Film| Kultura| Politika| Umetnost

Mađarska pomorandža

Bojan Budimac RSS / 07.05.2010. u 17:13

Umetnost je uvek subverzivna i uvek univerzalna. Ugodno je zauzeti poziciju da su neka dela samo i isključivo kritika jednog sistema, režima, ideologije ili vremena u kome su nastala. Da je to istina velika većina bi imala prilično kratak rok trajanja. Na primer, [samo]zavaravanje je da je Orvel oštro pisao isključivo o totalitarizmu socijalističkog lagera [oni koji ne znaju za nikad štampani autorov predgovor prvom izdanju životinjske farme se, moguće, i dan-danas tako misle].

Film mađarskog reditelja Petera Bačoa "A Tanú", kod nas poznat kao "Krunski svedok", nije izgubio ništa od aktuelnosti četrdesetjednu godinu posle nastanka, iako opisuje sasvim konkretan istorijski period.

Paranoični režimi, baš kao srećne porodice, uvek liče jedni na druge. Za razliku od srećnih porodica nisu dosadni kao teme, kako u umetničkim tako i u dokumentarnim filmovima.

Kada je 1981. godine pomenuti film Petera Bačoa, najzad posle ravno 12 godina, pušten iz bunkera za prikazivanje u inostranstvu [Mađari su ga mogli videti tek osam godina kasnije] još uvek je bilo bioskopa u Novom Sadu. Sada ih nema, što postavlja pitanje smera u kome se krećemo, ali to nije ono o čemu želim da pišem.

Za one koji nisu gledali tu smehotresnu, a gorku, satiru mađarske varijante posleratnog totalitarizma - onog Rakošijevog - pre olabavljenja i transformacije u "gulaš socijalizam", evo kratkog prikaza filma.

Glavni lik je Jožef Pelikan, čuvar nasipa na Dunavu [zanimanje svakako korisnije od čuvara plaže u zimskom periodu], u momentu dešperacije jer mora sam [žena je spalila sa ljubavnikom] da prehrani potomke [komada osam] pribegne "kriminalu" - zaklao je sopstvenu krmaču Željku u sopstvenom podrumu. Pošto je otkucan ozbiljnom prijavom, koja je ozbiljna zato što je otkucana pisaćom mašinom, završava u zatvoru, sreman na najgore.

Međutim, umesto suda i kazne izlazi iz 'apsa brže nego što je ušao, zahvaljujući misterioznom drugu Viragu. Kao "bonus" Jožef dobija znatno odgovornije, a potpuno neželjeno nameštenje - upravnik javnog bazena [kroz ceo film on samo želi da se vrati na svoj nasip da peca i pazi na vodostaj].

Pelikanu nije trebalo mnogo vremena da ponovo "zasere". Shvativši bukvalno ono "javni" pripustio je radni narod, decu i omladinu da se brčkaju u javnom bazeno, što je bio neopavani "zločin" s obzirom da je drug general Bašća preferirao i navikao da uživa u javnom bazenu sam, ako se izuzmu dva tipa u kožnim mantilima koji se šetaju na ivici bazena.

Opet hapšenje i opet ekspresni izlazak iz pritvora i Jopet jedna, neželjena, stepenica više. Ovog puta Jožef Pelikan postaje upravnik zabavnog parka. Jožef, u želji da podigne zabavu na jedan viši [ideološki] nivo, opet napravi sranje. Naime, preimenovao je kuću strave u "socijalistička kuća strave", a malo ju je i redizajnirao izbacivši kosture i strašila, a stavio portrete zaslužnih drugova, uključujući i generala Bašću. Na direktno pitanje radnika šta sa zvučnim kulisama i.e kricima i zvucima klackanja kostiju i lanaca, kaže: "Neka ostanu." Nepotrebno reći, generalu Bašći se inovacije nisu dopale, te Jožef ponovo biva uhapšen.

Ovog puta drug Pelikan izlazi kao rukovodilac instituta koji treba da uzgoji mađarske pomorandže. Njegov "trud" urodi plodom - komada jedan, ali avaj, jedan od njegovih klinaca je smazao taj plod pre nego što je isti prezentovan partijskim zvaničnicima. Da ga izvuče drug Virag kao substitut mu daje limun. General Bašća nakon degustacije s kiselim izrazom lica pita: "Šta je ovo?", Pelikan odgovara: "Pomorandža. Nova mađarska pomorandža. Malo je žuta, malo je kisela, ali je naša!" Upalilo je! Kompletan tim instituta s njim na čelu biva odlikovan.

Tek posle svih tih peripetija, koje traju otprilike pola filma, Jožefu Pelikanu se otkriva svrha njegovog napredovanja. Drugovi su ga pripremali za njegovu životnu ulogu - ulogu [krunskog] svedoka na suđenju "posrnulom" partijcu, njegovom prijatelju ex-ministru Zoltanu Danielu. Drug Daniel je "sve priznao". To "sve" podrazumeva da je bio fašistički kolaborator, te da je sada imperijalistički špijun. U pripremu svedočenja uključen je pisac, drug Tušinger, osetljiva umetnička dušica vrlo ponosna na svoje delo - izjavu kojom Jožef Pelikan treba da potvrdi da je kamarad Danijel komunicirao sa imperijalističkim špijunima u formi ljudi žaba, praveći se da peca somove na Dunavu.

***

Iako sam film do nedavno gledao tek dva puta, jednom u bioskopu [te 1981. godine], jednom na TV-u [ne sećam se kada], često sam mislio o njemu. U Mađarskoj, gde je to naravno kultni film, nemoguće je ne setiti ga se kada čuješ fraze koje su direktno iz filma ušle u govorni jezik - A helyzet fokozódik! [Situacija se intenzivira!] i Az élet nem habostorta. [Život nije torta sa šlagom], mudrosti druga Viraga - ili pak kad ti pogled padne na Magyar Narancs.[1]

Gledajući nedavno BBC-ijev dokumentarni serijal The Power of Nightmares setih se Bačovog filma. O tome zašto i kako povezah ta dva malo kasnije.

Za reditelja Adama Kurtisa [Curtis][2] sam prvi put čuo 2004. kada je njegova, takođe dokumentarna, serija The Century of the Self stigla do mene, dve godine posle emitovanja na BBC-4. Izuzetna serija o tome kako je Frojdova otkrića o funkcionisanju podsvesti iskoristio Zigmundov nećak, Edvard Bernej, za ono što bi danas modeeerno nazvali advertajzing i PR. Zapravo sam rahmetli Edvard je skovao izraz Public Relations, što je samo "prihvatljiviji" naziv za propagandu - može se čuti iz njegovih usta u seriji. Serija dalje dokumentuje upotrebu trikova psihoanalize i PR-a za kontrolu i manupulaciju populacijom.[3]

Iste godine kad sam za njega čuo Kurtis je napravio novu seriju The Power of Nightmares. To je veoma hrabra serija o... pa bolje da pustim autora da kaže o čemu, prevodeći uvodni tekst koji izgovara [Adam Kurtis uvek sam čita naratorski tekst u svojim dokumentarcima] na početku svake epizode [komada tri]:

U prošlosti političari su obećali da će stvoriti bolji svet. Imali su različite načine da to postignu, no njihova moć i autoritet su dolazile od optimističke vizije koje su nudili svojim narodima. Ti snovi su propali. Danas su ljudi izgubili veru u ideologije. Političari su, sve više, samo menadžeri javnog života. Međutim, sada su otkrili novu ulogu koja im vraća moć i autoritet. Umesto da isporuče snove političari sada obećavaju zaštitu od noćnih mora. Kažu da će nas spasiti od groznih opasnosti koje mi ne možemo da vidimo niti da shvatimo, a najveća od svih opasnosti je međunarodni terorizam. Moćna i podmukla mreža, sa ćelijama "spavača" u zemljama širom sveta. Pretnja protiv koje se mora boriti ratom protiv terora. Međutim, mnogo od toga je fantazija, iskrivljena i preterana od strane političara. To je mračna iluzija koju su bez provere širile vlade, bezbednosne agencije i internacionalni mediji.

Ovo je serija filmova o tome kako i zašto je ta fantazija kreirana i ko ima koristi od nje. U srcu priče su dve grupe: američki neokonzervativci i radikalni islamisti.

cave.10665.jpgTeško mi je da odlučim šta je hrabrije, stavljanje određenog znaka jednakosti između neokonzervativaca i islamista ili ukazivanje na najnoviji reket koji političari diljem sveta [jer su se svi perfektno ušemili] iznuđuju od svojih respektabilnih populacija. Međutim, ni Adamu Kurtisu, inače poznatom po veoma preciznom i dubokom istraživanju, ne bi bilo dozvoljeno da arči BBC-ijevu nespornu reputaciju out of mind propozicijama, tako da je dosta teško naći rupu u njegovoj liniji razmišljanja. U svakom slučaju serija je izuzetna pošto je prvi put pružila zapadnom gledaocu ozbiljniji prikaz modernog islamizma od njegovih korena, koje je postavio Sajid Kutb pedesetih i šestdesetih godina prošlog veka, pa do ekstremne varijante oličene u bin Ladenovom ideologu Ajmanu Zavahiriju. Poređenje sa štrausovcima i.e. neokonzervativcima kulminira rečenicom da su te dve grupe verovatno poslednji idealisti.

Serija je definitivni must see i može se pogledati na gugletu: Prvi deo, drugi deo, treći deo.

Kopča

Negde oko 27. minuta treće epizode The Power of Nightmares počinje deo koji je me ponukao da potražim, skinem sa interneta i pogledam ponovo Krunskog svedoka. Deo počinje rečenicom: Dokazi za sve slučajeve ćelija sa "spavačima" su klimavi i često bizarni. Ova traka je bila glavni dokaz u jednom od prvih. Za to vreme na ekranu ide nešto što je očigledno turistički [dakle idiJotsko-amaterski] video snimak posete Diznilendu. Četiri Arapa u Detroitu su uhapšena pod optužbom da su članovi al kaidine ćelije spavača. Optužio ih je drugi imigrant gospodin Hmimsa. Međutim, Hmimsa je, u suštini, internacionalni prevarant sa 12 identiteta i tražen zbog prevara po celoj Americi. Uprkos tome, FBI je ponudio smanjenje njegove kazne ako svedoči protiv tih ljudi. Da bi podržali Mr Hmimsine optužbe FBI se koncentrisao na traku. Na površini to je bezazlena zabeleška o putu u Diznilend grupe tinejdžera, koji nemaju nikakve veze sa optuženima, ali vlada je otkrila skrivenu i podlu svrhu snimka. Dalje ide elaboracija šta su "eksperti" videli u toj traci npr. u jednom momentu se vidi kanta za đubre [idealno za postavljane bombi], pa sve do toga da je snimak načinjen slučajno zaboravljenom kamerom koja landara okačena na rame zapravo merenje udaljenosti [tako je moj ex-zet, Zoli, premerio većinu ski-staza, onomad kad smo bili na Kopaoniku, pre 20 godina, na oduševljenje cele familije okupljene da gleda home video sa zimskog raspusta]. Kako bilo, slučaj četvorke iz Detroita je relativno tiho napušten - vlada nije imala ništa osim mašte da ponudi kao dokaz krivice.

Naša mašta može svašta [beše li to Ršumović?]. A sve paranoične mašte su slične. U jednom dijalogu kamarad Virag kaže Jožefu: Pokaži mi samo jednu osobu u ovoj usranoj zemlji kojoj ja ne mogu da prišijem krivicu u roku od 5 minuta. Tebi, sebi, svakome...

-----------------

[1] Liberalni nedeljnik lansiran godinu dana po uspostavljanju višepartijskog sistema. FIDESZ [sada, opet, vladajuća] partija se pokušao ogrebati o popularnost lista izabravši pomorandžu kao logo. List se distancirao od partije kada je sredinom devedesetih svičovala sa liberalizma na konzervativne pozicije, između ostalog i menjanjem boje zaglavlja od narandžaste u žutu, što mnogo više odgovara mađarskoj pomorandži.

[2] Samo smo valjda mi transkribovali prezime glumca Tonija kao "Kertis". Tou njegovom slučaju možda i nije tako bezveze, s obzirom na njegovo navodno mađarsko poreklo i originalno prezime - bio je prezimenjak onom Slobinom "cariniku" - Kertes[z], ali nema nikakve veze sa izgovorom prezimena Curtis.

[3] Serija The Century of the Self je obilazila art bioskope u SAD i 2005. bila proglašena od časopisa Entertainment Weekly za četvrti najbolji film u toj distribuciji. Takođe must see serija: Prvi deo, drugi deo, treći deo i četvrti deo. Za razliku od The Century of the Self, The Power of Nightmares, osim na nekim festivalima, nikad nije bila prikazana u SAD.

---------------------------------------------------

Beleške na margini

Za svaki slučaj, čisto da se ne bi pobrkali lončići - ovo je tekst o paranoji, koji nema ni blagu nameru da upoređuje sisteme, režime ili da pravi paralele. Činjenica da su četvorica iz Detroita [kao i neki drugi osumnjičeni na osnovu rekla-kazala] oslobođeni optužbi pokazuje da sistem u SAD još funkcioniše i da mašta ne može da igra glavnu ulogu kao u soc. lageru [osim za one u Gvantanamu, ali oni su druga priča]. Međutim, tužna priča dr Stivena Hetfila, čoveka kome je FBI uništio život sumnjom da je on bio antraks terorista o'ma' posle 11. septembra, govori da o tome da paranoja režima može biti destruktivna i bez zvanične presude.

***

U prvom pasusu pomenuh [u to vreme] neobjavljeni Orvelov predgovor životinjskoj farmi. Evo link [skrolovati malo dok se ne naiđe na naslov The Freedom of the Press], a evo prevoda po meni jednog od ključnih delova, koji uz minimalne intervencije može biti primenjen na današnjicu:

Jedan čudan fenomen našeg vremena je liberal otpadnik. Kao dodatak poznatoj marksističkoj tvrdnji da je "buržoarska sloboda" samo jedna iluzija, sada postoji raširena tendencija da se tvrdi kako se demokratija može braniti samo totalitarističkim metodama. Ako neko voli demokratiju, argumentacija tvrdi, njeni protivnici se moraju satrti bez obzira na sredstva. A ko su neprijatelji? Uvek se ispostavi da oni nisu samo oni koji je napadaju otvoreno i svesno, nego oni koji je "objektivno" ugrožavaju šireći pogrešne doktrine. Drugim rečima, odbrana demokratije uključuje uništavanje svake misaone nezavisnosti. Taj argument je upotrebljen, na primer, da je opravdaju čistke u Rusiji. Najžešći rusofili teško da su poverovali da su sve žrtve krive za sve za šta su bile optužene, ali su svojim jeretičkim mislima "objektivno" štetile režimu, pa je stoga bilo sasvim u redu ne samo masakrirati ih nego i diskreditovati ih lažnim optužbama. Isti argument je bio upotrebljen da se opravda sasvim svesno laganje levičarske štampe o trockistima i drugim republikanskim manjinama u Španskom građanskom ratu. I ponovo je bio upotrebljen za lajanje protiv habeas corpusa kada je Mosli bio pušten 1943.

Ti ljudi ne vide da ako ohrabruju totalitarističke metode može doći vreme kada će oni biti upotrebljeni protiv njih umesto za njih. Uobičajite zatvaranje fašista bez suđenja i možda se proces neće zaustaviti na fašistima.

Tako je pisao Orvel 1945. Promenite par reči i to stoji i danas [kano klisurina].

***

Kopajući malo po internetu o Adamu Kurtisu, naiđoh na sjajan intervju, pre bi se moglo nazvati razgovorom, koji je sa njim 2005. godine obavio Erol Moris. Inače Erol Moris je autor dokumentarca, koji je dobio Oskara, The Fog of War, 11 lessons from the life of Robert S. McNamara. U tom razgovoru Kurtis daje jedan, meni veoma dopadljiv, dodatak definiciji istorije. Evo dela tog razgovora:

Erol Moris: Ja još uvek ne znam šta da mislim. Njujork tajms je danas na naslovnoj stranici imao članak o novim dokazima o incidentima u zalivu Tonkin, avgusta 1964. Incidenti - o kojima je diskutovano u The Fog of War - su predmet rasprava preko 40 godina. Postoje oni koji veruju da su oni bili deo konspiracije da se eskalira rat u Vijetamu. Evo pitanja: Da li su oni u pravu? Odnosno, opštije, da li je istorija primarno istorija zavera? Ili je to samo serija grešaka jedne za drugom? Konfuzija, samozavaravanja, idiJotije jedne ili druge vrste?

Adam Kurtis: Ovo drugo. Kada se ljudi naoštre da naprave zaveru nikad ne završe kako su nameravali. Istorija je serija nenameravanih posledica koje rezultiraju iz konfuznih akcija, od kojih su neke delo ljudi koji mogu misliti da su deo zavere, ali to nikad ne završi onako kako su oni nameravali... [boldovanje moje]

 

Atačmenti



Komentari (49)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Bojan Budimac Bojan Budimac 17:27 07.05.2010

Preventivni komentar

Svojevremeno se jedan bloger impresionirao kako potcenjujem zapadne vrednosti i relativizujem opasnost od terorizma. Još uvek sam impresioniran njegovim nerazumevanjem teksta koji je popratio tim komentarom, a još uvek sam u zbunu kako je povezao ta dva. No, nema veze, na prvo je bespredmetno odgovarati, a što se tiče drugog moram priznati da sam mislio na dragog blogera dok sam čitao članak naslovljen Hardly Existential u Foreign Afairs i čak bio počeo da ga prevodim, pa odustao... Misleeeem, što se mene tiče ljudi mogu da veruju i u deda Mraza i egzistencijalnu opasnost od ljudi-guštera. No, evo prva dva pasusa i slika/tabela koja ide uz članak:

Impresivno velik broj političara, opinionmejkera, akademika, birokrata i običnog sveta drži da terorizam – a al kaida posebno – predstavlja egzistencijalnu pretnju SAD. Ova alarmantna karakterizacija, koja je uobičajeno upotrebljavana od strane administracije Džordža W. Buša, je takođe korišćena od nekih Obaminih savetnika, uključujući specijalistu za kontraterorizam Brusa Ridela. Neki zvaničnici poput bivšeg sekretara za domovinsku sigurnost [Homeland Security] Majkl Čertof, je koncept dalje razradio, proglašavajući borbu protiv terorizma "značajno egzistencijalnom."

U poslednjih nekoliko decenija, akademici, polisimejkeri i regulatori širom sveta su razvili tehnike procene rizika [risk-assessment] da evaluiraju opasnosti po ljudski život, kao što su upotreba pesticida, zagađenja i nuklearne elektrane. Tokom tog procesa su došli do znatnog koncenzusa o tome koji rizici su prihvatljivi, a koji su neprihvatljivi. Kada se ove tehnike primene na terorizam postaje jasno da je terorizam daleko od egzistencijalne pretnje. U stvari on predstavlja prihvatljiv rizik, i to tako nizak da je potrošnja da bi se dalje smanjila njegova verovatnoća ili posledice teško opravdana.

stefan.hauzer stefan.hauzer 17:36 07.05.2010

Re: Preventivni komentar

Svojevremeno se jedan bloger impresionirao

ah,to je vec legendarna...impresija
Bojan Budimac Bojan Budimac 17:45 07.05.2010

Re: Preventivni komentar

stefan.hauzer
Svojevremeno se jedan bloger impresionirao

ah,to je vec legendarna...impresija

Pajz kad tekst koji me je podsetio na dragog blogera počinje: An impressively large number
Biljana 77 Biljana 77 17:28 07.05.2010

Tragikomedija

Pomorandža. Nova mađarska pomorandža. Malo je žuta, malo je kisela, ali je naša!
Neprocenjivo.

Glede paranoje... imam utisak da je državna birokratija (svake države, nezavisno od stepena totalitarnosti) idealno mesto za uhlebljenje paranoika. Koris je obostrana.
Bojan Budimac Bojan Budimac 17:33 07.05.2010

Re: Tragikomedija

Glede paranoje... imam utisak da je državna birokratija (svake države, nezavisno od stepena totalitarnosti) idealno mesto za uhlebljenje paranoika. Koris je obostrana.

Slažem se. Kurtis koji je odrastao u paranoji hladnog rata, čini mi se shvata da je ta paranaoja barem imala neke opipljive [u vidu balsitičkih raketa] osnove, ali pokazuje u ovoj seriji da je ovo prenaduvano do apsurda.

Potraži Krunskog svedoka, nećete se pokajati, skroz blesav film.
seceranac seceranac 18:35 07.05.2010

Re: Tragikomedija

Glede paranoje... imam utisak da je državna birokratija (svake države, nezavisno od stepena totalitarnosti) idealno mesto za uhlebljenje paranoika. Koris je obostrana.



To nije paranoja vec realan strah jer birokratija poseduje svest da je beskorisna
Bojan Budimac Bojan Budimac 18:42 07.05.2010

Re: Tragikomedija

To nije paranoja vec realan strah jer birokratija poseduje svest da je beskorisna

Odličan point!
No, svakom ko je u mogućnosti više nego toplo preporučijem da potroši tri sata gledajući The Power of Nightmares.
dant.gwyrdd dant.gwyrdd 09:43 08.05.2010

Re: Tragikomedija

Bojan Budimac
To nije paranoja vec realan strah jer birokratija poseduje svest da je beskorisna

Odličan point!
No, svakom ko je u mogućnosti više nego toplo preporučijem da potroši tri sata gledajući The Power of Nightmares.

za obe izjave, i da ti se zahvalim, Bojane, pre svega za, već standardno, odličan tekst a i preporuke--potroših 3h na košmare (neke dodirne tačke između dve navedene ideologije su zaista zastrašujuće), za Orvela sam već znao, a uskoro se bacam i na Century of Self. :)
Bojan Budimac Bojan Budimac 09:57 08.05.2010

Re: Tragikomedija

uskoro se bacam i na Century of Self. :)

Verujem da nećeš zažaliti. Hvala tebi na čitanju.
draft.dodger draft.dodger 17:50 07.05.2010

A Tanú

Odličan film!
Jedan od onih čijom reprizom sebe redovno čašćavam.

Nevezano za temu,
preporučujem SZINDBÁD (1971).
Mislim da je kamerman Šandor Sabo, antologijski uradak!
yugaya yugaya 17:56 07.05.2010

Re: A Tanú

draft.dodger
Odličan film!
Jedan od onih čijom reprizom sebe redovno čašćavam.



Ja ga gledala prosle godine ovde u bioskopu u okviru neke artsy centralnoevropske nedelje za strance. I skontala da sam ga vec gledala na TV-u kod nas kad sam bila mala
Bojan Budimac Bojan Budimac 17:57 07.05.2010

Re: A Tanú

preporučujem SZINDBÁD (1971).

Ko zna zna
skener92 skener92 18:13 07.05.2010

Re: A Tanú

meni je u filmu najbolje kada virag daje pelikanu da procita optuznicu protiv danijela, pelikan kaze: 'dali ste mi presudu.' virag: 'ah, danas sam malo rasejan'.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 18:18 07.05.2010

Re: A Tanú

genijalan film. kad je film bio prikazivan kod nas, posebno sam se smejao sceni "socijalistička kuća strave", dok je moj otac zanemeo. nije mogao da veruje šta gleda

Bojan Budimac Bojan Budimac 18:19 07.05.2010

Re: A Tanú

'ah, danas sam malo rasejan'.

pa normalno da je rasejan kad život nije torta sa šlagom
Bojan Budimac Bojan Budimac 18:21 07.05.2010

Re: A Tanú

genijalan film.

Oduševio sam se što sam ga našao na [živim] torentima, a cimnuću nekog da mi nabavi DVD. Vredi ga imati.
skener92 skener92 18:22 07.05.2010

Re: A Tanú

joj, da, zaboravih, to koristimo stalno ... hahhaha ... a ono kada virag kaze svojoj sluzbenici u bezoblicnoj, dugackoj uniformi i cizmama do kolena: 'suknja vam je prekratka, ostavimo seks trulom zapadu.'
Bojan Budimac Bojan Budimac 18:27 07.05.2010

Re: A Tanú

'suknja vam je prekratka, ostavimo seks trulom zapadu.'

a Jožef odlazeći prvi put u zatvor ćerki Giziki, koja može imati koliko? 16, 17 'ajd 18 godina, kaže "bez kurvanja okolo"
skener92 skener92 18:28 07.05.2010

Re: A Tanú

'jednog dana cemo traziti nesto od vas.'
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 18:33 07.05.2010

Re: A Tanú

As of today, the ghost train shall be know as The Socialist Ghost Train. We'll get rid of the skeletons and other old junk. We'll replace them with portraits of our great leaders, especially Comrade Bástya.
Bojan Budimac Bojan Budimac 18:56 07.05.2010

Re: A Tanú

Comrade Bástya

Stvari koje se manje znaju, van Mađarske, su da je lik kamarada Bašće kombinacija ministara odbrane iz Rakošijevg perioda i onog aktuelnog u vreme pravljenja filma 1969. [koji je voleo da lovi automatskim oružjem, otud scena lova]. Scena u kojoj se Virag divi Pelikanovom sakou je direktna referenca na šefa tajne policije u Rakošijevo vreme koji je pre dolaska na taj položaj bio krojač.
dragan7557 dragan7557 21:59 07.05.2010

Re: A Tanú

We'll replace them with portraits of our great leaders,



cerski
mikele9 mikele9 23:01 07.05.2010

Re: A Tanú

Oduševio sam se što sam ga našao na [živim] torentima, a cimnuću nekog da mi nabavi DVD. Vredi ga imati.

Kratko vreme posle prikazivanja Bačoovog filma "Krunski svedok", tvoj otac a moj tast Budimir je doveo kod nas Lordana Zafranovića i ...setićeš se ti već koga, trebali su da zajedno rade neki film, oni scenario a Lordan da režira. Ja na terasi raspalio roštilj, pije se Loza, Buda pije Radinu višnjevaču i razgovara se o svemu i svačemu. U jednom trenutku Lordan kaže: Bačo i Mađari snimaju naše filmove, mi ga pogledamo a on nastavi: Snimaju filmove koje bismo mi morali ovde da snimamo. Pamtim kao da izgovara sada!


Pelikan u zatvoru
Bojan Budimac Bojan Budimac 23:08 07.05.2010

Re: A Tanú

trebali su da zajedno rade neki film, oni scenario a Lordan da režira.

Sećam se, dokumentarac o našim španskim borcima... nikad realizovan.

Edit: Ali su zato obišli Španiju i uzduž i popreko
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:55 07.05.2010

Majstorski

"Pomorandža. Nova mađarska pomorandža. Malo je žuta, malo je kisela, ali je naša!"

Domazet Domazet 20:16 07.05.2010

Korektivni komentar...

...preventivnog komentara. Al Kaida-like terorizam zaista predstavlja egzistencijalnu pretnju (onako kako egzistenciju pomenuti deo dozhivljava) velikom delu Amerike. Moguce vecu od pretnje koju je predstavljao Sovjetski Savez u doiba hladnog rata. Prvi put se pomenuti opinion-makeri suochavaju sa protivnikom za koga nemaju jasnu ideju shta ce sa njim. Po prvi put se srecu sa protivnikom koji se uspeshno infiltrira u njihovu neposrednu sredinu. Ono, i u vreme hladnog rata je u USofA bilo americhkih gradjana koji su radili protiv Amerike. Medjutim vecina njih je to radila za pare a ne iz ubedjenja (kao recimo u GB). Jednom rechju, bili su placeni da naude Americi. Tako da je bio sasvim jasno kakvo je sistemsko reshenje potrebno (i dovoljno). Ovi sadashnji shto bi da naude Americi gotovo svi to rade iz ubedjenja. I ne samo da nisu placeni vec su spremni i da plate samo da bi naudili. Protiv takvih u postojecem americhkom sistemu nema protivotrova.

Stav da Al kaida nije egzistencijalna pretnja za USofA proistiche, po meni, ili iz nepoznavanja mesta koje princip Americhke Izuzetnosti (American Exceptionalism)ima u americhkom drushtvu (shto se mozhe razumeti) ili iz njegovog nepriznavanja (mesta ne principa princip ni ja ne priznajem),shto je vec ozbiljnija greshka...
nekad-bio-kuki nekad-bio-kuki 20:46 07.05.2010

avangarda

Umesto da isporuče snove političari sada obećavaju zaštitu od noćnih mora.

a kod nas koristili oba; i "svetla buducnost" i "unutrasnji i spoljni neprijatelj nikad ne spava"
oduvek smo bili napredni
Bojan Budimac Bojan Budimac 20:48 07.05.2010

Re: avangarda


a kod nas koristili oba; i "svetla buducnost" i "unutrasnji i spoljni neprijatelj nikad ne spava"
oduvek smo bili napredni

Multitasking, rekao bih
seceranac seceranac 20:52 07.05.2010

Re: avangarda

a kod nas koristili oba; i "svetla buducnost" i "unutrasnji i spoljni neprijatelj nikad ne spava"
oduvek smo bili napredni



dobar marketing i risk management
Doctor Wu Doctor Wu 22:29 07.05.2010

Toxic sludge is good for you

Za reditelja Adama Kurtisa [Curtis][2] sam prvi put čuo 2004. kada je njegova, takođe dokumentarna, serija The Century of the Self stigla do mene, dve godine posle emitovanja na BBC-4. Izuzetna serija o tome kako je Frojdova otkrića o funkcionisanju podsvesti iskoristio Zigmundov nećak, Edvard Bernej, za ono što bi danas modeeerno nazvali advertajzing i PR. Zapravo sam rahmetli Edvard je skovao izraz Public Relations, što je samo "prihvatljiviji" naziv za propagandu - može se čuti iz njegovih usta u seriji. Serija dalje dokumentuje upotrebu trikova psihoanalize i PR-a za kontrolu i manupulaciju populacijom.

Prica o Edwardu Barneyu je, zapravo, znatno starija i nju su prvi pokrili Sheldon Rampton and John Stauber, pisci gornje knjige (1995) kao i knjige Trust us, We're Experts!(2001)*. Sjajni tipovi, imaju site kao i citav Centar. Naravno, zbog takvih tipova se voli Amerika.

*Ne bi me iznenadilo da je Curtis 'ladno "skinuo" Ramptona i Staubera i prodao kao svoj proizvod, jer je prodavanje genuine americkih genijalaca svetu fora koju su Englezi vise puta probali i uradili.
Bojan Budimac Bojan Budimac 22:57 07.05.2010

Re: Toxic sludge is good for you

Sjajni tipovi, imaju site kao i citav Centar. Naravno, zbog takvih tipova se voli Amerika.

PR Watch obilazim s vremena na vreme. Ima puno stvari zbog kojih se Amerika može voleti.
*Ne bi me iznenadilo da je Curtis 'ladno "skinuo" Ramptona i Staubera i prodao kao svoj proizvod, jer je prodavanje genuine americkih genijalaca svetu fora koju su Englezi vise puta probali i uradili.

Ovo ne znam, mislim da je serija malo dublja, jer se samo prva epizoda bavi Bernejom, a mislim da je treba pogledati.

Uzgred, ovaj novi dragulj Newspeak-a me je zaista oduševio.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 23:47 07.05.2010

Ima i opasnije

Baba Roga je mnogo veca pretnja od Al Kaide.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:50 07.05.2010

orvel, talibani itd.

koliko se secam u tom predgovoru se orvel na kratko bavi i cetnicima i Drazom.

i nisu neokonsi i talibani poslednji idealisti, odnosno, to tvrdjenje je tacno samo za talibane. neokonsi su samo isprazni foliranti kao i drugi pol evroamericke ideoloske scene tzv. liberali.
yato ce talibani na kraju da pobede, prosto, u njima je mnogo vise zivota, svidelo se to nekome ili ne.
Bojan Budimac Bojan Budimac 08:44 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

i nisu neokonsi i talibani poslednji idealisti, odnosno, to tvrdjenje je tacno samo za talibane. neokonsi su samo isprazni foliranti kao i drugi pol evroamericke ideoloske scene tzv. liberali.
yato ce talibani na kraju da pobede, prosto, u njima je mnogo vise zivota, svidelo se to nekome ili ne.

To što Kurtis sam čita naratorski tekst nije beznačjno. Naime, kako su neki koji su pisali o njegovom radu primetili to čitanje je malo [naglasak na malo] odstupanje od BBC-ijeve prakse potpuno neutralnog čitanja. Iako na prvi pogled[?] sluš[?] to zvuči kao ravno i monotono, čovek može uhvatiti prizvuke ironije na pojedinim mestima. Ta rečenica je po meni jedno od tih mesta. Serija se bavi ideologijama ne toliko ličnostima [mada ih je dosta intervjuisao] i stoga ta tvrdnja o idealizmu i stoji.

Obe te ideologije su propale. Neokonski san o pax americana i/ili novom Rimu se polako melje na ratištima Iraka, Avganistana i Pakistana, a islamisti su svoj rat izgubili još pre nego što su ih neokonzervativci oživeli. Naime, njihov san da će terorom [osamdesetih i devedesetih] izazvati seriju islamskih revolucija [idealizam tipa Bader-Majnhof], kao što znamo, osim gomile leševa nije proizveo ništa osim udaljavanja populacije od metoda kojim se cilj pokušao postići.

Inače ne treba mešati talibane sa islamistima, jer ono što se sada naziva talibanima je generičko ime za raznorazne oslobodilačke pokrete u Avganistanu, baš kao što su to bili mudžahedini kad se radilo o sovjetskoj okupaciji. Njihova jedina ideologija je "stranci m'rš", koja je u svojoj jednostavnosti svakako životnija i istinitija od svih idiJotskih objašnjenja prisustva tih stranih trupa.

P.S. Da, Orvel se u tom tekstu, između ostalog, bavi servilnošću britanske politike i štampe prema Sovjetima, pa u kontekstu te servilnosti piše i o Draži.
Doctor Wu Doctor Wu 10:42 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

P.S. Da, Orvel se u tom tekstu, između ostalog, bavi servilnošću britanske politike i štampe prema Sovjetima, pa u kontekstu te servilnosti piše i o Draži.

Da, ali interesantan je i onaj detalj gde Robert Weaver pise da
...Orwell then spent much of his last years drawing up and distributing lists of those of his fellow writers he considered to be Soviet pawns. One might wish to cut a dying man some slack over such McCarthyist behaviour, but, even so, for a long term champion of freedom and humanity to act thus suggests that the danger of sliding into "Fascist ways of thought", as he termed them, must be real indeed.

Stvarno fascinantno. Covek ne moze a da se ne zapita da li je Orwell bio tako sjajan stilista upravo zato jer se borio sa demonima u svojoj glavi.
dragan7557 dragan7557 10:45 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

bavi servilnošću britanske politike i štampe prema Sovjetima,

Istog tipa, karaktera i motivacije kao i svojevremena servilnost prema Nazi Nemačkoj.

Hvla na linkovima dok
Prvi deo, drugi deo, treći deo.
sam već jednom pogledao ali ću "utrošiti" ponovo isto vreme kako bih video i propušteno prilikom prvog gledanja.


cerski
Bojan Budimac Bojan Budimac 11:47 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

Doctor Wu

Da, ali interesantan je i onaj detalj gde Robert Weaver pise da
...Orwell then spent much of his last years drawing up and distributing lists of those of his fellow writers he considered to be Soviet pawns. One might wish to cut a dying man some slack over such McCarthyist behaviour, but, even so, for a long term champion of freedom and humanity to act thus suggests that the danger of sliding into "Fascist ways of thought", as he termed them, must be real indeed.

Stvarno fascinantno. Covek ne moze a da se ne zapita da li je Orwell bio tako sjajan stilista upravo zato jer se borio sa demonima u svojoj glavi.

Jeste facinantno. Rekao bih da je to na neki način zatvaranje kruga. Naime, čini mi se da se svaka ideja pretvori u svoju suprotnost ako se previše ganja, da tako kažem. Edit: I pored toga što je to znao [uverio se svojim očima] Orvel je upao u tu zamku. To je najfascinantnije. Istovremeno je bio u stanju da napiše citat koji sam izdvojio...
Bojan Budimac Bojan Budimac 11:51 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

sam već jednom pogledao ali ću "utrošiti" ponovo isto vreme kako bih video i propušteno prilikom prvog gledanja.

Verujem da neće biti bačeno vreme.

p.s. obrisao sam duplikat komentara.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 14:30 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

ja ne znam što se ljudi iščuđavaju tom Orvelovom spisku. to je sasvim u skladu sa njegovim stavovima. svako ko je imao priliku da čita njegove eseje i kolumne koje je pisao to je sasvim jasno.
čovek je napravio listu za IRD ljudi koje ne treba angažovati za antistaljinističku propagandu i to je sve. čak nije ni radio za njih kao Bertrand Rasel na primer. i to je uradio pred smrt, već teško bolestan, tako da nema govora o koristoljublju.

poznato je da je on smatrao staljinizam za veče zlo od kapitallizma. a zna se šta je mislio o kapitalizmu.

za razliku od mnogih salonskih levičara koji mu to zameraju on je svojim životom svedočio svoja ubeđenja. a staljiniste je dobro upoznao još kao borac na strani tockista/anarhista u Kataloniji za vreme španskog rata.
i od tada nije prestajao da ih raskrinkava.

uz to, treba imati na umu da je to bio period zahuktavanja hladnog rata a Orvel je bio deklarisani rodoljub, dakle, voleo je svoju zemlju. ili što bi on rekao: "my country, left or right" .

dosta je on polemisao sa stavovima "druge engleske" za vreme WW2. uostalom ko nije pročitao neka pročita njegov esej "On Nationalism" (gde vrlo lepo objašnjava kako su oni bežeči od engleskog nacionalizma postali sovjetski nacionalisti)

eto toliko, ja mislim da su sve optužbe za navodni "makartizam", smešne. a da se u toku života zamerio mnogim "drugoenglezijancima" , to je tačno. toliko da su se kasnije takmičili ko će veselije da mu đuska na grobu. međutim, Budimac, kao što verovatno pretpostavljaš, u tome ga potpuno razumem i na njegovoj sam strani
dragan7557 dragan7557 14:54 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

p.s. obrisao sam duplikat komentara.

Hvala ti, opcije obriši kod mene nema.

cerski
Doctor Wu Doctor Wu 15:43 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

poznato je da je on smatrao staljinizam za veče zlo od kapitallizma. a zna se šta je mislio o kapitalizmu.

za razliku od mnogih salonskih levičara koji mu to zameraju on je svojim životom svedočio svoja ubeđenja. a staljiniste je dobro upoznao još kao borac na strani tockista/anarhista u Kataloniji za vreme španskog rata.
i od tada nije prestajao da ih raskrinkava.

Pa, ne znam, moguce. Na osnovu njegove biografije reklo bi se da je Orwell bio, izgleda, dosta radikalan covek i da je tokom svog zivota prilicno menjao svoje stavove. Samog sebe je nazivao Tory anarhistom, a 1937. je pisao iz Spanskog gradjanskog rata "I have seen wonderful things and at last really believe in Socialism, which I never did before" (iz istog onog gradjanskog rata iz koga se vratio kao zakleti antistaljinista). Meni se cini da je bio covek koji je vise voleo raspravu nego sto je zaista zastupao neke konkretne politicke ideje.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:05 08.05.2010

Re: orvel, talibani itd.


Pa, ne znam, moguce. Na osnovu njegove biografije reklo bi se da je Orwell bio, izgleda, dosta radikalan covek i da je tokom svog zivota prilicno menjao svoje stavove. Samog sebe je nazivao Tory anarhistom, a 1937. je pisao iz Spanskog gradjanskog rata "I have seen wonderful things and at last really believe in Socialism, which I never did before" (iz istog onog gradjanskog rata iz koga se vratio kao zakleti antistaljinista).


Orvel jeste menjao stavove ali meni to izgleda kao jedna vrlo konzistentna nit sazrevanja.
Moguče je biti protiv engleskog šovinizma(jingoism) a opet patriota.
Moguće je oštro kritikovati antisemitizam a opet biti skeptičan prema cionzmu (a šta ćemo sa Palestincima?)
Moguče je biti "crveni" u to doba a opet biti protiv staljinista (hint: Živko Topalović)
...itd

Ili, prevedeno na srpski: Moguće je smatrati da je Mladić ratni zločinac, a opet ne dovoditi u pitanje legitimnost postojanje RS...itd.

Kada sam rekao da je svedočio svoja ubeđenja, nisam mislio samo na španski građanski rat, već i na period "Down and Out in Paris and London" i na "The Road to Wigan Pier", sve je to bilo pre Španije a njegovo je "crvenilo" već tada bilo vrlo vidljivo. Možda nekome njegovi stavovi izgledaju radikalno, međutim meni to liči stav čoveka koji je svašta prevalio preko glave i samo kaže:
"Ma dajte bre ljudi, zajeb`te me sa folirantima i prodanim dušama"

No dobro, možda sam ja po pitanju Orvela subjektivan. Jednostavno, mnogo ga volim :)
Svima preporučejem da ga čitaju i na engleskom (tak tada se vidi koliko je bio i dobar pisac)
Doctor Wu Doctor Wu 11:16 09.05.2010

Re: orvel, talibani itd.

Orvel jeste menjao stavove ali meni to izgleda kao jedna vrlo konzistentna nit sazrevanja.
Moguče je biti protiv engleskog šovinizma(jingoism) a opet patriota.
Moguće je oštro kritikovati antisemitizam a opet biti skeptičan prema cionzmu (a šta ćemo sa Palestincima?)
Moguče je biti "crveni" u to doba a opet biti protiv staljinista (hint: Živko Topalović)
...itd

Ili, prevedeno na srpski: Moguće je smatrati da je Mladić ratni zločinac, a opet ne dovoditi u pitanje legitimnost postojanje RS...itd.

Da, cini mi se da se ovde slazemo. Ako postoji nit koja povezuje Orwellove stavove i poglede na svet, onda mi se cini da je to taj specificni engleski nacionalizam, koji, za razliku od onog evropskog, ima neki, da kazem, svetski i inkluzivni 'outlook' i vrlo retko prelazi u sovinizam. To, tipicno engleski osecaj za meru, ravnotezu, kao i Orwellovo insistiranje na jednostavnom jeziku, ociscenom od praznih i vulgarnih fraza ga definise pre kao Torija-anarhistu (ili senitmentalnog arhaika, kako sebe ironicno naziva u jednom od eseja) nego nekog revolucionara. Barem ga ja tako vidim.
Svima preporučejem da ga čitaju i na engleskom (tak tada se vidi koliko je bio i dobar pisac)

O, da, naravno, to sam vise puta preporucivao po Blogu (Bog i Vucko su mi svedok).
pape92 pape92 13:36 08.05.2010

paklena socijalistička pomorandža

U našem prevodu Virag je bio drug Cveće (tako sam naučio jednu mađarsku reč) a general je bio general Bastion. Bila je još jedna izreka koju je moje društvo usvojilo: i konj ima četiri noge, pa se ipak spotakne. Uvek primenljivo: međunarodna situacija se intizivira, a klasna borba se zaoštrava.
Mi imamo Ko to tamo peva i Maratonce, Balkanskog špijuna, ali Zafranović je u pravu, takav film nemamo...a sad je kasno...što kukao Makavejev kad su srušili berlinski zid: sve je to lepo, ali meni skinuše glavnog glumca sa scene
Bojan Budimac Bojan Budimac 14:25 08.05.2010

Re: paklena socijalistička pomorandža

a general je bio general Bastion

Ne znam zašto se zapatila ta transkripcija kad je lik u originalu Bástya elvtárs [drug Bašća]. Filmovi koje navodiš su slični po kultnom statusu kod nas, ali Lordan je svakako u pravu.

Godine 1989. sam radio na filmu koji je bio neka vrsta omaža Krunskom svedoku i pokušaj da se napravi takav film kod nas - Panonski vrh, zapravo u originalu A Pannon csúcs. Jes' da je dobio neku pulsku arenu [valjda od poslednjih koje su se delile u zajedničkoj državi], ali u principu to je bio slab film [uprkos nekim sjajnim glumcima].

P.S. Dok sam pisao mislio sam da upotrebim drug Cvetje [sa objašnjenjem] za Viraga, pa sam odustao u drugoj ruci.
antioksidant antioksidant 17:01 08.05.2010

...

da su te dve grupe verovatno poslednji idealisti.


uf!
ne znam sta da kazem, mada mislim da me razumes.
tnx

Bojan Budimac Bojan Budimac 17:56 08.05.2010

Re: ...

antioksidant
da su te dve grupe verovatno poslednji idealisti.


uf!
ne znam sta da kazem, mada mislim da me razumes.
tnx


Razumem... ta konstatacija dosta zabrinjavajuće ilustruje planetu. EDIT: Mentalno stanje na istoj.
Inner Party Inner Party 17:25 08.05.2010

A Tanú

Inace filma ima na torentima. Problem ce mozda biti titl...
Bojan Budimac Bojan Budimac 17:58 08.05.2010

Re: A Tanú

Inner Party
Inace filma ima na torentima. Problem ce mozda biti titl...

Da, ja ga skinuh. Ima torenta sa titlovima, a i titlova koji se mogu skinuti posebno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana