Ekonomija

Kako zaustaviti gubitak radnih mesta

Saša Radulović RSS / 14.06.2010. u 22:37

Srbija je u poslednje dve godine izgubila skoro 200.000 radnih mesta. Kamo sreće da se radi o višku, nepotrebnim radnim mestima na budžetu ili neefikasnim javnim preduzećima. Na žalost krivo. Radi se uglavnom o radnim mestima u malim i srednjim preduzećima. Ova državna se ne daju lako. U isto vreme, zvaničan broj nezaposlenih je pao. To može samo kod nas, a da niko ne trepne.

Naši ministri su svašta probali da ovo zaustave. Silne pare smo izarčili. I šta su sve probali?

Od subvencija svih boja i vrsta, krediti stambeni, krediti potrošački, Fonda za razvoj koji daje kredite za likvidnost biznismenima privatizatorima koji su se malo zaleteli sa investicijama u nekretnine, programa za samozapošljavanje, 5000 evra po radnom mestu stranim investitorima, besplatno privatno zemljišite pod plaštom kvazieksproprijacije ... U zbiru skoro milijarda evra.

Probali smo i da nam porez na profit bude 10%. Probali smo i da nam porez na imovinu bude skoro 0. 

Ništa od ovoga ne radi. Šta nisu probali?

Odgovor se krije iza čudne statistike da uporedo sa gubitkom 200.000 radnih mesta, zvaničan broj nezaposlenih nije porastao za isti broj. Kam gi ljudi? Pa u crnoj ekonomiji. Dobar deo zvanično zaposlenih je u sivoj ekonomiji: deo plate, uglavnom minimalac, primaju zvanicno, a ostatak na crno. Ovi što više nisu zaposleni su skroz u crnoj: sve primaju na crno. A šta će tamo, odnosno zašto su tamo?

Porez na rad.

Zašto su plate male i ne mogu da porastu?

Porez na rad.

Koliki je taj porez na rad u Srbiji?

65% na neto platu.

Zašto nema zapošljavanja i investicionog ciklusa?

Porez na rad, Zakon o radu, nepostojanje projektnog finansiranja od strane banaka.

Jedno srednje preduzeće proizvođač sa 100 zaposlenih koje isplaćuje prosečne plate ima godišnji trošak za zaposlene od 590.000 evra (prosečna neto plata u MSP je oko 300 evra). Od toga neto plate su 360.000 evra, a porez na rad 230.000 evra godišnje. Da ponovim: porez na rad je 230.000 evra godišnje.

Jedno srednje preduzeće uvoznik za isti promet treba 20 zaposlenih. Znači ima 5x manji rashod za neto plate i 5x manji porez na rad koji iznosi oko 45.000  evra godišnje.

Da bi neko malo ili srednje preduzeće zaposlilo nekoga, mora da bude u stanju da plaća sav ovaj porez na rad i da postiže profit. Da bi vam povećalo platu, mora da bude u stanju da plaća sav ovaj porez na rad i da postiže profit.

Pošto je poslovanje rizično i prihodi su nesigurni, jedno malo i srednje preduzeće mora da bude fleksibilno u vezi sa zapošljavanjem i zaradama. Niko normalan ne otpušta ljude bez dobrog razloga. Obučiti nekoga je veliki trošak. Zakon o radu onemogućava fleksibilnost. Radi sve da spreči otpuštanje. Da "zaštiti" radnika. Pa uglavljuje sve socijalističke tekovine: regres za ovo i ono, topli obrkok, paketiće za novu godinu, povećanje plate po godini staža, otpremnine ovakve i onakve itd. Ovo apslotuno nema smisla za mala i srednja preduzeća u ekonomiji zasnovanoj na inovacijama i riziku.

Ovakve stvari imaju smisla za velika industrijska preduzeća. Zbog toga takve stvari treba da budu predmet pregovora između sindikata i tih preduzeća na njihovim kolektivnim ugovorima. Takve stvari ne pripadaju Zakonu o radu. Zakon o radu proizvodi upravo suprotan efekat. Od zaštite radnih mesta, on je prepreka zapošljavanju.

Ovakvim stvarima se onda koriste državni službenici. Pa najviše vole da pregovaraju o regresu i toplom obroku. A sve je u stvari plata.

I sada, zašto jedno srednje preduzeće ide u sivu ekonomiju pa isplaćuje minimalne zarade zvanično a ostatak na ruke? Da uštedi 110.000 evra. A u crnu? Da uštedi 230.000 evra.

Ova ušteda može da znači i spas preduzeća. Jer kad vam prihodi padnu ispod kritične tačke, recimo za vreme krize, pa vam rashodi budu veći od prihoda, prelaskom u sivu ekonomiju, u dogovoru sa radnicima, možete da im spasite radna mesta, a sebi da spasete firmu. Uštedite 110.000 evra.

Šta treba uraditi?

Značajno smanjiti porez na rad. Promeniti Zakon o radu.

Kako?

Kao prvi korak, ukinuti doprinos za zdravstvo. To je 12.3% na bruto platu. Ovo bi smanjilo prihode države od 1 milijarde evra. Umesto od plata, finansirajte zdravstvo iz budžeta.

Kako nadoknaditi smanjenje prihoda?

Povećate porez na imovinu. Uvesti sintetički porez na dohodak. Povećati porez na profit.

I UKINUTI SUBVENCIJE. Samo one nose preko 600 miliona evra godišnje.

Do povećanja plata dolazi na jedan od tri načina : povećanje cena (prihoda), povećanje produktivnosti (uradite više sa manje ljudi) ili smanjenje poreza na rad.

Prvi metod koriste javna preduzeća monopolisti, a i druga velika preduzeća monopolisti. Mala i srednje preduzeća nemaju tu privilegiju.

Povećanje produktivnosti zahteva investicije u tehnologiju. Za ovo nema novca.

A za treći način? Šta nam treba za treći način?

 



Komentari (53)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 23:33 14.06.2010

..

A šta misliš o predlogu da naša Vlada prestane da finansira vlasnike preskupih jahti silnim novcem na koji je kamata tako smešno mala a oni se razbacuju svojim novcem na luksuz? Zar to nije očigledna pljačka naših para?
A za otvaranje kog preduzeća je dovoljno 5000 evra? Toliko daje siromašnima uz veću kamatu a bogatima milione.

Možda bi onda imali nedostajući novac za mala i srednja preduzeća?


Vidiš da ima para samo nisu tamo gde ti misliš. Tražiš neku logiku u zemlji gde ministar deli bonus onima sa 80 000 dinara plate dok je milion ljudi u zemlji gladno? Eto i tu su pare ali on za to razbacivanje neće odgovarati. Nema tu logike.

Ako se pitaš gde su radnici - da li si pogledao pruge, tamo neki leže, neki seku prste iz očaja...i tako.. tu su oni samo su nevidljivi i za političare i ekonomiste. Izbrisani, ne postoje.

Sve pare koje namakneš tvojim idejama za ovo ili ono - na kraju će završiti u džepovima bogatih na ovaj ili onaj način.

Za to će se već pobrinuti naša Vlada.

Saša Radulović Saša Radulović 09:30 15.06.2010

Re: ..

A šta misliš o predlogu da naša Vlada prestane da finansira vlasnike preskupih jahti silnim novcem na koji je kamata tako smešno mala a oni se razbacuju svojim novcem na luksuz?


To nije predlog. To je realnost. Fond za razvoj je dao milionske kredite ovim firmama za likvidnost, bez da su poreski obveznici išta dobili za te pare. Osim što su te firme obećale da neće otpuštati.

Za ostalo, moram da vas vratim na suštinu. Bavite se detaljima. Čak i ovo sa jahtama je detalj. Na primer, 50 miliona evra kredita je dato po kamati od 2%. A država se zadužuje po kamati od 6%. Znači poklonili smo im oko 2 miliona evra. To je kap u moru u odnosu na probleme sa našim poreskim i penzionim sistemom. Naravno da ovo što napisah ne znači da za ovu "kap" i sve ostale kapi ne bi trebalo ODMAH zavrnuti slavinu.

Suština je poreski sistem. Njegova promena u pravom pravcu omogućava sposobnim ljudima da budu uspešni. I time promene društvo.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 07:26 15.06.2010

Divota jedna

Evo jednog idiotskog načina da naša država namakne prihode, ja gledao.
Frizerskoj radnji od 4 kvadrata, gde ima jedna radna stolica i jedna stolica za onoga ko čeka (kupatilce ima 1 kvadratni metar) i gde svirucka radio aparat naplatili tzv. godišnji muzički dinar (autorska prava, SOKOJ li se zove?). To kad sam video došlo mi da pucam. To se zove igranje sa pojmom pravne države i sa pojmom finansijske discipline.
Jedan od mnogih sjajnih načina da se poveća trošenje para iz budžeta: Agencija ili Uprava za rodnu ravnopravnost. I takvih ima koliko hoćeš. Nemam ništa protiv Mićuna (čak sam nekad navijao da on bude kandidat za predsednika) i njegove ćerke, ama neka mi neko kaže šta osim troška tu ima. Ima i Agencija ili Uprava za borbu protiv siromaštva???? Pa, kako se ona bori, da mi je znati! Samo izmišljeni tzv. troškovni centri.
Administracija velika i neefikasna.
Neka javna preduzeća zaista služe samo za zapošljavanje podobnih.
Porez na rad: smanjiti drastično, slažem se.
Porez na imovinu: nije mi jasno da se na onolike vile, hacijende,...plaća majušni porez. Nisma siguran da poreska uprava ima administrativni kapacitet(ovo se, valjda, tako kaže?)da uvede red, da se zna ko šta ima. Nedavno sam tražio potvrdu da nemam imovinu u Srbiji i dobio sam samo za opštinu na kojoj sam tražio potvrdu??? NEMA CENTRALNE EVIDENCIJE. Divota, raj.

Molba autoru: da objasni čitaocima šta je to sintetički porez na dohodak.


mariopan mariopan 08:38 15.06.2010

Re: Divota jedna

Kako bi prokomentarisao vest sa B92 - "Država proćerdala 72 milijarde dolara"?
Kako se zove ta "država" imenom i prezimenom?
Pa da počnemo od toga?
Eto gde su pare - bile. I još su tu ( ako nisu u nekoj egzotičnoj zemlji ili uzidane u vile i jahte, ili ih neko nosi okolo u koferčetu) samo više nisu naše - promenile su vlasnika. Kako se to zove po naški?
Zato nema za radna mesta.
Umesto da smišljaš nove poreze (drugačije i efikasnije) bilo bi korisnije da smisliš način da se ove pare vrate svojim vlasnicima - nama - građanima ove zemlje makar kroz nova radna mesta za one koji mogu i treba da rade? U skladu sa naslovom tvog posta. Naravno, ako to možeš?
Bila bih ti zahvalna do neba i nazad.
blue rider blue rider 08:49 15.06.2010

Re: Divota jedna

Para vise nema, otisle su na penzije i plate i NIP i Kosovo i tako neke jos veoma bitne stvari od kojih mi nismo videli skoro nista.

Ali evo, kaze prestodnik da ce zato sada kada uvaljamo Telekom da izgradimo koju ulicu i ogradicu, tako da nema brige.
dragoljub92 dragoljub92 08:52 15.06.2010

Re: Divota jedna

Para vise nema, otisle su na penzije

pa da ukinemo pemzije ondak,ko yebe starce ionako su dosadni a i samo smetaju i troše pare.šta me briga što su tolke godine uplaćivali za pemziju.nema i gotovo.
Saša Radulović Saša Radulović 09:18 15.06.2010

Re: Divota jedna

Molba autoru: da objasni čitaocima šta je to sintetički porez na dohodak.


To je sistem u kome se svi vaši prihodi, po bilo kom osnovu, stave u isti koš, pa se onda na te prihode plaća porez na dohodak po stopama koje važe za sve građane jednako. Na zapadu se to zove INCOME TAX. Ovaj porez je progresivan. Npr. u Kanadi (Ontario) se na prvih 1/3 plate plaća 0%. Pa onda od 1/3 do prosecne plate oko 25%, pa od jedne do 4 prosecne plate oko 35%. Pa preko 4 prosecne plate oko 45%.

Kod nas se razlicito tretiraju zarade kada vas neko zaposli, zarade kada sami sebe zaposlite, prihodi o autorskih prava, prihodi od ugovora o delu, prihodi od dividendni, prihodi od izdavanja nekretina ... Recimo na bruto platu se placaja porez od 12% i doprinosi od 35.8%. To je ukupno oko 65% na neto platu. Na dividende se plaća samo porez na dohodak od 20%. Na prihode od autorskih prava ...

Čitav cirkus. I onda vam i treba tona administracije da to administrira.

Na prihode od dividendi se npr. ne plaća ni godišnji porez na dohodak građana. Ono kada zarađujete više od 5x prosečna plata. Kao, te dividende podstiču investicije. A dividende su vam kada Đura ima firmu, firma napravi profit, pa umesto da sebi plati platu što je dobro radio kao šef firme i plati 65% poreza na rad, Đura sam sebi plaća minimalac, a dobit isplaćuje kao dividendu. Ovo je naravno u potpunosti legalno i legitimno. Svako ima pravo da koristi poreski sistem tako da plati što manji porez. Pitanje je: a zašto nam je takav poreski sistem?

Evo čak i jedan ministar, jedan od najgorih, pričao kako ovo treba ukinuti. Naravno ne tako da se napravi sintetički porez jer je to i previše za njega, već tako što će plaćati godišnji porez na dohodak. Kao tako ćemo naplatiti porez od ljudi koji imaju offshore kompanije. Samo je prećutao da ljudi koji imaju offshore kompanije uopšte ne isplaćuju sebi dividende, već svojim offshore kompanijama. I prećutao je da time nećemo ispraviti cirkus da radnici od svoje plate uplaćuju 65% državi, a ovi sa dividendama 20%.

A nije ni 20%, jer je 20% od od prihoda na dividendu oslobođeno od poreza ... I tako to, i tako u krug.

Saša Radulović Saša Radulović 09:24 15.06.2010

Re: Divota jedna

pa da ukinemo pemzije ondak,ko yebe starce ionako su dosadni a i samo smetaju i troše pare.šta me briga što su tolke godine uplaćivali za pemziju.nema i gotovo.


Niko ne predlaže ništa u vezi sa ljudima koji su već u penziji. Barem ne na ovom blogu. Reforma penzionog sistema treba da se odnosi na ljude koji još uvek rade i na našu decu.

Teret penzija je najveći teret ove države. Davimo se pod tim teretom. Težak je 4 milijarde evra godišnje. Što je najgore, teret postaje sve veći i veći. Prava reforma penzionog sistema ne bi dirala u postojeća prava. Samo bi od dana reforme, penzija za svaku godinu posle reforme bila računata na potpuno nov način. Pa za nekoga ko ima 20 godina radnog staža pre reforme, penzija bi se za te godine računala po sadašnjem sistemu, a posle po novom.

A nov sistem bi trebao da bude: kada napunite 65 godina života, sleduje vam penzija. Radni staž se više ne računa. Penzija vam je dovoljna za život. Za sve preko toga, odgovorni ste sami. Tako je u Kanadi.

Da imamo takav sistem danas, teret penzija bi bio duplo manji.
dragoljub92 dragoljub92 09:36 15.06.2010

Re: Divota jedna

Tako je u Kanadi.

znači li to da u canadi svi imaju iste penzije i čistači i radnici i inžinjeri i birokrate svake fele,znači li to da svi oni uplaćuju jednako u pemzioni fond(bez obzira na visinu plarte) ili uplaćuju procentualno.ja mislim da to ovde nikom nije jasno.jer ako ja kao ingeneur uplaćujemduplo više od radnika normalno je da očekujem i duplo veću pemziju.

ps
ovo za ukidanje pemzija i pemzionera sam uputio drugima koji misle da su pemzioneri naš najveći problem i da bi ukidanjem istih bili rešeni svi naši budžetski problemi
Saša Radulović Saša Radulović 10:22 15.06.2010

Re: Divota jedna

Od države svi dobijaju istu penziju. Niko ne računa radni staž. Dovoljno je da ste građanin. Tačka. ta penzija se plaća iz budžeta. Nema fonda. Time društvo kaže: mi smo odgovorni prema starijim građanima. Kada napunite 65 godina i više ne možete da radite kao nekada, društvo vas ne ostavlja na ulici. Celo društvo, svi poreski obeznici, plaćaju za ovu društvenu odgovornost.

Ta penzija je dovoljana za život. Ali ne i više od toga. Za sve preko, sami ste odgovorni. Sami štedite za penziju. Neki tako što kupe kuću pa je otplaćuju ceo život, u njoj podižu porodicu. Pa kad ostare, prodaju kuću i odu da živa na Floridi npr. Neki ulažu u penzione fondove pa dobijaju privatnu penziju. Neki samo štede u banci. Neki ...

Ovakav sistem ne može da se odnosi na naše ljude koji su već u penziji. Dok su oni radili, opterećenje plata je bilo ogromno, pa i nisu mogli ništa da štede. Većina je pošteno svoje odradila. Neki su se ogrebali na fiktivnim državnim radnim mestima pa danas i imaju najveće penzije. To se na žalost više ne može ispraviti. Znači, današnjim penzionerima mora po formuli koja je slična današnjoj.

dragoljub92 dragoljub92 10:43 15.06.2010

Re: Divota jedna

dabro to je pošteno,ali ako ja dok radim uplaćujem negde za penziju el onda imam i tu penziju i ovu što sam uplaćivao,znači dve ili imam samo nu koju sam uplaćivao.skoro sam se raspravljao sa prijateljem oko tih penzija jer je i on nešto čuo a nezna kako i zašto.
jednostavno pitanje ako ja uplaćujem negde za penziju da li onda imam pravo i na državnu i penziju gde sam uplaćivao,ili recimo da sam bio negde visoko rangiran(inžinjer) al nisam ništa nigde uplaćivao onda imam državnu penziju,niko ne može da mi kaže što nisi uplaćivao sad bi imao penziju i koj je limit za tu penziju,skoro je bio naslov ,ne nekom mediju,da sad pošto je džeger napunio 65 ima pravo na penziju.
ili da se kao što se radi kod nas da državnu penziju dobije poznati sportista koji je pun ko brod,jeste da on daje negde tu penziju ali to ipak nije pošteno mada nije pošteno ni ovo što država daje 5000 onima koji imaju plate i pšenzije a ne daje ništa onma koji nemaju poso,bruka
u selo pored leskovac je baba umrla od gladi jer nisu dobili pomoć od socijalnog na vreme ona i sin,e sad sin je imao infarkt i ne može da nađe poso i dobio je socijalno a u niš ne miže da dobije to isto ni onaj koji ima istu boljku a živi sam,el mi živimo u istu državu il svaki grad za sebe

Saša Radulović Saša Radulović 12:27 15.06.2010

Re: Divota jedna

jednostavno pitanje ako ja uplaćujem negde za penziju da li onda imam pravo i na državnu i penziju gde sam uplaćivao


Da. Na državnu penziju imaju pravo svi građani, samom činjenicom da su građani. Ako ste povrh toga bili odgovorni prema sebi, pa dodatno negde uplaćivali, onda je to vaša lična stvar i država se tu ne meša.

Podvlačim, ta penzija je samo dovoljna za život. To se zove socijalna odgovornost.

Isto tako i svi građani imaju pravo na zdravstveno osiguranje samom činjenicom da su građani. Nikakvi doprinosi, nikakve markice.
talicni talicni 16:29 15.06.2010

Re: Divota jedna

To je sistem u kome se svi vaši prihodi, po bilo kom osnovu, stave u isti koš, pa se onda na te prihode plaća porez na dohodak po stopama koje važe za sve građane jednako. Na zapadu se to zove INCOME TAX. Ovaj porez je progresivan. Npr. u Kanadi (Ontario) se na prvih 1/3 plate plaća 0%. Pa onda od 1/3 do prosecne plate oko 25%, pa od jedne do 4 prosecne plate oko 35%. Pa preko 4 prosecne plate oko 45%.

Ti si bas rijesio da obradujes Srbalje income taxom.

Pretpostavljam da bi uvodjenje taxe bilo jako nepopularno medju biracima, pa je zato politicari izbjegavaju.

Slazem se da subvencije apsolutno treba ukinuti.
Don Salieri Don Salieri 16:30 15.06.2010

Re: Divota jedna

mariopan
"Država proćerdala 72 milijarde dolara"?
Kako se zove ta "država" imenom i prezimenom?
Pa da počnemo od toga?
Eto gde su pare - bile. I još su tu ( ako nisu u nekoj egzotičnoj zemlji ili uzidane u vile i jahte, ili ih neko nosi okolo u koferčetu) samo više nisu naše - promenile su vlasnika. Kako se to zove po naški?
Zato nema za radna mesta.
Umesto da smišljaš nove poreze (drugačije i efikasnije) bilo bi korisnije da smisliš način da se ove pare vrate svojim vlasnicima - nama - građanima ove zemlje

Odlican komentar!
Umesto smisljanja novih poreza, ogromnu i nezajazljivu drzavnu administraciju treba naterati da manje trosi.
Saša Radulović Saša Radulović 19:01 15.06.2010

Re: Divota jedna

Umesto smisljanja novih poreza, ogromnu i nezajazljivu drzavnu administraciju treba naterati da manje trosi.


Da je to dovoljno, bilo bi super. Na žalost nije.

Cilj reforme poreskog sistema je smanjenje ukupnog poreskog opterećenja za ogromnu većinu građana. Cilj je takva preraspodela tereta koji će dovesti do povećanje proizvodnje i izvoza, zapošljavanja, rasta standarda. Značajno smanjenje poreza na rad je najvažnije što možemo učiniti za sve ove proklamovane ciljeve.
Saša Radulović Saša Radulović 19:08 15.06.2010

Re: Divota jedna

Pretpostavljam da bi uvodjenje taxe bilo jako nepopularno medju biracima, pa je zato politicari izbjegavaju.


Niko ne zna šta je to sintetički porez na dohodak. Uključujući i političare. Niti ljudi znaju kako to radi na zapadu.

Kod nas već postoji porez na dohodak i on je progresivan, i ni njega niko ne razume. A "rupe" koje su u njemu ostavljene koji odgovara raznim grupama, recimo privatnicima vlasnicima preduzeća, služe samo legalnom izbegavanju poreza od strane male grupe ljudi.
banem92 banem92 00:42 16.06.2010

Re: Divota jedna

Da imamo takav sistem danas, teret penzija bi bio duplo manji.


Upola manji.
Don Salieri Don Salieri 13:34 16.06.2010

Re: Divota jedna

Saša Radulović
Umesto smisljanja novih poreza, ogromnu i nezajazljivu drzavnu administraciju treba naterati da manje trosi.

...smanjenje poreza...

Osnovni preduslov smanjenja poreza je smanjenje javne potrosnje.
* uskladiti nezasluzene i visoke plate u javnom sektoru sa platama u privatnom sektoru koje su u proseku nize, ustedom tih sredstava mogu se smanjiti porezi
* racionalizovati drzavnu administraciju otpustanjem neradnika koji su se na drzavne jasle uhlebili po politickoj liniji, ustedom tih sredstava mogu se dodatno smanjiti porezi...




Delovi danasnje izjave Jelasica "guvernera NB Srbije u ostavci".
-------------------------------------------------
Нагласио је да Србија свој економски раст не може више да базира на старом моделу, према коме је трошено 25 одсто више него што је зарађивано.

Гувернер у оставци је подсетио да се од 2001. године до данас макроекономска стабилност Србије заснивала на високом приливу капитала, при чему је у Србију ушло 12,5 милијарди евра страних директних инвестиција и 17 милијарди евра кредита из иностранства.
Продужено функционисање на таквим основама, уз све неизвеснију одрживост спољног дуга Србије, довело би до урушавања макроекономске стабилности, навео је гувернер истичући да је уочи кризе, током 2007. и 2008. године Србија трошила готово једну четвртину више него што је производила.
Јелашић је истакао да је због тога нужно успоставити нови модел привредног раста Србије...
"Такав модел раста подразумевао би и нижи обим јавне потрошње, мање запослених у јавном сектору...
loader loader 08:56 15.06.2010

2,5. način :)

Do povećanja plata dolazi na jedan od tri načina :
povećanje cena (prihoda),
povećanje produktivnosti (uradite više sa manje ljudi)
ili smanjenje poreza na rad.

Odličan blog i prava tema.
Smanjenje poreza na rad, ovakvo, ovoliko, nesporno treba smanjiti i rasteretiti privredu, kako bi mogla da funkcioniše lakše, i da u krajnjoj liniji ne "beži" u crni sektor prilikom isplata dela plata, samim tim, u krajnjoj liniji, umanjijući prihod državnog budžeta. To nije sporno. Pitanje je samo kojim mehanizmima izvesti.

No, tu je u suštini opet reč o raspodeli sredstava koja su kroz poslovanje neke firme zarađena. Nas pod brojem jedan mora da zanima ono suštinsko - a to je konkurentnost, efikasnost, struktura naše privrede. Ako preduzeća nisu modernizovana do te mere da mogu da se nose sa konkurencijom "napolju" i da izvoze, sve druge mere su privremene i drugorazredne. Pa i ova sa smanjenjem poreza na zarade. To smanjenje bitno može da pomogne da se privreda restrukturira, da postane efikasna i konkurentna, ali to niti je jedini uslov, niti je suština. Suština su pre svega kombinacija investicija i preduzimljivosti, obrazovanju i lucidnosti privrednih nosilaca. Tu se uloga države ravnopravno mora postaviti, u smislu da bude faktor olakšanja ovog najvažnijeg procesa, a ne kočničar i trošadžija.

U svakom slučaju, ako bih se ja pitao da li smanjiti poreze na plate, odgovor bi bio - da, što pre. Znam da je tu i kombinatorika sa budžetsko-političko-socijalnim "momentom", ali ipak - da.

mariopan mariopan 09:44 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Odličan blog i prava tema.

Slažem se, ali mislim da je ona rečenica važnija :
bi trebalo ODMAH zavrnuti slavinu.

Onda bi imali od čega da počnemo. Ovako je sve ovo samo presipanje iz šupljeg u prazno - jer para nema.

Loader, tvoj komentar je odličan a i Sašini predlozi, samo je čista utopija. Skeptična sam jer LJUDI koji bi to sproveli u delo rade na našu štetu a nečiju dobrobit , pogodi čiju? Nije ova šteta nastala slučajno ni sama od sebe.

Ako nemamo ljude, imenom i prezimenom, a ne ove koji se kriju iza "Države" a troše naše pare besomučno, nećemo se nikada podići iz gliba. Ljudima koji bi tako svojim imenom, znanjem i čašću stali iza svojih predloga, pa sve to i uradili, ovi naši lopovi neće dati ni da priđu kasici prasici.
dragannalovic dragannalovic 10:09 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Nas pod brojem jedan mora da zanima ono suštinsko - a to je konkurentnost, efikasnost, struktura naše privrede. Ako preduzeća nisu modernizovana do te mere da mogu da se nose sa konkurencijom "napolju" i da izvoze, sve druge mere su privremene i drugorazredne. Pa i ova sa smanjenjem poreza na zarade. To smanjenje bitno može da pomogne da se privreda restrukturira, da postane efikasna i konkurentna, ali to niti je jedini uslov, niti je suština. Suština su pre svega kombinacija investicija i preduzimljivosti, obrazovanju i lucidnosti privrednih nosilaca. Tu se uloga države ravnopravno mora postaviti, u smislu da bude faktor olakšanja ovog najvažnijeg procesa, a ne kočničar i trošadžija.

Da tako bi trebalo ali to se nažalost neće desiti, jer nije u skladu sa već izraženim ekonomskim patriotizmom naših glavnih privrednih subjekata i ovakvim državnim i političkim ustrojstvom. Pogotovo sada , kada su simboličnom gradnjom tajkunskog mosta- kupovinom platana, koji su inače namernom greškom i bili posečeni, članovi kluba Privrednik oprali sve svoje grehove. Naš problem je vrlo prost, interesi onih koji upravljaju ovom državom, ne poklapaju se sa interesima države i to je uostalom i razlog zašto je i osnovan ovaj klub i zašto se nalazimo tu gde jesmo. Dok god su na vlasti oni koji na ovakav našin shvataju privredu kao i ekonomsko poslovanje neće nam pomoći nikakve kozmetičke popravke, potrebni su malo dublji rezovi, pod broj jedan da se ispita poreklo novca i na koji način se neko obogatio, kao i da se izvrši revizija celokupne privatizacije. Nijedan sistem ne može da funkcioniše ako ne funkcionišu i njegove institucije, nisu uspostavljena pravila igre i ako se zakon ne primenjuje na sve podjednako.
Saša Radulović Saša Radulović 10:14 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Nas pod brojem jedan mora da zanima ono suštinsko - a to je konkurentnost, efikasnost, struktura naše privrede. Ako preduzeća nisu modernizovana do te mere da mogu da se nose sa konkurencijom "napolju"


Tako je. I prvi i najvažniji korak je: smanjiti porez na rad. To povećava konkurentnost. To popravlja likvidnost. To daje obrtna sredstva koja banke ne daju.

To će onda omogućiti investicioni ciklus. Koji će dati veću produktivnost. Koja će dati veću konkurentnost. Koja će omogućiti veće plate. I sve skupa dovesti do većih budžetskih prihoda. I tako u krug.
Saša Radulović Saša Radulović 10:25 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Onda bi imali od čega da počnemo. Ovako je sve ovo samo presipanje iz šupljeg u prazno - jer para nema.


Ovo nije tačno. Ne počinje se od kapi. Počinje se od suštine. Para ima. One se samo katastrofalno raspoređuju. Prvi i najvažniji i najlakši korak je reforma poreskog sistema.
mariopan mariopan 10:58 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Saša Radulović
Onda bi imali od čega da počnemo. Ovako je sve ovo samo presipanje iz šupljeg u prazno - jer para nema.


Ovo nije tačno. Ne počinje se od kapi. Počinje se od suštine. Para ima. One se samo katastrofalno raspoređuju. Prvi i najvažniji i najlakši korak je reforma poreskog sistema.

Slažem se, katastrofalno se raspoređuju, ali kako ćeš da ih sprečiš da i te pare od boljeg poreskog sistema ne rasporede katastrofalno?? Ako su to uspeli sa 72 milijarde dolara zar im svaka sledeća para neće biti sitna pa i ona od reformisanog poreskog sistema?

Zato je ovo presipanje iz šupljeg u prazno.

jkt2010 jkt2010 18:18 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

Saša Radulović
Nas pod brojem jedan mora da zanima ono suštinsko - a to je konkurentnost, efikasnost, struktura naše privrede. Ako preduzeća nisu modernizovana do te mere da mogu da se nose sa konkurencijom "napolju"


Tako je. I prvi i najvažniji korak je: smanjiti porez na rad. To povećava konkurentnost. To popravlja likvidnost. To daje obrtna sredstva koja banke ne daju.

To će onda omogućiti investicioni ciklus. Koji će dati veću produktivnost. Koja će dati veću konkurentnost. Koja će omogućiti veće plate. I sve skupa dovesti do većih budžetskih prihoda. I tako u krug.


To jedino ako poslodavac ono sto sada daje na p&d ne isplati radnicima nego zadrzi za sebe. U kom slucaju uprkos promene sistema radnici nose kuci isto sto i danas. U kom slucaju ne znam odakle ce da da stede (investiraju,osiguravaju se,...) za stare dane.

Obrtna sredstva bi dalo ukidanje poreza na dobit, tj suspendovanje istog, dokle god vlasnik tu dobit ne podigne. Znaci ako ostavlja zaradjene pare svojoj firmi to treba da se tretira kao reinvestiranje. A kad dobit podigne, onda neka mu udje u ukupan prihod i neka se oporezuje kao i svaki drugi licni prihod. E ovo bi znacilo da podsticemo ulaganja a "kaznjavamo" potrosnju.
Saša Radulović Saša Radulović 18:47 15.06.2010

Re: 2,5. način :)

To jedino ako poslodavac ono sto sada daje na p&d ne isplati radnicima nego zadrzi za sebe


Biće poslodavaca koji će to uraditi. Biće i onih koji neće, već upravo suprotno: povećati plate, smanjiti cene, investirati u tehnologiju. U konačnom rezultatu biće mnogo više ovih drugih. Jer će biti konkurentniji.

Obrtna sredstva bi dalo ukidanje poreza na dobit, tj suspendovanje istog, dokle god vlasnik tu dobit ne podigne.


To ne valja. Ovaj porez je i onako nizak, 10%. Ovaj porez se ne plaća ako se novac investira u zapošljavanje ili tehnologiju ili u nove projekte. U srednjem preduzeću iz primera, porez na rad je 230.000 evra. Porez na profit je 20.000 evra.
jkt2010 jkt2010 06:25 16.06.2010

Re: 2,5. način :)

Saša Radulović


Obrtna sredstva bi dalo ukidanje poreza na dobit, tj suspendovanje istog, dokle god vlasnik tu dobit ne podigne.


To ne valja. Ovaj porez je i onako nizak, 10%. Ovaj porez se ne plaća ako se novac investira u zapošljavanje ili tehnologiju ili u nove projekte. U srednjem preduzeću iz primera, porez na rad je 230.000 evra. Porez na profit je 20.000 evra.


Sto znaci da smo ostavili rupu tj mogucnost da neko van firme (poreznik) ocenjuje da li se neko ulaganje oslobadja ili ne. A cim taj neko moze da odluci ovako ili onako, onda znaci da postoji i prostor za "dogovor". Ako je vec nizak onda u cemu je problem da se i ukine tj jednostavno razgranici: ako se ne podize onda je ulaganje i nema poreza, ako se podize onda je potrosnja i oporezuje se jednako kao i svaki drugi prihod gradjana. I nema administriranja i arbitriranja. Uostalom:
Kod nas se razlicito tretiraju zarade kada vas neko zaposli, zarade kada sami sebe zaposlite, prihodi o autorskih prava, prihodi od ugovora o delu, prihodi od dividendni, prihodi od izdavanja nekretina ... Recimo na bruto platu se placaja porez od 12% i doprinosi od 35.8%. To je ukupno oko 65% na neto platu. Na dividende se plaća samo porez na dohodak od 20%. Na prihode od autorskih prava ...

Čitav cirkus. I onda vam i treba tona administracije da to administrira.

antioksidant antioksidant 10:23 15.06.2010

:)

Jedno srednje preduzeće uvoznik sa 100 zaposlenih koje isplaćuje prosečne plate ima godišnji trošak za zaposlene od 590.000 evra (prosečna neto plata u MSP je oko 300 evra). Od toga neto plate su 360.000 evra, a porez na rad 230.000 evra godišnje. Da ponovim: porez na rad je 230.000 evra godišnje.

Jedno srednje preduzeće proizvođač za isti promet treba 20 zaposlenih. Znači ima 5x manji rashod za neto plate i 5x manji porez na rad koji iznosi oko 45.000 evra godišnje.

i tako smo dokazali da se za 5 puta vise zaposlenih sa istim prosecnim zaradama drzavi daje 5 puta vise para kroz poreze i doprinose :)

bad government!!!!
jinks jinks 11:15 15.06.2010

Postoji delom i

Jedno srednje preduzeće proizvođač sa 100 zaposlenih koje isplaćuje prosečne plate ima godišnji trošak za zaposlene od 590.000 evra.

Jedno srednje preduzeće uvoznik za isti promet treba 20 zaposlenih. Znači ima 5x manji rashod za neto plate i 5x manji porez na rad koji iznosi oko 45.000 evra godišnje.

treci slucaj (koji nije izgleda toliko cest): preduzeca izvoznici.

Na primer, preduzeca izvoznici struje. Tu vam treba jedan laptop sa bezicnom internet vezom, jedan mobilni telefon, dva stola, podebeo telefonski imenik i jedan automat za kafu.

A prometi su su sigurno visestruko veci u poredjenju sa gorepomenutim preduzecima.

p.s.

To su neka od preduzeca koja su napravila jedno od najvecih delta u bogatstvu u kratkom vremenskom periodu.
Saša Radulović Saša Radulović 19:10 15.06.2010

Re: Postoji delom i

To je rešenje za mali broj ljudi. Ne za celo društvo.

I u softveru i u nevladinim organizacijama i u konsaltinug, svuda je porez na rad najveći trošak.
dule79 dule79 11:52 15.06.2010

Nista od toga...

Nazalost, Sasa, nema nekog izgleda da ce stvari ici na bolje bar jos dvadesetak godina. Cak i da, hipoteticki, vlast nekim cudom odluci da usvoji ove Vase ideje, uradice to kao i sve sto sada radi - polovicno, traljavo, ispasce da je bilo bolje da nista nisu ni menjali.
U ovakvoj partokratiji koja funkcionise u simbiozi sa najbogatijim pojedincima u zemlji drugacije i ne moze da bude.
Zato kazem, nista bar jos dvadesetak godina, u nadi da ce iz te bare isplivati nekoliko pragmaticnih pojedinaca koji ce stvarno poceti da grade normalnu drzavu i okrenuti ledja tajkunskim interesima.
Mada onda dolazimo do sledeceg problema zvani ludi narod Srbije. Nikad u istoriji pragmaticni pojedinci nisu trajali dugo.

Sto se mene tice pomirio sam se sa cinjenicama. Ostaje mi ili da iskoristim moc interneta za globalno poslovanje, ili da se, opet, odselim odavde.
Saša Radulović Saša Radulović 12:30 15.06.2010

Re: Nista od toga...

To je možda tačno. Da li je zaista tačno možete jedino utvrditi tako što pokušate da stvari promenite. Pristojnost nam to svima nalaže.
dule79 dule79 12:54 15.06.2010

Re: Nista od toga...

Saša Radulović
To je možda tačno. Da li je zaista tačno možete jedino utvrditi tako što pokušate da stvari promenite. Pristojnost nam to svima nalaže.


Kad sam se vratio iz Nemacke, bio sam pun optimizma i uclanio sam se u DS sa ambicijama da svojim znanjem i idejama zajedno stvaramo bolju Srbiju. Medjutim ispalo je da je to bila samo klinacka naivnost, jer su novi clanovi stranke sluzili samo za lepljenje plakata, deljenje propagandnog materijala i dosadjivanje ljudima za nekakve 'sigurne glasove'. Tek posle par godina lepljenja plakata te puste da eventualno imas nekog uticaja na lokalnom odboru, i naravno glasanje za predsednika odbora ide strogo u dogovoru sa ostalim kolegama iz ekipe.
Tako da nam je buducnost ove nesrecne partokratske drzave u rukama vrednih oblepljivaca plakata koji nisu imali drugog posla osim da vise svaki dan u stranci i 'sticu ugled'.

Ostalo mi je da radim na svom licnom bogatstvu, po onoj Djindjicevoj ako svi po malo radimo da nam bude bolje, onda ce i Srbiji biti bolje.
Ali sto se politicke scene, i na kraju, teme ovog bloga tice.... Mrak.
jinks jinks 13:54 15.06.2010

Re: Nista od toga...

Kad sam se vratio iz Nemacke ...

da li to znaci da se u stranke u sustini primaju samo mladji ljudi ... ko ce pod srednje i stare dane da lepi plakate i da deli propagandni materijal
vladaxy vladaxy 12:28 15.06.2010

Mala ispravka

Zakon o radu onemogućava fleksibilnost. Radi sve da spreči otpuštanje. Da "zaštiti" radnika. Pa uglavljuje sve socijalističke tekovine: regres za ovo i ono, topli obrkok, paketiće za novu godinu, povećanje plate po godini staža, otpremnine ovakve i onakve itd. Ovo apslotuno nema smisla za mala i srednja preduzeća u ekonomiji zasnovanoj na inovacijama i riziku.

Ovakve stvari imaju smisla za velika industrijska preduzeća. Zbog toga takve stvari treba da budu predmet pregovora između sindikata i tih preduzeća na njihovim kolektivnim ugovorima. Takve stvari ne pripadaju Zakonu o radu. Zakon o radu proizvodi upravo suprotan efekat. Od zaštite radnih mesta, on je prepreka zapošljavanju.


Mislim da je to jedan od razloga propasti velikih industrijskih sistema i da te stvari nemaju nigde smisla...ni za mala ni za velika preduzeća

"nepostojanje projektnog finansiranja od strane banaka"


Malo je pobrkan redosled. Država nema spremljene projekte nizašta, ni za koridor 10, ni za pruge, ni za elektrane, naši debeovski biznismeni jedino imaju spremne projekte kupovine jahti i vila...A sam naziv projektno finansiranje sugeriše da se radi o finansiranju projekata, a projekti ne postoje. I zašto bi banke bacale pare u bunar bez dna, pa ni naša braća Rusi neće da daju kredit bez kompletnih projekata.
Saša Radulović Saša Radulović 18:50 15.06.2010

Re: Mala ispravka

Projektno finansiranje se odnosi na mala i srednja preduzeća, ne na državne projekte. Kada neko preduzeće hoće da uvede nov proizvod sličan postojećem ili osvoji novo tržište, i ima plan da to sprovede recimo u roku od 6 meseci, potrebno je prvo potrošiti pare da bi se napravile pare. Mora se recimo zaposliti određeni broj ljudi, uzeti recimo neki magacin u zakup, kupiti neke sirovine, ili napraviti nova ambalaža. Ovo sve zahteva da se potroši novac pre nego što će prihodi doći. A i dolazak prihoda je nesiguran, odnosno postoji određeni stepen rizika. Ovo u Srbiji nije moguće izvesti bez da već imate nekretine u vrednosti investicije. Banke ne prate privredu. Posebno ne prate mala i srednja preduzeća.
vladaxy vladaxy 20:31 15.06.2010

Re: Mala ispravka

Znači banka treba da finansira nečiju avanturu, pa ako sve pukne nikom ništa. A štediše, čiji je novac banka plasirala, neka ponovo obeštećuje država. Mislim da kvalitetni i isplativi projekti lako nađu finansijere. A ko misli da ima fenomenalan projekat i veoma je siguran u uspeh, a zle banke neće da ga podrže, neka proda svoj stan i krene u preduzetničke vode...Uspeh je još slađi kad se postigne bez ičije pomoći.

Generalno, zašto niko na banke ne gleda iz ugla štediša. Ja poveravam banci novac na čuvanje uz neku kamatu. Banka, da bi mogla da mi isplati kamatu i zaradi, pažljivo plasira taj novac dalje. Ja kad bih video da moja banka deli novac šakom i kapom za razne "projekte", odmah bih povukao novac iz te banke...a verujem da nisam jedini. I banke su toga svesne, pa postoje čitava odeljenja za procenu rizika. Verovatno bi ljudi više voleli da se ukinu banke, i da se direktno snabdevaju novcem u Topčideru, koliko kome treba bez ikakvih suvišnih pitanja (ako je neko zaboravio devedesete..). ili u fondu za razvoj

Samo hoću da kažem da se kod nas ideja o projektnom finansiranju svodi na to da se pojavi bizmismen i kaže imam lokaciju sredio sam dozvole trebaju mi pare za izgradnju...ili trebaju mi pare da "premostim".

A banke, kao i svaka normalna firma, gledaju da zarade što više sa što manje rizika. Uopšte nisu dužne da imaju socijalnu komponentu, jer da je tako, onda bi svaka firma bez obzira na delatnost morala da je ima. A onda se vraćamo u 1946-tu.
Saša Radulović Saša Radulović 23:36 15.06.2010

Re: Mala ispravka

Znači banka treba da finansira nečiju avanturu, pa ako sve pukne nikom ništa. A štediše, čiji je novac banka plasirala, neka ponovo obeštećuje država.


Zaista ne možete ovako. Barem ne na ovom blogu. Ne može na prvu loptu.

Naravno da banke moraju da paze koga i kako finansiraju. To im je posao. Ono što nedostaje je istinsko projektno finansiranje koje je osnovni pokretač investicionog ciklusa.
markonio92 markonio92 13:04 15.06.2010

Crveno, crveno, crveno...

Ako bude smanjen porez na rad, onda će biti smanjen i patriotizam Delte kroz manje plaćanje istog, a to se nikako ne sme desiti!


Beograd -- Ekonomski patriotizam Delte ogleda se u činjenici da zapošljava 25.000 ljudi, kaže direktor sektora za korporativne komunikacije Delta holdinga Jelena Krstović.

Ona navodi da je Delta u vreme najveće krize uspela da zadrži broj zaposlenih koji redovno dobijaju plate "za koje Delta izdvaja mesečno 15 miliona evra bruto".

Krstović dodaje i da Delta plaća sve doprinose i poreze prema državi oko 150 miliona evra godišnje i naglašava da ta kompanija nastavlja sa investicijama.

"U krizna vremena otvaramo oko 1.000 novih radnih mesta. Ekonomski patriotizam je i to što Delta za 20 godina postojanja nije imala nijedan problem sa poslovanjem", objašnjava ona komentarišući izjavu predsednika Srbije Borisa Tadića da se dobar deo poslovanja srpskih kompanija odvija preko poreskih rajeva i njegov poziv velikim domaćim privrednicima na ekonomski patriotizam.

izvor
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:20 15.06.2010

Red je i na mene :-)

Sasa,

U vec nekoliko blogova pisete o smanjenju poreza na rad, u zamenu za povecanje poreza na imovinu. Ja bih licno to veoma voleo. Ali, ni jedna politicka partija vam to nece uraditi. Zasto? Jer proces prelaska sa jednog na drugi vrsi prvobitni transfer novca iz ruku svih gradjana u ruke poslodavaca:

1. Smanjiti porez na rad -> jeftinija radna snaga -> vise novca ostaje poslodavcima. Ovo ne znaci automatski vece plate, vec vece profite, investicije i sta vec poslodavci odluce. Mozda odluce da zaposle jos ljudi, a mozda odluce da uzivaju u vecem profitu???
2. Veci porez na imovinu -> vece izdatke skoro svake porodice u Srbiji. I onih na Dedinju, u sta svi prstom pokazuju, ali i onih u Borci. Svi koji imaju nesto, placace veci porez.

Neto efekat na prosecno srpsko domacinstvo, odnosno na dva glasaca, je da u pocetku procesa imaju manje novca nego do sada.

Sada, sto to sto predlazete DUGOROCNO pruza perspektivu, a ovo sto imamo sada DUGOROCNO pruza stagnaciju, politicare u principu ne zanima. Njihov pogled na buducnost je najdalje 4 godine...

Meni se cini da ce ova nasa vlas' vasu ideju primeniti polovicno: Povecace porez na imovinu, a nece smanjiti porez na rad... Sansu za Srbiju vidim kada krene opsti bunt ljudi koji vise nece moci da otplacuju kredite sa deviznom klauzulom. Kada banke pocnu da aktiviraju hipoteke i preuzimaju stanove. Tek tada ocekujem da se nesto zapravo promeni.... Na zalost...
Saša Radulović Saša Radulović 18:58 15.06.2010

Re: Red je i na mene :-)

Smanjiti porez na rad -> jeftinija radna snaga -> vise novca ostaje poslodavcima. Ovo ne znaci automatski vece plate, vec vece profite, investicije i sta vec poslodavci odluce. Mozda odluce da zaposle jos ljudi, a mozda odluce da uzivaju u vecem profitu???


Neki će svakako to uraditi. Većina neće. Većina će taj novac podeliti između povećanja plate, prevođenja sive ekonomije u belu, investicije u projekte, smanjenje cena. Jer to je dobitna kombinacija. Svi privrednici sa kojim ja radim i komuniciram tako razmišljaju.

Šta će vlast uraditi ili neće delimično zavisi od nas. Ako ćutimo, sigurno se neće mnogo toga promeniti.

Ono što je meni bitno je da barem čitaoci ovog bloga jasno vide ekonomsku suštinu. Da shavate direktnu vezu između gubitka radnik mesta, sive i crne ekonomije i poreza na rad. Da jasno vide vezu između Zakona o radu i nepostojanja zapošljavanja. Da jasno vide vezu između ogromne javne potrošnje i poreskih nameta koji nas guše. Da jasno vide vezu između viška zaposlenih u javnim preduzećima i cena struje, vode i grejanja.

mirilovic92 mirilovic92 15:57 15.06.2010

Inženjer u privredi

Radim u privredi, u privatnom sektoru, kao inženjer elektrotehnike. Iako sam imao mogućnosti, nisam izabrao da radim u javnom preduzeću (srednja tehnička škola ili elektrodistribucija). Izabrao sam da radim u privredi. Samo zato što mi se nije dopadala uravnilovka koja vlada u državnim institucijama. Rad u privatnom sektoru mi je omogućio da napredak u karijeri bude srazmeran mom radu i da plata donekle prati kvalitet mog rada. Sve do početka ove krize!

Danas se često pitam da li sam pogrešio u izboru. Nije mi kasno da se predomislim. Svakim danom ova država me uverava da sam građanin drugog reda. Da za porez koji plaćam državi ne dobijam adekvatnu nematerijalnu nadoknadu u vidu zdravstvene zaštite, socijalne sigurnosti, pravne sigurnosti, policijske zaštite od korupcije i kriminala.

Ja punim budžet ove države, a ne javni sektor. Pa ipak država radnike u javnom sektoru štiti od ove ekonomske oluje koja je zahvatila Srbiju? A zašto? Zašto su ti radnici sa više prava na svom radnom mestu od mene? Zašto oni ne mogu da dobiju otkaze ako firma loše radi ili dobro radi a loše zarađuje? A ova država loše radi i loše zarađuje!

Zašto radnici koji žive na budžetu imaju pravo na "nagradu" od države u vidu jednokratne pomoći od 5000 dinara. A radnici koji pune budžet, i koji su stvorili tih 5000 dinara, ne mogu da dobiju "nagradu" od države?

Preporuka autoru!
vladaxy vladaxy 20:33 15.06.2010

Re: Inženjer u privredi


Ja punim budžet ove države, a ne javni sektor. Pa ipak država radnike u javnom sektoru štiti od ove ekonomske oluje koja je zahvatila Srbiju? A zašto? Zašto su ti radnici sa više prava na svom radnom mestu od mene? Zašto oni ne mogu da dobiju otkaze ako firma loše radi ili dobro radi a loše zarađuje? A ova država loše radi i loše zarađuje!



Šta više reći....
mariopan mariopan 21:16 15.06.2010

Re: Inženjer u privredi

vladaxy

Ja punim budžet ove države, a ne javni sektor. Pa ipak država radnike u javnom sektoru štiti od ove ekonomske oluje koja je zahvatila Srbiju? A zašto? Zašto su ti radnici sa više prava na svom radnom mestu od mene? Zašto oni ne mogu da dobiju otkaze ako firma loše radi ili dobro radi a loše zarađuje? A ova država loše radi i loše zarađuje!



Šta više reći....

I još im deli bonuse od onoga što si ti zaradio a tebi nema? Ma užas!
Don Salieri Don Salieri 12:49 16.06.2010

Re: Inženjer u privredi

mirilovic92

Ja punim budžet ove države, a ne javni sektor. Pa ipak država radnike u javnom sektoru štiti od ove ekonomske oluje koja je zahvatila Srbiju? A zašto? Zašto su ti radnici sa više prava na svom radnom mestu od mene? Zašto oni ne mogu da dobiju otkaze ako firma loše radi ili dobro radi a loše zarađuje? A ova država loše radi i loše zarađuje!

Zašto radnici koji žive na budžetu imaju pravo na "nagradu" od države u vidu jednokratne pomoći od 5000 dinara. A radnici koji pune budžet, i koji su stvorili tih 5000 dinara, ne mogu da dobiju "nagradu" od države?

Upravo tako!

Prosecna plata u javnom sektoru je veca od prosecne plate u privatnom sektoru. Jedno istrazivanje nedavno je pokazalo da zaposleni u drzavnoj administraciji (u koju su se mnogi uhlebili preko veze po politickoj liniji) u proseku dnevno rade 3.5 sata, duplo manje nego kod privatnika, a primaju plate kao da rade puno radno vreme (i to plate koje su u proseku vece nego kod privatnika).

Politicari (medju kojima ima i "eksperata", koje finansiraju tajkuni - UVOZNICI i MONOPOLISTI), tajkuni (uvoznici i monopolisti) i ogromna i nezajazljiva drzavna administracija (glasacko telo "zaosinutih" politicara) predstavljaju kamen oko vrata VECINI GRADJANA SRBIJE i privatnicima koji za razliku od spomenutih tajkuna proizvode i izvoze.

Najveci "generatori" inflacije proteklih deset godina su bila javna monopolska preduzeca, koja su pod izgovorom uskladjivanja cena sa "Evropom" preko svake mere opteretila budzete VECINE GRADJANA SRBIJE, a pored njih i trgovacko-proizvodni karteli (... neki bi rekli... Miskovic, Beko...).

Uskladjivali su cene sa "Evropom", ali 1. zasto nisu uskladili i broj zaposlenih (u javnim preduzecima ima i mnogo neradnika) sa "Evropom" 2. zasto nisu uskladili i visoke i nezasluzene plate se prosekom u privatnom sektoru?

Ogromna kolicina novca koji je drzava prihodovala poslednjih deset godina prodajom "drustvenih" preduzeca, "zaosinuti" politicari, "eksperti" su upumpali u drzavnu potrosnju, u ogromne i nezasluzene plate drzavne administracije, u skupocene "sluzbene" automobile (koji se koriste za privatne potrebe), skupa i nepotrebna "sluzbena" putovanja na egzoticna ostrva i sl.

Osnovni preduslov smanjenja poreza je smanjenje javne potrosnje.
* uskladiti nezasluzene i visoke plate u javnom sektoru sa platama u privatnom sektoru koje su u proseku nize, ustedom tih sredstava mogu se smanjiti porezi
* racionalizovati drzavnu administraciju otpustanjem neradnika koji su se na drzavne jasle uhlebili po politickoj liniji, ustedom tih sredstava mogu se dodatno smanjiti porezi...


Planirani budzetski prihodi za 2010 su nesto preko 7 milijarde $, a rashodi nesto ispod 8 milijardi $.
Vecina gradjana Srbije nema "problem kako da obezbedi ta sredstva", nego kako da natera politicare, "eksperte", drzavnu administraciju da TROSENJE SMANJE!
Oljacat Oljacat 22:09 16.06.2010

Re: Inženjer u privredi

Dragi moji, ja sam vlasnica privatne firme. Koju ću jako brzo da zatvorim. U Leskovcu je 2008 imalo 4300 prijavljenih preduzetnilkih radnji. Sada ih ima 2000 . Da li vam to nešto govori? Naša država je pukla. I to je svršena stvar. Jako mi je žao mojih radnika, i svako ko kaže da će smanjenje DOPRINOSA (MNOGO ME NERVIRA ŠTO SVI STALNO POMINJU POREZE KOJI SU NAJMANJA STAVKA) neće povećati plate mojih radnika. laže ko pas. Ovako će svi moji prijatelji ostati bez posla. Jer ja ne bih zapošljavala da mi ti ljudi ne trebaju. Na stranu to štosmo godinama zajedno i što se družimo i porodično. Oni su u stvari moja porodica, jer mi zarađujemo svi zajedno novac da jedemo i obučemo se. Ali ja od 15 radnika sada imama 7. A vrlo brzo neći imati NI JEDNOG. Duša me boli. Ali zato svi viču Privatnici su lopovi, oni kradu, oni pljačkaju... uuuuuuua privatnici. E pa jedva čekam da svi zatvorimo.Tada će ovi radnici u državnoj administraciji da svima podele plate i penzije od svog rada i viška vrednosti koji svakodnevno stvaraju. Sedeći u kafićima .
rade.radumilo rade.radumilo 22:31 15.06.2010

Korekcija...

Priča da su radnici prijavljeni na minimalac a ostalo primaju na ruke, sve manje važi. Sada je većina onih koji su prijavljeni na minimalac, primorana da deo dohotka podigne posle uplate na tekući račun i vrati poslodavcu u gotovini...
Oljacat Oljacat 22:10 16.06.2010

Re: Korekcija...

To nije tačno. Možda u vašem kraju privatnike čini neopbrazovana stoka.
radulence radulence 00:49 16.06.2010

.


molim da se u Srbiju uvede Tim Horton's coffee.
ODMAH.


nikvet pn nikvet pn 08:56 16.06.2010

?

Preporuke autoru, pogodak u centar kao i obično.
Imam malo neslaganje :
UKINUTI SUBVENCIJE. Samo one nose preko 600 miliona evra godišnje

Za nabrojane gluposti da, potpuno se slažem.
Ali ako bi se ta suma preusmerila u poljoprivredu ? Na naših 6 miliona hektara krasne obradive poljoprivredne površine prost račun kaže - 100e/ha. EU kriterijume subvencioniranja ne zadovoljava najmanje polovina tako da grubo rečeno druga polovina profesionalno obrađena može biti pomognuta jačom sumom.
O čemu se radi ?
Ako subvencija pokriva godišnje ulaganje čitavo ili bar većinu proizvođač iz njive iznosi proizvod praktično bez gubitka. Svaki naplaćen dinar po kg predstavlja zaradu, tj. naplatu njegovog rada.
Koji je smisao da država deo građana koji još imaju zemlju kao kapital dodatno pomaže ?!
Kao prvo sleduje dramatičan pad cena hrane. Umesto najskuplje u regionu biće obrnuto. Zatim : profesionalizacija i uvećanje poljoprivredne proizvodnje. Masivan izvoz jer naše cene su sada konkurentne. Otvaranje mnoštva radnih mesta u proizvodnji i preradi. Zaustavljanje migracije selo - grad; itd. Na taj način subvencija se mnogostruko vraća. To je suština. I to nije bajka nego realnost uhodana u pametnijem delu sveta.
jkt2010 jkt2010 12:52 16.06.2010

Re: ?

nikvet pn
Preporuke autoru, pogodak u centar kao i obično.
Imam malo neslaganje :
UKINUTI SUBVENCIJE. Samo one nose preko 600 miliona evra godišnje

Za nabrojane gluposti da, potpuno se slažem.
Ali ako bi se ta suma preusmerila u poljoprivredu ?

Na stranu dobro poznata stvar da se za 50 novcanih jedinica subvencije potrosi 100 novcanih jedinica nasih para tj da se pare u pogresnim rukama pretvaraju u pesak.

Ali, Srbija je seljacka zemlja, polovina stanovnistva zivi od poljoprivrede. Sto znaci da bi druga polovina trebala da subvencinise prvu polovinu. Mnogo je to poljoprivrednika tj malo je nas ostalih. Lako je Evropljanima kad imaju 2%-5% stanovnistva u poljoprivredi, ne znam bas kolko je pametno da mi radimo isto tj da nam ovakvi politicari dele subvencije po principu Kraljevica Marka - pola pije pola Sarcu daje.

Bolje je smanjiti poreze za toliko pa ce ljudi da imaju vise para za toliko pa ce imati vise da potrose na hranu pa ce i poljoprivrednici da dobiju vise...
nikvet pn nikvet pn 19:02 16.06.2010

Re: ?

Srbija je seljacka zemlja, polovina stanovnistva zivi od poljoprivrede

Nekad bilo, sada više nije. Više od polovine Srbije živi po gradovima. Od seoskog preostatka više od polovine ne radi zemlju niti čuva stoku. Ne isplati se. Starci žive od penzija, mladi od rada na crno. Zemlju čačnu tek koliko da se prehrane, često ni toliko. A ovi što rade zemlju rade je tek da se ne zakorovi. Profesionalnih poljoprivrednika koji isključivo od poljoprivrede žive ima manje od EU procenta. Upravo oni su ciljana grupa za subvencije. Da se podrže i unaprede a amateri ( polutani ) da se opredele.
Zemlje tranzicije taj megaproces privode kraju a mi ga nismo ni otpočeli.
srdjee srdjee 09:01 16.06.2010

Nova radna mesta...

Od jednog dela para od prodaje Telekoma, Srbija planira da uputi svemirski brod sa dva majmuna ka Mesecu.
Prvobitno je bilo planirano da idu Dinkic i jos jedan, ali su zamenjeni majmunima zbog manje kilaze.

Majmuni treba da donesu uzorke sa povrsine Meseca koji ce biti detaljno prouceni u naucno-istrazivackoj stanici "Petnica".
Ako se potvrde osnovane pretpostavke da je povrsina Meseca pogodna za nesto, otpocece se i sa drugom fazom, a to je
da se to nesto pocne tamo masovno raditi, a u pocetnoj fazi to ce biti finansirano jednim delom para od prodaje EPS-a.

Ocekuje se da ce ovaj plan otvoriti novih 300 do 500 hiljada radnih mesta.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana