Gost autor

Pričaj srpski

dali76 RSS / 24.05.2010. u 18:51

 

Ako je vjerovati onoj “koliko jezika znas toliko vredis” poslje politicki korektne balkanizacije jednog jezika, mi iz bivse Jugoslavije danas  zaista vredimo mnogo. Ipak ovo nije politicka prica o jeziku, stoga ne mjenjajte kanal, tj. blog. Ovo je prica o recima koje nas spajaju sa kojeg god  da smo kontinenta i koji god jezik da koristimo. Ovo je prica o putovanju reci kroz vreme, kroz razlicite narode, i njihove obicaje. Ovo je prica  o  recima koje spajaju razlicite jezike.

Dame i gospodo, moj gost i nas blogokolega

Blogovatelj

 

Pakistanski brojevi, engleski kamen, češke kopačke

 

Reči... Slične ljudima.

Sretnemo li ih samo jednom, verovatno ćemo ih zaboraviti.

Izuzetak su reči prelepe ili glupe.

One koje volimo, češće srećemo

Ima nekih i ne baš voljenih, a opet, srećemo ih često. Kao što srećemo šefa na poslu. Postoje reči isprazne i besmislene, ali i one koje stvarno nose neko značenje.

Ovaj blog je o putevima koje reči prelaze da bi uopšte došle do nas.

Pre osam godina, doselio sam se u Kanadu. Toronto. Novi imigrant u gradu, državi i kontinentu imigranata.

Sledilo je traženje posla, a posle nekoliko promenjenih poslova počeo sam da radim kao tehničar zvuka na multi-kulti radio stanici.. Svako ko plati trista dolarjev plus PDV može da priča sat vremena na radiju šta mu volja, da pušta muziku kakvu želi i da uzima pare od reklama.

Prva emisija koju su mi dali da radim bila je na urdu jeziku. Urdu je jedan od zvaničnih jezika u Pakistanu. Hteo ne hteo, morao sam da ponešto iz tog jezika naučim, bilo mi je više nego potrebno da bih ljudski odradjivao posao, jer radio program nije bio na engleskom, a moja reakcija je morala da bude pravovremena, tj nikako nije bilo dozvoljeno da umesto podnevne molitve pustim najnoviji turbo folk hit.

Da kazem najpre, da je Urdu u stvari ‘modifikovani' Hindu jezik, tj Pakistanci su prihvatili puno arabizama od kako je islam stigao u Pakistan. Prihvatili su i arapski alfabet. Mogu gledati indijski film bez po muke (ko je rekao Bolivud?) ali indijske knjige i novine ne mogu da čitaju.

Moj prijatelj, poreklom Iranac, čiji je maternji jezik persijski, rekao mi je jednom prilikom da kada sluša hindu, kao da sluša neki drevni persijski. Onda sam tek ukapirao da se i ja baš tako osećam kada slušam ruski, tj kao da neko priča neki arhaični srpski.

Tako su jezici krenuli iz Indije za Evropu.

Prvo što sam iz Urdu jezika pokupio bile su reči taze, mufte i čaj koje Pakistanci izgovaraju isto kao i mi, a i imaju isto značenje..

Pored engleskog, koji se uselio u moju svakodnevnicu samim činom imigracije u Kanadu, dolazile su u moj život i nove Urdu reči. Pošto sem srpskog znam i makedonski, pa sam još silom prilika dodao i pomenuta dva jezika, počeo sam da pravim paralele i da zamišljam kako su i kuda reči dolazile u srpski jezik.

Slede zanimljivosti koje su mi padale na pamet u vezi nekih reči, na nekim jezicima...

 

Izgovor nekih brojeva na srpskom i urdu jeziku.

Deset – des

Sto – so

Pet – panč.

Pretpostavljam da vam ovo panč ne liči na reč pet na srpskom.

A pazi sad ovo! Na ciganskom se pet kaže isto tako panč, to sam kasnije saznao. Reći će neko da Cigani vode poreklo iz Indije i Pakistana, ali da to nema veze sa srpskim. I ja sam tako mislio. Ali posle nekog vremena daju mi na radiju da radim i program na poljskom jeziku.. Znate kako se na poljskom kaže broj pet? Pięć

Da li sada liči panč – pięć – pet? Naravno da liči.

 

Je li vam palo na pamet da su engleska reč stone i srpska reč stena u stvari ista reč?

Samo su je ljudi hiljadama godina muljali jezicima i uspeli da je malo izmene.

 

Pre neki dan sam čuo najnoviju priču. Takodje o putovanju reči, samo iz drugog pravca.

Reč je o reči kopačka.

Moj sin igra fudbal u timu sa jednim dečakom koji je poreklom Slovak, a čiji roditelji već skoro četiri decenije žive u Kanadi. Otac tog dečaka, moj prijatelj F. priča savršeno srpski, iako nikad nije video Srbiju uživo. Kada je došao u Kanadu, nije znao ni reč engleskog, a našao je prijatelja Srbina koji takodje nije imao pojma nista da progovori sem srpskog. Sporazumevali su se pričajući svako svoj maternji jezik i tako uspeli da nauče jezik onog drugog.

I tako prošle nedelje, gledamo F. I ja decu kako igraju fucu i pričamo.

O fudbalu pričamo, a o čemu drugo?!

Na srpskom pričamo, a kako drugačije?!

Onda ja njemu u toj priči, ne znam ni sam zašto, kažem da mi nikako nije jasno zažto se na srpskom kopačke zovu kopačke.

F. me onda obasjao svetlošću saznanja.

Dame i gospodo, ako niste znali, fudbal su u Kraljevinu SHS, deo koji danas pripada Hrvatskoj, doneli češki studenti. Ovo sam znao, to mi F. nije rekao.

A da li znate kako Česi zovu fudbal?

Kopana, dame i gospodo. Pa su onda cipele kojima se kopana igra, logično nazvane kopačkama.

 

Čudni su i zanimljivi putevi kuda reči dolaze, kako putuju, koliko se, kada i kako menjaju...

Čekam vaše komentare, zanima me kuda su i kako reči putovale do vas...

 



Komentari (185)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 14:05 28.05.2010

Re: Isti, a različiti

Venera) se vidi u imenu za petak u romanskim jezicima (it. venerdi, fr. vendredi).


Sto ja volim da odem u zonu sumraka. A da li mozda ovo venerdi ima veze sa sredom, tj sa Wednesday
Mislim, Venera - Venus pa mi ovo Venus zalicilo na Wednes, iako nikada pre nije licilo. A i sreda i petak su dva razlicita dana, tj takpe je dan za takme, a u ostale dane dovoljno je tane
vishnja92 vishnja92 18:02 28.05.2010

Re: Isti, a različiti

petak je bre Venerin dan, pojma nemas

(utorak je Marsov)
maksa83 maksa83 23:35 28.05.2010

Re: Isti, a različiti

blogovatelj
Venera) se vidi u imenu za petak u romanskim jezicima (it. venerdi, fr. vendredi).


Sto ja volim da odem u zonu sumraka. A da li mozda ovo venerdi ima veze sa sredom, tj sa Wednesday
Mislim, Venera - Venus pa mi ovo Venus zalicilo na Wednes, iako nikada pre nije licilo. A i sreda i petak su dva razlicita dana, tj takpe je dan za takme, a u ostale dane dovoljno je tane

Da ostane zabeleženo - asamsenalupetao.

<korisnik puni kadu vodom, ubacuje uključen noutbuk, never to type again>
blogovatelj blogovatelj 00:28 29.05.2010

Re: Isti, a različiti

Da ostane zabeleženo - asamsenalupetao.


Nije to nista, znam ja i mnogo gore, ali samo kad sam inspirisan.
maksa83 maksa83 22:10 24.05.2010

mufljuz

"Mufljuz" je naravno turcizam, a dolazi originalno od Farsija. Složenica je od dve reči - "ma" i "flus". "Ma" je negacija, a "flus" znači novac. "Ma-flus" - onaj koji nema pare.

P.S. & Edit - kako se stvari vremenom izmetnu u svoju suprotnost - ovde mahom baš mufljuzi imaju pare.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:23 24.05.2010

Da vidimo...

srpskim vladam, hrvatskim također, BiH volim zaradi silnih turcizama koji čangrljaju po njemu k'o đinđuve, crnogorski znam, makedonski čitam i razumem, ne govorim...slovenački, sticajem udaje, sam savladala skromno rečeno odlično...
Nego, znate li da reč kaiš takođe stiže iz azijskih krajeva i znači zona, tj. srpski - pojas.
maksa83 maksa83 22:26 24.05.2010

Re: Da vidimo...

srpskim vladam, hrvatskim također, BiH volim zaradi silnih turcizama

Po turcizme ne moraš u BiH, dosta ti je srpski.
Mi praktično govorimo turski. To su tekovine reforme i riječnika Čilog Ratara.

(Ako ovo ne prizove Brajovića, ništa neće.)
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:34 24.05.2010

Re: Da vidimo...

Ali ih u BiH ima još više.
dali76 dali76 22:37 24.05.2010

Re: Da vidimo...

vjerujem da ce za neko vreme Hrvatski i Srpski biti sve dalji. Problem je sto niti jednih niti drugih nece biti ,bar kad se gleda danasnji natalitet, za nekih dvesta godina. Mogu jedino da nas spasu Albanci ako "ukradu" koju rec:)
crossover crossover 23:07 24.05.2010

Re: Da vidimo...

maksa83
Mi praktično govorimo turski. To su tekovine reforme i riječnika Čilog Ratara.

Није истина. Српски језик припада групи старих романских језика.
Ево један пример који доказује ову тврдњу: латински израз sine mora на српском значи без одлагања, одмах. На српском се исто тако каже сине, мора - само је интерпункција мало другачија али то је ситница. Боже, благослови Ћопавог и његову реформу!
mikimedic mikimedic 23:09 24.05.2010

Re: Da vidimo...

... sad totalni rebus.

hrvatsko - englesko - srpski.

raj - paradise - rajsko voce - paradajz - rajcica.

inace, uvek sam bio misljenja da je hrvatski daleko bliskiji duhu naseg jezika, nego sto je to srpski.

dizalo vs. lift
nogomet vs. fudbal
zrakoplov vs. avion
hlace vs. pantalone

nizozemska vs. holandija.

kad smo vec kod ovog poslednjeg primera treba obratiti paznju da je zvanicni naziv drzave nederland, odnosno the netherlands, a kod nas uporno ostaje holandija. jos mi je fascinantnije da ambasada te iste drzave u beogradu sebe naziva ambasadom holandije.

dali76 dali76 23:24 24.05.2010

Re: Da vidimo...

I posle kazu Srbi nisu okrenuti svetu :)))
Ne znam ima li veze rijec "visnji" u religiji hriscanskoj te ime Visnu ime za boga u hinduizmu, ako se ne varam.
mlekac mlekac 04:35 25.05.2010

Re: Da vidimo...

mikimedic
... sad totalni rebus.

hrvatsko - englesko - srpski.

raj - paradise - rajsko voce - paradajz - rajcica.

inace, uvek sam bio misljenja da je hrvatski daleko bliskiji duhu naseg jezika, nego sto je to srpski.

dizalo vs. lift
nogomet vs. fudbal
zrakoplov vs. avion
hlace vs. pantalone

nizozemska vs. holandija.

kad smo vec kod ovog poslednjeg primera treba obratiti paznju da je zvanicni naziv drzave nederland, odnosno the netherlands, a kod nas uporno ostaje holandija. jos mi je fascinantnije da ambasada te iste drzave u beogradu sebe naziva ambasadom holandije.


Pa, ako cemo pravo, neke stvari su ostale ocuvanije nego kod nas.

Kao recimo, nazivi meseca.
Ako se secam, to je, otprilike, islo ovako:

U SIJEČNJU se seku drva

U VELJAČI veje sneg

U OŽUJKU ojuži (otopli)

U TRAVNJU raste trava

SVIBANJ jer svi počinju da se banjaju (kupaju) u rekama (Licno, mislim da ovo ima neke veze sa obicajima oko Djurdjevskog uranka kod nas)

U LIPNJU cvate lipa

U SRPNJU se žanje žito

U KOLOVOZU se kolima vozi letina sa njiva

RUJAN jer lišće počinje da crveni

LISTOPAD jer lišće opada

STUDENI jer je hladno

PROSINAC jer vrapci prose hranu...



Sve je vrlo logično
blogovatelj blogovatelj 05:08 25.05.2010

Re: Da vidimo...

Ево један пример који доказује ову тврдњу: латински израз sine mora на српском значи без одлагања, одмах. На српском се исто тако каже сине, мора


Moj ortak radio u Ceskoj pre nekih dvadesetak godina. Tek je bio stigao tamo, nije znao ceski jezik jos, pa im je pricao srpski a oni su razumeli.
Posla preko glave, ostajali su do kasno.
Onda se dogovore i da dolaze ranije pre pocetka radnog vremena da bi sto pre zavrsili sve sto mora da se zavrsi.
I kaze on njima:
- Dobro, doci cu rano ujutro.
Onda oni njemu odgovore:
- Dodji brzo rano...
On im kaze da ce doci rano ujutro, ali mu nije jasno zasto mora doci brzo.
Objasnjenje je slicno kao i za sine mora.
Brzo na ceskom znaci rano, a rano na ceskom znaci ujutro.
mlekac mlekac 05:19 25.05.2010

Re: Da vidimo...

blogovatelj
Ево један пример који доказује ову тврдњу: латински израз sine mora на српском значи без одлагања, одмах. На српском се исто тако каже сине, мора


Brzo na ceskom znaci rano, a rano na ceskom znaci ujutro.


Pa ima li neko ovde ko NIJE ucio ruski da se nije upecao i na pitanje "Kak eta vasa familija" odgovorio HARASO!

Dodacu tu zgranutu facu moga zeta kada su on i sestra prvi put bili u Bugarskoj.

Pita taksista moju sestru, "A toj, kara li?" i pokazuje prstom na zeta.

"Kara, kara," odvraca moja seka koja se malo raspitala o jeziku pre polaska na put.

"Hubavo kara?"

"Mlogo hubavo"

Naravno, tek kad mu je videla facu u retrovizoru udostojila se da zetu objasni da se razgovara o njegovim vozackim sposobnostima!
maksa83 maksa83 07:23 25.05.2010

Re: Da vidimo...

Није истина. Српски језик припада групи старих романских језика.
Ево један пример који доказује ову тврдњу: латински израз sine mora на српском значи без одлагања, одмах. На српском се исто тако каже сине, мора - само је интерпункција мало другачија али то је ситница.

I ne samo to, nego je grubim prekrajanjem istorije ostalo nezabeleženo da su Cezara zapravo roknuli u Zemunu, i da je pri tome ustvari rekao: "Zar i ti sine brAte?", što je posle prekrojeno u Brute za potrebe ovog istorijskog falsifikata. Zaverenici su posle strpani u specijalan zatvor nazvan Cezarov, i zato se kod nas centralni zatvor i dan danas zove CeZe.
maksa83 maksa83 07:25 25.05.2010

Re: Da vidimo...

Pa ima li neko ovde ko NIJE ucio ruski da se nije upecao i na pitanje "Kak eta vasa familija" odgovorio HARASO!

Na ruskom, ponos znači - proliv.
A proliv na ruskom znači - moreuz.

Pa se ti snađi...
blogovatelj blogovatelj 14:09 25.05.2010

Re: Da vidimo...

Na ruskom, ponos znači - proliv.
A proliv na ruskom znači - moreuz.


Secam se isto da reci levo, desno i pravo na ruskom ne znace isto sto i na srpskom. Ajd neko ko zna ruski nek malo objasni to, posto sam ja zaboravio tacno kako to ide.
To sam procitao kada se pre jedno petnaestak godina ruski avion skucao pored ohridskog aerodroma u planinu. Prica je bila da su pilot i onaj iz kontrole leta umesto na engleskom, pricali rusko-makedonski pa mu je Makedon valjda pricao da ide pravo, pilot ukapirao da treba da ide desno i zakovao se u brdo.
Verovatno je ovo urbana legenda, ali secam se da sam to procitao negde.

A za proliv i moreuz.... Ima logike. Verovatno bi i analizom pritisaka fluida u oba slucaja dosli do toga da su obe stvari vrlo slicne.
blogovatelj blogovatelj 14:45 25.05.2010

Re: Da vidimo...

raj - paradise - rajsko voce - paradajz - rajcica.


I večita srpsko-hrvatska kokoš-jaje dilema, tj dom-kućanica i kuća-domaćica.
blogovatelj blogovatelj 14:46 25.05.2010

Re: Da vidimo...

Pa ima li neko ovde ko NIJE ucio ruski da se nije upecao i na pitanje "Kak eta vasa familija" odgovorio HARASO!


A u čemu je ovde fora?
razmisljam razmisljam 14:55 25.05.2010

Re: Da vidimo...

У томе што је то питање које у преводу на било који нашки звучи : Како вам је презиме? или Како се презивате? Што подразумева да је одговор : добро ( харашо ), благо је рећи, погрешан.
maksa83 maksa83 15:28 25.05.2010

Re: Da vidimo...

A u čemu je ovde fora?

Fora je što to znači "kako se prezivate?"
To familija je verovatno ultelo iz francuskog "nom de famille" (doslovce prevedeno "ime porodice" ), što znači "prezime" nasuprot "prénom", što je lično ime.

Petar Veliki je bio veliki frankofil i u njegovo vreme je dosta francuskog uletelo u ruski, zato je npr. posada i na ruskom - "ekipaž", a sprat - "etaž", itd.
mlekac mlekac 21:24 25.05.2010

Re: Da vidimo...

maksa83
Није истина. Српски језик припада групи старих романских језика.
Ево један пример који доказује ову тврдњу: латински израз sine mora на српском значи без одлагања, одмах. На српском се исто тако каже сине, мора - само је интерпункција мало другачија али то је ситница.

I ne samo to, nego je grubim prekrajanjem istorije ostalo nezabeleženo da su Cezara zapravo roknuli u Zemunu, i da je pri tome ustvari rekao: "Zar i ti sine brAte?", što je posle prekrojeno u Brute za potrebe ovog istorijskog falsifikata. Zaverenici su posle strpani u specijalan zatvor nazvan Cezarov, i zato se kod nas centralni zatvor i dan danas zove CeZe.

mlekac mlekac 21:29 25.05.2010

Re: Da vidimo...

blogovatelj
Pa ima li neko ovde ko NIJE ucio ruski da se nije upecao i na pitanje "Kak eta vasa familija" odgovorio HARASO!


A u čemu je ovde fora?

Familija na ruskom znaci prezime.

Kak eta vasa familija - Kako se prezivate?

Oni koji nisu ucili ruski uglavnom pomisle da se uljudni posetilac raspituje za zdravlje njegove porodice.
vishnja92 vishnja92 13:57 26.05.2010

Re: Da vidimo...

Secam se isto da reci levo, desno i pravo na ruskom ne znace isto sto i na srpskom. Ajd neko ko zna ruski nek malo objasni to, posto sam ja zaboravio tacno kako to ide.


ja ne znam ruski, ali znam da "pravo" znaci desno, a "naprav" je valjda pravo. nezgodacija jedna kad negde zuris a taksista te vozi ukrug.
mlekac mlekac 04:40 25.05.2010

evo jos jedne zanimljivosti...

Kad se naša reč "STOL" prošetala do komšija Mađara (koji, tada pristigavši kao nomadski narod na konjima nisu baš imali potrebe za istim pa samim tim ni reč)
Dobila je jedno "a" ispred, pa postala ASTOL.
Onda se ono dugo "O" produžilo i prešlo u "A" i mi smo onda od njih dobili nazad reč ASTAL


I ja sam radila sa Indusima par godina i često sam nailetala na neke reči koje su mi delovale poznato.

Od svih njih moj muž je najviše voleo ADŽAR što je inače reč za razne vrste povrća mlevenog ko za salatu pa spremljenog za zimnicu.

Svaka sličnost sa AJVAROM je, po svemu sudeći, namerna.
blogovatelj blogovatelj 05:19 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

Svaka sličnost sa AJVAROM je, po svemu sudeći, namerna.


Moj sin je procitao cirilicno ајвар sa tegle i zbunjen pitao majku sta je to adzbap.
mlekac mlekac 05:21 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

blogovatelj
Svaka sličnost sa AJVAROM je, po svemu sudeći, namerna.


Moj sin je procitao cirilicno ајвар sa tegle i zbunjen pitao majku sta je to adzbap.


Sto rekli tokom cuvene zimske olimpijade u Sarajevu:
WELCOME to KAPADZEBO (CAPAJEBO)!

Ili, Do you want tufakju???
dali76 dali76 05:23 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

Mi smo to zvali cica mace, cvale su u svibnju. Inace su ih zvali i svibe:) Veljaca okretaca. menja se vreme moze ovako cas onako:)) ali evo sta je jedna od teorija za mjesece : pisala jedna hrvatska lingvistica naforumu:
Sijeèanj - sijeku se drva za potpalu vatre
Veljaèa - nije sto posto sigurno podrijetlo znaèenja ali tumaèi se i od rijeèi "velja" što znaèi mijenjati
Ožujak - najprije je bio lažujak, pa ižujak što znaèi da vrijeme laže
Travanj - raste proljetna trava
Svibanj - po biljci svibi koja raste u to vrijeme
Lipanj - u to vrijeme cvjeta lipa
Srpanj - srpom se žanje žito
Kolovoz - kola puna letine
Rujan - potjeèe od prastarog glagola rjuti, rika jelena i ostalih životinja koje se pare u to vrijeme
Listopad - lišæe pada s grana
Studeni - prvi hladni mjesec
Prosinac - sunce u ovom mjesecu prosine
mlekac mlekac 05:26 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

dali76
Mi smo to zvali cica mace, cvale su u svibnju. Inace su ih zvali i svibe:) Veljaca okretaca. menja se vreme moze ovako cas onako:)) ali evo sta je jedna od teorija za mjesece : pisala jedna hrvatska lingvistica naforumu:
Sijeèanj - sijeku se drva za potpalu vatre
Veljaèa - nije sto posto sigurno podrijetlo znaèenja ali tumaèi se i od rijeèi "velja" što znaèi mijenjati
Ožujak - najprije je bio lažujak, pa ižujak što znaèi da vrijeme laže
Travanj - raste proljetna trava
Svibanj - po biljci svibi koja raste u to vrijeme
Lipanj - u to vrijeme cvjeta lipa
Srpanj - srpom se žanje žito
Kolovoz - kola puna letine
Rujan - potjeèe od prastarog glagola rjuti, rika jelena i ostalih životinja koje se pare u to vrijeme
Listopad - lišæe pada s grana
Studeni - prvi hladni mjesec
Prosinac - sunce u ovom mjesecu prosine


Hvala za ovo dali, ja sam pisala po secanju, kako mi je baka objasnjavala jos pre polaska u skolu, a to je, veruj mi, zaista bilo davno.
dali76 dali76 05:28 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

Ja sam ucio opet da u Rujnu sve ruji tj sve zri; voce kao grozdje naprimjer? ali opet imamo naziv rujno vino :)
mlekac mlekac 05:31 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

dali76
Ja sam ucio opet da u Rujnu sve ruji tj sve zri; voce kao grozdje naprimjer? ali opet imamo naziv rujno vino :)

Rujno kao crveno, mada, bilo je i ono cuveno ostrvo Rujan, gore negde na severu, gde je unisteno poslednje slovensko pagansko svetiliste.

EDIT:

Jedno od poslednjih velikih slovenskih paganskih svetilišta, posvećeno bogu Svetovidu na ostrvu Rujan (Rigen), su uništili i opljačkali Danci 1168. godine, pošto su zauzeli i zapalili grad Arkonu u kojoj se svetilište nalazilo. Arkona je bila verski i politički centar slovenske kneževine na Rigenu, u ranom srednjem veku. Ostrvo je tada bilo poznato kao ostrvo Rujan, po slovenskom plemenu Rujani. Hram je bio posvećen bogu Svetovidu, koji je predstavljan sa četiri glave. Tu se nalazilo važno proročište u kome se odlučivalo o miru i ratu. Arkonu je uništila danska vojska (kralj Valdemar I i biskup Absalon od Roskildea). Posle toga, stanovništvu je nametnuto hrišćanstvo. Time je proces pokrštavanja Zapadnih Slovena, i Slovena uopšte, uglavnom bio završen.

Sa wikipedije, naravno.
dali76 dali76 05:33 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

Ma nemana cemu. kazu da je ovo samo jedna od teorija Tako da vjerovatno tvoja baka je znala ono sto je ona naucila. Kao sto i sama autorica kaze ; za neke se ne zna tacno tj ima vise teorija. Eto ja sam jedino znao za svibu ali kao sto rekoh drugacije sam ucio za rujan, kazu da slovaci i Cesi imaju nesto slicno za te mjesece.
mlekac mlekac 05:39 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

dali76
Ma nemana cemu. kazu da je ovo samo jedna od teorija Tako da vjerovatno tvoja baka je znala ono sto je ona naucila. Kao sto i sama autorica kaze ; za neke se ne zna tacno tj ima vise teorija. Eto ja sam jedino znao za svibu ali kao sto rekoh drugacije sam ucio za rujan, kazu da slovaci i Cesi imaju nesto slicno za te mjesece.


Wikipedia je cudo!
January -- leden (from led, ice)
February -- únor (probably from the word root -nor-, infinitive form nořit (se), to plunge, to welter, as the ice welters under the lake surface)
March -- březen (either from bříza, birch, or from březí, with young, in-foal etc., as the forest animals, mainly hares and rabbits are gravid at that time)
April -- duben (derived from dub, oak)
May -- květen (from květ, blossom)
June -- červen (either from červený, red, or from červ, worm, both related to fruit)
July -- červenec (the same as with červen)
August -- srpen (from srp, sickle)
September -- září (literally "it shines", but most possible from říje, the time when the - mainly deer - males want to couple)
October -- říjen (from říje, see September)
November -- listopad (literally "leaf-fall"
December -- prosinec (either from prosit to beg, to ask, to plead, but more possibly from prase, pig, because hogroasts are common at that time)


English Polish etymology
January styczeń "touching" or "joining" month (indicating the joining (styk) of the old and new year)
February luty "cruel" or "frosty" month (from luty)
March marzec from Latin Martius
April kwiecień "blossom" month (from kwiecie)
May maj from Latin Maius
June czerwiec "carmine scale" month (indicating the traditional time of gathering the larvae of this insect (czerw) to make a red (czerwony) dye)
July lipiec "linden/lime tree" month (indicating the flowering of linden (lipa) trees)
August sierpień "sickle" month (indicating harvesting grains using a sickle (sierp))
September wrzesień "heather" month (indicating the flowering of heather (wrzos))
October październik "broken flax/hemp stalk (shive)" month (indicating the traditional time of processing flax and hemp for the production of linen, a process which, as a waste by-product, created light-weight shives (paździerze) floating in the wind)
November listopad "leaf fall" month (from "leaf" (liść) and "to fall" (padać))
December grudzień "frozen clod" month (from gruda)


The months of the year used with the Gregorian calendar in the Ukrainian language differ from the original Latin month names:
No. English name Ukrainian name Transliteration Ukrainian meaning
1 January Січень Sichen' month of cutting (chopping wood, or biting frost)
2 February Лютий Liutyi cruel or frosty
3 March Березень Berezen' month of the bereza (birch)
4 April Квітень Kviten' month of flowering
5 May Травень Traven' month of grass
6 June Червень Cherven' red month, meaning month when berries ripe and become red
7 July Липень Lypen' month of the lipa (linden tree)
8 August Серпень Serpen' month of the sickle
9 September Вересень Veresen' month of heather
10 October Жовтень Zhovten' yellow month
11 November Листопад Lystopad falling leaves
12 December Грудень Hruden' month of frozen clods
dali76 dali76 05:54 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

Ja mislim da su se nazivi za mjesece koristili i kod Srba ranije, samo eto ne znam kad su Srbi odlucili prihvatiti "world verziju:)
mlekac mlekac 06:11 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

dali76
Ja mislim da su se nazivi za mjesece koristili i kod Srba ranije, samo eto ne znam kad su Srbi odlucili prihvatiti "world verziju:)

Pretpostavljam sa pokrstavanjem i pod uticajem Vizantije.
"World" verzija je latinska.
January - named after JANUS, god of beginnings.
February - named for Februa, the feast of purification.
March - from Latin Martius, (month of) Mars.
April - Latin Aprilis mensis (month). The name may derive from the Greek goddess of love, Aphrodite.
May - from the Greek Maia, goddess of spring (growth).
June - named after the goddess Juno, Queen of the gods.
July - from Latin Julius (Caesar) after whom it was named in 44 BC. The original name was quintilis, fifth month in the early Roman calendar.
August - from Latin Augustus (Caesar) 8 BC. The original name was sextilis, sixth month in the early Roman calendar.
September - from Latin September, seventh month in the early Roman calendar
October - Latin October, eighth month in the early Roman calendar
November - from Latin November, ninth month of the early Roman calendar, from novem NINE
December - from Latin December, tenth month of the early Roman calendar


Usput, tu je i razlog zbog cega Juli i Avgust imaju po 31 dan iako slede jedan za drugim, Oktavijan nije hteo da njegov mesec ima manje dana od Cezarevog pa je oduzeo jedan dan Februaru!
dali76 dali76 06:46 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

E pa ispadose Srbi veci Latini a Hrvati veci Slaveni:))
Meni je paadoks bio kad je devedesetih godina rijec "hiljada" bila maltene jeres u Hrvatskoj. Vjerovatno se tako tisuca gledala medju Srbima. Tisuca je slavenskog tj . Jos jedan medjunarodni razlog za "prepoznavanje".ruskog porekla ,koliko znam, a hiljada grckog
mlekac mlekac 07:01 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

dali76
E pa ispadose Srbi veci Latini a Hrvati veci Slaveni:))
Meni je paadoks bio kad je devedesetih godina rijec "hiljada" bila maltene jeres u Hrvatskoj. Vjerovatno se tako tisuca gledala medju Srbima. Tisuca je slavenskog tj . Jos jedan medjunarodni razlog za "prepoznavanje".ruskog porekla ,koliko znam, a hiljada grckog


Tu sad vec upadamo u pricu o uticaju migracija i istorije na jezik.
Srbi su bili, kako to volimo da kazemo, 'na raskrscu puteva'.
Ko god krenuo da se svrcka po Evropi bilo istok-zapad ili sever-jug nekako presao i ovuda.
Sve je to imalo uticaja na jezik.
S te strane Hrvatska je bila malo vise 'u zaledjini', postojao je uticaj nemackog i madjarskog, kao i italijanskog u primorju, ali to je, uglavnom, bilo sve. Zato je i ocuvano vise slovenskih reci.
Uopste, razvoj jezika je jedna veoma cudna i zanimljiva pojava.
Licno sam prisustvovala na jednom jezickom seminaru drugarskom caskanju delegata iz Portugalije i Rumunije koji su se, mimo svih ocekivanja, bas lepo razumeli, dok su, recimo, Portugalci sa Spancima komunicirali na engleskom!
irvington irvington 08:56 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...


Rujan - potjeèe od prastarog glagola rjuti, rika jelena i ostalih životinja koje se pare u to vrijeme



"Rujno" znaci "crveno". Zato je Kraljevic Marko i pio "rujno" vino :)

Kada sam poceo da ucim hebrejski, prvo sto mi je uletelo u uvo bilo je ono nashe "ma", koje u prevodu na srpski znaci "sta". Odmah zatim i "eh" (kako), itd. Iz engleskog, prvo sto mi pada na pamet je catch, ili kachiti, okachiti :)
blogovatelj blogovatelj 14:57 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

prvo sto mi pada na pamet je catch, ili kachiti, okachiti


To je ono stena - stone o čemu sam pisao.
Isto je i sa engleskim to grab - zgrabiti.
blogovatelj blogovatelj 15:18 25.05.2010

Re: evo jos jedne zanimljivosti...

WELCOME to KAPADZEBO (CAPAJEBO)!


A zamisli kako tek nesretnog Minju Subotu zovu Englezi?
miloradkakmar miloradkakmar 08:55 25.05.2010

Rečnik

Ja sam kao mali naučen na: pinjur,pijat,po(a)midor, čatrun, milun , kukomar, šuguman... dolaskom na dno Panonskog mora morao sam da to pretvorim u : viljuška, tanjir, paradajz, lubenica, dinja, krastavac, peškir ... jer me niko nije razumeo.
Svim silama sam branio svoj prvobitni rečnik, ali kad sam pošao u školu morao sam da ga se odreknem.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:50 25.05.2010

Isti znaci, različit izgovor

Blogovatelj
...da je Urdu u stvari ‘modifikovani' Hindu jezik, tj Pakistanci su prihvatili puno arabizama od kako je islam stigao u Pakistan. Prihvatili su i arapski alfabet. Mogu gledati indijski film bez po muke (ko je rekao Bolivud?) ali indijske knjige i novine ne mogu da čitaju.


Ovo je zanimljivo. Ja znam da postoji upravo obrnuta situacija u - Kini.

U toj mnogoljudnoj i prostranoj zemlji postoji standardni kineski jezik, sa jedinstvenim znacima. Ti znaci su jednaki za sve delove zemlje, ali ih ljudi u raznim krajevima zemlje čitaju i izgovaraju na različite načine, toliko različito da se ljudi govorno ne mogu sporazumeti.

To znači da se novine koje se štampaju u Pekingu mogu koristiti u bilo kom delu zemlje. Medjutim, ako južnjak razgovara sa severnjakom, neće ga uopšte razumeti. Ali, ako izvadi papirić iz džepa i napiše to što želi da kaže, severnjak će potpuno razumeti. Dakle, jedinstveni znakovi ih ujedinjuju, lokalni govori ih razjedinjuju.

maksa83 maksa83 10:11 25.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

To znači da se novine koje se štampaju u Pekingu mogu koristiti u bilo kom delu zemlje. Medjutim, ako južnjak razgovara sa severnjakom, neće ga uopšte razumeti. Ali, ako izvadi papirić iz džepa i napiše to što želi da kaže, severnjak će potpuno razumeti. Dakle, jedinstveni znakovi ih ujedinjuju, lokalni govori ih razjedinjuju.

Živa istina. Imam daljeg rođaka koji je osamdesetih sarađivao puno sa kinezima i imao tamo sastanke sa nekim njihovim glavonjama iz cele zemlje. Svi se okupe za velikim konferencijskim stolom a pošto ne govore isti (govorni) jezik šaraju po papirićima i dobacuju se.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:06 25.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

Maksa
Živa istina.

Slušaj, ja ovo znam onako, usputno, jer se nikada nisam bavio kineskim jezikom, pa ni Kinezima. (Možda u nekom sledećem životu).

Ali, kao što znaš, bavio sam se J. Mišimom i Japancima, pa sam bio upućen, koliko-toliko, i na velike susede Kineze. Baš kao što bi jedan japanski student, koji želi da dobro upozna Francuze, morao, usput, da nauči dosta i o Nemcima, kao glavnim susedima Francuza.

A Kinezi jesu više od "glavnih suseda Japancima", pošto mnogo dobrog (a manje lošeg) im je dolazilo upravo sa - kineskog kopna, odnosno od Kineza.


dragoljub92 dragoljub92 15:04 25.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

ma žaponci su kinezi al neće toda priznaju
blogovatelj blogovatelj 15:23 25.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

Ja znam da postoji upravo obrnuta situacija u - Kini.


Poznato mi je to za Kineze. Takodje, kada Pakistanci ili Iranci uzmu arapske novine u ruke, imaju obrnut problem od problema sa indijskim novinama. Alfabet im je isti, sve mogu da procitaju, ali nista ne razumeju jer im je jezik skroz drugaciji od arapskog.
mlekac mlekac 04:43 26.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

vladimir petrovic
Blogovatelj
...da je Urdu u stvari ‘modifikovani' Hindu jezik, tj Pakistanci su prihvatili puno arabizama od kako je islam stigao u Pakistan. Prihvatili su i arapski alfabet. Mogu gledati indijski film bez po muke (ko je rekao Bolivud?) ali indijske knjige i novine ne mogu da čitaju.


Ovo je zanimljivo. Ja znam da postoji upravo obrnuta situacija u - Kini.

U toj mnogoljudnoj i prostranoj zemlji postoji standardni kineski jezik, sa jedinstvenim znacima. Ti znaci su jednaki za sve delove zemlje, ali ih ljudi u raznim krajevima zemlje čitaju i izgovaraju na različite načine, toliko različito da se ljudi govorno ne mogu sporazumeti.

To znači da se novine koje se štampaju u Pekingu mogu koristiti u bilo kom delu zemlje. Medjutim, ako južnjak razgovara sa severnjakom, neće ga uopšte razumeti. Ali, ako izvadi papirić iz džepa i napiše to što želi da kaže, severnjak će potpuno razumeti. Dakle, jedinstveni znakovi ih ujedinjuju, lokalni govori ih razjedinjuju.



Dolazi pre neki dan moj zapanjeni Zmu i prica kako je gledao dve grupice mladjahnih Kineza kako se srecu na B. Brdu.

Pre nego sto su se sreli i jedni i drugi su medjusobno komunicirali necim sto se, pretpostavlja on, podvodi pod kineski.

Cim je doslo do susreta - svi do jednog presli na srpski!

Valjda mu tu srpski dobio funkicju onih papirica...
vishnja92 vishnja92 14:01 26.05.2010

Re: Isti znaci, različit izgovor

kao što znaš, bavio sam se J. Mišimom i Japancima

pizone, zamalo da zaboravim - za tebe
49 41 49 41 14:39 25.05.2010

Juzno - slovenski - balkanski jezici

Kad su dve Dalmatinke gudurama Neretve; na nosilima nosile tesko ranjenog saborca Bosanca - posustale, bacile njega i nosila na kamenjar - jedna od njih je uzviknula:

"Druze, ja ti ne mogu vise izdrzat'; bil' bi ti mog'o malo piske"?

"Drugarice sada i 'vako ranjen, ne bi' moga'; taman da ti je ona od zlata"! odgovorio joj je Bosanac.

mlekac mlekac 21:40 25.05.2010

Re: Juzno - slovenski - balkanski jezici

49 41
Kad su dve Dalmatinke gudurama Neretve; na nosilima nosile tesko ranjenog saborca Bosanca - posustale, bacile njega i nosila na kamenjar - jedna od njih je uzviknula:

"Druze, ja ti ne mogu vise izdrzat'; bil' bi ti mog'o malo piske"?

"Ja ti je drugarice sada i ovakav, ne bih moga'; taman da ti je ona od zlata"! odgovorio joj je Bosanac.




Moj prvi susret sa bugarskim - lektorka tek pristigla iz Sofije, ne zna ni rec srpskog.

Dobar dan smo presle bez frke.

Onda zena pokaze na tasnu i pita "Kakvo e tova?"

Sledi pola sata svih mogucih prideva i opisa tipa: veliko, malo, kozno, moderno, crno, sa snalom, s dugackom drskom, elegantno...

I sve zbunjenija faca moje lektorke koja na kraju promrmlja

"Tova e chanta!"

AAAAAAAAAAA TASHNA!!!!

Posle je usledilo jos pola sata objasnjavanja (uz pomoc ruku i nogu) da na srpskom "kakvo" ne znaci sta...
blogovatelj blogovatelj 22:10 25.05.2010

Re: Juzno - slovenski - balkanski jezici

Moj prvi susret sa bugarskim


A zamisli mog gazdu (kompjuterske radnje) kome nervozna musterija, Bugarka, prica kako "stokata" nije dobra. Stoka na bugarskom, kao i na makedonskom, znaci roba. Kupila je bila kompjuter pa je dosla da se nesto zali u vezi toga.
Gazda je imao kratak fitilj, pomislio da je ona dosla da se zali na kompjuter i da mu non stop prica da je on stoka, pa je bio blizu toga da je naglavacke izbaci iz radnje.
Onda sam kao faktor mira na scenu stupio ja - ekspert za jezike
49 41 49 41 20:07 25.05.2010

Gore, gore gore

Kad jednom englezu, objasnite da je to puna recenica; verovatno bi zakolutao ocima.

Medjutim, ako mu "pojasnite"; Tamo visoko u planini - gore, sume - gore su u plamenu - gore moze da mu bidne i jasno.
blogovatelj blogovatelj 22:11 25.05.2010

Re: Gore, gore gore

Gore, gore gore


Mislis, bolje gore gore gore, no sto gore gore dole.
milisav68 milisav68 21:11 25.05.2010

Ajd i ja nešto.....

Taze burek varm-Taze burek jok!

Jel ima svež burek-Nema svež burek!
mlekac mlekac 21:36 25.05.2010

Re: Ajd i ja nešto.....

milisav68
Taze burek varm-Taze burek jok!

Jel ima svež burek-Nema svež burek!


A jezik je???
milisav68 milisav68 21:56 25.05.2010

Re: Ajd i ja nešto.....

mlekac
milisav68
Taze burek varm-Taze burek jok!

Jel ima svež burek-Nema svež burek!


A jezik je???

Ono prvo je Turski, a drugo je valjda Srpski....
myredneckself myredneckself 01:18 26.05.2010

Re: Ajd i ja nešto.....

Pre svega dali76 i blogovatelju, dobrodošli
Blogovatelja u autore, što se mene tiče, i to poodavno!
Šta da kažem o postu u kojem su reči i putevi reči glavna tema, nego da mi je odličan. Sve o rečima, a i igre njima, su mi omiljene. Preporuka, naravno.
Mnoge su se reči ovde naputovale tamo i ovamo.
Zamisli, i jedna naša je otputovala čak u engleski - vampir!
blogovatelj blogovatelj 04:34 26.05.2010

Re: Ajd i ja nešto.....

Blogovatelja u autore, što se mene tiče, i to poodavno!


Blogovatelja za preCednika!
myredneckself myredneckself 11:55 26.05.2010

Re: Ajd i ja nešto.....

Blogovatelja za preCednika!

Može! Takes seconds, costs nada! Jedino da ja budem dopredsjednica !
49 41 49 41 00:52 26.05.2010

Starac sedi

sedi i sedi.

Jos jedna "spoticaljka" iz naseg jezika za strance.
mlekac mlekac 07:47 26.05.2010

Re: Starac sedi

49 41
sedi i sedi.

Jos jedna "spoticaljka" iz naseg jezika za strance.


Po principu - Can you translate me to the other page of the street?

blogovatelj blogovatelj 15:20 26.05.2010

Re: Starac sedi

Can you translate me to the other page of the street?


Jednom prilikom kaže moja supruga deci i meni "idem da skočim časkom do prodavnice"
Mladji sin pade u nesvest od smeha. Pitamo ga što se smeje a on kaže "Mama is gonna jump to the store"
A kad dodje iz škole obavezno me pita "kako ti radiš" što je njegov prevod engleskog "how are zou doing"
mlekac mlekac 00:52 27.05.2010

Re: Starac sedi

blogovatelj
Can you translate me to the other page of the street?


Jednom prilikom kaže moja supruga deci i meni "idem da skočim časkom do prodavnice"
Mladji sin pade u nesvest od smeha. Pitamo ga što se smeje a on kaže "Mama is gonna jump to the store"
A kad dodje iz škole obavezno me pita "kako ti radiš" što je njegov prevod engleskog "how are zou doing"

Joj, ti ces da imas iste probleme kao ja sa mojom cerom. I ona razmislja na engleskom pa to prevodi na srpski i pravi neverovatne jezicke konstrukcije!
blogovatelj blogovatelj 01:37 27.05.2010

Re: Starac sedi

Joj, ti ces da imas iste probleme kao ja sa mojom cerom. I ona razmislja na engleskom pa to prevodi na srpski i pravi neverovatne jezicke konstrukcije!


Moja deca su rodjena u Srbiji i imala su sedam i cetiri godine kad su dosli u Kanadu.
Pricaju super srpski.
Mladji sin je imao par faza sa automatskim prevodjenjem kada je krenuo u skolu , ali boravci u Srbiji od po par meseci to najbolje lece. Ova prevodjenja o kojima sam pisao su vise nase lokalno porodicno zezanje i pravljenje paralela izmedju jezika, to ja deci "nenametljivo namecem" jer znam da se jezici tako najbolje i najlakse uce.
Mada, kada se srecu sa novim temama u skoli, tesko im je da to prebacuju na srpski, ali im supruga i ja pomazemo koliko god mozemo.
Znam i po sebi i svom makedonskom kako je problematicno kada treba da pricas o novoj temi o kojoj nikada ni sa kim ranije nisi pricao. Recimo, ja imam probleme kada treba da opisem na makedonskom neki kvar na kolima, jer jednostavno nikada pre to nisam radio.
Takodje, devedesetih sam imao problem u konverzaciji na politicke teme, ali sam jednom bio sedam dana u Makedoniji, gledao sedam dana dnevnike, jer su ratovi u to vreme bili glavna tema, pa sada mogu o politici da pricam koliko hoces. Hocu reci, tada sam nakupio kriticnu masu reci dovoljnu da pricam o politici i posle toga je sve bilo u redu. Zato sam i napisao u tekstu bloga da reci ako ne sreces, vrlo cesto zaboravis i da postoje. Skoro sam ovde u Kanadi pricao makedonski sa jednim covekom i on pomene rec mov (mahovina) koju sam ja poslednji put cuo pre tridesetak godina. Znao sam da znam tu rec, ali sam morao da ga pitam sta to znaci jer sam zaboravio.
Najgore mi pada to sto deca ne znaju dovoljno srpski sleng. Mislim, glupo mi je da im ja kao otac objasnjavam sve nijanse psovki koje postoje u srpskom
Ali sam uspeo da naucim starijeg sina da prica i razume satrovacki, sto smatram jednim od svojih vecih uspeha u zivotu
A pri poslednjem boravku u Srbiji sam se uverio da deca tamo koja su uzrasta moje dece, koriste vise anglicizama u govoru nego moji klinci.
mlekac mlekac 07:54 27.05.2010

Re: Starac sedi

blogovatelj
Joj, ti ces da imas iste probleme kao ja sa mojom cerom. I ona razmislja na engleskom pa to prevodi na srpski i pravi neverovatne jezicke konstrukcije!


Moja deca su rodjena u Srbiji i imala su sedam i cetiri godine kad su dosli u Kanadu.
Pricaju super srpski.
Mladji sin je imao par faza sa automatskim prevodjenjem kada je krenuo u skolu , ali boravci u Srbiji od po par meseci to najbolje lece. Ova prevodjenja o kojima sam pisao su vise nase lokalno porodicno zezanje i pravljenje paralela izmedju jezika, to ja deci "nenametljivo namecem" jer znam da se jezici tako najbolje i najlakse uce.
Mada, kada se srecu sa novim temama u skoli, tesko im je da to prebacuju na srpski, ali im supruga i ja pomazemo koliko god mozemo.
Znam i po sebi i svom makedonskom kako je problematicno kada treba da pricas o novoj temi o kojoj nikada ni sa kim ranije nisi pricao. Recimo, ja imam probleme kada treba da opisem na makedonskom neki kvar na kolima, jer jednostavno nikada pre to nisam radio.
Takodje, devedesetih sam imao problem u konverzaciji na politicke teme, ali sam jednom bio sedam dana u Makedoniji, gledao sedam dana dnevnike, jer su ratovi u to vreme bili glavna tema, pa sada mogu o politici da pricam koliko hoces. Hocu reci, tada sam nakupio kriticnu masu reci dovoljnu da pricam o politici i posle toga je sve bilo u redu. Zato sam i napisao u tekstu bloga da reci ako ne sreces, vrlo cesto zaboravis i da postoje. Skoro sam ovde u Kanadi pricao makedonski sa jednim covekom i on pomene rec mov (mahovina) koju sam ja poslednji put cuo pre tridesetak godina. Znao sam da znam tu rec, ali sam morao da ga pitam sta to znaci jer sam zaboravio.
Najgore mi pada to sto deca ne znaju dovoljno srpski sleng. Mislim, glupo mi je da im ja kao otac objasnjavam sve nijanse psovki koje postoje u srpskom
Ali sam uspeo da naucim starijeg sina da prica i razume satrovacki, sto smatram jednim od svojih vecih uspeha u zivotu
A pri poslednjem boravku u Srbiji sam se uverio da deca tamo koja su uzrasta moje dece, koriste vise anglicizama u govoru nego moji klinci.


Moja su imala 11, 5 i 2 kad smo bili stigli na englesko govorno podrucje, a najmladji se tamo i rodio.

Medjutim, od svih njih, probleme sa jezikom ima samo cerka, kojoj je bilo 2 godine.

Defektolozi su mi objasnili da se kod nje javio problem jer je presla na novi jezik u vreme kada joj se formirala recenica, pa je usvojila englesku konstrukciju iste, sto joj sad ovde, u Beogradu, naravno pricinjava probleme.

Inace, sto se reci tice - tu si potpuno u pravu.
Jezicki fond mora neprestano da se obnavlja, u suprotnom neke reci, najjednostavnije receno, 'zagubimo'.

Ja sam zavrsila juznoslovenske jezike, ali, igrom slucaja, jos od faksa nisam imala prilike da koristim ni slovenacki ni makedonski. (Sreca da imam dobru drugaricu Bugarku, inace bi mi i bugarski zardjao).
Sad kad bih morala da progovorim bilo koji od gorepomenutih imala bih, sigurno, puno muke!

:)
blogovatelj blogovatelj 14:37 27.05.2010

Re: Starac sedi

Defektolozi su mi objasnili da se kod nje javio problem jer je presla na novi jezik u vreme kada joj se formirala recenica, pa je usvojila englesku konstrukciju iste, sto joj sad ovde, u Beogradu, naravno pricinjava probleme.


A do kojeg je uzrasta dete zivelo na engleskom govornom podrucju?
Sin mojih prijatelja je bas imao dve godine kad je dosao u Kanadu.
Krenuo u obdaniste i poceo da uci engleski od druge dece.
Posle par nedelja obdanista je u stanu gde su ziveli hteo je da prodje negde, ali mu je majka ometala kretanje i on joj je rekao "excuse me" da bi joj dao do znanja da mu smeta.
Onda ga je ona pitala sta to znaci a on mrtav ozbiljan odgovorio da "excuse me" znaci "pomeri se" jer je on to jedino do tada cuo u tom kontekstu.
Deca kada tek pocinju da uce jezik ne uce reci kao reci, nego pamte slike za koje vezuju cele recenice. Ako tvoje dete sada zivi u Srbiji, ne moras da brines uopste.
mlekac mlekac 21:25 27.05.2010

Re: Starac sedi

8 godina je zivela na engleskom.
Vec 3 je u Srbiji, ali, ona i dalje razmislja na engleskom i recnik na engleskom joj je i dalje bogatiji nego srpski.
Ne brinem se. Doci ce to, vremenom, na svoje, treba vremena.
yugaya yugaya 07:06 28.05.2010

Re: Starac sedi

Bilingvalna deca usvajaju i organizuju jezicke informacije drugacije - promene se u periodu usvajanja jezika desavaju cak i na nivou fizickih promena mozdane strukture.

Nije redak slucaj da ova deca imaju problema u razvoju L2 ili da naizgled zaostaju za monolingvalnim vrsnjacima ili vise grese.

However, ne brinite se nista - long term effect bilingvalizma je to da su kasnije u zivotu sposobniji da uce , fleksibilniji u smislu nacina sticanja znanja (i onih nevezanih za jezike), i posednici sposobnosti da efikasno obradjuju patterns iz razlicitih izvora za mnogo krace vreme.

To cut a long story short - bilingvalna deca poseduju multitasking brain



mlekac mlekac 04:04 29.05.2010

Re: Starac sedi

yugaya
Bilingvalna deca usvajaju i organizuju jezicke informacije drugacije - promene se u periodu usvajanja jezika desavaju cak i na nivou fizickih promena mozdane strukture.

Nije redak slucaj da ova deca imaju problema u razvoju L2 ili da naizgled zaostaju za monolingvalnim vrsnjacima ili vise grese.

However, ne brinite se nista - long term effect bilingvalizma je to da su kasnije u zivotu sposobniji da uce , fleksibilniji u smislu nacina sticanja znanja (i onih nevezanih za jezike), i posednici sposobnosti da efikasno obradjuju patterns iz razlicitih izvora za mnogo krace vreme.

To cut a long story short - bilingvalna deca poseduju multitasking brain


A sta cemo sa kvadrolingualnom???

Salu na stranu, ali najmladji mi je stvarno bio izvor neprestanog zaprepascenja.

Posto se rodio u Bocuani, gotovo istovremeno je progovorio i srpski i engleski, ali je, posto ga je zena koja ga je cuvala bila Zulu sa njom razgovarao ISKLJUCIVO na Zulu jeziku, a ako bi se tu nasao neko od Mocuana mali je sa njima govorio Secuanu!

Medjutim, za razliku od cerke koja, kazem jos uvek razmislja na engleskom pa prevodi na srpski, on je od pocetka pravio jasnu diferencijaciju medju jezicima.

Pri tom, ako bi provalio da neko govori npr. engleski - nije bilo sanse da izgovori rec na Secuani, a pred nasima nije hteo da govori nista osim srpskog!

Nazalost, od kada smo se vratili, druga dva jezika je prilicno zaboravio, posto stvarno ne znam sa kime bi mogao da ih vezba, ali sa prva dva nemamo nikakvih problema.




blogovatelj blogovatelj 06:48 29.05.2010

Re: Starac sedi

Pri tom, ako bi provalio da neko govori npr. engleski - nije bilo sanse da izgovori rec na Secuani, a pred nasima nije hteo da govori nista osim srpskog


Rekoh vec da mi je prvi jezik u zivotu bio makedonski, jer sam ziveo tamo i jer su svi oko mene pricali makedonski sem mog oca. Dakle, srpski sam slusao svakodnevno, ali nije bilo sanse da progovorim bilo sta na srpskom.
Imao sam tri godine kad su se moji roditelji i ja sa njima preselio u Kragujevac. Oni su se dogovorili da po prelasku u Srbiju pocnu da pricaju srpski izmedju sebe.
E sad, ja se toga ne secam, ali su mi pricali...
Oni dosli u Srbiju, ja sa njima naravno. Oni poceli da pricaju srpski a ja zanemeo. Sedam dana nisam progovorio ni glasa. Majka premrla od straha, mislila je da sam se istraumirao jer smo se preselili. Sta mi nije radila ne bih li progovorio, ali uzalud. I onda, posle nedlju dana, kaze da sam progovorio srpski kao da sam ga celog zivota pricao.
Sledi drugi cin drame.
Posle godinu dana, znaci ja imam tada cetiri i po, dolazi nam moja tetka, mamina sestra iz Makedonije, u posetu.
Naravno, ni ovoga se ne secam, nego su mi roditelji i tetka pricali o tome.
Ja sam sa njom dok smo ziveli u Makedoniji pricao iskljucivo makedonski. Kada je dosla, ona je sa mnom sve pricala makedonski, ali ja sam odgovarao na srpskom.
Bila tetka kod nas nekoliko dana, pitala me da li hocu da putujem sa njom u Makedoniju i ja rekao da hocu.
U vozu - ona makedonski, a ja srpski.
Kad smo usli kod nje u kucu i kada su svi poceli makedonski oko mene da pricaju, opet sam zanemeo. Medjutim ovoga puta to je trajalo samo par sati. A onda mi je linker u mozgu izlinkovao sve neophodne podatke i kazu da sam se prebacio na makedonski i da nisam progovorio srpski dok se nisam vratio u Kragujevac.
Kad su deca u najmladjem uzrastu, prebacivanje sa jezika na jezik je nesto najlakse i najnormalnije, jer im je mozak u tom uzrastu setovan da uce da pricaju.
Cuo sam ovde u Kanadi pricu, da li je istinita ne znam, ali me ne bi cudilo da jeste. U Misisagi, gradu koji je naslonjen na Toronto i u kome zivi dosta Srba, postoji obdaniste gde ima puno vaspitacica i dece iz nasih krajeva. One tu cesto pricaju sa decom i na srpskom. Kazu da je neki mali decak, poreklom Kinez, naucio srpski slusajuci njih.
mlekac mlekac 07:00 29.05.2010

Re: Starac sedi

blogovatelj

Cuo sam ovde u Kanadi pricu, da li je istinita ne znam, ali me ne bi cudilo da jeste. U Misisagi, gradu koji je naslonjen na Toronto i u kome zivi dosta Srba, postoji obdaniste gde ima puno vaspitacica i dece iz nasih krajeva. One tu cesto pricaju sa decom i na srpskom. Kazu da je neki mali decak, poreklom Kinez, naucio srpski slusajuci njih.


Pre nego sto su Teletabisi i Sesamy Street naucili moju ceru engleski - ona je, sa svoje dve godinice sve oko sebe pokusavala da nauci srpski.

I, tako, jedan dan, zove me usplahireno komsinica cija je mala imala oko 17 meseci kada smo se doselili i koja je, naravno, provodila mnogo vremena sa mojom dvogodisnjom cerkom.

Pitam sta je - a zena me moli da dodjem i prevedem joj sta njeno dete hoce. Mala upravo progovorila - ali srpski!

Sta ce dete, prilagodilo se - ni jedno od mojih tada nije govorilo engleski, pa ona pokupila igrajuci se sa njima.

Posle sam imala slicnu situaciju sa cerkicom zene koja nam je pomagala u kuci. Posto joj se majka bila razbolela i zavrsila u bolnici, ja se nadjem sa detetom od 5 godina koje govori samo lokalni jezik, te se, shodno tome, sa njom mogao da sporazume samo moj najmladji sin.

Medjutim, posle dve nedelje, dete bolje poce da nabada srpski nego sto sam ja uspevala da nabodem da joj nesto kazem na Setswani.

Klinci su neverovatni kojom brzinom mogu da usvoje jezike.

EDIT
Imala sam na Dorcolu komsinicu Madjaricu, sa Balatona, udatu za naseg coveka. U kuci se govorio ISKLJUCIVO srpski, jer je tata tako zahtevao.

Cak i kada su malu prvi put odveli kod babe u Madjarsku, majka je sa njom, po kuci, razgovarala na srpskom.

I vrate se oni posle mesec i po, i odvedu malu u obdaniste (sto inace nije volela).

Kad je majka dosla po nju, zabrinuta vaspitacica je iskritikuje sto sa detetom razgovara madjarski, jer, eto, sad dete vise ne moze ni sa kim da se sporazume. Ceo dan u obdanistu pricala na madjarskom!

Naravno, posle smo ustanovili da je to bila taktika za NE ICI u obdaniste...
yugaya yugaya 09:20 29.05.2010

Re: deca i jezik

mlekac, blogovatelj - kazu (u teoriji) da je vazno da roditelji odrede strategiju jezika u multilingvalnim porodicama/okruzenjima - cini mi se da ste vi to oboje uradili na pravi nacin. Pored toga, razlicite jezike i kulture, da bi ih deca naucila i volela, prvo roditelji moraju uciniti u kucu dobrodoslima

Nazalost, poznajem dosta ignoramusa koji sa ponosom isticu cinjenicu da ni oni ni deca za pet ili deset godina nisu progovorili ni rec jezika zemlje domacina.

Pristupi se razlikuju, najcesce minority language at home, ili one parent, one language.

Najvaznije je biti dosledan i sve jezike imati u dnevnoj upotrebi.

Najstarije dete mi je tzv. pseudo-bilingval, madjarski je naucila sa 6 godina u tri meseca tako dobro da iako jedina nije rodjena ovde, kuci donosi 100% rezultat sa testova iz madjarskog jezika (za razliku od srpskog maternjeg joj lol koji je uvek na 90 nesto procenata) - kod nje je peer pressure uradio svoje, u toku ove godine sam primetila da je udarila u plafon sto se tice fonda reci, pa smo organizovali dodatno citanje knjiga na madjarskom. Bilingvalizam kod nje je iako zakasneo - potpun, i primetan je pozitivan uticaj na kvalitet i nivo ucenja engleskog sad kada je pocela sa pubertetom.

Srednja je imala 3 godine, i odmah po dolasku je krenula u srpski vrtic, gde se aktivno jezik uci - situacija je takva da u njemu oko 80% dece srpski prvi put cuje. Zahvaljujuci fantasticnom jezickom radu, ta deca su do pocetka skole sposobna da nastavu iz svih predmeta prate na srpskom, a moje srednje dete madjarski koristi mnogo manje nego engleski - samo kada bas mora. Kod nje bih rekla da je bilingvalno okruzenje doprinelo tome da je jezicki natprosecno kompetentna iako mnogo slabije govori L2 - izrazava jezikom emocije, ideje i koncepte o svetu preciznije i potpunije nego starija sestra.

Bebe ima 20 meseci, aktivni je trilingval, od skora primecujem da je napravila situacionu podelu jezika - recnik igralista i pesmica je engleski, komunikacije sa ne-porodicom i social interaction madjarski, a hrane, porodice i potreba srpski.

Nasa situacija je narocito interesantna za mamu jezicaru jer L1 i L2 , srpski i madjarski pripadaju razlicitim tipovima jezika - flective vs agglutinative , jezici kojima je unutrasnja logika skoro suprotna, a nacin organizacije informacija do ludila razlicit.

U madjarskom je dodatak na imenicu koja oznacava voce za vocni sok - , pa se kod nas u kuci pije jabukalé

Odlicna kjniga za svakog roditelja :

Raising-Multilingual-Children

blogovatelj blogovatelj 19:20 29.05.2010

Re: deca i jezik

Najstarije dete mi je tzv. pseudo-bilingval, madjarski je naucila sa 6 godina u tri meseca tako dobro da iako jedina nije rodjena ovde, kuci donosi 100% rezultat sa testova iz madjarskog jezika


Moja deca su kada su naučila engleski, počela po kući da pričaju isključivo taj jezik. Onda sam im objasnio da je jedini način da ne zaborave srpski u Kanadi taj da ga pričaju sa roditeljima i izmedju sebe. To sam i u blogu napisao, ako ne srećeš reči, zaboravljaš ih.
Kasnije kada je moj stariji sin primljen u školu za nadarenu decu, zvali su me u Toronto School Board da mi to svečano saopšte i tamo su se raspitivali kako moje dete uči pojedine stvari. Pitali su me kako pričamo kod kuće i ja im rekao da pričamo isključivo srpski, a oni su mi objasnili da deca učenjem maternjeg jezika postižu mnogo bolje rezultate i iz engleskog, a mnogi roditelji-imigranti to ne razumeju. Oni greše jer misle da ako kući pričaju engleski, njihovoj deci će biti lakše sa engleskim u školi, što je suštinski pogrešno, jer onda deca ne mogu da prave komparacije izmedju jezika.
Vezano za ta poredjenja, karakterističan je primer mog već pomenutog sina na testu iz francuskog. Sva deca u odeljenju su bila zadivljena kako je on u stanju da zapamti reč plaža na francuskom, njima je to bilo nešto neverovatno teško za pamćenje. A plaža na francuskom se piše plage a izgovara plaž
yugaya yugaya 20:10 29.05.2010

Re: deca i jezik

deca učenjem maternjeg jezika postižu mnogo bolje rezultate i iz engleskog, a mnogi roditelji-imigranti to ne razumeju. Oni greše jer misle da ako kući pričaju engleski, njihovoj deci će biti lakše sa engleskim u školi, što je suštinski pogrešno,

Upravo tako.
ako ne srećeš reči, zaboravljaš ih.

Bas zato mozda i visim ovde u poslednje vreme, poceo da mi salajtuje srpski skoro svakodnevno
blogovatelj blogovatelj 20:28 29.05.2010

Re: deca i jezik

A plaža na francuskom se


Padaju mi noviteti na pamet. Srpsko-francusko poredjenje...
Plaža - plaknuti?!
mlekac mlekac 04:13 30.05.2010

Re: deca i jezik

yugaya

Nazalost, poznajem dosta ignoramusa koji sa ponosom isticu cinjenicu da ni oni ni deca za pet ili deset godina nisu progovorili ni rec jezika zemlje domacina.


Znam i potpuno suprotne primere - da deca, rodjena u inostranstvu iako roditelji medjusobno govore na srpskom taj jezik uopste ne znaju!

Sto mi, iskreno, nikada nije bilo jasno.

Mada, moram priznati da je to bio cesci slucaj upravo kod onih koji sami nisu dobro baratali jezikom zemlje domacina, pa su onda isti 'vezbali' na svojoj deci.

Nazalost, epilog je, najcesce, bio da ta deca ni jedan jezik nisu umela pravilno da govore. Od roditelja bi pokupila sve greske u jezliku zemlje domacina, a maternji ne bi naucila...
blogovatelj blogovatelj 05:05 30.05.2010

Re: deca i jezik

deca, rodjena u inostranstvu iako roditelji medjusobno govore na srpskom taj jezik uopste ne znaju!


Roditelji treba da govore srpski sa decom a i medjusobno. I kada ( i ako) deca pocnu da pricaju strani jezik kuci, oni treba da ih koriguju u skladu sa uzrastom dece.
Predskolska deca se ne ispravljaju u govoru, nego se, ako ona pricaju stranim jezikom, ponavlja to isto na maternjem. Jer oni u tom uzrastu jos uvek jezik usvajaju slusanjem, a ne ucenjem.
A ako su deca skolskog uzrasta, onda treba pricati i objasnjavati.
Naravno, ako roditelj nema dovoljan fond reci maternjeg jezika, ne moze ga ni dete imati. To je jos jedna bitna komponenta u celom tom problemu.

Mada, moram priznati da je to bio cesci slucaj upravo kod onih koji sami nisu dobro baratali jezikom zemlje domacina, pa su onda isti 'vezbali' na svojoj deci.


Znam i ja dosta ovakvih slucajeva, a oni se na kraju uvek svedu na to da deca zaborave maternji jezik, dok roditelji nikad ne nauce strani. I uglavnom svi pricaju "serglish"
mlekac mlekac 07:18 30.05.2010

Re: deca i jezik

blogovatelj

Znam i ja dosta ovakvih slucajeva, a oni se na kraju uvek svedu na to da deca zaborave maternji jezik, dok roditelji nikad ne nauce strani. I uglavnom svi pricaju "serglish"



Uvek se setim zabezeknute face naseg prijatelja ozenjenog strankinjom u cijoj kuci se govorio iskljucivo engleski - jer to je bio jezik na kom su se on i zena sporazumevali, ali ni jednom nije bio maternji.

Kad su polagali zavrsni ispit osnovne skole, moj najstariji koji je tek 2 godine ucio skolu na engleskom i koji ga nije znao pre odlaska dobije A, a njegova cerka, rodjena tamo i sve vreme skolovana na engleskom popije B-!

Joj, jedva mu objasnih da dete nije krivo sto je iz kuce pokupilo nakaradne recenicke kombinacije!
mlekac mlekac 04:46 26.05.2010

Sad se setih...

Na Setswani, koja spada u Bantu jezike, lek se naziva "melemo", a kad se nekom nesto dodaje kaze se "ca" sto znaci, "na" ili "drzi".
assabah assabah 12:38 26.05.2010

i još jedna zanimljivost

koju čuh na fakultetu pa da prenesem jer se čini zanimljivom.

Reč budala je u naš jezik ušla preko Turaka mada je arapska. No, u jednini je "badal", a u množini je "budala" (zadnje dugo a)... To mu dodje isposnik koji se odrekao svih ovozemaljskih uživanja...

Jasno je što je BUDALA budala:) ali nejasno što ostade u množini.
dant.gwyrdd dant.gwyrdd 13:06 26.05.2010

Re: i još jedna zanimljivost

Tako se zalomilo :) Nije to nečuveno u pozajmljenicama (uopšte, ne samo u srpskom); na pamet mi odmah pada recimo heruvim koji je oblik jednine u srpskom a množine u izvornom hebrejskom.
49 41 49 41 13:11 26.05.2010

Kengur-Kenguroo

Svi smo prihvatili u svetu, bar pretpostavljam?!?

Kad su prve ekspedicije stigle na australijski kontinent ugledavsi prvi put kengura kako skace; bili su iznenadjeni neobicnom zivotinjom i njenim skakutanjem.

Pitali su lokalne domorodce na engleskom; Sta je to ?

Dobili su u glas odgovor: Kenguroo, kenguroo.

Znaci, tako se zove zivotinja; prihvatile su ekspedicije James Cook-a.

P.S.
Na lokalnom jeziku, australijskih domorodaca kenguroo - ne razumemo vas.
blogovatelj blogovatelj 05:53 30.05.2010

Polutrol

Evo neceg kompletno novog, probacu da polutrolujem sopstveni blog.
Ima veze sa recima i o tome odakle dolaze. Mislim da nije trol a vi recite ako gresim.
Gledam rezultate Evrovizije. Evo link.
Dva'espet finalista.
Od tih dva'espet finalnih pesama, osamnaest na engleskom?!
Englezi poslednji?! Valjda im izgovor engleskog nije dovoljno dobar?!
To ne treba da se zove Evrovizija, nego Anglovizija.
Nekako mi se prividja da ce od sada, nadalje, a i ubuduce strane reci u sve jezike dolaziti samo sa jednog izvora. Engleskog!
I onda kao zakljucak Englezi lose prosli na Evroviziji?! Ma gde lose prosli, pa razvalili su sve.
mlekac mlekac 07:07 30.05.2010

Re: Polutrol

blogovatelj

Nekako mi se prividja da ce od sada, nadalje, a i ubuduce strane reci u sve jezike dolaziti samo sa jednog izvora. Engleskog!

Nije to nista novo.
Kad je Rim vladao - latinski je uticao na ostale jezike.
Kad je Napoleon harao - francuski se usunjao po celoj Evropi.
Nemci razvijali masine - pa gomila izraza u masinstvu potice od njih.
Spanci i Italijani vladali morima - pa pristigle njihove reci u nauticke termine...

Sad je to engleski, ali i on sam je, ako malo procackas, smesan od nekoliko jezika.

Tako da se taj tocak i dalje vrti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana