Oguglali smo. Uglavnom loše vesti.
Ova vest dole nije najgora. I zato je stavljam na Blog.
---
Urbanistički zavod Beograda završio je radnu verziju "Studije spratnosti" prema kojoj objekti viši od 16 spratova mogu da se grade na 19 lokacija u prestonici. Studija je poslata Sekretarijatu za urbanizam i narednih mesec dana stručna javnost će raspravljati o predloženim lokacijama. Međutim, zone koje je Urbanistički zavod prepoznao kao pogodne za izgradnju visokih zgrada ne znače da tu može da bude izgrađeno bezbroj spratova i da objekat može da bude okrenut kako investitor poželi. Itd, itd. U Beogradu samo tri zgrade prelaze 100 metara, PC Ušće (141 metar), Geneks kule (115) i Beograđanka (101 metar). Najviša zgrada na svetu je „Burdž Kalifa" u Dubaiju visoka 820 metara. U svetu se gradi više od 300 tornjeva čija će visina biti od 250 metara pa do kilometra. Ove kule, koje su često vrlo neobičnog i atraktivnog izgleda, vremenom postaju turističke atrakcije. U Moskvi se trenutno gradi više od 20 kula čija visina prelazi 250 metara.
A gospođa Žaklina Gligorijević, direktorka Urbanističkog zavoda Beograda objašnjava: "Osim osnovnih kriterijuma, vodili smo računa da te zone budu na lokacijama gde je danas ili će u budućnosti biti razvijen javni prevoz, jer visoke zgrade sa sobom donose i koncentraciju stanovnika i korisnika na lokaciji i u tom delu grada. Novi Beograd ima najviše takvih zona, naravno, tamo gde već postoje soliteri i na linijama budućeg metroa. Isti principi su i na teritoriji starog dela grada. Zone za visoke objekte, samo po tom kriterijumum, su uz Bulevar kralja Aleksandra ili u siroj zoni Bogoslovije".
----
Ko hoće da se zabavlja može da pročita ceo tekst ovde http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/209208/Grad-na-vodi-bez-nebodera .
Urbanisti Beograda su se proslavili poslednjih godina. Nikako da krenu u dubinu zemlje, više vole da krenu u nebeske visine.
Davnih sedamdesetih godina sam obznanio pravilo trojno/manifest tj. šta treba zabraniti u SFRJ ili u Srbiji koja je tada bila republika u okviru države od oko 255.000 kvadratnih kilometara i od oko 22 miliona stanovnika:
1. Ravne krovove
2. Popločavanje zgrada
3. Visoke zgrade
Da kratko objasnim svaku od ovih tačaka.
1. Ravni krovovi u Srbiji
Ko nije živeo zgradi u stanu iznad koga je ravan krov ne zna šta je muka. Curenje vode je garantovano, a leti je neizdrživo od vrućine. Ali videla žaba kako se konji potkivaju pa i ona dizala nogu. A u Srbiji se od vajkada grade kuće na dve ili četiri vode (streha je obavezna kao zaštita fasade a i lepo je) jer je svaki seljak znao šta su kiša i sneg i druge meteorološke neprilike. Kosi krov je bio zakon. Ali nadobudni građevinari i arhitkte ne haju ni sada a nisu ni onomad za tradiciju i iskustvo. U Srbiji se, danas posebno, uvrežilo shvatanje da je tradicija nešto ružno, opasno i antieuropsko.
2. Popločavanje zgrada
U Beogradu je postojala moda postavljanja mermernih ili granitnih ploča na fasadu. Te ploče su poteške, povelike i opasne po život. Ali su baš lepe :-) govorili su naši građevinari i arhitekte. Ploče su padale pored ljudi a i na ljude. Bilo je i mrtvih i povređenih. Ako me pamćenje ne vara ploča sa Generalštaba u Nemanjinoj ulici u Beogradu je ubila vojnika. Pored nekih zgrada je stajala traka sa natpisom da ploče padaju. E, onda su ljudi videli kakav se đavo tu krije pa sada možete videti na mnogim takvim zgradama da su te „krasne" ploče ušrafljene, obično sa četiri velika šrafa. Molim Boga da su nerđajući. Opet ću da kažem: videla žaba kako se konji potkivaju...
3. Visoke zgrade
Srbija (Beograd posebno) ima vrlo loša iskustva sa visokim zgradama. Možete pitati stanare viših spratova Genex kule ili Kapija Beograda. Ima visokih zgrada i u unutrašnjosti Srbije, a to je verujem još tužnija priča. Priče stanara u Genex kuli (sa restoranom na vrh kule koji se okreće!!!) mogu da posluže kao scenarijo za horor film. Visoke zgrade ne moraju da budu neboderi. Svaka zgrada u Srbiji viša od 6-7 spratova ima povremeno ili stalno probleme. Što viša zgrada problemi sve veći. Liftovi su prva stvar. Ogroman procenat liftova u Beogradu ne bi prošao kontrolu i trebalo bi ih generalno sanirati. To je skupo a i šta bi stanari onda radili u vreme sanacije. Kad dolazi Hitna pomoć u Beogradu prvo pita da li radi lift. Stari ljudi koji žive na višim spratovima su često zarobljeni zbog neispravnih i nesigurnih liftova. Stari, slabo održavani, ničiji. Voda je druga stvar. Kad oslabi pritisak vode, a to se dešava često, prvo izgube vodu stanovi na višim spratovima. Ne znam kako je u Njujorku, Londonu, Moskvi i Dubajiu. I ne interesuje me. Pretpostavljam da nemaju slične probleme i to nema nikakve veze sa nama. Mi smo bili, jesmo i bićemo posebni. Đubre je treća stvar. Često te velike i visoke zgrade imaju kanale za đubre. Koji su prljavi, zapušeni, smrdljivi. Rešenje je lako: đubre se baca kroz prozor.
Najgora kombinacija je stan u visokoj zgradi na poslednjem spratu ispod ravnog krova.
Sve gore navedeno važi i za visoke poslovne zgrade u Srbiji.
Dakle, videla žaba...
Zaključak:
Visoke zgrade u Srbiju - sprečiti gradnju po svaku cenu. Zato što ovo nije Njujork nego Beograd. I zato što smo mi takvi kakvi smo. Ovo je Srbija. Visoke zgrade (neboderi???) u Srbiji ili Beogradu me podsećaju na kuće duž Ibarske magistrale. Stilova ima kakvih hoćeš: alpski, gastarbajterski, grobljanski, grčki, primorski, grčko-rimski,...A najmanje ima ovakvih http://www.arhitektura.rs/bozidarpetrovic/ .
Posebna priča je zakonska regulativa.
Zakon koji kaže da je održavanje zgrada stvar stanara i da su oni dužni da finansiraju održavanje je jedan od besmislenih i neprimenljivih zakona. Skupština stanara treba da se konstituiše na dobrovoljnoj bazi a ako se ne konstituiše možete da pocrkate. Država i lokalne samouprave su digle ruke od održavanja i sad imamo idiotsku situaciju da stanari treba da ulože par desetina ili stotina hiljada EVRA da renoviraju zgradu, liftove, krov, vodovodne instalacije, ...do nivoa koji je minuimum bezbednosti i normalnog života. Ako padne parče fasada i napravi štetu ili povredi nekoga odgovoran je Predsednik Skupštine stanara!!! Zamislite tog jadnika koji je iz čiste naivnosti prihvatio da ratuje sa svakojakim stanarima i administracijom da još i odgovara što fasada nekog „kineskog zida" od petnaestak spratova nije održavana i što je razbila parkirani auto ili razbila glavu nekome. A padaju i gromade snega i leda sa krova direktno na prakirane automobile ili ljude. A sila i veličina štete rastu sa kvadartom visine.
Poslednji primer visoke građevine u Beogradu je Avalski toranj. Stari toranj je godinama bio zatvoren za posetioce, restoran nije radio decenijama. Liči da će i novi toranj doživljavati sudbinu starog tornja (osim idiotskog rušenja). Iako ja volim da ga vidim - iz daljine izgleda zaista lepo i navijao sam da se napravi novi. Bez restorana, ali sa WC-ima okolo. Svečano je otvoren znate već kada i kako a za održavanje ćemo lako tj. nikako. Kao i kineski most čija je gradnja započeta pre idejnog projekta - božemesačuvaj takvih inženjera. I koji će možda biti i završen bez idejnog i glavnog projekta.
O pilonu (najvišem na Balkanu) novog mosta preko Ade Ciganlije ne želim da pričam. Skoče mi šećer, pritisak, holesterol i transaminaze.
Danas kad čitam onaj moj trilični manifest osećam veliki ponos što sam bio tako dalekovid, i veliku tugu što se ništa od mojih načela ne poštuje.
Pre pisanja povodom objavljene „Studije spratnosti" imao sam u glavi mnogo kraći tekst koji je izgledao ovako:
„Apelujem da se u Beogradu i Srbiji zabrani gradnja zgrada preko 6 spratova" ali me onda ponelo. Izvinjavam se.