Počeci popularne kulture, ili, preciznije rečeno – narodne kulture u Srbiji, vezuju se za Vuka Karadžića. Porast popularnosti njegovih zbirki narodnih pesama i poslovica bio je početak duhovnog preporoda srpskog naroda. "Neizveštačene, jednostavne i osećajne”, kako ih je doživeo najveći finski pesnik devetnaestog veka Johan Runeberg, srpske narodne pesme su imale veliki uticaj i na Mađarske pesnike koji su formirali novi stilski pravac i nazvali ga “srpski manir”. Ipak, pesme koje je Vuk sakupio bile su najviše popularne na Balkanu gde su dobile muzički karakter jer su pevane uz gusle.
Vek ipo kasnije, muzika je ostala glavni instrument popularne kulture. Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države proizvode prve masmedijske mužičke zvezde; Bitlse, Merlin Monro, Elvisa Prislija, pa slede Madona, Majkl Džekson i napokon – Lejdi Gaga.
Lejdi Gaga koristi sva moguća sredstva urbanog spektakla. Ona čini sve kako bi izbezumila čitav svet. Ipak, čudno odevanje jeste veoma važan adut kojim podiže popularnost i zahvaljujući kojem je pred sebe dovela čak i britansku kraljicu.
Uz osećaj odgovornosti prema čitaocima, napraviću paralelu između nje i verovatno najveće rok zvezde koju je Srbija ikad imala – Slađane Milošević. Slađana je pre trideset godina provocirala široke narodne mase svojim glem rok izgledom i načinom interpretacije pesama. Njen kredo „Think different” danas koriste najveće kampanje u svetu i muzičke zvezde poput pomenute Lejdi Gage. Karijera ove multitalentovane umetnice počela je da se komplikuje dan pre nastupa na Izboru za pesmu Evrovizije 1981. godine, kada joj je uredništvo Televizije Beograd saopštilo da će biti diskvalifikova ukoliko ne promeni garderobu!
Spektakl koji je proizvodio njen nastup bio je za današnje vreme nezamislivo rizičan i mogu da ga uporedim sa bombašem samoubicom koji šeta Centrom Sava u pankerskoj uniformi sa rokez frizurom i karminom tamne boje, u dubokim crnim lakovanim čizmama kupljenim u seksi šopu. Provokativnost, borba protiv malograđanskog morala i kontroverze po prvi put se pojavljuju u medijskom svetu naše zemlje koja je gorela u plamenu šest baklji. Nerede koji su nastajali u gradovima širom Jugoslavije gotovo uvek su smirivali kordoni policije i konjičke jedinice. Tek dvadeset godina kasnije takve scene viđamo u gradovima u kojima je nastupao Majkl Džekson. Kulminacija popularnosti ove pevačice ujedno je i početak njenog disidentskog života. U maju 1978. godine Slađana Milošević je, na Dan Mladosti, osvanula na naslovnoj strani „Duge” i time bila prva javna ličnost koja se, na taj datum, tu našla – umesto Tita.
Razmišljajući sa stanovišta popularne kulture, „američka” Slađana Milošević ima daleko jači uticaj na javno mnjenje. Slađana, međutim, u Srbiji vodi borbu protiv organizovanog kriminala autorskim pravima. U ovoj borbi provela je više od petnaest godina. Ipak, njena najveća zasluga za podizanje nivoa pop kulture u Srbiji jesu njena originalnost, istrajnost, ponos, hrabrost i kosmopolitizam koji je začela u Srbiji a koji je kasnije zloupotrebljen da bi danas bio sasvim uništen.