je imao mrežu unutar vlade koja mu je to omogućavala. Šta više, eksploatišući ono što je sekretar Pauel zvao predsednikovim "kaubojskim instinktima," potpredsednik Čejni je mogao češće i lakše da od njega iznudi pasivno pristajanje."

Uprkos raširenom znanju unutar Bušove administracije da SAD nastavlja da pritvara nevine na nedređeno vreme u Gvantanamu, vlada SAD godinama javno govori da su ljudi u Gvantanamu teroristi.

Posle ovih otkrića iz dubina Bušove administracije najnovije pitanje koje se postavlja pred ljude SAD nije samo da li je Bušova administracija bila u krivu što se tiče Gvantanama, nego da li ih je konzistetno obmanjivala, držeći stotine nevinih ljudi u zatvoru, da bi prikrila sopstvene greške.

Zašto pukovnik Vilkerson otkriva to sada? On je dao izjavu pod zakletvom da bi pomogao Internacionalnoj klinici za ljudska prava sa Pravnog fakulteta Vilamet Univerziteta u Oregonu i federalnom javnom pravobraniocu, koji tuže zvaničnike SAD za nezakonito pritvaranje i torturu Adela Hasana Hamada. Hamad je bio humanitarni radnik iz Sudana koji je radio u Pakistanu kada je kidnapovan iz svog stana, mučen i transportovan u Gvantanamo gde je držan pet godina.

Na kraju izjave na devet strana, koju je dao pod zakletvom, Vilkerson objašnjava lične razloge za otkrivanje ovih optužujućih informacija. "Ja sam učinio lični izbor da istupim i da govorim o zlostavljanjima zato što svest da sam služio u administraciji koja je mučila i zlostavljala pritvorenike u objektima u Gvantanamo zalivu i drugde, koja je pritvarala na neodređeno vreme nevine zbog političkih razloga, čini donju tačku moje profesionalne karijere i želim da zapisnik o tome šta se desilo bude jasan. Ja sam takođe veoma zabrinut da su oružane snage SAD, u kojima sam proveo 31 godinu moje profesionalne karijere, bile duboko umešane u ove tragične greške."

Svoj članak o Gvantanamu Vilkerson zaključuje izazovom. "Kada i ako će istine o pritvorenicima u Gvantanamo zalivu biti otkrivene na način na koje treba da budu, ili, kada će Kongers istupiti i preuzeti deo krivice na svoja ramena, ili, kada će nova Obamina administracija imati hrabrosti da istinski ispuni obećanja iz kampanje u vezi GITMO-a, torture i sličnog - ostaje da vidimo."

SAD sa pravom kritikuju Iran i Kinu zbog nepravednog zatvaranja ljudi. Šta ćemo mi kao nacija preduzeti sada, kada je jedan insajder iz Bušove administracije otkrio istinu i zataškavanje o političarima SAD koji su nepravedno zatvarali stotine ljudi i nisu ih puštali čak ni kada su znali da su oni nevini? Odgovor će reći mnogo o našoj nacionalnoj predanosti pravdi za sve.

Bil Kvigli, 20.04.2010.

-------------------------

1 Bušov doprinos [ne]pravu - naime, kategorija enemy combatant je nepostojeća u međunarodnom pravu i konvencijama, a bila je nečuvena i u američkom pravu dok je on nije prevalio preko usta. [prim. prev.]

***************************************

Beleške na margini

Za one koji prate ovu temu nema tu bogznašta novog, niti je pukovnik Vilkerson prvi whistleblowerinsajder glede Gvantanama i kengurske pravde koja se tamo "sprovodi". Steven Abraham [iz prethodnog linka] se i danas zalaže za vladavinu prava.

Međutim, pukovnik Vilkerson je svakako prvi whistleblower sa nivoa na kome su se donosile odluke u administraciji. Da li će to nešto značiti? Paaaa... sumnjam... mejnstrim mediji su do sada imali dovoljno vremena da pokupe ovu priču i daju joj krila - što alternativa ne može da učini. Osim toga ova priča ne odgovara nikome. Obamamanijake podseća na neprijatnu činjenicu da prezident nema blagu nameru da ispuni predizborna obećanja [naprotiv], a protivnike mu na neprijatnu prošlost. AP [Associated Press] je preneo vest o tužbi koju je Abdel Hasan Hamad podneo, ali je priča o Vilkersonovom svedočenju pokopana negde na dno. U međuvremenu je svedočenje postalo dostupno - evo ponavljam link [pdf fajl], a nigde follow up-a ni od korova.

***

Međutim, činjenica je da su novinari površni i lenji, pa čak kad se radi o njima samima. Šta reći kada jedan od naših najboljih u sklopu članka "Profesija novinar: Na nišanu" [Vreme br. 845, 15. mart 2007.] objavi ovakav antrfile?

antrfile1.10607.gif

Meni je krv jurnula u glavu i prvi impuls mi je bio da pišem Vremenu. Onda odustah, jer pomislih da će pomisliti da imam pik na Anastasijevićeve, s obzirom na moja česta javljanja u vezi tekstova sestre mu [da, Dejan je napisao to]. A nemam, imam pik na šljampavost. Dakle, šta ne valja u ovom antrfileu od 381 reči iliti 1985 karaktera?

[o činjenici da je Sami al-Hadž, kamerman, gle čuda, takođe Al Džazire, u trenutku pisanja tog teksta i antrfilea trunuo već sedmu godinu u Gvantanamu - da ne pričam]


Atačmenti



Komentari (40)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dirtyharry dirtyharry 19:31 27.04.2010

Preporuka

za tekst, ali stvarno trenutno nemam komentara na sve ovo .

Da li se samo zapitaju da li imaju prava da nekom uskrate život na takav način?
Bojan Budimac Bojan Budimac 20:05 27.04.2010

Re: Preporuka

Hvala Harry. Mslim da se političari nikada tako nešto ne zapitaju.
docsumann docsumann 20:54 27.04.2010

Re: Preporuka

Da li se samo zapitaju da li imaju prava da nekom uskrate život na takav način?


Mislim da je to pitanje u sistemu američkog vojno-obavještajnog sistema apsolvirano po difoltu. Onaj ko ima toliku količinu moći nad tuđim životima na kraju prestaje da ih doživljava kao istinski važne. Nije da su Amerikanci nešto posebno u ovakvim slučajevima. To je više nekakvo opšte mjesto u istoriji sukobljavanja. Tako jebeno ljudski ... nažalost.
docsumann docsumann 20:00 27.04.2010

začuđen?

ni najmanje
Bojan Budimac Bojan Budimac 20:10 27.04.2010

Re: začuđen?

docsumann
ni najmanje

Ni ja, to se, manje-više znalo, kako sam napisao u alternativnim medijima [i to vrlo rano]. No, milsim da vredi obeležiti momenat kad je to ozvaničeno na prilično visokom nivou, kao i slušati zaglušujuću tišinu o tome u mejnstrim medijima.
Tica44 Tica44 23:29 27.04.2010

Re: začuđen?

Bojan Budimac Bojan Budimac 07:32 28.04.2010

Re: začuđen?

Sad me ovim Koenom podseti na Sibel Edmonds i njen whistleblower sajt boiling frogs. Tu pesmu je izabrala za špicu svoje radio emisije. Otvorim sajt, a na njemu: Exclusive Interview: Tyranny & Politics of Fear, Loyalty to Israel vs. US -- upravo sa pukovniknikom Lorensom Vilkersonom. Link za isti na Jutjubetu.
7ispala7 7ispala7 20:10 27.04.2010

sta reci sem...

ocaj..bes..nemoc..koje surovo poigravanje sa tudjim zivotima!
Inner Party Inner Party 20:55 27.04.2010

Prosto

Pa zašto Bušova administracija nije pustila ljude iz zatvora onda kada je otkrila da oni nisu krivi? Zašto su nastavili da drže nevine u zatvoru?


Zato sto bi se dobar deo oslobodjenih odmah po povratku u maticne drzave posvetio terorizmu ...

Bojan Budimac Bojan Budimac 21:07 27.04.2010

Re: Prosto


Zato sto bi se dobar deo oslobodjenih odmah po povratku u maticne drzave posvetio terorizmu ...

Puštene su u međuvremenu stotine, a koliko ja znam [ispravi me ako grešim] zabelešen je [slovima i brojem] jedan takav slučaj. No, to je sasvim u skladu sa Čejnijevom 1% doktrinom.
dolybell92 dolybell92 21:10 27.04.2010

Re: Prosto

Pa zašto Bušova administracija nije pustila ljude iz zatvora onda kada je otkrila da oni nisu krivi? Zašto su nastavili da drže nevine u zatvoru?


Zato što nije imala krivce uopšte, a nekoga je
bilo dobro imati... inače, koja svrha njihovog
tumaranja po Avganistanu...?
dragan7557 dragan7557 08:10 28.04.2010

Re: Prosto

koja svrha njihovog
tumaranja po Avganistanu...

Naftovodi iz Centralne Azije i droga.

cerski
sentinel26 sentinel26 21:12 27.04.2010

Vladavina prava

znači - jednaka prava za sve.

Posle ovih otkrića iz dubina Bušove administracije najnovije pitanje koje se postavlja pred ljude SAD nije samo da li je Bušova administracija bila u krivu što se tiče Gvantanama, nego da li ih je konzistetno obmanjivala, držeći stotine nevinih ljudi u zatvoru, da bi prikrila sopstvene greške.

Uobičajeni recept ponašanja...
zeks92 zeks92 21:15 27.04.2010

Tako ...

... vrh vrhova sudi dnu dna.
Goran Vučković Goran Vučković 21:40 27.04.2010

Šta ne valja

Dakle, šta ne valja u ovom antrfileu od 381 reči iliti 1985 karaktera?

Nije korektno spelovano ime novinara arapskim pismom
Bojan Budimac Bojan Budimac 22:04 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Goran Vučković
Dakle, šta ne valja u ovom antrfileu od 381 reči iliti 1985 karaktera?

Nije korektno spelovano ime novinara arapskim pismom

Bingo! Vučko, bingo... koleza nema ime...

P.S. Čovek se zove Suheib Badr Darwish uhapšen je 18. novembra 2003, a pušten 25. januara 2004. Slučaj ne treba mešati sa slučajem novinara [gle čuda opet Al Džazire] Hassana Saleha, koji je uhapšen 3. novembra 2003. i pušten 18.decembra 2003. takođe, odrapio u Abu Graibu to vreme.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:52 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Bingo! Vučko, bingo... koleza nema ime...

ех, па онда би, новинарски, морало све по реду, прво ко, па онда негде касније и зашто. а зашто?
Doctor Wu Doctor Wu 23:12 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Bingo! Vučko, bingo... koleza nema ime...

Mislis da bi napisano citaocima vremena znacilo vise (ili manje) da je objavljeno i ime novinara? S druge strane, nisu na sudu, tekst sam vise shvatio kao ilustraciju ponasanja i predocavanje da i oni koji bi (u ocima citalaca Vremena) "trebalo da stite slobodu javne reci" se, surprise, surprise, zapravo ponasaju kao najobicniji legionari, ubice za racun svojih gazda.
Goran Vučković Goran Vučković 23:20 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Mislis da bi napisano citaocima vremena znacilo vise (ili manje) da je objavljeno i ime novinara? S druge strane, nisu na sudu, tekst sam vise shvatio kao ilustraciju ponasanja i predocavanje da i oni koji bi (u ocima citalaca Vremena) "trebalo da stite slobodu javne reci" se, surprise, surprise, zapravo ponasaju kao najobicniji legionari, ubice za racun svojih gazda.

Pa verovatno nema previše čitalaca vremena koji već znaju za Sahiba Badr Derviša - ali je meni malo perverzno da se to ime ne kaže.

Zamisli članak npr. u Gardijanu ili Telegrafu pod naslovom "Novinaru stavili bombe na prozor" gde se autor sit naopisuje polomljenog prozora, oštećenog zida, komentara komšija, tehničkih karakteristika bombe, glasina o vezi sa Šešeljevim suđenjem itd - a nigde ne napiše da je bomba postavljena izvesnom Dejanu Anastasijeviću - zar to ne bi bilo perverzno?
Doctor Wu Doctor Wu 23:28 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Mislim da malo precenjujes citaoce Vremena. Oni novine citaju kao sto se nekad citala Borba.
docsumann docsumann 23:36 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Mislim da malo precenjujes citaoce Vremena. Oni novine citaju kao sto se nekad citala Borba.


Čemu (takva) generalizacija?
Doctor Wu Doctor Wu 23:58 27.04.2010

Re: Šta ne valja

Čemu (takva) generalizacija?

Ma, onako, da se malo svadjamo.

Ne, ozbiljno, prosecnog citaoca Vremena svakako ne vidim kao nekog slobodnog mislioca, na primer, kakav je Pedja Brajovic, ili ljude kao sto je Vucko. Mislim, ljude koji sumnjaju u sve i svasta, ukljucujuci i sebe. Prosecni citalac Vremena ima odgovore na sva pitanja. Kao Krkan, Mme Hague ili Stosic.
docsumann docsumann 00:16 28.04.2010

Re: Šta ne valja

A ja mislio ono 41 god., 81 kg, 178cm ...

Prosecni citalac Vremena ima odgovore na sva pitanja


Au, pa i ja bi volio da postanem prosječni čitalac Vremena.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:23 28.04.2010

Re: Šta ne valja

A ja mislio ono 41 god., 81 kg, 178cm ...

какав, бре, просек 81? поправљај то, не могу сви да буду изнад просека (осим у минесоти, али то је друга прича).
docsumann docsumann 00:39 28.04.2010

Re: Šta ne valja

какав, бре, просек 81? поправљај то, не могу сви да буду изнад просека (осим у минесоти, али то је друга прича).


pa računam intelektualci, sušičavi, puno puše, malo jedu, nervoza
Goran Vučković Goran Vučković 00:50 28.04.2010

Re: Šta ne valja

Ma, onako, da se malo svadjamo.

Ne, ozbiljno, prosecnog citaoca Vremena svakako ne vidim kao nekog slobodnog mislioca, na primer, kakav je Pedja Brajovic, ili ljude kao sto je Vucko. Mislim, ljude koji sumnjaju u sve i svasta, ukljucujuci i sebe. Prosecni citalac Vremena ima odgovore na sva pitanja. Kao Krkan, Mme Hague ili Stosic.

Ehm... pitam se da li i Anastasijević malo potcenjuje čitaoce Vremena, ovakvim odnosom prema kolegama.

Ne mora čovek biti Sage of Glasgow (zlopamtilo, šta ću ) da zaključi ovo... kad pomenuh ovu žalfiju - ovde vreme počinje da bude lepo, mislim da bi bilo red da upriličimo pomenuti roštilj (eto, pamtim i obaveze )
Doctor Wu Doctor Wu 06:32 28.04.2010

Re: Šta ne valja

Ehm... pitam se da li i Anastasijević malo potcenjuje čitaoce Vremena, ovakvim odnosom prema kolegama.

Ma, brate, u jednoj recenici Pedje Brajovica ima vise mudrosti, pameti, duha i razmisljanja nego u tomovima Vremena i to iz vremena kada je za njega pisao jedan Mileta Prodanovic. O e-novinama i Danasu ne bih ovom prilikom. Vreme je oduvek bio partijski bilten, cak i u vremenu kad partija cije vrednosti zastupa jos nije bila formirana.

Za ovo ostalo, mmmmmmm, Highlands...
alselone alselone 07:26 28.04.2010

Re: Šta ne valja

Doctor Wu
Vreme je oduvek bio partijski bilten, cak i u vremenu kad partija cije vrednosti zastupa jos nije bila formirana.



Bojan Budimac Bojan Budimac 07:48 28.04.2010

Re: Šta ne valja

Mislim da malo precenjujes citaoce Vremena.

Dottore, ne radi se o čitaocima, nego o piscu, barem u ovom slučaju. Vučko je dao odlično poređenje. Uostalom, ceo članak (pdf fajl) je tako... malo šljampav...
docsumann docsumann 21:53 27.04.2010

Ministry vs. Bush

Nijedan bend nije toliko svirao (pržio) protiv Buša i njegove administracije kao Ministry, i zato ...

ed_novipazar ed_novipazar 07:06 28.04.2010

Ljudi i neljudi

Jednom sam sa jednim imamom razgovarao o necemu sto me je tada jako zacudilo. Naime, bio sam iznenadjen da ne kazem prenerazen saznanjem da i medju onima koji se izdaju za vjernike ima i onih koji lazu, podmecu, varaju ... Pitam covjeka, kako je to moguce. Kaze: E moj sinko. Mi stalno govorimo o muslimanima, krscanima, zidovima, Amerikancima, Evropljanima, Arapima ... a kada malo bolje razmislis, zapravo postoje samo ljudi i neljudi.

Ljudi...
Na kraju izjave na devet strana, koju je dao pod zakletvom, Vilkerson objašnjava lične razloge za otkrivanje ovih optužujućih informacija. "Ja sam učinio lični izbor da istupim i da govorim o zlostavljanjima zato što svest da sam služio u administraciji koja je mučila i zlostavljala pritvorenike u objektima u Gvantanamo zalivu i drugde, koja je pritvarala na neodređeno vreme nevine zbog političkih razloga, čini donju tačku moje profesionalne karijere i želim da zapisnik o tome šta se desilo bude jasan. Ja sam takođe veoma zabrinut da su oružane snage SAD, u kojima sam proveo 31 godinu moje profesionalne karijere, bile duboko umešane u ove tragične greške."

... i neljudi.
Odbijanje da se pritvorenici puste, čak i oni koji su verovatno nedužni, je bazirano na nekoliko političkih faktora. Ako bi ih SAD pustile u drugu zemlju i ta zemlja utvrdila njihovu nevinost, to bi učinilo da SAD izgleda loše, kaže Vilkerson. "Druga briga je bila mogućnost otkrivanja da je Gvantanamo zapravo neverovatno konfuzna operacija. To nije bilo prihvatljivo za administraciju, a ozbiljno bi naškodilo vođstvu ministarstva odbrane."
Sekretar odbrane, Ramsfeld, "jednostavno je odbijao da pusti pritvorenike," kaže Vilkerson.
"Drugi deo političke dileme je potekao iz kancelarije potpredsednika, Ričarda B. Čejnija," prema Vilkersonu, "čija pozicija se može svesti na "cilj opravdava sredstvo" i koga apsolutno nije bilo briga da je dobar deo Gvantanamo pritvorenika bio nevin ili da nisu postojali upotrebljivi dokazi protiv velike većine. Ako stotine nevinih individua treba da pati zarad pritvora nekolicine tvrdokornih terorista, neka bude tako."


dragan7557 dragan7557 08:44 28.04.2010

Re: Ljudi i neljudi-pravda i nepravda

Očekivati od korporativne države bilo kakvu vrstu pravednosti je isto toliko sumanuto kao i očekivati da Mesec padne na Zemlju.

Korporativna država je skup korporativnih (slično plemenskoj državi) interesa koji su međusobno uvek suprotstavljeni ("prirodno stanje stvari" ) a jedino zajedničko im je još nepodeljeni profit.

Uzgred jedan proces se već vodi u Nemačkoj po pitanju "pravde Guantanamo" (ovaj je meni poznat a verovatno postoje i drugi (ne pratim materiju).

Odbijanje da se pritvorenici puste, čak i oni koji su verovatno nedužni,

Naravno princip predpostavljene nevinosti do momenta dokazanosti krivice kod korporativne države ne važi jer i sama pomisao protivljenja korporativnom sloganu "pursuit of happeniss" predstavlja u očima promotera i praksisovaca novog "prelaznog perioda" ka neoliberalizmu verbalni delikt protiv "stanja nacije" a najčešće se ispoljava u vidu predpostavljenog "terorističkog akta." Novi "Wave of Staljinism" i sa njim povezan Gulag, Konc Lageri i ostalo je staro oprobano sredstvo eleminacije i/ili izolacije protivnika.

Ako stotine nevinih individua treba da pati zarad pritvora nekolicine tvrdokornih terorista, neka bude tako."


Bojane preporuka i pozdrav,

cerski
Bojan Budimac Bojan Budimac 09:58 28.04.2010

Re: Ljudi i neljudi-pravda i nepravda

Očekivati od korporativne države bilo kakvu vrstu pravednosti je isto toliko sumanuto kao i očekivati da Mesec padne na Zemlju.

Kad smo već kod korporativne države i korporacija. Nedavno, januara ove godine, Vrhovni sud SAD je, sve braneći Prvi amandman, odnosno slobodu govora korporacija, koje se pravno tretiraju kao [besmrtne i bestelesne] individue, odbacio ograničenje količine novca koje korporacije mogu uložiti u kandidata na izborima. Ova odluka je fantastično orvelijanska – novčani prilog za izbornu kampanju običnog, telesnog i smrtnog, građanina ostaje ograničen [mogući dvogodišnji maksimum je 115.500$], dok prilog bestelesnih i besmrtnih "građana" i.e. korporacija može biti neograničen.

The dissenters said that allowing corporate money to flood the political marketplace would corrupt democracy. Kao da do sada nije... međutim, ovo je sada ogoljeno, što se kaže, do koske.
dragan7557 dragan7557 11:12 28.04.2010

Re: moral of kinship

Ova odluka je fantastično orvelijanska – novčani prilog za izbornu kampanju običnog, telesnog i smrtnog, građanina ostaje ograničen [mogući dvogodišnji maksimum je 115.500$], dok prilog bestelesnih i besmrtnih "građana" i.e. korporacija može biti neograničen.


Ovo nije za čuđenje, državno uređena partokratija (bez obzira da li je jednopartijska vlast ili višepartijska) se služi istim ili gorim metodama pri čemu je osnovno sprega (bolji izraz je osovina) vlast nad državom i sveukupni društveni kapital (ne brkati sa zakonskim kategorijama društvena ili javnom svojina) te iste države.

cerski
docsumann docsumann 16:03 28.04.2010

Re: moral of kinship

Korporacije su iznad država i partija u nekakvoj društvenoj hijerarhiji moći.
One odlučuju o ratovima i mirovima, a vlade su dužne da to svojim biračima predstave kao cilj od nacionalnog interesa.

Pada mi na pamet ona epizoda iz "Kvake 22" kad Majlo dogovara sa Njemcima bombardovanje sopstvene (američke) avio baze, jer, bože moj, to je povoljan aranžman za sindikat, a što je dobro za sindikat dobro je za sve
jinks jinks 09:07 28.04.2010

U kakvim

uglavnom zato što snage SAD nisu zarobljavale većinu ljudi koji su poslati u Gvantanamo. Ljudi koji su tamo završili, kaže Vilkerson, su uglavnom predati snagama SAD od strane avganistanskih gospodara rata koji su dobijali nagrade do 5000$ po glavi.

su odnosima bile snage SAD sa avganistanskim gospodarima rata, na primer ovima koji su im predavali zarobljenike o kojima je reč (da li su to neki lokalni saveznici u borbi protiv Alkaide, ili je nešto drugo u pitanju)
Bojan Budimac Bojan Budimac 09:57 28.04.2010

Re: U kakvim

da li su to neki lokalni saveznici u borbi protiv Alkaide, ili je nešto drugo u pitanju

Da, lokalni saveznici u borbi protiv alkaide, talibana... ponekad se pokefaju i međusobno. To šareno društvo se nekada zvalo Severna alijansa i bili su sovjetski klijenti u borbi protiv mudžahedina, posle sovjetskog povlačenja, talibana, a onda su svi srećno "svičovali" strane, te je Severna alijansa postala američki klijent. Sada je većina njih na visokim funkcijama u tzv. avganistanskoj vladi. Moj "omiljeni" lik među njima je general Rašid Dostum, trenutno na funkciji šefa generalštaba. Ovde je vrlo sveden i simpatičan prikaz lika i dela.
Bojan Budimac Bojan Budimac 12:05 28.04.2010

nešto kao "update"

Gorepomenuti britanski novinar/autor/bloger Endi Vortington [Andy Worthington] u svom današnjem blogu piše, "Pomogao sam dа se blogersko čudovište pusti s lanca," opisijući svoje kontakte sa pukovnikom u penziji američkih vazdušnih snaga, Morisom Dejvisom, kome je pomogao da postane bloger za Hafington Post. Pukovnik Dejvis je bio glavni tužilac vojnih komisija u Gvantanamu [Military Commissions] -- surogata [pa čak i vojnim] sudovima. Dejvis je dao ostavku kada je prebačen pod komandu generala Vilijama Dž. Hejnsa II, generalnog savetnika u Pentagonu, zato što je narečeni general bio umešan u autorizovanje tzv. grubljih tehnika ispitivanja [čitaj torture] pritvorenika. Dejvis je smatrao da se nikakvi "dokazi" do kojih se došlo waterboarding-om ne mogu upotrebiti u procesima pred vojnim komisijama, te je khm... dao ostavku. Ovo je Dejvisov jučerašnji uradak na Hufington Postu, na temu Obama & Gvantanamo. Dosta dobro balansiran tekst, po mom mišljenju.
gordanac gordanac 17:36 28.04.2010

habeas corpus TROLL...

...rođendanski
April 28.

ĆanSre

Bojan Budimac Bojan Budimac 19:59 28.04.2010

Re: habeas corpus TROLL...

gordanac
...rođendanski
April 28.

ĆanSre


Hvala Gordana(c)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana