Ekologija| Hobi| Kućni ljubimci| Nauka| Životinjski svet

Deliblatska peščara u maju

albicilla RSS / 31.05.2010. u 19:24

28404_1488427332174_1278672467_1400.jpg 

28404_1488427412176_.jpg

Između dva drveta preleće vuga, jarkožuta ptica crnih krila, brojna, ali teška za videti jer se drži samih vrhova krošnji, pa se obično opaža ovako, u letu. Odnekud čujem otegnuto „trrrrrrr, trrrrrrrr“... Osvrćem se da vidim odakle dolazi i, na prostranoj čistini usred šume, ugledam dve grlice na vrhu omanjeg drveta. Uvek mi j zadovoljstvo da ih vidim, liče na gracioznije rođake gugutki, vitkijeg stasa i raskošnijeg perja... i potom se setim da je to ista ona vrsta čija brojnost ubrzano opada, a koju lovni turisti svake godine desetkuju, dok im naše vlasti u tome podilaze i pozivaju ih na sledeću epizodu letnjeg pokolja. Kada krene lovna sezona, ove ptice se u mnogim krajevima ubrzo neće moći videti. Zato uživam u prizoru, dok traje.

Čim sam izašao iz šume, ugledam ogromnog leptira crno-belih krila.... ili pre, pupavca (dole), šarenu i ćubastu pticu sušnih i sunčanih ovorenih područja. Na žicama stoji mala ptica, izgleda... trepteljka... neispruganih bokova... poljska trepteljka i jedan od ornitoloških specijaliteta Deliblatske peščare. Nedaleko je još jedna ptica travnatih prostranstava, crnoglava travarka (sasvim dole) na žbunu, dok sa žica pored puta insekte vreba rusi svračak.

FlyingHoopoe.jpg 

 akvareli (c) Szabolcs Kokay

Neiskusnom oku peščara izgleda kao šuma okružena livadama... a nije! I sama šuma je sađena i poprilična je anomalija – jedino hrast može da pripada podneblju, ali još veći deo je pod borom, koji bi, prirodno, rastao tek u planinama, dok je bagrem već potpuni uljez, invazivni došljak iz Severne Amerike. Najvrednija područja su zato ona pod stepskom, zeljastom vegetacijom, u kojoj se posebno izdvaja kovilje, belih metlica koje kao da svetlucaju, kao da isijavaju sunce. Na pesku se voda ne zadržava, sva prođe u dublje slojeve, pa je tlo sušno, a letnje žege izražene, i upravo te karakteristike, osunčani i sušni otvoreni tereni sa raštrkanim žbunovima i drvećem, privlače neobičnu i u drugim našim područjima retku kombinaciju toploljubivih vrsta, više karakterističnih za Sredozemlje, nego za oštru kontinentalnu klimu.

28404_1488427532179_1278672467_1400.jpg 

Kroz tu sušnu travu hoda jedna barska ptica – siva čaplja. Po opreznom hodu i nagnutoj glavi, vidim da ona lovi... ali šta? I to u travi? Kasnije ću se posavetovati s lokalnim stručnjakom za ptice, koji nagađa da možda lovi krupne skakavce. U svakom slučaju, neočekivan prizor.

Put je usečen u peščane dine obrasle niskom travom i retkim žbunovima i sav prekriven pčelaricama, nebeskoplavim pticama žutog grla i kestenjastoriđih leđa, pa čekamo da se sklone i propuste nas. U niskom i brzom kližućem letu među drvećem nestaje poveći soko smeđesivih leđa... retki stepski soko! Srbiju nastanjuje oko 60 parova, ili skoro 15% evropske populacije ove globalno ugrožene vrste, što je velika odgovornost za državu koja stremi Evropi, pa mora i dokazati da na polju zaštite prirode deli iste vrednosti (a koliko ih zaista deli, pogledajte na primerima Kopaonika i Stare Planine).

Stonechat2.jpg

Malo dalje, dva mišara kruže u termalu, toplim uzlaznim vazdušnim strujama. Mišar je jedna od najčešćih ptica grabljivica, pa zato retko privlači više pažnje, što se može pokazati pogrešnim... Pažljivo studiram ove ptice dvogledom. Jeste, niža je (obični) mišar, ali viša je definitivno drugačija... slične veličine, ali užih i dužih krila, zaobljenijih letnih pera.... i odozgo svetloriđeg repa! Retki riđi mišar, koji se tek u poslednje dve decenije počeo gnezditi u Srbiji (isprva samo na jugoistoku – Staroj Planini, Vlasini, Dukatu) i koji se sve češće viđa i sada već sumnja na gnežđenje i u Delibatskoj peščari.

 

NAZIVI VRSTA:

 

Crnoglava travarka

Saxicola torquata

Common Stonechat

Grlica

Streptopelia turtur

European Turtle Dove

Pčelarica

Merops apiaster

European Bee-eater

Poljska trepteljka

Anthus campestris

Tawny Pipit

Pupavac

Upupa epops

Eurasian Hoopoe

Riđi mišar

Buteo rufinus

Long-legged Buzzard

Rusi svračak

Lanius collurio

Red-backed Shrike

Siva čaplja

Ardea cinerea

Grey Heron

Stepski soko

Falco cherrug

Saker Falcon

Vuga

Oriolus oriolus

Golden Oriole

 logo_n7.jpg

Praćenje stanja ptica Deliblatske peščare obavila je Liga za ornitološku akciju Srbije, u okviru aktivnosti na projektu Wings Across the Balkans, koji na čitavom području zapadnog Balkana vodi BirdLife International, uz finansijsku podršku Evropske komisije.

 

 EDIT: Jedan kuriozitet - tu istu vugu evropsku posmatram i u ovom tekstu o birdingu po Africi.



Komentari (20)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mikele9 mikele9 20:36 31.05.2010

Deliblatska peščara

Bio sam u Likovnoj koloniji Deliblatski Pesak 1998 godine i dobro se sećam Pčelarica. Lunjao sam po peščari iako su mi govorili da mogu da zalutam, rano ujutro, u podne, predveče i uživao u menjanju boja u toku dana. Sretao sam Fazane, viđao Grlice, Pupavce, čuo kliktanje i video Riđeg mišara ali su mi Pčelarice sa svojim rupama/gnezdima u dinama, baš bile zanimljive. Odličan blog!
P.S. Hvala ti što si napisao ime i prezime Szabolcs Kokay autora vrhunskih
akvarela!

albicilla albicilla 20:46 31.05.2010

Re: Deliblatska peščara

ikovnoj koloniji Deliblatski Pesak 1998 godine i dobro se sećam Pčelarica. Lunjao sam po peščari iako su mi govorili da mogu da zalutam, rano ujutro, u podne, predveče i uživao u menjanju boja u toku dana. Sretao sam Fazane, viđao Grlice, Pupavce, čuo kliktanje i video Riđeg mišara ali su mi Pčelarice sa svo


mnogo volim akvarel kao tehniku, valjda što su sve istraživačke ekspedicije iz prohujalih vekova vodile slikare sa sobom, a ovi živi svet i pejsaže najčešće skicirali olovkom i pokrivali vodenim bojama. to je jako surova tehnika - mora iz prve da ispadne savršeno, jedna kapljica na pogrešnom mestu, jedna razlivena boja i papir se može samo zgužvati (nije to fotografija, pa da neuspeli snimak tek tako deletnete)
mikele9 mikele9 20:59 31.05.2010

Re: Deliblatska peščara

mora iz prve da ispadne savršeno,

Vidim da se razumeš, akvarel je najteža slikarska tehnika jer nema ispravljanja.
To što si uradio u dahu je to i tačka! Zato je tako izazovna. Nikad je nisam zapostavio, uvek sa sobom nosim blok i boje kad idem van Beograda. Kad budem napravio izložbu akvarela, zvaću te.
P.S. Koristim uglavnom Fabriano 300 gramski papir i Sankt Peterburške ali i sve druge koje mi se nađu Akvarel boje. Svakog novembra u Opovu obeležavamo dan Akvarela u Galeriji jovan Popović, kod mog druga Paje, Pala Dečova.
Pozdrav
kakapo kakapo 21:04 31.05.2010

Re: Deliblatska peščara


Zavidan broj vrsta, nema šta. Posebno me raduje riđi mišar. Mislim da sam ga jednom video negde kod Koceljeve, ali nisam siguran. Inače, lično nemam poverenja u šumske puteve kroz Deliblatsku peščaru od kako su nam se jednom beznadežno zaglavila kola u pesku, pa smo pešačili četiri sata do Grebenca i jedva nagovorili nekog traktoristu da nas izvuče. Evo još jednog dobrog akvareliste koji se specijalizovao za ptice. Zove se Karl Martens. U prilogu njegov pupavac.
albicilla albicilla 07:05 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

kakapo

Zavidan broj vrsta, nema šta.


u stvari smo videli kojih 50-60 vrsta

kakapo

Inače, lično nemam poverenja u šumske puteve kroz Deliblatsku peščaru od kako su nam se jednom beznadežno zaglavila kola u pesku, pa smo pešačili četiri sata do Grebenca i jedva nagovorili nekog traktoristu da nas izvuče.


ja se nisam zaglavljivao, ali jesam gubio, pogresno skrenuo i nasao se na putu koji se slabo koristi pa trnovito zbunje zatvara sve tesnji tunel... i grebe lak kola... a nigde dovoljno sirine da okrenete kola i pobegnete

kakapo

Evo još jednog dobrog akvareliste koji se specijalizovao za ptice. Zove se Karl Martens. U prilogu njegov pupavac.


ne svidja mi se - ne lici na pupavca. pretera ga s cubom, pa lici na neke domace golubove, a nimalo na pupavca.. a i previse ga ima u grudima, deluje debelo, pupavci su vitki

albicilla albicilla 07:13 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

Nikad je nisam zapostavio, uvek sa sobom nosim blok i boje kad idem van Beograda. Kad budem napravio izložbu akvarela, zvaću te.


dolazim :)

imam jedan akvarel stare zemunske kuce sa dvoristem i tresnjom, koje vise nema

kupio ga je sebi moj prijatelj cija je to kuca, a posto ga je pronasao u jednoj lokalnoj galeriji

a onda sam se ispod te tresnje ozenio, bukvalno, i kako je to bilo prvo vencanje u samoj kuci, dobili smo akvarel na poklon
kakapo kakapo 07:48 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

Martens se kune u Zen pa slika, kako sam kaže, u tradiciji Sho-do Zen kaligrafije (u prvim potezima), spontano, bez razmišljanja (zato mu pupavac i ispadne debeo). Nekad posipa so po svežem akvarelu da bi dobio dodatne slučajne efekte. Koliko vidim posle prvih poteza napušta Zen tradiciju i dorađuje akvarele sasvim u stilu naturalističke evropske ilustracije XIX veka (kljun, oko itd). Takvi su mu i drugi akvareli. Publika to voli, pošto u javnosti vlada pogrešno uverenje da akvarel mora da bude brz, spontan i mokar, da se boja razliva. Ali da je vešt, vešt je. Lično ja najviše volim Edwarda Leara (čak i više od Audobona), ali oni su ipak klasika i ne mogu se porediti. Martnesovih akvarela ima više ovde: http://www.karlmartens.se/eng/index.html
Najnovija vest: australijski arheolozi otkrili su pećinske slike ptice koja je izumrla pre 40.000 godina (Genyornis newtoni). Ili su to najstarije pećinske slike na svetu, ili je ptica izumrla kasnije. Možda su najstarije slike na svetu baš predstave ptica! http://scienceblogs.com/grrlscientist/2010/05/australian_aboriginal_rock_art.php
kakapo kakapo 08:01 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

Kako se postiže da linkovi na blogu budu plavi i aktivni? Nikako mi to ne uspeva!
albicilla albicilla 08:09 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

Martens se kune u Zen pa slika, kako sam kaže, u tradiciji Sho-do Zen kaligrafije (u prvim potezima), spontano, bez razmišljanja (zato mu pupavac i ispadne debeo).


pre bih nesto drugo pomislio, da on pupavca zna samo sa slika i tv, da ih nije bas mnogo gledao u prirodi, ponajmanje shvatio gradju, drzanje i ponasanje ptice.... da nije uradio domaci pre nego sto se usudio da slika


Najnovija vest: australijski arheolozi otkrili su pećinske slike ptice koja je izumrla pre 40.000 godina (Genyornis newtoni). Ili su to najstarije pećinske slike na svetu, ili je ptica izumrla kasnije. Možda su najstarije slike na svetu baš predstave ptica! http://scienceblogs.com/grrlscientist/2010/05/australian_aboriginal_rock_art.php


wow!!!!!!!!!!!!!!! respect!
albicilla albicilla 08:17 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

http://scienceblogs.com/grrlscientist/2010/05/australian_aboriginal_rock_art.php


ovako? napises rec, oznacis je kursorom, pa kliknes gore na hiperlink (karike lanca), otvori se prozor i tu uneses zeljeni link
kakapo kakapo 08:33 01.06.2010

Re: Deliblatska peščara

A, recimo ovako. Hvala! Da se ne brukam više.
49 41 49 41 21:06 31.05.2010

Danas sam

hmm,... (par decenija ?!?) opet video carica.
Sleteo mi je vrlo blizu, na ogradu verande; za ulovljenom nekom bubom u kljunu.

Zacudjen i razmisljajuci; dal' je caric uleteo je u garazu i oglasio se.

Bravo! Rekao sam u sebi, razbio si mi dilemu.

albicilla albicilla 07:17 01.06.2010

Re: Danas sam

49 41
hmm,... (par decenija ?!?) opet video carica.
Sleteo mi je vrlo blizu, na ogradu verande; za ulovljenom nekom bubom u kljunu.

Zacudjen i razmisljajuci; dal' je caric uleteo je u garazu i oglasio se.

Bravo! Rekao sam u sebi, razbio si mi dilemu.



kao dete sam uhvatio jednog, posto mi je uleteo u sobu, pa pod krevet... a ja ga uhvatim - za rep, i pocupam mu sva pera... naravno, pustio sam ga, no nije mogao dobro manevrisati u letu bez repa, sve su sanse da ga se koja macka docepala
49 41 49 41 21:40 31.05.2010

Pomoc

Zlatna zuna ili Vuga, bese isto?

Zlatna zuna je cesto obitovala u mom dvoristu.
Vidjao sam je uglavnom ujutru i najcesce u preletu; izmedju Belog jasena i majske tresnje.

albicilla albicilla 07:22 01.06.2010

Re: Pomoc

Zlatna zuna ili Vuga, bese isto?


ne znam za naziv zlatna zuna, mada zenka vuge obojenoscu podseca na zenku zelene zune... vuga je nas naziv, koji neki "poengleze" dodatkom zlatna, kao golden oriole, ali kako nemamo nijednu drugu vugu od koje bi se tim dodatkom razlikovala, sasvim je nepotreban

verovatno se o istoj ptici radi, samo jedna nasa ptica ima jarkozuto perje i crna krila, nema druge
49 41 49 41 12:35 01.06.2010

Zlatna Vuga



Zlatna Vuga ( Golden Oroile ).

Nedavno je, takodje video - posle dugo godina; ovde u okruzenju.
albicilla albicilla 13:30 01.06.2010

Re: Zlatna Vuga

49 41


Zlatna Vuga ( Golden Oroile ).

Nedavno je, takodje video - posle dugo godina; ovde u okruzenju.


na srpskom - samo vuga; a ima ih, pun ih je i beograd, npr. one topole na keju u blokovima, samo pevaju iz tih krosnji, jedino sto se kriju u vrhu
miloradkakmar miloradkakmar 23:40 01.06.2010

Divna reportaža

retki stepski soko! Srbiju nastanjuje oko 60 parova, ili skoro 15% evropske populacije ove globalno ugrožene vrste, što je velika odgovornost za državu koja stremi Evropi, pa mora i dokazati da na polju zaštite prirode deli iste vrednosti (a koliko ih zaista deli, pogledajte na primerima Kopaonika i Stare Planine).

Da, pitanje je koliko smo svesni ovog bogatstva.
albicilla albicilla 07:01 02.06.2010

Re: Divna reportaža

miloradkakmar
retki stepski soko! Srbiju nastanjuje oko 60 parova, ili skoro 15% evropske populacije ove globalno ugrožene vrste, što je velika odgovornost za državu koja stremi Evropi, pa mora i dokazati da na polju zaštite prirode deli iste vrednosti (a koliko ih zaista deli, pogledajte na primerima Kopaonika i Stare Planine).

Da, pitanje je koliko smo svesni ovog bogatstva.


u vojvodini ima i lepih primera zastite lokaliteta i vrsta (npr. zasavice, a za stepske sokolove, drustvo za zastitu ptica vojvodine postavljalo je platforme za gnezdjenje), ali je stanje u srednjoj srbiji mnogo teze, podrska vlasti nepostojeca, a javnost manje zainteresovana

albicilla albicilla 20:04 03.06.2010

VETROGENERATORI

INACE, I DOK OVO CITATE, PODRUCJE DELIBLATSKE PESCARE JE IZUZETNO UGROZENO PLANOVIMA ZA POSTAVLJANJE PARKOVA VETRENJACA, 3-4 PARKA NA ISTOKU I 2-3 NA ZAPADU. A STA TO ZNACI...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana