Velike Laži veka

Milan M. Ćirković RSS / 12.06.2007. u 01:07

Ima jedan stari i sjajni roman braće Strugacki pod naslovom "Grabljive stvari veka" (1965), čiji sam naslov ovde uzeo slobodu da parafraziram. U romanu se, da sličnost sa onim o čemu ovde pišem bude veća, opisuje utopijski komunistički raj koji prekriva celu zemaljsku kuglu, sa izuzetkom izvesne Zemlje Budala (!), u kojoj vlada potpuno moralno i idejno rasulo čiji uzrok protagonista romana valja da utvrdi. Dok se delo Strugackih dešava u neodređenoj budućnosti, vek na koji oni aludiraju i na koji se ovde vraćam je, naravno, onaj koji je srećom za nama, 20. vek. Kada ga sagledam sad sa već neke distance, uvek me je impresioniralo koliko se očigledno ogromna većina, ako ne i sve, zločina, grešaka, problema i tenzija - što je sve ispunjavalo 20. vek, može svesti na mali broj, svega nekoliko, ideoloških Velikih Laži. Operacionalno, Velike Laži mogle bi se definisati kao one kvazinaučne teorije koje imaju "ekumenske" pretenzije i daju odgovore na večna pitanja vezana za ljudsku prirodu, suštinu sveta, objašnjenje istorije, i slično, a koje su imale ogroman kulturni, društveni i istorijski uticaj. Ovde ću nabrojati one koje mi se čine istorijski najznačajnijim i najopasnijim; svako je dobrodošao da predloži svoju listu. Odmah treba napomenuti da za prirodu svake Velike Laži nisu prevashodno odgovorne tragične posledice njenog dogmatskog prihvatanja (ako ih ima); one mogu samo pogoršati nešto što je već po samoj prirodi loše. Tragična je ironija ljudskog površnog gledanja na istoriju, kako političku, tako i istoriju ideja, upravo u tome da su se mnoga vrlo praktična zla mogla zapravo izbeći da je lažnost "teorije" na kojima su bila zasnovana bila na vreme uočena.

 

(Ovo, naravno, ne znači da nećemo nastaviti sa serijom tekstova o vanzemaljskom životu, tim pre što sam relativno skoro tu došao do nekih zanimljivih istraživačkih rezultata. Što bi rekli: stay tuned!)

 

1. Marksizam - kao i druge Velike Laži, ova ima korene u 19. veku, ali je tek u 20. veku prikazao svoje pravo lice. Ironija povremenih zahteva da se razdvoji (monstruozna) praksa marksizma od njegove (tobože smislene, pa i plemenite) teorije, leži u činjenici da je upravo marksizam najviše od svih (bar nominalno) filozofskih doktrina insistirao na ulozi prakse; setimo se one bizarne teze o Fojerbahu: "Do sada su filozofi samo tumačili svet..." Kako izgleda marksistička promena sveta, nažalost, osetile su na svojoj koži desetine miliona nedužnih žrtava i stotine miliona njihovih bližnjih i posrednih žrtava. Po čistoj količini zla, nasilja, smrti, progonstava, pljački i nemorala svake vrste, marksistička praksa nema nikakvu konkurenciju u čitavoj istoriji čovečanstva. Čist body count se, čak i na osnovu konzervativnih procena, bliži 10^8 (Stephen Courteau et al. "Crna knjiga komunizma"). Kako piše Slavoj Žižek, po proizvoljnosti zla i uništenja, komunizam u bivšem SSSR-u i Kini nadmašio je maštu bilo kog horor-pisca. Samu ideološku teorijsku konstrukciju - koja je izuzetno vešto, ako se takav moralno neutralan termin uopšte može upotrebiti, opravdavala svaki od zilion zločina - detaljno su raskrinkali sa jedne strane liberalni mislioci kao što su Poper, Arentova ili Kaplan, a sa druge mnogi od istaknutih bivših marksista koji su se emancipovali od Velike Laži: Lešek Kolakovski, Artur Kestler, Luis Fišer, Andre Žid, Andrej Saharov i drugi. Kao što je Poper uvek isticao, nijedno jedino konkretno predviđanje marksističke kvazinauke nije se obistinilo, što nijednog roba Velike Laži nije pokolebalo da to do beskonačnosti opravdavaju "posebnim okolnostima" ili "lokalnim specifičnostima".

 

2. Socijaldarvinizam - kao naslednik 19.-vekovnog "naučnog" rasizma, socijaldarvinizam je poslužio kao ideološka podloga ne samo monstruoznim masovnim pokretima kakav je nacizam, već vrlo često i opravdanju kolonijalne ekspanzije i propratnih zločina, a u blažoj varijanti i raznim diskriminatorskim merama, zasnovanim na maltene svakoj ljudskoj fenotipskoj odlici, od boje kože do IQ-a. Ideja da se "preživljavanje najsposobnijih" može vulgarizovati i pretvoriti u opravdanje za genocid neosporno je starija od Darvina, i manifestovala se, na primer, kroz danas zaboravljenu kvazinauku frenologiju koja je pokušavala da iz oblika i veličine lobanje odrede intelektualne, pa i moralne karakteristike čoveka. O praksi kojoj je ovo vodilo, od KKK-a preko Aušvica i Jasenovca do aparthejda i savremenog balkanskog rasizma ne treba opet trošiti puno reči. Socijaldarvinistički rasizam je, pored svoje zločinačke prakse, bio krajnje smušen i inkoherentan i u teoriji; već sama činjenica da nakon dinamičnog starta koji mu je dao Hekel nije našao ozbiljnije mislioce od Gobinoa, Čemberlena ili Rozenberga, dovoljno govori sama za sebe.

 

3. (Verski) fundamentalizam - najstarija Velika Laž, postala poznata pod tim imenom tek u 20. veku, fundamentalizam se rasplamsao u svim glavnim religijama sveta i u raznim pojavnim oblicima i pod raznim imenima, od pravoslavnih "crnih stotina" u Rusiji na početku veka, do Al-Qaide i budističke sekte Aum-Šinrikjo na kraju istog, učinio nesaglediva zla. Na besmislenost fundamentalizma ne vredi ni trošiti reči, ona je u toj meri očigledna. Neke od drugih Velikih Laži mogu se takođe smatrati vrstama fundamentalizma (političkog, naučnog, itd.).

 

 

Ove tri su svakako najmračnije i najužasnije Velike Laži; mogle bi se zvati i Velikim Krvavim Lažima. One koje slede nisu imale (bar ne još uvek!) tragične posledice, ukoliko gubitak energije, vremena i ljudskih stvaralačkih sposobnosti ne smatramo tragičnim. Sa druge strane, njihova "prednost" - a naš veliki problem - je u tome što su itekako žive, za razliku od gornjih koje su u različitim stadijumima raspadanja. (Pa čak i verski fundamentalizam je, iako veoma aktivan, dobio jasno negativnu konotaciju, te se ni najvatreniji fundamentalisti više ne žele tako da zovu, i smišljaju razna alternativna imena i načine artikulacije svojih ideja; dobar primer je savremeno političko i kulturno previranje u Turskoj.)

 

4. Pozitivizam - kao što često biva, pozitivizam je "lepo počeo" da bi se sa vremenom pretvorio u dubokog i veoma štetnog kočničara napretka. Ideje o razvlašćivanju metafizike, strogom logičkom zasnivanju saznanja, razlikovanju istinskih i lažnih problema, insistiranju na jednoznačnosti jezika, itd. isl. bile su ogroman napredak u 19. i na početku 20. veka. Međutim, "okoštavanje" pozitivizma pod okriljem Bečkog kruga dovelo je do uobičajenog dogmatskog srljanja u laž. Osnovna naivna greška pozitivista jeste izjednačavanje naučnih sudova sa istinitim sudovima, mada se ta dva skupa iskaza samo delimično preklapaju. Danas nam je sasvim jasno - nakon Popera, Hempela, Kuna, Fajerabenda i drugih - da ima mnogo tvrdnji koje su tačne, a da nisu naučne; pogotovo je kontroverzna implikacija u suprotnom smeru, sa mnogim epistemolozima koji tvrde da nijedan naučni stav zapravo nije istinit u onom apsolutnom, matematičkom smislu kako su o tome maštali pozitivisti. Ubedljivo najštetniji izdanak pozitivizma jeste tupava doktrina scijentizmakoja propoveda, u blažem obliku, da je nauka iz nekog "dubokog" razloga važnija od drugih oblika ljudske delatnosti, kao što su umetnost, religija ili sport, a u malignijem obliku, da nauka daje odgovor na sva ljudska pitanja i lek za sve ljudske probleme. Scijentizam bi bio doista samo smešan da nema, kao i sve Velike Laži, tu tužnu dimenziju da često služi - naročito u popularnim medijima i udžbenicima - kao pokriće za intelektualnu lenjost, aljkavost, neobrazovanje ili jednostavno pomodnost. Ne treba preterano naglašavati da od idolatrije nauke koju zagovarju scijentisti najviše štete ima... sama nauka!

 

5. Psihoanaliza - kao što su ubedljivo pokazali najpre Karl Poper, a potom sa još više detalja Adolf Grinbaum, pokušaj da se na psihoanalizi zasnuje teorija kulture ima sve karakteristike kvazinauke, a pre svega potpuno odsustvo uspešnih predviđanja i težnju da se sve objašnjava post festum. Danas postoji gotovo potpuni konsenzus da nas psihoanaliza uopšte nije ozbiljno približila ciljevima neuro-nauka, tj. objašnjenju mentalnih fenomena. (Ovde valja pomenuti da se ovo ne odnosi na pitanje da li psihoanaliza može pomoći kao terapeutska tehnika. Iskustvo sigurno pokazuje da je to sasvim moguće. Ali, pošto smo već odbacili laž pozitivizma, onda znamo da sve ono što deluje ne mora biti samim tim i istinito.)

 

6. Postmoderni relativizam/socijalni konstruktivizam/poststrukturalizam - što bi rekao Marks - ali ne Karl, već onaj mudriji, Gručo - neću da budem pristalica bilo koje doktrine koja bi mene imala za pristalicu, a nešto što ima toliko mnogo imena i pojavnih oblika i pokazuje takve ekumenske pretenzije je već dovoljno sumnjivo. Iz praktičnih razloga i uz rizik karikature, pod gornjim ideologijama podrazumevam sve sisteme koji utvrđuju da ne postoji istina nezavisna od posmatrača ili njegovog socijalnog okruženja, istina do koje se može doći racionalnim rasuđivanjem i kritičkom analizom dostupne evidencije. (Postoje i malignije forme, koje utvrđuju kako i etičke i naučne tvrdnje jednoznačno proističu iz perspektive aktera, no u njih i sopstveni autori obično ne veruju, što je sa posebno slikovitom autoironijom isticao nedavno preminuli Žan Bodrijar.) Problem sa socijalnim konstruktivizmom jeste što se na taj način negiraju suštinske tekovine Prosvetiteljstva, a naročito onu da postoji progres naučnog saznanja koji dovodi i do poboljšanja uslova ljudskog života. Šta, ako su naučne tvrdnje socijalne konstrukcije, naravno da se ne može govoriti o napretku! U svom komičnijem vidu, relativizam dovodi do zabavnih posledica, kao što je čuvena Sokalova podvala, nakon koje su se rasplamsali "ratovi oko nauke" između "modernista" (gde se ubraja i ogromna većina ozbiljnih filozofa analitičke orijentacije) i "postmodernista". Tome su srodni pokušaji izgradnje "feminističke matematike" ili "afro-američke antropologije" ili bilo koje slične bizarne konstrukcije (ekstremniji projekti ove vrste predstavljaju povratak u čist socijaldarvinizam, koji se, međutim, ne napada ako potiče od percipiranih "potlačenih" grupa i socijalnih grupa - licemerje je verovatno jedina konzistentna karakteristika širokog postmodernističkog spektra ideologija). Mada je ova tema veoma kompleksna, najbolji odgovor socijalnim konstruktivistima je i dalje onaj koji je, čini mi se Stiven Vajnberg, ponudio Stenliju Aronovicu: ako verujete da je zakon gravitacije socijalna konstrukcija, izvolite ga, kao emancipovani socijalni akter, prevazići i izaći kroz prozor mog stana na 15. spratu...

 

 

Naravno, spisak Malih Laži, onih vezanih za određenu oblast kulture, daleko je duži. Čisto kao ilustraciju pomenuću Malu Laž u astro-geo-naukama poznatu kao gradualizam, doktrinu koju je sredinom 19. veka utemeljio Čarls Lajel na temelju meta-principa da je "sadašnjost ključ prošlosti". Po Lajelu i nastavljačima (a njih je bilo legije), opravdano je u objašnjavanju prošle istorije naše planete razmatrati samo one kauzalne agente koje danas percipiramo; drugim rečima, sve promene na koje nam ukazuju tragovi prošlosti dešavale su se sporo i postepeno. Da ovo jednostavno nije tačno, prvi su 1980. dokazali otac i sin Alvarez, sa saradnicima, kada su postavili danas opšte prihvaćenu teoriju o izumiranju na granici krede i tercijara kao posledici katastrofalnog sudara Zemlje sa asteroidom ili kometom. U proteklih četvrt veka, pronađeno je još toliko drugih tragova naglih, drastičnih i revolucionarnih promena u istoriji Zemlje (i drugih nebeskih tela), da je gradualizam postao sasvim neodrživ. Međutim, po inerciji, on se i dalje uči u mnogim udžbenicima...

Konačno, problem Velikih Laži duboko je povezan i sa pitanjem uloge etike u nauci i drugim oblastima ljudskog stvaralaštva. Nije nimalo slučajno što su se mnoge od Velikih Laži direktno oslanjale na nalaze koji su dobijeni nemoralnim, a često čak i direktno kriminalnim putem (recimo marksizam i lisenkoizam; ili socijaldarvinizam i 19.-vekovna frenologija). O primeru podvale sa Kamererovom žabom i njenom vezom sa Lisenkovim zlodelima sam već pisao; nekim drugim zanimljivim primerima (recimo Piltdaunskom čoveku) vratićemo se u nekom od narednih tekstova.

 



Komentari (110)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Radojicic Radojicic 01:23 12.06.2007

Ima li koja

istina?
nsarski nsarski 01:28 12.06.2007

There are no truths

outside the Garden of Eden.
Radojicic Radojicic 01:33 12.06.2007

Re: There are no truths

nsarski
outside the Garden of Eden.


hvala nsarski tako sam i mislio
al' neko ce drugi reci nesto drugo
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:34 12.06.2007

Re: There are no truths

Radojicic Radojicic 01:52 12.06.2007

Re: There are no truths

lepo receno Bebo
ja bih jos samo dodao
da trut iz evriver
nsarski nsarski 01:53 12.06.2007

Ovo je bio Bob Dylan:

At times I think there are no words
But these to tell what's true
And there are no truths outside the Gates of Eden.
Radojicic Radojicic 01:58 12.06.2007

Re: Ovo je bio Bob Dylan:


veliki je Dylan
znam mu basistu, ima najvecu kolekciju LPjeva koju sam video u zivotu i voli pasulj i rakiju
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:15 12.06.2007

Re: Ovo je bio Bob Dylan:

E to je bas uvek lepo prisetiti se - hvala!

Inace, sami dadoste lep odgovor na pocetno pitanje - recimo Dylanova je velika (estetska) istina, i u detaljima i u celini. I slicno kao i Leonard Cohen, Nick Cave, Norah Jones, itd. isl. Ima mnogo istina - samo ih treba pronaci, ali i negovati. Za razliku od lazi, istinama nas nece zasipati sa svih strana...
JJ Beba JJ Beba 02:17 12.06.2007

Re: Ovo je bio Bob Dylan:

Radojchicu, ko bi odoleo pasulju i radzi. I Zawinul otkida na domacu radzu. Moj drug Dacha mu godinama, kad dodje u Beograd na oncert ,nosi domace rakije, sljive, dunje, visnje,,,,,On mu donese, a Dzo zazzmuri i pogadja koje je voce u pitanju. Mada sljivovicu najvishe voli..:))).......
nsarski nsarski 02:19 12.06.2007

Re: Ovo je bio Bob Dylan:

Siroma',
a nije naucijo da je najbolje obozava (sljivovitzu)?
nsarski nsarski 02:24 12.06.2007

Re: There are no truths

Inace, Milane,
jos jedan teorijski fizicar - Jean Bricmont - je sa Alanom dekonstruisao ideju post-modernizma.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:27 12.06.2007

Re: There are no truths

Naravno, "Fashionable Nonsense" - sjajna knjiga! Gusio sam se od smeha!

Eh, da su oni znali ove nase postmoderniste, tipa Savica i Dakovica, napisali bi jos par tih humoristickih knjiga...
Radojicic Radojicic 02:31 12.06.2007

Re: Ovo je bio Bob Dylan:

JJ Beba
Radojchicu, ko bi odoleo pasulju i radzi

niko normalan, a pogotovo sto pod uticajem istih menja se percepcija sveta i zivota i onda ne znas vise sta je istina, a sta laz
a nije ni bitno
d j o l e d j o l e 08:28 12.06.2007

Re: Ima li koja

"U vecini istorijskih dogadaja, koliko god oni izgledali inspirisani nekim ideoloskim, revolucionarnim, patriotskim, dogmatskim razlogom - always follow the trace of money"

"Zasto o nekoj istorijskoj pojavi moze da se sudi iskljucivo posle vremenske zadrske od N stotina godina. Zato sto je najmanje toliko vremena potrebno da bi se shvatilo ko je od tog dogadjaja imao najvise koristi - taj se, najverovatnije, nalazi i u korenu te pojave"


P.S.

Pokusao sam da parafraziram
nsarski nsarski 02:15 12.06.2007

Milan nam dolazi sa Zornjacom

(Venerom) kad se pogase "svetlila nebesna" (Dositej Obradovic), i obasja dan. Fenomenalan blog!
I jos:
Progres: Znaci napredak, a osnovna zelja nam je stabilnost i mir. Ove dve stvari su duboko kontradiktorne. Da li je progresivna paraliza napredna?
Globalizam: Super, kad je u pitanju standardizacija, kad DVD snimljen u Hong Kongu moze da se gleda u Paracinu (za sada ne moze). Inace, svi kupujemo McDonalds. Globalizovan propisno.
Slobodno Trziste: Super kad nije u pitanju monopol. Kad farmer sa Tajlanda koji prodaje banane moze da se na trzistu Pariza takmici sa farmerom iz Valensije koji prodaje pomorandze. Ali, njihove proizvode otkupi Koka-Kola i prodaje uvozne automobile iz Koreje, za uzvrat.

A, uzgred, psihoanalizu ni jedno zdravstveo osiguranje u USA ne placa - to je kao kad bi trazili da vam se plati seansa kod prorocice Vange.
Veliku Laz o socijalnom Darvinizmu je prvi proturio H.G. Wells u njegovoj "Outline of History", prema kojoj je covek izvrsio progres od nesrecnog Neandertalca, pogrbljenog i skrusenog, do uspravljenog ponosnog dzentlmena viktorijanske Engleske. (To sto se posle ustanovilo da je Neandertalac zapravo imao artritis i zato bio pogrbljen nije mnogo pomoglo istini van Edena). Samo se cekao XX vek da ovenca slavu ovog progresa (usput je, naravno, pobijeno oko 100 miliona ljudi, ali to je sitnica za jednu takvu ideju).
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:25 12.06.2007

Re: Milan nam dolazi sa Zornjacom

NSarski, prijatelju, kolega, puno hvala na lepim recima! I uvek konstruktivnim dopunama, naravno. A uzgred, kad vec opusteno caskamo, jel moze da se skromno ponovi ona molba vis-a-vis Vaseg skorasnjeg preprinta/off-printa sa starog bloga (ako je uopste stigla)?
nsarski nsarski 02:27 12.06.2007

Ne znam o cemu je rec, zaista.

Rado cu da posaljem preprint/reprint, ali nisam siguran o kom reprintu se radi. Samo mi napisI (per tu, please) i saljem ekspresno.
yu1bcd yu1bcd 10:14 12.06.2007

Staying tuned

Lako je biti pametan posle 1984! Zizeka uzeti sa rezervom jer je previse medijski prilagodljiv.

http://www.project-syndicate.org/commentary/james13 se malo vise bavi realtime problemima.
Radojicic Radojicic 02:27 12.06.2007

Orson

je napravio jedan film gde na pocetku fino kaze da ce sve biti zajebavnje i laz, a onda pocne film i ti mu sve vise verujes i zaboravis na ono upozorenje da bi te na kraju podsetio da je sve bila laz
Inace Milane hvala za ovu temu jer stvarno podstice na razmisljanje
DeTail DeTail 02:31 12.06.2007

podsetio si me

jos jedna od manjih lazi:
da je Lars von Trier veliki režiser
JJ Beba JJ Beba 02:46 12.06.2007

Re: Orson

Moj omiljeni Orsonov film, Istine i lazi. Film esej, jedini takve vste.. Kaze na pochetku da ce da govori istinu, pricha nam o umetnosti,,,,i onda na kraju kaze - zajebavo sam se, sve vreme sam lago. Zivot izmedju istine i lazi..........Lidilo. U Beogradu je bio vishe puta. Njegova bivsha ptijateljica Oja Koder se, kasnije, zabavljala sa mojim komshijom glumcem Perom Bozovicem, ( kad je snimao film Nikola Tesla) i tada su bili i oni moje komshije....na Shtjgi u Admirala Geprata ulici, na Perinoj mnasardi....:)))
Radojicic Radojicic 02:51 12.06.2007

Re: Orson

aaaaaa vidis sad sam je ja zezno nisam dobro zapamtio pocetak
Radojicic Radojicic 02:53 12.06.2007

Re: podsetio si me

DeTail
jos jedna od manjih lazi:
da je Lars von Trier veliki režiser


mozda nije, ali mislim da ne treba ni pricati ko je veliki, a ko mali
meni se svidja selebrejsn
Radojicic Radojicic 02:54 12.06.2007

Re: podsetio si me

Radojicic
DeTail
jos jedna od manjih lazi:
da je Lars von Trier veliki režiser

mozda nije, ali mislim da ne treba ni pricati ko je veliki, a ko mali
meni se svidja selebrejsn


jel to uopste njegov film?
DeTail DeTail 03:01 12.06.2007

Re: podsetio si me

ako mislimo na isti Celebration, onda je to Thomas Vinterberg
Radojicic Radojicic 03:05 12.06.2007

Re: podsetio si me

DeTail
ako mislimo na isti Celebration, onda je to Thomas Vinterberg


e da taj je
A sta fali Larsu? Uzme malo kamericu, prodrma je levo desno i jos ako je dobra tema i glumci eto filma
Sto ga ne volis?
DeTail DeTail 03:14 12.06.2007

zato

što se bezrazložno ograničava
zato što poseže za patetikom
zato što za dobar film je potrebna i dobra priča (ne i nužno)
...u dogvilu me je posebno razbesneo - kao da gledam ekranizovanog Dikensa
Radojicic Radojicic 03:22 12.06.2007

Re: zato

to za patetiku je tacno
ali mislim da je prvi reagovao kad se pojavila mala digitalna i dao sansu nekim ljudima da prave filmove kakvi god da su
U Nemackoj sam gledao breaking the waves na nemackom i hteo da izadjem posle 5 minuta jer mi se zavrtelo u glavi al sam izdrzao i svideo mi se film
a kasnije saznam ko je kamerman i svideo mi se jos vise
Dilan Dog Dilan Dog 07:53 12.06.2007

Ne znam zbog cega bi se psihoanaliza

svrstala u Velike Lazi?

Psihoanaliza je izvrsula uticaj na nauke o coveku
time sto je u proucavanja unela jednu novu dimenziju
covekovog bica- nesvesno.

Naravno da je psihoanaliza, na neki nacin, jednostrana (univerzalizam, evropocentrizam, fatalizam...),
ali, mislim da je preostro svrstavati je u Velike Lazi.
wk wk 11:27 12.06.2007

Re: Ne znam zbog cega bi se psihoanaliza

Ja sam pročitao negde da psihoanalitičari tvrde da uspevaju da reše 40% problema svojih pacijenata. Neka drugo, nezavisno, istraživanje je tvrdilo da se 40% nelečenih psihiloških problema rešavaju sami od sebe.

Dakle, ne koristi, ali bar ne škodi.

(Voleo bih da mogu da dam neku referncu, ali nažalost, nemam je.)
nsarski nsarski 15:41 12.06.2007

Re: Ne znam zbog cega bi se psihoanaliza

Mislim da je vazno naglasiti da je u pitanju psihoanaliza, a ne psihoterapija. Psihoanaliza je teorija koja se ne moze oboriti jer je non-falsifiable: u njoj ima toliko izuzetaka i nedorecenosti tako da totalna kondradikcija izmedju cinjenica A i B moze da se premosti - dovoljno je da izmedju tih cinjenica ubacimo izvestan broj reci.
Psihijatrija (i psihoterapija sa njom) je grana medicine i bavi se legitimnim medicinskim problemima: schizofrenijom, autizmom, depresijom, adikcijama, senilnoscu itd. Ona nikakve veze sa psihoanalizom nema. Psihoterapija je uspesna u istoj meri kao i druge oblasti medicine - neke poremecaje uspeva da izleci (zaleci) neke ne. Ali to isto vazi i za onkologiju, i kardiologiju, i oftalmologiju.
Psihoanaliza nije medicinska grana. Psihoanaliza je sveobuhvatna filozofema o covekovoj prirodi i postojanju, kao sto je to marksizam, religijski fundamentalizam i ostale Velike Lazi nabrojane gore.
Dilan Dog Dilan Dog 20:57 12.06.2007

Re: Ne znam zbog cega bi se psihoanaliza

Da, treba ukazati na razliku izmedju psihoanalize, psihoterapije i psihijatrije.

NIsam psihoanaliticar, tako da ne mogu da kazem sa sigurnoscu da li se veza izmedju cinjenica A i B moze premostiti izvesnim brojem reci, ali znam da izvestan doprinos tog naucnog pravca postoji...
nsarski nsarski 22:50 12.06.2007

Re: Ne znam zbog cega bi se psihoanaliza

Psihoanaliza, u onom obliku kako je Frojd postavio, imala je uticaj na razvoj psihijatrije u sledecem smislu: ona je pokazala da je sadrzaj ljudske svesti nesto sto se moze naucno proucavati. E, sad, sto su psihoanaliticari skrenuli u pravcu metafizike i teorijske ezoterije, umesto da se bavi konkretnim mentalnim poremecajima, to je samo greska psihoanaliticara. Umesto da traze spoj sa biologijom, fiziologijom, neurologijom i slicnim utemeljenim naukama, psihoanaliticari su se vise bavili grckom mitologijom. Danas je razlika izmedju psihoanalize i psihijatrije otprilike ista kao i razlika izmedju astronomije i astrologije.
Ukratko, rana psihoanaliza kao pokusaj da se razumeju sadrzaji i poremecaji ljudske svesti je imala pozitivan uticaj. Njene kasnije primene i razvoji su je odvukli u pogresnom pravcu. Ali, to se isto moze reci i za marksizam, na primer. Ideja o ekonomskom oslobadjanju je OK, ali maoizam, staljinizam, lenjinizam, titoizam i diktatura proletarijata kao konkretne drustvene realizacije ove ideje su od te ideje napravili farsu.
Kazezoze Kazezoze 08:35 12.06.2007

salata od mozgova

za ovaj recept potrebno je:

- 6 000 000 000 mozgova
- 2 kg limuna
- 1 glavica bozhije zapovesti
- 1 zhelja da se bude naj
- 2000 TV kanala
- 1 supena kashika demokratije

mozgove dobro isprati u hladnoj vodi i iseckati ih na sitno. na laganoj vatri izdinstati glavicu bozhije zapovesti, te nakon toga dodati zhelju da se bude naj. limun iscediti i pomeshati sa 2000 TV kanala, te nakon toga limunovim sokom prelijete vec izrezane i dobro isprane mozgove. smesu dobro promeshati dodavajuci supenu kashiku demokratije i ostaviti da ostoji 2 sata na temperaturi od 36C.
gotovu salatu servirati u vojnichke shlemove ili u CD rom vasheg lap topa.
prijatno!
Radojicic Radojicic 08:50 12.06.2007

Re: salata od mozgova

tako
JJ Beba JJ Beba 11:31 12.06.2007

Re: salata od mozgova

moze zakmo i na i na poh ali onda obavezno sa Holandez sosom ili tako nechim......
Kazezoze Kazezoze 13:36 12.06.2007

Re: salata od mozgova

pohovani zakmo se trenutno servira u iraku , a i u avganistanu, gde se koriste jaki prelivi holandskog sosa u borbi protiv zloupotrebe opijuma i ostalih droga primetnih na ovim podruchjima.
:):):)
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 13:59 12.06.2007

Re: salata od mozgova

Servira se i u Srbiji. Samo ovde bez preliva. Jos jedna specificnost je da se mozgovi pohuju sami od sebe. Takva je neka situacija. Ovde.
Kazezoze Kazezoze 15:46 12.06.2007

slatki butanski lonac

za ovaj recept potrebno je:

- 5 dkg najkvalitetnijih ideja komunizma
- 2 - 3 manje glavice kapitalizma
- 3 vece glavice srece
- 1/2 l ljubavi
- veca chasha budizma
- supena kashika tehnologije
- slatkih osmeha po zhelji

nachin pripreme:

komunizam i kapitalizam iseckati na kockice i proprzhiti dok ne puste boju. proprzheni kapitalizam i komunizam ubaciti u lonac sa 1/2 l ljubavi i na jakoj vatri kuhati dok ljubav ne prokljucha. dodati sitno seckanu srecu i supenu kashiku tehnologije i sve zaliti sa vecom chashom budizma i sve zajedno nastaviti da kuhate na laganoj vatri 2 - 3 godine. kada komunizam i kapitalizam potpuno omekshaju, dodati slatkih osmeha po zhelji.
servirati u listu od lokvanja.
prijatno!
Dzomba Dzomba 08:37 12.06.2007

Samolaskavi sadizam destrukcije

U filozofiji uvek postoje oni koji konstruisu i oni koji unistavaju. Ovi drugi kazu da stite ljudi od bolesne moci kakvu ovi prvi svojom "laznom" istinom traze. Pa, ipak, stvar je naseg izbora da li cemo traziti lepotu u sublimaciji konstruisanog ili neumerenom besu cina destrukcije.
Konacno, Velike lazi - ako to i jesu samo lazi - su nastale iz krajnje graciozne i dostojanstvene pobude da se objasni neobjasnjivo, da se "celo" uhvati za gusu. Medjutim, postoje oni drugi koji kazu, a s obzirom da je ne moguce dati odogovor na izazov "celog", da ga ne treba ni davati. Naravno, evo sta je posledica takvih tvrdnji (slobodnog, otvorenog drustva):

Social science which studies all ideologies is itself free from all ideological biases. Through this Olympian freedom it overcomes the crises of our time. That crises may destroy the conditions of social science: it cannot affect the validity of its findings.

Drustvena nauka koja proucava sve ideologije je sama slobodna od svih ideoloskih predrasuda. Putem ove Olimpijanske slobode , ona prevazilazi krizu naseg vremena. Ta kriza bi mogla unistiti i same uslove [postojanja] drustvene nauke: ona ne moze uticati na [postignutu] istinitost njenih otkrica.

Leo Strauss
d j o l e d j o l e 08:38 12.06.2007

l ... L

Sta od male lazi napravi veliku Laz. Super je sto ste ih nabrojali, pa moze da se pokusa da se prepozna sta bi moglo da bude zajednicko za sve njih. Mozda to sto sve pokusavaju da se predstave da po nekoj svojoj sustinskoj prirodi donose dobrobit svima ... a u stvari, kao sto je vreme neumitno pokazalo, donose dobrobit samo nekima.
Piromanski Piromanski 09:18 12.06.2007

Hm...

Cini mi se da najveci problem nisu nabrojane lazi, vec kriticna masa onih koji su u njih nekriticki poverovali. Ljudima sa odredjenim bug-om u glavi je dovoljno servirati bilo kakvu dogmu, pokloniti bilo kakvog vodju i voilá , iz zahvalnosti zbog lisavanja teske muke razmisljanja, trazenja odgovora i preuzimanja odgovornosti, spremni su na svaku gadost i zlocin protiv onih koji bi im vratili pomenute privilegije.
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 09:26 12.06.2007

Teorija i Praksa

Ne bih bas poistovecivao teoriju i praksu...Poistovetiti dela koja su pocinili Mao, Staljin ili koji drugi 'komunisticki' lider sa marksizmom isto je kao na primer poistovetiti ratove i delovanje Bus Klintona i Busa sa slobodom i demokratijom.

Dela i jednih i drugih su od njih samih pravdana borbom za i u ime marksizma/slobode i demokratije kada su u stvari bili motivisani drugim stvarima i u praksi odstupali od njihovih principa.
Aniram Aniram 14:27 12.06.2007

Re: Teorija i Praksa

ovo je suština!
...jer laži ima na pretek, a vi ste Milane samo nabrojali teorije koje su bile najprijemčljivije za Velike Prevarante, koji su kao što kaže Dragan Pavičević "bili motivisani drugim stvarima".
jablan jablan 10:32 12.06.2007

Zaboravili ste ljudska prava

Uz rizik da popijem antipatije auditorijuma, ubrojao bih među spisak velikih laži (doduše još uvek ne među one fatalne) i tzv. neprikosnovenost ljudskih prava. Jedna od najslađih samoobmana civilizacije.
wk wk 11:23 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

Uz rizik da popijem antipatije auditorijuma

Naprotiv, mislim da će ti veliki deo auditorijuma klicati (uključujući mene) čim nam daš objašnjenje - sta je bolje od ideje neprikosnovenosti ljudskih prava?
jablan jablan 11:58 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

Svakako ne mogu reći šta je bolje, bez da izvučem neku novu zabludu. Uostalom, govoriti o zabludama je prilično nezahvalno jer pretpostavlja postojanje vrednosnog sistema, koji je opet stvar od sumnjivog materijala. Mogu možda nad zabludom neprikosnovenosti ljudskih prava postaviti neprikosnovenost životne sredine (nauka i medicina recimo svakodnevno spašavaju ljudske živote po cenu narušavanja krhkog balansa živog sveta na Zemlji). Ali opet ne mogu tvrditi da to nije još jedna zabluda.

Na drugoj strani, neko (ima ih mnogo u Srbiji npr.) će ljudskim pravima možda pretpostaviti održanje nacije ili nekog religijskog korpusa. Može se to nama svideti ili ne, ali ni jedni ni drugi nemamo mnogo logičkih argumenata da bismo ubedili ove druge da su u zabludi.

Uzgred, lako je pričati o zabludama drugih.
wk wk 12:26 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

Da bismo nešto smatrali zabludom, moramo dokazati da to ne valja. Milan Ćirković je lepo obrazložio zašto se svaka konkretna zabluda smatra zabludom. Vaša ideja - da su ljudska prava zabluda zato što će se možda u budućnosti pokazati da postoji nešto bolje i pametnije je upravo zabluda sama po sebi i nabrojana je pod tačkom 6. originalnog teksta.

Ja mislim da ste vi malko promašili temu. Ljudska prava su divna ideja, koju razliičiti ljudi pokušavaju da proture već najmanje 2007 godina, a verovatno i duže. Problem je u ekipi koja, npr., želi da osvoji iračka naftna polja a to maskira idejom o ljudskim pravima.

Sama ideja ljudskih prava nema problema ni sa ekologijom, ni sa nacijom ni sa religijom. Naprotiv, nacionalisti i religijski fanatici (videti tačku 3. originalnog teksta) imaju problema sa idejom ljudskih prava.
jablan jablan 12:41 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

Razmišljamo u različitim pravcima. Nisam rekao da će se u budućnosti pojaviti nešto "bolje", iako će svakako biti onih, poput vas, koji će to tvrditi, kao što sada preovlađuju oni koji tvrde da je liberalni kapitalizam "bolji" od socijalizma. Bolje je uvek onom ko u ruci ima veći čekić.

Takođe mi nije jasno na osnovu čega tvrdite da su ljudska prava izolovana od ekologije, a posebno od nacije i religije. Barem za ova dva poslednja imali smo bezbroj dokaza u istoriji - nacija i ljudska prava jednostavno ne idu jedno sa drugim.

Lako je identifikovati se sa ovakvim pamfletskim tekstovima, masa ljudi je isto činila i početkom, i sredinom prošlog veka...
wk wk 12:53 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

jablan
Takođe mi nije jasno na osnovu čega tvrdite da su ljudska prava izolovana od ekologije, a posebno od nacije i religije. Barem za ova dva poslednja imali smo bezbroj dokaza u istoriji - nacija i ljudska prava jednostavno ne idu jedno sa drugim.

Nisam rekao da su izolovani, naprotiv. Treba biti kreten nižeg ranga i pokušavati izjednačiti nacionalizam i ljudska prava.
Lako je identifikovati se sa ovakvim pamfletskim tekstovima, masa ljudi je isto činila i početkom, i sredinom prošlog veka...
Vi pokušavate da relativizujete vrlo očigledne stvari, tako da ću ja ovde da prestanem da raspravljam sa vama.
jablan jablan 13:06 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

wk
Treba biti kreten nižeg ranga i pokušavati izjednačiti nacionalizam i ljudska prava.

Pomenuli ste 2007 godina ljudskih prava, pretpostavljam da ste tu mislili na Isusa. Ali, kao što g. Ćirković odbija da odvojeno posmatra marksističku teoriju i praksu, zašto bismo odvojeno posmatrali Hristovo učenje i delovanje Svete Inkvizicije? Složićete se da su u oba slučaja ili po sredi (namerne) logičke greške, tako tipične za pamfletsku literaturu, ili Velike Dijabolične Zavere drugova Marksa i Hrista.
wk wk 21:03 12.06.2007

Re: Zaboravili ste ljudska prava

Ja pricam o ljudskim pravima, on meni o Inkviziciji... Sto ne bismo pricali o Mikiju Mausu?
johnny011 johnny011 12:27 12.06.2007

tema

Milane, sjajan, sjajan topic.

Posebno mi je drago što si, još jednom, vrlo precizno označio marksizam kao Veliku krvavu laž. Činjenice govore za sebe, a dovoljno su o svemu rekli i K. Poper i H. Arent, ali neki ljudi to nikako da prihvate, pa im valja ponavljati  Uvek me je fasciniralo kako oni koje sebe smatraju demokratama tako olako brane marksističku teoriju, pa i praksu, pogotovo ovde u našem društvu.

Psihoanaliza koja za cilj ima donošenje sveoubuhvatnih socijalnih sudova jeste laž, svakako. Ali, to se može reći za svaku pojedinačnu teoriju sa takvim pretenzijama. Zbog toga ne znam što si je izdvojio. Kao terapeutska tehnika, psihoanaliza često donosi rezultate i to je činjenica.

U istoj stavki, onoj poslednjoj, si naveo nekoliko veoma uticajnih postmodernih teorija. Istina je da su pune šupljina, da ponekada srljaju u banalnosti - neke od njih si i naglasio - ali mislim da je teško negirati ono pozitivno što je npr. poststrukturalizam doneo u teoriji umetnosti, recimo, i pre svega u onome što zovemo čitanjem slike. Svaka rigidnost je pogrešna i štetna, tu se slažemo, ali istine radi ipak ne smemo prevideti i neke pozitivne uticaje ovih teorija na „savremenu misao“. I, kad sam već kod umetnosti, meni je mnogo opasnija laž od poststrukturalizma ono što možemo nazvati ideologizacijom teorije umetnosti, tj. levičarskim, post-marksističkim pokušajima, da se umetničko delo čita pre svega u ideološkom ključu - pojmovi klase, roda, moći... Nisu beskorisni, ali plediraju da postanu doktrina, a to je već vrlo opasno.

Odužio sam, toliko.


Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:58 12.06.2007

Re: tema

OK, ovde ima vise ozbiljnih stvari. Ja sam pokusao da naglasim (mada je to tesko *dovoljno* naglasiti), da iako ne verujem da je praksa striktno determinisana teorijom, ipak ne mozemo prenebregnuti cinjenicu da je istorijski spektar prakse obicno omedjen tumacenjem (makar i "kreativnim" teorije. Stoga nas intelektualno postenje tera da na isti nacin tretiramo i marksisticku i psihoanaliticku doktrinu - to sto je marksisticka doktrina imala manje od 1% prakticnih rezultata (uz ogromne zrtve i zlocine), a psihoanaliticka mozda cak i 40% prakticnih rezultata (mada je cifra verovatno preterana) ne znaci ni u kom slucaju da je potonja 40 puta manje pogresna kada se uzima kao *objasnjenje fenomena*, vec kao sto neko gore lepo rece, terapeutika nije linearna funkcija metodologije. U svakom slucaju, ono sto je sustinski pogresno kod psihoanalize jesu njene velike ambicije - da objasni "ljudsku prirodu" (stogod to inace bilo)...

Slicno kao sa terapeutskom ulogom psihoanalize moze se govoriti o ulozi postmodernizma u umetnickoj (pre svega knjizevnoj) kritici - tu ima nekih "pogodaka", samo sto je tesko reci da li se radi o "coravoj koki" ili placebo efektu ili sugestiji ili jednostavno nedostatku alternativnih tumacenja. Problem jeste u tome sto postmodernisti, isto kao i ranije marksisti, pozitivisti, etc. imaju Velike Pretenzije, cesto da budu Jedina Prava Filozofija, a obicno i drustvena i politicka teorija, pa i epistemologija. Ko u to sumnja, nek procita tekstove francuskih postmodernista u doba prvog zalivskog rata - svasta ce tu da nadje, sem smisla...
johnny011 johnny011 13:18 12.06.2007

Re: tema

Milane, čini mi se da se, u principu, u svemu slažemo. Jedino što si ti možda stavio naglasak na neke Velike laži, koje po mom mišljenju nisu imali toliko negativnih efekata da bi bile izdvojene na listu "Velikih". Tu mislim na psihoanalizu, odnosno na preterane aspiracije nekih psihoanalitičara.

Što se tiče postmodernih teorija - jeste, osnovna zamerka koja im se može uputiti, a tu se već ponavljam, jeste pretencioznost, ono što si ti nazvao Jedinom Pravom Filozofijom. Pogodaka ima, postmoderne analize vizuelnih umetnosti često imaju smisla - uostalom, bez njih ne bismo ni imali savremenu umetnost onakvu kakva je. Drugačije bi to izgledalo, u svakom slučaju. A kada je savremena umetnost u pitanju zaista nisam skeptičan, naprotiv.

Autoritarnost jednog broja postmodernista, odnosno njihova težnja za Jedinom istinskom filozofijom, ima verovatno osnova i u tome što dolaze iz miljea 1968, odnosno jednog marksističkog bekgraunda. Pa bio to i Markuze, svejedno. Možda zvuči ironično, ali mislim da ima tu istine.
hoochie coochie man hoochie coochie man 13:05 12.06.2007

ovo je

nesto o pozitivizmu
Ivan Bevc Ivan Bevc 13:43 12.06.2007

Kako volim

ove što jedva dočekaju da neko napiše nešto pametno pa da probaju da u to lepo gnezdo ubace svoje kukavičije jaje.
Stalno imam sukobe sa mudracima koji drobe o nesavršenosti demokratije, a kada ih (uz saglasnost da je u pitanju nesavršeni ali po meni ipak najcivilizovaniji sistem) ljubazno zamolim za bolju alternativu dođe do onog: paaaaa, ne znam...prosvećeni apsolutizam, recimo...

Prosvećeni apsolutizam je, po mom skromnom mišljenju oksimoron. A svi oni kojima demokratija i ljudska prava smetaju imaju Severnu Koreju kao destinaciju gde se mogu na miru odmoriti od istih.

www.ivanbevc.blogspot.com
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:26 12.06.2007

Re: Kako volim

Ivane, slazem se sa Vama uglavnom u vezi sa realisticnom demokratijom u realnom svetu. Prosveceni apsolutizam je bio moguc u proslosti, sa daleko manjom populacijom i u lokalnim razmerama (grcke ili italijanske gradovi-drzave, Mletacka republika, itd.), ali danas nije realistican (na slican nacin na koji nisu realisticni renesansni umovi poput Leonarda u danasnje vreme). Problem sa mnogim ljudima na ovim prostorima jeste sto je anticivilizacijsko i antizapadno ispiranje mozga, pod uticajem dva totalitarizma (komunistickog i nacional-socijalistickog), uzelo tolikog maha tokom proteklih tacno 66 godina da je jako tesko objasniti najjednostavnije istine. A jednostavna istina je ona o "Vitalnom centru", kako je to lepo formulisao Artur Slezindzer pre pola veka (uzevsi kao moto Jejtsov "Drugi dolazak" - liberalizmu kao jedinoj brani od pritisaka totalitarizama sa raznih strana ali sa istim zlocinackim obelezjima.
dunjica dunjica 14:51 12.06.2007

Feministička matematika

Zvuči potpuno nadrealno. Ali ne znam što je i teško si mogu predstaviti. Pomozi!
igipop igipop 15:00 12.06.2007

Gosn Cirkovicu :)

Iz razloga koji ne me vec zbunjuje opet imam probem sa vasim tekstom. Ocito da ste puno toga procitali. I tema je dobra i zanimljiva ali ...

Uopste mi nije jasno kako ste u isti kos uspeli da stavite marksizam ili recimo verski fundamentalizam sa pozitivizom?
To su ozbiljno razlicite stvari.

Pozitivizam za razliku od marsizma, liberalizma, ili bilo kakvog religijskog pogleda na svet, niti se trudi da bude konacan odovor na sva pitanja niti je ideologija u klasicnom smislu.

Pogledajte vasu definicju "velikih lazi":

"Operacionalno, Velike Laži mogle bi se definisati kao one kvazinaučne teorije koje imaju "ekumenske" pretenzije i daju odgovore na večna pitanja vezana za ljudsku prirodu, suštinu sveta, objašnjenje istorije, i slično, a koje su imale ogroman kulturni, društveni i istorijski uticaj."

Pretpostavljam da vidite i sami da se pozitivizam ne uklapa pod definiciju velikih lazi. Kakav to odovor na "večna pitanja vezana za ljudsku prirodu, suštinu sveta, objašnjenje istorije" daje pozitivizam? Nikakav. I ne trudi se da ga da. Osim ako smatrate da je zanemarivanje vrednosnog vec vrednosna orjentacija. Sto na kraju krajeva i jeste. Ali opet pozitivizam vrednosnu orjentaciju ne zabranjuje i ne negira je. (recimo sasvim uspesno mozete biti pozitivsita i borac za jednakost polova ali i pozitivista i protivnik jednakosti polova)

Izgleda da upravo suprotno od vas ( i verovatno je to problem koji imam sa vasim tekstovima) smatram da se "jeste" i "treba" moraju jasno razdvojiti. Upravo konfuzija vrednosti i analize vodi nastanku ideologija odnosno "Velikih lazi" kako ste ih vi nazvali.

Konacno pozitivizam ne negira "da ima mnogo tvrdnji koje su tačne, a da nisu naučne" kao sto ste vi to gore napisali. Prosto ih kao i vrednosti ne tretira ili se trudi da ih redukuje koliko je to moguce.

Ocito, vasi tekstovi i vase razmisjanja su obojena pogledom na svet i nauku koji je meni jako dalek.
Rado bih cuo postulate na kojima bazirate svoju sliku sveta i nauke.
Jer do sada osim kritike nikakvu zadovoljavajucu predstavu o tome sta je alternativa (mom poimanju) nisam dobio...





Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 18:28 12.06.2007

Re: Gosn Cirkovicu :)

Hmmm, hajde da vidimo. Glavna zamerka koliko vidim tice se pozitivizma. Jednostavno nije tacno da pozitivizam nije imao pretenzije na objasnjenje velikih pitanja. U potonjim iteracijama, dakle nakon Maha i u vreme Beckog kruga, pozitivisti su izrazito zastupali ideju da su istiniti sudovi isto sto i naucni, a cak i kada nisu, da je to samo zbog toga sto nauka nije jos dovoljno uznapredovala da ih (induktivno ili deduktivno) dokaze, a ne zbog toga sto mozda postoje drugi oblici saznanja koji nisu podlozni naucnom diskursu. Drugim recima, oni su standardno ignorisali Hjumovo upozorenje da odakle god pocnem da zasnivam svoje saznanje, sam nacin na koji to cinim ne mogu opravdati sopstvenim kasnije dobijenim rezultatima. To mozda ne zvuci onako pompezno kao pretenzije drugih ideologija, ali je u sustini podjednako ambiciozno (i, kao sto su Poper i Hempel ubrzo pokazali, a Fajerabend stavio slag na tortu, podjednako pogresno).

Sem toga, nece biti ni da su oni bili bas u potpunosti vrednosno neutralni, daleko od toga. Njihov (kako nam istorija filozofije u daljem periodu pokazuje) negativni vrednosni odnos prema metafizici je bio ne samo neutemeljen, vec i emocionalno itekako obojen - eto jednog primera koji mi prvi pade na pamet...

Sto se tice toga da li je kritika sama po sebi neutemeljena ako nije pracena nekim pozitivnim stavovima i afirmacijom percipiranih pozitivnih vrednosti - pa sa tim nikako ne mogu da se slozim. Opet cu da preporucim Hjuma - on je dovoljno daleko od nas da ne moze biti zloupotrebljen u ideoloske svrhe, a rekao je zbilja najvaznije stvari koje se ticu skepticizma i neophodnosti bespostedne kritike.
Dilan Dog Dilan Dog 21:11 12.06.2007

Re: Gosn Cirkovicu :)

Metodološki imperativ predstavlja razdvajanje "jeste" od "treba",
ali, ta dve osobine (društvenih) pojava nemoguće je u potpunosti razdvojiti.

Usled toga, neki naučnici svesno se zalažu za neko "treba" i ekspliciraju ga- zarad objektivnosti...
igipop igipop 23:47 12.06.2007

Igramo se politike?



Moja konsatatcija:
"Kakav to odovor na "večna pitanja vezana za ljudsku prirodu, suštinu sveta, objašnjenje istorije" daje pozitivizam?" A vi odgivarate:
"Jednostavno nije tacno da pozitivizam nije imao pretenzije na objasnjenje velikih pitanja."

To sto ste naveli kao odgovor nije ni bilo pitanje niti sam to tvrdio. I ne mislim da se nije bavio velikim pitanjima. Pristup je i te kako veliko pitanje. Pozitivizam se jednostavnoi ne uklapa u definiciju koju ste dali.

U vezi vase opservacije na temu naucnih i nenaucnih istina: zar to ne radimo uvek? Zar nije uobicvajeno da uvek od necega polazimo? Zar ne postoje uvek neki aksiomi? Neke neproverene, neproverljive istine?

O vrednosnom i pozitivzmu sa se gore izjasnio i ogradio. Pozitiviza se ako nista drugo trudi da bude vrednosno neutrealan sto je u korenu u suprotnosti sa drugim "velikim lazima" koje ste pomenuli. Samo je falilo da pomenete kako je pozitivizam kriv za 2 rat...

I konacno nisam osoporio vase pravo da kritikujete ili vrednost takvog pristupa. Moje pitanje je bio proizvod ciste znatizelje. Racunam da ste mozda vi videli nesto sto ja nisam pa ocekujem da to podelite sa mnom ne bi li svoje stavove uporedo sa Vasim i eventualnio se korigovao. A ne da bih Vas kritikovao.

Na prvo pitanje niste odgovorili, u vezi vredosnog i pranorme sam se vec ogradio tako da nista novo niste rekli a a moje zaista dobonamerno pitanje doziveli kao napad...



Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:10 13.06.2007

Re: Igramo se politike?

Halo? Prijem! Prijem! Ko je to doziveo Vasa pitanja kao napad? Ja svakako nisam! Naprotiv, veoma su dobrodosla, bas kao i kritike. Sasvim iskreno. Druga je stvar sto se mozemo razilaziti oko toga kad je nesto odgovor, a kad nije - ali sigurno nisam dozivljavao nista sto ste Vi napisali (niti ma ko drugi, pa i moj prijatelj D.M. ;o) ) kao napad. Zbilja se izvinjavam ukoliko Vam se to tako ucinilo - zaista ne znam zbog cega!
igipop igipop 21:13 13.06.2007

Prijem?

Steta sto ovako reagujete.

Kako drugacije da razumem vas odgovor kad u situaciji kad ja postavim jedno pitanje vi odgovarate na nesto sto nisam pitao?. Nemoguce je da niste razumeli. Bio sam vrlo pracizan. Vase "odgovore" mogu da razumem kao odgovore, mada iskreno ne uklapaju se u sliku, koja je u osnovi pozitivna, koju imam o Vama.


Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:20 14.06.2007

Re: Prijem?

Pa to je bio samo znak da imamo neki sum u komunikaciji, nikako ne da sam protumacio to kao napad. I stvarno mi nije jasno kako ja to "ovako reagujem" - pa reagujem sasvim racionalno, pokusavajuci da utvrdim uzrok nesporazuma. Da li treba da ponovim kako nista sto ste Vi (niti bilo ko drugi ovde) napisali nisam doziveo kao napad?

A sto se odgovora tice - hajde to ovako da postavimo. Vi ste me pitali, otprilike (i oprostite ako gresim pri pojednostavljenju) sa kojih ja epistemoloskih i/ili ontoloskih pozicija polazim u svojoj kritici. Ja sam Vam odgovorio da je to u sustini irelevantno, jer skepticka kritika (u hjumovskom smislu) ne mora biti vezana ni za jedan specificni sistematski pogled na svet. Tacno je da Vam nisam odgovorio na pitanje u bukvalnom smislu izlaganja svog pogleda na epistemologiju/ontologiju (i to iz vise razloga, od kojih cu pomenuti dva: (1) ovde nema prostora da se o tome govori u onoj meri u kojoj je potrebno da bi se stekla adekvatna slika - to je slicno kao kad bih ja Vas pitao da mi opisete svog oca ili brata ili bracnog druga u dve recenice, ali da navedete sve sto je bitno; (2) ako filozofiju shvatate ozbiljno, to pitanje je u sustini prilicno intimne prirode, slozicete se). Medjutim, takodje je i tacno da sam Vam na izvestan nacin i odgovorio, posebno ukazivanjem na prirodu i izvoriste svog skeptickog stava, zar ne?

Ali, evo, otici cu i korak dalje i ustvrditi da medju onim novijim i istorijski znacajnim sistemima/skupovima ideja koji su se relevantnim saznajnim pitanjima bavili, najvise pored pomenutih Hjuma, Popera i Fajerabenda, cenim i Kvajna i Dejvida Luisa. Sad, kad bih krenuo u obrazlaganje sta kod pomenutih vise, a sta manje dovodim u sumnju, a sta provizorno prihvatam, zbilja bismo predaleko otisli... ;o)

Jos jednom: nema nikakve reakcije, nikakve tenzije, ni traga od nekih "napada".
new mexican new mexican 15:13 12.06.2007

Odgovori na "velika pitanja"


Tragična je ironija ljudskog površnog gledanja na istoriju, kako političku, tako i istoriju ideja, upravo u tome da su se mnoga vrlo praktična zla mogla zapravo izbeći da je lažnost "teorije" na kojima su bila zasnovana bila na vreme uočena.


Ne verujem da je problem u tome što laži nisu na vreme uočene. Jer, nije dovoljno racionalno uvideti da je nešto laž, mora postojati društveni izlaz, način da se od života "u laži" prebacimo u okruženje bez te laži.. A kad su u pitanju stvari do kojih je nekom stalo, racionalni argumenti ne pomažu puno. Koliko puta sam samo video pametne ljude zaljubljene u neke potpuno bezveze i zle ljude.. Kako je do te situacije došlo? Neki bi rekli, pa nije pazio, da je više razmišljao, ne bi se zaljubljivao bezveze, ili, ne bi verovato komunistima, ili ne bi bio fundamentalistima.. Ali, živeti u svetu koji je izolovan od društva i prijatelja je nemoguće, potreba koju čovek oseća je često veća od njegove racionalnosti, i eto.. postane komunista, i zarad ideje koju je prihvatio kao svoju, toleriše zločine.... A samo je genijalnost onoga koji plasira laž utoliko da napravi što manje mogućnosti za običnog čoveka da može da oseća i veruje u nešto drugo.

Dakle, da zaključim, laži nisu odvojene od društva, i alternativa koje društvo pruža, mi čak i možemo videti nešto kao laž, ali je prihvatiti, ukoliko postoji kritična masa koja će ugušiti svaku drugu opciju.
Dušan Maljković Dušan Maljković 15:58 12.06.2007

A koja je Vaša politička pozicija?

Gospodine Ćirković,

hoću li opet morati da pišem veliki polemički tekst sa Vama? Ili biste bili ljubazni da napravite coming-out i kažete jasno i glasno da ste desničar i anti-demokrata (jer prezirete "neobrazovane narodne mase" koje, kao, vladaju), da podržavate feudalni poredak u Francuskoj pre revolucije, da je Vaše polazište ono "prosvećenog aristokraticizma"? Mislim da bi to, za početak, bilo refreshing... i da bi razjasnilo mnogo toga.

Uostalom, kako polemisati sa osobom koja u liberalne mislioce svrstava Hanu Arent, koja je jedna od najvećih kritičara upravo liberalizma, uvodeći čak i sintagmu "liberalni teror"? Lepo je čitati knjige, ali je još lepše i pročitati ih!
wk wk 17:19 12.06.2007

Re: A koja je Vaša politička pozicija?

Ne želim da glumim Milanovog advokata, već ovo pitam jer me zaista zanima: kako ste vi zaključili da je Milan desničar i anti-demokrata? Zašto mislite da on ima pozitivno mišljenje o prosvećenom apsolutizmu, pogotovo kada se uzme u obzir ovaj post? Zašto mislite da on Hanu Arent smatra liberalnom? Hana, koliko ja vidim, nije ni spomenuta u ovom tekstu?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 18:33 12.06.2007

Re: A koja je Vaša politička pozicija?

Ama dragi moj, pa nemojte da idete daleko! Vidite da sam cak i Vaseg ljubimca Fajerabenda pominjao u veoma pozitivnom kontekstu, zar ne? Zar to nije vec veliki pomak? ;o)

Inace, naravno da mogu da cenim delo Hane Arent bez da se slazem sa *svime* u njemu, zar ne? Ona bi se verovatno prevrnula u grobu ako bi bilo ko tumacio njene spise kao Sveto Pismo u kome je i svaka zapeta nedodirljiva. Ili mislite drugacije, prijatelju? Naravno da je ona kritikovala i liberalizam; ali to je "malo dete" spram njene kritike totalitarizma, zar ne? Ccccc, te ad hominem kritike o citanju knjiga (misguided, if anything) su ispod Vaseg nivoa, dragi Dusane, to obojica znamo.
Doctor Wu Doctor Wu 17:40 12.06.2007

Ne podrazumeva

li postojanje Velikih Lazi postojanje i Velike Istine? Sve sto je napisano je lepo i pismeno napisano, ali su izneseni pogledi (a i teme) isuvise crno beli i ziceraski za moj ukus: napadanje socijalnog darvinizma, marksizma i verskog fundamentalizma (sa sve Homeinijevom slikom!).
nsarski nsarski 17:52 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Podrazumeva, naravno. Ta Velika Laz i pokusava da se proturi kao Velika Istina, u pocetku, dok joj ne okracaju noge. Jedina Velika Istina je da nema Velikih Istina, samo lazi koje se izdaju za nju.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 18:42 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Dragi dr Wu, nije mi jasno cemu ta vestacka simetrija izmedju istine i lazi. Pa jasno je da je ljudski kapacitet za laz neogranicen, a kapacitet za istinu itekako ogranicen saznajnim, tehnickim, istorijskim i drugim ogranicenjima. To su utvrdjivali tako raznoliki mislioci tokom ljudske istorije kao sto su bili Platon, Dekart, Lok, Hjum, Sopenhauer ili Poper. Naravno, u istoriji cesto vazi ovaj cinicni sled dogadjaja koji je dobro opisao kolega NSarski...

Sa druge strane, sta Vam tacno smeta kod kritike (pa i "napadanja", ako tako hocete) pomenutih laznih teorija? I da li zbilja mislite da je Homeini u losem drustvu? On nije, doduse, pobio toiliko ljudi kao Mao, Hitler ili Staljin, ali tesko da je to bilo zato sto je imao bolja shvatanja o vrednosti ljudskog zivota...
Radojicic Radojicic 18:43 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Milan M. Ćirković
da li zbilja mislite da je Homeini u losem drustvu? On nije, doduse, pobio toiliko ljudi kao Mao, Hitler ili Staljin, ali tesko da je to bilo zato sto je imao bolja shvatanja o vrednosti ljudskog zivota...


Bush?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 18:51 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Kakve sad on ima veze sa ovim? Ako mislite da je on doveo Homeinija na vlast, pa svrgavanje Mosadeka 1954. je bilo svakako veoma pogresno i uticalo je na stvaranje atmosfere u kojoj su sumanuti ajatolasi stekli znacajnu popularnost, ali to ima znatno vise veze sa, recimo, Ajzenhauerom ili J. F. Dalsom nego sa Bushom koji je u to doba bio u osnovnoj skoli ili tako nesto...

Ta vrsta irelevantnih primedbi je kod nas uobicajena, i uvek je formalno tacna, ali nimalo ne doprinosi diskusiji. Ako se ja zgrazavam nad ubistvom mladica u Crvenki, a vi dodjete i kazete "A Ausvic?" ili "A Srebrenica?" ili stogod slicno, da li ja treba da se smatram manje u pravu, ili da smatram zlocin u Crvenki za manji???
Doctor Wu Doctor Wu 19:52 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Na nekom metafizickom (je l' se tako kaze?) nivou nemam nista protiv ideje, koju nazivate cinicnim sledom dogadjaja, da je jedina Istina da Istine nema, . Sto nikako ne umanjuje prakticni znacaj laznih modela pomocu kojih opstajemo.

Sto se tice slika koje sta kacili i Homeinijevog odnosa spram vrednosti ljudskog zivota o tome ne znam previse ali znam da je sah Reza Pahlavi, uz pomoc svoje tajne policije, pobio i mucio mnogo vise ljudi nego Homeini. Ali, naravno, Reza nije verski fundamentalista.

Pored toga, verski fundamentalizam (preciznije, katolicki), je u Latinskoj Americi doveo do velikih i pozitivnih drustvenih promena tako da se i tu potvrdjuje ona Maova da nije bitno da li je macka crna ili bela dok god hvata miseve.

A i sto se tice Staljina, mozemo mi sad do sutra pricati da li je obicnom Rusu vaznije da zivi u velikoj imperiji ili da mu vodja ima bolja shvatanja o vrednosti ljudskog zivota ali je cinjenica Staljin takav kakav je (a bio je veliki zlocinac) jednu zemlju sa ruba propasti i gladi odveo u svemir i napravio od nje svetsku supersilu (usput pobedivsi u velikom svetskom ratu). Elem, Staljina ima smisla kritikovati kao imperijalistu dok se marksizam tu cini kao potpuno sekundarna stvar.
yu1bcd yu1bcd 23:56 12.06.2007

Re: Ne podrazumeva

GWB je itekako relevantan zbog prepletanja politike i religije. 70% Amerikanaca nedeljom ide u crkvu. Samo Saudijska Arabija je bolja. Kod GWB ima mesta i za "psihoanalizu" jer je Graham Green pravovremeno upozorio da sa Irakom leci komplekse do oca. Meni je bliza definicija Iraka kao oruzane pljacke nafte i vode!

Ne zaboravimo da smo 1990-ih bili na izvoru najvecih lazi na kraju 20 veka!
d j o l e d j o l e 09:56 13.06.2007

Sta je bila prava laz?

U pocetku nije ni postojao pojam istine - sve dok neko nije ustvrdio da postoje najmanje dve podjednako tacne razlicite istine.

Po toj logici treba ipak ostaviti mogucnost da neko pomisli i da je velika laz da ne postoji jedna velika istina.
d j o l e d j o l e 10:03 13.06.2007

Prva laz?

Pojam istine nije ni postojao sve dok neko nije rekao da postoje dve istine.
Po toj logici, bilo bi korektno dati mogucnost da se kaze i da je velika laz da ne postoji jedna velika istina.
yu1bcd yu1bcd 10:10 13.06.2007

Re: Sta je bila prava laz?

Nije problem razlicitih gledanja na probleme 1990-ih nego gomila ociglednih lazi koje su sirili mediji. Istina prva strada u ratu i zato se slusa Radio London. Za promenu mislenosti ljudi koju su ziveli u takvim okolinama su potrebne prosecno tri generacije. U Srbiji ce trajati i duze jer 85% ljudi nikada nije videlo inostranstvo.

Ja sam citao Orwela, Popera i slicno ali nikada nisam ocekivao Balkanski kosmar 1990-ih!

LP MMM, Ljubljana, penzionisani magistar elektrotehnike

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:20 13.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Ama ni dalje nije jasno: kakve sad veze ima to sto 70% Amerikanaca ide u crkvu (ne znam koliko posto Srba, ali ne bih nesto rekao da su npr. Argentinci, Egipcani, Jermeni ili Hrvati po tome znacajno zaostali) sa verskim fudnamentalizmom. Moze i 100% ljudi da ide u crkvu, a da drzava opet ne bude uredjena po fundamentalistickim nacelima. (Obaska sto se u slucaju Amerikanaca radi o najmanje 4 razlicite velike i jedno stotinak manjih crkava u cije bogomolje oni idu, tako da se o nekakvom "jedinstvu" ili "sabornosti" ne moze govoriti.) A posebno mi nije jasno da li Vi mislite da je Bush uticao na to da oni idu u crkvu, ili ipak da je to sto oni idu u crkvu (ili dzamiju, ima tamo i desetak miliona muslimana) uticalo na Busha i njegovu licnost/karijeru/politiku?

Mada, moram da priznam da se u Srbiji pojavila posebna verzija poznatog internet-pravila o pominjanju Hitlera i kraju smislene diskusije - samo sto se u srpskoj verziji (izopacenoj, da ne bude zabune sta o tome mislim) to odnosi na SAD i Busha (mada je irelevantno ko je licno, verovatno ce se odnositi i Djulijanija ili Hilari ili kogod vec bude dosao na vlast).
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:38 13.06.2007

Re: Ne podrazumeva

Moram da priznam, dr Wu, da sam zapanjen ovakvim stavovima - i to od coveka koji je istupao, a ispravite me ako me pamcenje vara, na starom blogu kao zagovornik liberalizma, slobodnog trzista, becke ekonomije, itd. Jeste li to revidirali stavove i presli u "real-politiku"? No, hajdemo redom:

1. tvrdnja da je sah pobio vise ljudi od islamske revolucije je jednostavno netacna. Homeini je, izmedju ostalog, u postrevolucionarnim cistkama pogubio i sopstvenog zeta i jednog necaka zbog toga sto "nisu bili dovoljno odlucni" u sprovodjenju revolucionarne promene drustva. U prvih nekoliko godina njegovevladavine, po konzervativnim izvorima zemlju je napustilo preko 2 miliona ljudi. Ili Vi to smatrate, kao i u slucajevima dolaska na vlasti komunista u Rusiji, nacista u Nemackoj i slicnih monstruoznih rezima, "prirodnim" ili "opravdanim" ciscenjem drustva od sljama, kako to ideolozi tih sumanutih pokreta uvek govore?

2. Naravno, necemo pominjati desetine hiljada dece od 15-18 godina kojima je ajatolah licno davao "kljuceve od raja" (i svi smo to gledali na televiziji, jer je sfrj bila jako dobra sa tim ludacima, pa je rtb imao svuda pristup) i slao ih direktno na Sadamove tenkove, bombardere i hemijsko oruzje. Opsti je konsensuz strateskih analiticara da su iransko vodjstvo i Homeini licno odgovorni za bar tri cetvrtine ogromnih gubitaka koje je Iran imao u ratu sa Irakom. To je ta ubitacna strategija "ljudskog topovskog mesa" po kojoj su totalitarci i inace poznati.

3. Necemo pominjati ni sramnu fatvu izrecenu Salmanu Ruzdiju. Ali da je Ruzdi jedini, nego je on samo najbolje poznat, ali je ludak slao svoje fanatike da ubijaju i druge disidente i ljude koji su mu se cinili "izdajnicima" islama, dok je god bio ziv.

4. Necemo pominjati da je 1988 licno poslao uputstva revolucionarnoj gardi rasporedjenoj po zatvorima u zemlji da pobije sve politicke zatvorenike bez sudjenja...

5. Sto se Latinske Amerike tice, ako je za Vas teologija oslobodjenja jednaka katolickom fundamentalizmu, onda se mi definitivno uopste ne razumemo. Teologija oslobodjenja koja je odgovorna za te dobre stvari o kojima pricate je bas suprotno - verski *liberalizam*, s obzirom da je u sebe inkorporirala gomile drugih stvari i drugih doktrina, a sama po sebi je izraz *fleksibilnosti* savremenog katolicizma (koja se, u manjoj meri doduse, manifestovala jos na Vatikan II saboru). Katolicki fundamentalisti su, recimo, Opus Dei ili loza P2 koji su smatrali da je sve dozvoljeno ako je sa "Bozjim pecatom", nikako latinoamericki svestenici.

6. O gluposti da je Staljin zemlju odveo "sa ruba propasti i gladi" (on, koji je odgovoran za vise smrti od *gladi* nego bilo koja pojedinacna licnost u istoriji, i to u bar tri navrata tokom svoje vladavine i jednom - preko svog andjela anti-poljoprivrede, Lisenka koji ga je nadziveo - nakon svoje smrti; on koji je tako brutalno ugusio slabasan Buharinov pokusaj da ljudima obezbedi adekvatnu ishranu i ekonomski prosperitet cak i unutar ludacke kosulje te ludacke ideologije) takodje ne vredi pricati... Ako je neko tu zemlju doveo na rub propasti, to je mozda bio staljinov veliki ucitelj Lenjin (isto velik zlikovac), ali to nam upravo govori da ne treba da osudjujemo licnosti, nego sumanute ideje i interpretacije koje su ih vodile.

7. BTW, sto tu istu apologiju staljina ne primenite i na hitlera? Verovatno biste i njemu nasli dovoljno dobrih strana... Za njega se bar sa vise prava moze reci da je zemlju odveo "sa ruba propasi i gladi" - to mu je priznavao cak i Cercil. Jel to razlog da sad imamo visoko misljenje o njemu?
yu1bcd yu1bcd 17:56 13.06.2007

Re: Ne podrazumeva

U USA sam bio dvadesetak puta od 1976 do 2006 i imam puno prijatelja intelektualca povezanih sa razlicitim crkvama. Veliki procenat nedeljnih obilazaka ima pozitivne efekte na stalno osvezavanje moralnih kriterija sto je i osnovna uloga crkve. Slucaj GWB je malo kompleksniji jer je on od alkoholicara postao preporodjen Hriscanin. Imperijalni predsednicki sistem u USA mu daje ogromnu izvrsnu moc koju je on zloupotrebio u Iraku. Intimno je to cesto opravdavao kao Bozjim zadatkom. Po Freudu i Greenu je to klasican slucaj kompleksa do oca. Problem ostalih americkih vernika je u velikom procentu neverovanja u evoluciju. Druga dva problema su privatno oruzje i nedostatak celovitog medicinskog osiguranja. I na kraju da dodam, da sam podrzavao odluku Bila Clintona o bombardovanju Srbije radi Kosova! Toliko o mom antiamerikanizmu.

Ovaj najduzi politicki ekspoze na B92 forumu sam napisao iz postovanja do Vasih prigodni naucnih postova. Nadam se, da ste i dovoljno drustveno angrazovani u Srbiji kojoj treba tranzicija ka klasicnim Evropskim vrednostima. Recimo kao Biljana Srbljanovic ali bez preteranog samoljublja znacajnog kod umetnika? Ja sam marsirao Jagodinskim ulicama u zimu 1995 iako vec 30 godina zivim u Sloveniji...

dunjica dunjica 18:01 12.06.2007

ekumenske pretenzije?

Velike Laži mogle bi se definisati kao one kvazinaučne teorije koje imaju "ekumenske" pretenzije


Na šta ste mislili pri tome? Ekumenske kao saborno ujedinjujuće, izmirujuće, nešto treće?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 18:40 12.06.2007

Re: ekumenske pretenzije?

Ne, vec u originalnom grckom smislu "sveopste", "sveobuhvatno", "nesto sto se odnosi na sve ljude i na sva mesta"... To je autenticno znacenje, s obzirom da je ekumena za Grke bio poznati svet, dakle i zemlje Helena, i zemlje varvara i nenastanjena mesta. Sve ove docnije konotacije koje pominjete predstavljaju hriscansku deformaciju originalnog koncepta. (Kao sto su uostalom jos svasta deformisali i promenili znacenje gomili grckih i hebrejskih reci, ukljucujuci i reci mesija, otkrivenje, itd. ;o) )
dunjica dunjica 20:00 12.06.2007

Re: ekumenske pretenzije?

saborno ujedinjujuće je trebalo biti sveobuhvatno, ali mi ponestala prava riječ, očigledno. hvala na preciznosti.

Hrišćanstvo je daleko od monolitne, homogene, kvarne mase koja je deformirala originalne pojmove i ugurala u svoj koncept svijeta. U kršćanstvu kao skupu velikih različitosti, kako konceptualno, tako i u praksi, se nudi toliko različitih razumijevanja i tumačenja "mesije", "otkrivenja", itd., da treba biti oprezan s paušalnim ocjenama tipa
hriscansku deformaciju originalnog koncepta
Ivan Bevc Ivan Bevc 19:05 12.06.2007

Dušane Maljkoviću

mada cenim tvoje umeće polemisanja "na prazno", ne mogu a da se ne nasmejem na aspiraciju "ponovne polemike" sa Milanom...verovatno misliš na onaj zabavni odgovor na Milanov tekst o budalaštini takođe poznatoj i kao astroloija. Verovanje u nešto teško da je ikada bilo dobra zamena za nedostatak argumenata...baš kao i duhovite doskočice i sporadični liberalizam.

www.ivanbevc.blogspot.com

Dušan Maljković Dušan Maljković 20:06 12.06.2007

Re: Dušane Maljkoviću

I sad treba da polemišem sa personom koja je zaključila da je astrologija besmislena na osnovu toga što jedino što o njoj zna jeste da je ona besmislena? Ne, nikako.

Ustalom, Ivane, prema tebi imam samo seksualnih pretenzija. Pod uslovom da "držiš jezik za zbima" sve vreme... :)

Filozofiranje muških "plavuša" mogu da tumačim samo kao sigurni znak nadolazeće Apokalipse.

Uplašeno tvoj,
D.
Ivan Bevc Ivan Bevc 18:28 13.06.2007

Re: Dušane Maljkoviću

...sada ja treba da upadnem u zamku i ispadnem politički nekorektna heteroseksualna svinja, šta li?

Vickast si, kao i uvek, šteta što to nikada ne prati ništa više od zabavnog poigravanja i ispraznog poentiranja.

nedostižno tvoj,

Ib

www.ivanbevc.blogspot.com

Dušan Maljković Dušan Maljković 23:19 13.06.2007

Re: Dušane Maljkoviću

Opa, ti si šalu uzeo k srcu... A što tako, Ivane? Ustalom, to što sam ti implicitno rekao da si dobar frajer je kompliment, zar ne? Nikad neću razumeti srpske muškarce: hvališ ih, a oni te pljuju, pljuješ ih a oni ti ljube skute. Ili je to ipak "I've been a bad boy" scenario, ne bi li izvukao od mene 25 po turu...? Samo reci, i biće učinjeno... :)

Nedostižan, a tvoj... Pa ti si čist dijalektički materijalista!

Moj naklon,
D.
Ivan Bevc Ivan Bevc 09:47 14.06.2007

Re: Dušane Maljkoviću

Ma nisam, pa znam sa kim imam posla

Ja inače uvek polazim od pretpostavke da onaj ko tvrdi da nešto postoji/funkcioniše/jeste nauka....treba to i da dokaže. Besmislen mi je odgovor tipa: dokaži ti da to nije nauka...ili da nema boga... mene kao skeptika treba ubediti argumentima.

sve najbolje,

Ib

www.ivanbevc.blogspot.com
Dušan Maljković Dušan Maljković 19:37 12.06.2007

Ok, sad ozbiljno

Pomalo sam preterao, priznajem. No, malo ste, gos'n Ćirkoviću, i Vi prevideli moje kemp pretenzije. Sećam se kako su se moji profesori upinjali da pronađu duboko značenje u nekim stavovima Wittgensteinovog "Tractatusa", a ja se potajno smejao, jer je dotični bio gej i gajio neobičnu ljubav prema kemp humoru, pa je iz zezanja ubacivao poneke duhovite besmislice, ne bi li prokazao taj mrtvo-ozbiljni pristup filozofiranju. Što ga opet ne iskljucuje kao jednog od najvećih filozofa prošlog veka. Naprotiv.

Konkretan problem imam sa Vašim napadom na marksizam (da izdvojim jedan problem). I Vi se pridružujete horskom jamranju nad tom "pseudonaukom" koja je, eto, u krajnjoj instanci, stvorila jedan totalitarni sistem -- komunizam. Međutim, podsetiću Vas, komunizam nigde zaista i nije bio ostvaren: jedna od premisa bila je i besklasno društvo, a npr. u SSSR-u smo imali državni kapitalizam združen s diktaturom jedne ličnosti. To, što su se ideolozi tih sistema pozivali na marksizam treba nama, teoretičarima, da posluži kao putokaz za istrađivanje da bismo utvrdili šta je to u marksizmu proizvelo takve efekte, budući da je on imao izrazito humane pretenzije, između ostalog ukidanje diskriminacije na osnovu roda i seksualne orijentacije (Lenjin je prvi u XX veku ukinuo diskriminaciju homoseksualnosti). Althusserov argument može se sažeti u sledećem: sve se dogodilo zbog nerazlikovanja ideološkog i naučnog u Marxovom radu, odnosno "humanizma" svih radova do "Kapitala", koji, po njemu, zasniva novu nauku, nauku istorije. Višak, a ne manjak humanizma posledično proizvodi totalitarne efekte, jer vera u inherentnu dobrotu svakog ljudskog bića, te manjak radikalnog razračunjavanja sa reakcionarnim elementima, omogućuje kasniji prevrat i pad u diktaturu. S druge strane, teško je sporiti naučnost "Kapitala", što opet ne znači da je Marks u svim detaljima u pravu, već znači da je njegov metod naučni, a u nauci se prave i greške. Stoga bi adekvatna kritika Marxa bila de facto naučna kritika "Kapitala" s pozicija, npr. političke ekonomije, promena unutar logike funkcionisanja kapitalizma kao privrednog sistema i sl. Ali odbaciti sve to kao "pseudonaučno blebetanje" zapravo znači ideološki stati na stranu bilo desne, bilo liberalne ideologije, koja nije ništa manje naučno neutemeljena od marksističke ideologije. Dakle, od Vas očekujem konkretno "razračunavanje" sa tezama "Kapitala". Recimo, osporite teoriju vrednosti i učinite tako neizmeran plezir Vašim čitaocima.

Što se Fayerabenda tiče, nisam mu posebno naklonjen, sem u kritici zatvorenosti horizonta mišljenja, tipičnog za većinu prirodnih nauka. Inspiraciju treba tražiti u svemu, ali naučni metod, podložan izmeni, ne može se odbaciti u ime slobode interpretacije. Nauka je uvek i deduktivna i induktivna, ne "ili". Eksperiment će uvek ostati njen sastavni deo, ma kako ga interpretirali. Iako nema "čistih činjenica", kako i kaže kritika empirističkog pozitivizma, to ne znači da ima činjenica u nekoj interpretativnoj matrici kojom su one (us)postavljene baš kao takve.

I razmislite o sledećem: ne padate li Vi u pozciju koju kritikujete, poziciju postmodernog relativizma? Nema velikih priča, nemamo istine koje mogu objasniti totalitet, i sl. upravo su Lyotardove teze, koje dovode do rasparčavanja mišljneja u partikularne diskurse, u nauci imaju za posledicu nekomunikabilne specijalizacije i sl. efekte kojima se upravo hrani doktrina koju napadate.

Toliko od mene, koji id alje jedino čitam Vaš blog, baš zbog naučne komponenete, koje drugi, nažalost, ne poseduju.

P.S. Videti socijalni konstrukcionizam na način koji ga opisujete znači brkati jednu "filozofiju" sa njenom karikaturom. Ukoliko se kaže da je nešto socijalni konstrukt ne misli se da je to nešto slučajno nastalo, instatnt promenjivo i sl. Naprotiv -- društvena konstrukcija može imati invarijabilne efekte. Ako npr. kažem da su homoseksualnost i heteroseksualnost konstrukti nastali u XIX veku razvojem psihijatrijske bauke ja ne tvrdim da oni ne postoje, već da su ih određene društvene sile formirale u datom trenutku, a kasnije ih sruštvo prihvatilo kao operativne označitelje koji su se "esencijalizovali". To ne znači da neko ne oseća seksualnu želju prema svom polu ili suprotnom, to samo znači da kategorija koja je na toj želji nastala nije telesno utemeljena, već društveno isposredovana. Uostalom, to je bar na datom primeru jasno -- jedna od mogućih podela seksualnosti pojedinca (na osnovu pola osoba koje stupaju u seksualni odnos) polako je postala sama "seksualnost-u-telu", čiji su uzroci traženi u psihičkim poremećajima, višku/manjku hormona, genetskoj osonovi i sl. redukovanim "osnovama", a za posledicu imale diskriminaciju zasnovanu na ideološkim zaostacima u načnom mišljenju. Preensno na gravitaciju: niko ne tvrdi da ona ne deluje, ali da je njena forma fizičkog zakona (od formulacije, do okvira fizičke nauke) nešto artificijelno što opisuje nešto "stvarno". Usotalom, nema veće poze od prirodnosti, rekao je moj ljubljeni Wilde, što bi u prevodu moglo da se kaže -- priroda je najveći društveni konstrukt (što ne isključuje njenu zakonomernost, stabilnost i sl), kao posedica specifične dihotomne kulture mišljenja koja i "vidi" opoziciju kultura/priroda validnom. Vi, kao naučnik koji naglašava vrednost teorije, Popperovac, sledbenik teze "trećeg sveta", morate se složiti.
dunjica dunjica 20:02 12.06.2007

feministička matematika, 2. put

Tražila po webu, ali znatiželja ostala nezadovoljena. Milane, možete li reći nešto o fem.matem, molim?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 22:53 12.06.2007

Re: feministička matematika, 2. put

Ima, recimo, jedan "slavan" tekst Sandre Harding pod naslovom "Why 'Physics' Is a Bad Model for Physics" u kome tvrdi da je klasicna fizika ne samo rasisticka, vec i seksisticka, te da je treba zameniti feministickom varijantom. (Cini mi se da je kolega NSarski to negde pominjao jos na starom blogu.) Onda je Sokal uzeo u svom cuvenom "podvala clanku", pa sugerisao da se moze doci do feministicke matematike ako se vise naglasi tzv. aksiom izbora (axiom of choice) u teoriji skupova, koji je on interpretirao (a sledeci slicne komentare Aronovica, Hardingove i Judith Butler) kao nesto sto ima veze sa pro-choice pokretom, tj. borbom za pravo na abortus... (!? - i to su urednici 'ladno progutali)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 23:11 12.06.2007

Re: feministička matematika, 2. put

Inace se zbilja izvinjavam na okasnelom odgovoru - tesko je uvek postici... ;o(

Inace, pored par knjiga, ima na Kobsonu dostupan onaj clanak Hardingove "Is science multicultural? Challenges, resources, opportunities, uncertainties", Configurations: A Journal of Literature, Science, and Technology 2: 301 koji se bavi slicnim temama (ali, kako se to cesto desava, te najekstremnije verzije socijalnog konstruktivizma se relativno retko pojavljuju u recenziranim casopisima, vise se cuvaju kao "municija" za konferencije i zbornike po pozivu...)
dunjica dunjica 11:57 13.06.2007

Re: feministička matematika, 2. put

Hvala, Milane, ovo je više nego dovoljno štofa za početak!
Dexter Dexter 20:31 12.06.2007

pa..

Nisam siguran da se moze postaviti direktna uzrocno posledicna veza izmedju marksisticke teorije i krvavih i zlocinackih diktatura koje ste naveli. Marksizam je nastao u jednom periodu istorije kada su uslovi zivota radnika bili jako teski i predstavlja jedno idealisticko vidjenje drustva kao zajednice ravnopravnih pojedinaca koji , koristeci dostupnu tehnologiju, doprinose boljitku zajednice. Zasto je "implementacija" bila cesto tako tragicna je svakako pitanje za raspravu. Na kraju, socijalisticko samoupravljanje, kao jedinstveni experiment implementiran upravo na ovim prostorima se najvise priblizio ostvarenju originalnih marksistickih ideja. Pokazalo se da je jedan takav sistem lokalno odrziv ali nekonkurentan u odnosu na trzisnu ekonomiju, ali i to je tema podlozna raspravi.
Kada je u pitanju darvinizam, zanimljivo je podsetiti se da je Darvin decenijama oklevao da objavi svoja otkrica. On jeste predvidjao tragicne posledica, ali na lokalnom nivou. Nije ni sanjao da ce njegova teorija biti jedan od stubova nosilaca kasnijih globalnih totalitarnih pokreta. Koliko je npr. Hitler verovao u darvinizam govori i cinjenica da je pred pad Berlina "proglasio" Slovene za novu superrasu i "priznao" da je bio u zivotnoj zabludi.Onda je naredio bombardovanje Nemacke da se valjda "pripomogne novoj superrasi".
Ako se moze izvuci neki zakljucak iz ovih istorijskih dogadjaja onda je to da ljudski rod ima jednu karakteristiku a to je da tumaci svet u "duhu najnovijih otkrica" iako su ona cesto nepotpuna.U tom smislu je realno ocekivati slicne dogadjaje i u buducnosti koji mogu nastati usled razvoja nauke i tehnologije.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 23:07 12.06.2007

Re: pa..

Ovde ste me odlicno podsetili kako postoji cesta zbrka koja nastaje zbog konfuzije i nerazumevanja uloge teorije u nauci i naucnoj teoriji. U skracenoj verziji (a detaljnija verzija bila bi jako, jako dugacka i neprilagodjena ovom blogu, za istu mogu samo da preporucim Poperovo "Otvoreno drustvo", kao i "Bedu istoricizma", problem je u tome sto dogmatska i kvazinaucna teorija ne moze a da ne proizvede losu praksu. Marksizam je u originalnoj formi bio jednostavno losa nauka, i oko toga se slozilo jako mnogo *samih levicarskih* mislilaca, a to je ono sto se kod nas uporno zaboravlja. Od anarhiste (i sjajnog naucnika, nota bene!) Kropotkina, do socijaldemokrata fabijanskog kruga poput H.G. Wellsa ili Shawa, svi su oni vrlo jasno i vrlo argumentovano kritikovali marksisticku *teoriju*. (Ovo, naravno, nikako ne znaci da je takva kritika time jaca od kritike koju su davali liberalni mislioci poput Popera. Ali, nesto govori protiv one lazi kojom se ovde dugo godina ispirao mozak, a to je da je marksisticka dogma ili jedina ili glavna ili cak i vecinska levicarska doktrina.) Samo cu da citiram Wellsa koji je svojevremeno lepo uocio "It would have been better for the case of socialism if Karl Marx was never born." Stvar je jako jednostavna: ili imate smislena i uspesna predvidjanja, ili se radi o kvazinauci; oci marksizma su lepo rekli: do komunisticke revolucije doci ce u najrazvijenijim industrijskim drustvima, posebno apostrofirajuci Englesku i Nemacku. Eksplicitno su imali rasisticki odnos prema Rusima i Slovenima uopste, tvrdeci da se radi o primitivnim i "ne-istorijskim" narodima. Sta se desilo kad je doslo do revolucije u Rusiji? Retko koji marksista je bio posten da kaze: prevarili smo se, pogresili smo. Umesto toga, oni su izvrsili akreciju "specijalnog slucaja", objasnjavajuci to "posebnim lokalnim okolnostima". I onda iovo nanovo - svako drugo marksisticko predvidjanje, kao sto je Poper pokazao u detaljima, a Kolakovski (jedan od tih retkim marksista koji je bio posten i *pokajao se*) kroz svoje sjajne eseje i humoreske, ispostavilo se kao ili neodredjeno i bezvredno ili pogresno - i opet bezvredno...
Dexter Dexter 00:02 13.06.2007

Re: pa..

Zahvaljujem na datim referencama kada je u pitanju literatura.
Kao sto ste pomenuli, zanimljivo je sto je marksizam vecinski implementiran u drustvima koja nisu imala industrijsku tradiciju.To su drzave (Kina,Rusija,Mongolija...) koje su iz feudalizma "preskocile" u socrealizam.
Bilo bi zanimljivo videti sta bi se desilo da je marksizam implementiran u nekim od ovih ,u tadasnje vreme, industrijski razvijenih zemalja. Ja pretpostavljam da bi se desilo nesto slicno kao i sa zemljama istocne evrope ili Jugoslavijom - posle nekog vremena bi se "prebacili" na trzisnu ekonomiju kao boljem resenju.
Ipak, nisam siguran da se marksizmu kao "losoj nauci" moze pripisati enornmana kolicina zlocina koja se zaista dogodila u Rusji na primer. Sta bi se desilo da ta ideja nije "implementirana" od strane nesumnjivo psihopatskih licnosti kao sto je bio Staljin?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 15:27 13.06.2007

Re: pa..

Dexter

Ipak, nisam siguran da se marksizmu kao "losoj nauci" moze pripisati enornmana kolicina zlocina koja se zaista dogodila u Rusji na primer. Sta bi se desilo da ta ideja nije "implementirana" od strane nesumnjivo psihopatskih licnosti kao sto je bio Staljin?

U pravu ste, tu je verovatno doslo do izvesne negativne sinergije lose nauke i loseg kvaliteta licnosti. Ali onih nekoliko marksistickih/komunistickih eksperimenata gde vodece licnosti nisu bile izrazito patoloske - primeri Vijetnama i Kube, Kine pod Dengom, eventualno kratkotrajne vlade Narodnog fronta Leona Bluma u Francuskoj ili Aljendea u Cileu - ne daju bas mnogo razloga za optimizam: u najboljem slucaju to su bile nekompetentne i autoritarne vlade; u najgorem, morale su da svoju pravovernost ideologiji dokazuju kroz izolovana zverstva kakav je bio Tjenanmen ili kubanske cistke u ranoj fazi revolucije. Na kraju krajeva, u sistemu "zatvorenog drustva", gde nemate slobodnu cirkulaciju ideja na drustvenoj, politickoj i kulturnoj sceni, jasno je da ce se za birokratske funkcije otimati u najboljem slucaju mediokriteti, a u najgorem psihopate...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana