Budućnost| Kultura| Lingvistika| Politika| Region

Nismo manje Srbi ako govorimo kao Hrvati

Virtuelni Vasilije RSS / 10.10.2010. u 07:26

Onima koji su procitali intervju hrvatske lingvistice Dr. Snjezane Kordic Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi je sigurno odmah bilo jasno odakle mi ideja za naslov ovog teksta. Iako je ovaj intervju prenelo vise nasih medija mislim da se zbilja radi o izuzetno znacajnom dogadjaju na nasim prostorima kad je jezicka problematika u pitanju i da zasluzuje jos mnogo vecu paznju nego sto je imao.

Nisam nigde citao jasnije, bolje i izricitije obrazlozenu tvrdnju da je ono sto se po trenutno vazecoj dnenvno-politickoj regulativi tretira kao cetiri razlicita jezika ustvari jedan, policentrican jezik, koji je vecina stanovnistva sa nasih podrucja ucila u skoli u nastavi maternjeg jezika pod nazivom sprsko-hrvatsko ili hrvatsko-srpski (a ljudi u obicnom govoru oduvek skracivali samo u srpski ili u hrvatski). Clanak je zbilja sjajan i najtoplije ga preporucujem svima. Ja ga ovde ne bih prepricavao osim da mozda pomenem da se u njemu, izmedju ostalog, vrlo upecatljivo dokazuje da pokusaj stvaranja cetiri posebna jezika ima veze iskljucivo sa politikom, nacionalizmom i poptuno pogresnim (pa  i nakaradnim) pretpostavkama da "da nacije ne mogu postojati niti imati samostalnu državu ako nemaju jezik različit od drugih nacija"...

Nisam strucanjak za lingvistiku, ali sto mene tice, da je u pitanju jedan jezik nije nikad bilo ni trunke sumnje. Za to postoji, pored u gornjem clanku navedenih lingvistickih, i jako mnogo obicnih zdravorazumskih argumenata. Jedan od takvih je i primer iz bilo koje multietnicke sredine naprimer u BiH (Mostar, Sarajevo, Banjaluka): ni ja sam nisam nikad bio u stanju da prepoznam nacionalnu pripadnost (a pogotovu ne navodni drugacij jezik) samo iz razgovora pripadnika tri razlicite nacije ... iako svaki od njih ce za sebe, mozda, mistliti/tvrditi da govori drugim jezikom!!!

Na ovom blogu smo imali par tekstova na tu temu a posebno se istakao onaj naseg blog-enologa
Prvo pa kontroverzno - srpski, hrvatski, srpskohrvatski... On nam nudi  dve mogucnosti:

2a. Standardni jezički izrazi Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine deo su istog jezika, („BCSM", „ilirskog", „naškog", „bezimenog"...)

2b. Iz nekadašnjeg zajedničkog jezičkog metasistema nastala su 4 standardna jezika (koji lingvistički i dalje pripadaju tome jezičkom metasistemu): srpski, hrvatski, crnogorski i bosanski

Napominjem da su moguća samo ova dva rešenja - ili jedan jezik ili četiri jezika. Ništa između nije ni lingvistički ni logički opravdano.

Ovo sam naveo samo kao primer besmisla nasih balkanskih prepucavanja na jezicke teme. JEDINO ispravan zakljucak (2a) autor potpuno obesmisljava alternativnim resenjem (2b) koje ne samo da nema veze sa lingivistikom nego ni sa zdravorazumskom logikom. Ali ima veze  sa nakardanom balkanskom dnevnom politikom...

Ako je "izmisljanje" bosanksog jezika bilo suvisno onda je nedavni "pronalazak" crnogorskog prevazisao svaku granicu zdravog razuma i pretvorio se u farsu. I o tome ima jedan dobar clanak (Ćutra ćemo se naći u restoranu)iz koga bih izdvojio samo jedan od mnogo apsurdnih i neverovatnih podataka: gramatiku novog crnogorskog jezika su napisala dva Hrvata, strucnjaka za hrvatski jezik i jedan crnogorski skolovan u Hrvatskoj (prvi doktor crnogorskog jezika ... doktorirao u Hrvatskoj) - njegovu etnicku pripadnost ne znam ali na osnovu imena (Adnan Čirgić) bi se moglo pomisliti da mu je maternji jezik ustvari bosanski (koji nije ni postojao kad ga je on ucio u skoli) ... Sudeci po informacijama ta gramatika "novog" jezika je nastala tako sto je prepisana hrvatska s tim sto je svuda u primere ubacena rec "sjutra" napisana na novocrnogorski nacin... I ako to tvorcima novog jezika nije bila namera ovo sve je samo jos jedan dokaz da se radi o nepostojecem jeziku izmisljenom u kabinetu politicara. Iako se radi o jednom jeziku nije sporno da postoje razliciti dijalekti/varijante pa je forsiranje hrvatske direktno pljuvanje u lice vecini crnogorskih gradjana koji su na zadnjem popisu izjavili da im je maternji jezik - srpski. Ali to je nekako u skladu sa nakradnom politiko nakaradnog rezima koji na sve nacine pokusava da na silu odvoji ljude od njihovog sopstvenog nacionalnog bica i da pokaze da oni nemaju nista sa Srbima. I to u sredini iz koje su potekle mnoge od najvecih licnosti srpske istorije i u cijem najvisem zakonodavnom aktu je jos 1855 godine pisalo: "... у овој земљи нема никакве друге народности до једине србске..."

Da se vratim intervjuu Snjezane Kordic i tome zasto mislim da je toliko vazan. Neko ce reci: ti stavovi i nisu bas toliko novi i nepoznati - posebno na srpskoj strani. E pa bas o tome se i radi sto su se do sada oni pojavljivali uglavnom na srpskoj strani pa su od nacionalista sa svih strana (ukljucujuci i srpske) diskreditovani kao "unitaristicki". Zena je te stavove vidim zastupala vec 15-ak  godina ali tek su sada prezentovani siroj javnosti (bar ja nisam imao prilike da ih citam). I predstvljaju udarac u lice svim nacionalistima i politickim sicardzijama na nasim prostorima kad je u pitanju jezicka problematika...

Da zavrsim razmisljanjima kako ce se stvari razvijati u buducnosti. Ubedjen sam da, osim na papiru, novi jezici nece nikad ni nastati u zivotnoj realnosti. Ostace mozda nazivi a verujem da ce realnost naterati i strucnjake i politicare da je prihvate i konstatuju u odgovarajucim aktima i naucnim radovima. Kad je u pitanju crnogorski mislim da ce on nestati jos brze - sa Don Milovim silaskom sa vlasti... Ne treba biti mnogo mudar pa videti u kom se pravcu krece ta realnost. Ljudi se i dalje (i  opet) mesaju ... Srbi idu na letovanje na Jadran (i vrlo su bitni za tamosnju turisticku privredu) ... ljudi slusaju istu muziku, citaju iste knjige ... Svakom iole razumnom umetniku je vrlo bitno da li ce imati potencijalnu publiku medju dvadestak miliona gradjana umesto par miliona ... Napravio sam mali eksperiment: na amazon.com sam sam pretrazio ponudu sa recima "croatian dictionary" pa rezultate poredjao po "bestselling" poretku, Prvo i drugo mesto na listi zauzima "Bosnian, Croatian, Serbian,...", cetvrto "Langenscheidt's Universal Dictionary Croatian..",  sesto "Beginner's Serbian", sedmo "Serbian-English/Engl... Dictionary & Phrasebook.."

Ono sto balkanskim zaludjenicima nije jasno je da je izumiranje jezika svetski trend ... i da se sa globalizacijom samo jos drasticno ubrzava. A sasvim je jasno sto je tako i da je to logicna posledica osnovong smisla i svrhe jezika. Naime jezici ne postoje da bi zadovoljili necije (bolesne) politicke ambicije nego da bi ljudi komunicirali izmedju sebe. Ranije su se samo manje kretali i mesali pa je to sredstvo komunikacije bilo isto na relativno malim teritorijama. Sto se stepen mesanja i mobilnost ljudi povecava jasno je da se i broj jezika smanjuje: neki nestaju a ponegde se vise jezika stapaju u jedan... Negde sam procitao da svake dve nedelje u svetu nestane po jedan jezik. Smatra se da ce u sledecih 100 godina nestati vise od polovine od preko 5000 (kazu 6-8 hiljada) jezika koji se danas govore u svetu. Najveci deo tih jezika su i tako jezici nekih malih divljih plemena ali recimo medju ugrozene evropske jezike spadaju i irski (kojim ogovori oko 400.000 ljudi) i baskijski (660.000 ljudi). Valjda ce jednog dana i balkanske (politicke) budale ukapirati da ce ovaj "naski" kako god ga zvali imati neuporedivo vece sanse za dugovecnost ako se njime budu sluzilo 20-ak miliona ljudi umesto par miliona njih...

 



Komentari (25)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mayo1 mayo1 09:26 10.10.2010

Politika

Teško je ne složiti se sa mojom /bivšom/ sugrađankom Snježanom Kordić - kada bi se razmišljalo razumno i slušalo struku.
Problem je što ovdje vlada balkanski zloduh - politika i nacija u svemu i svačemu.
I u skladu s tim redovno ide tuk na utuk.
S jedne strane postoje oni koji tvrde da svi govorimo srpski- dakle svi smo Srbi a gdje su Srbi, zna se, tamo je Srbija.
Što, naravno, izaziva kontrareakciju kroz kojekakve jezične akrobacije, u cilju opovrgavanja te tvrdnje.

Kao i oko puno drugih stvari, mislim da još dugo neće biti suglasja po tom pitanju.
Bolje je ostaviti svakome da naziva nekako jezik kojim govori, nego se sukobljavati i svađati - što bi još i bilo sasvim OK kada bi to činili isključivo jezični stručnjaci argumentima - ali njih nitko ne pita i sve se brzo prebaci na sasvim druga i opasnija polja.

Let it be, život i vrijeme će ionako staviti stvari na svoje mjesto.
Milan Karagaća Milan Karagaća 10:01 10.10.2010

Re: Politika

"Globus: Zašto ne volimo čuti da govorimo isti jezik? Što je to što nam smeta?

Snježana Kordić: Napravljeno je da nam smeta spominjanje bilo kakve veze sa srpskom nacijom. To je pokazatelj vladavine nacionalizma kod nas.
A otkud je nacionalizam kod nas toliko vezan baš za jezik? Stvar je u tome da su nacionalne političke elite na prostoru bivše Jugoslavije krenule prije nekoliko desetljeća u pravljenje samostalnih država s netočnim stavom da nacije ne mogu postojati niti imati samostalnu državu ako nemaju jezik različit od drugih nacija. Zato su uvjeravali sebe i druge da govore različitim jezicima. Sada, kad imaju zasebne države, i dalje inzistiraju na tvrdnji da se radi o različitim jezicima jer se plaše da bi svijest o istosti jezika mogla utjecati u smjeru ponovnog ujedinjavanja država. Takva strepnja je, naravno, besmislena jer istost jezika ne dovodi u pitanje postojanje zasebnih nacionalnih država. Inače ne bi postojala austrijska država i nacija, kanadska država i nacija, i većina drugih država i nacija u svijetu. "
mariopan mariopan 09:31 10.10.2010

Piši kao što govoriš ...

U svakodnevnom govoru koristim sve reči koje sam ikada negde pročitala, čula, naučila a koje najbolje opisuju ono što želim da kažem. Ne razmišljam čije su i ko ih je izmislio, ko ih svojata za svoje. Imam i nekih kovanica iz slenga i to je novi jezik kojim će generacije mladih govoriti u budućnosti - ako im se neka reč primi.

Jezik je živ, razvija se, raste ili se osipa, a umesto zaboravljenih nastaju nove reči i treba da ih učimo sve vreme. Ako to ne radimo nećemo se razumeti za neki niz godina ni sa svojom decom.

Mislim da reči nisu ničija svojina, naše su ako ih mi koristimo i niko nema pravo da mi ih uzme, podeli i kaže da nisu moje.

Dokazivati svoje "čisto poreklo" svojatanjem jezika je za mene maloumno, dokaz nezrelosti i najgori način da se podeli neki narod - ne da se približe i usvoje neke reči jedni od drugih, kao što to normalni ljudi rade. I svađati se oko toga? Pa to ni deca ne bi radila a rade odrasli, školovani ljudi.
blogovatelj blogovatelj 14:24 11.10.2010

Re: Piši kao što govoriš ...

U svakodnevnom govoru koristim sve reči koje sam ikada negde pročitala, čula, naučila a koje najbolje opisuju ono što želim da kažem


Takodje.
Tijekom osamdesetih, a i kasnije, ucio sam hrvatski iz Alan Forda i iz Krlezinih knjiga.
I na to sam ponosan.
Dapace, vrlo sam ponosan
Ni dan dansa nikakvih problema sa hrvatskim nemam. Citam, pisem i razumem hrvatski skoro kao srpski
mariopan mariopan 14:20 12.10.2010

Re: Piši kao što govoriš ...

blogovatelj
U svakodnevnom govoru koristim sve reči koje sam ikada negde pročitala, čula, naučila a koje najbolje opisuju ono što želim da kažem


Takodje.
Tijekom osamdesetih, a i kasnije, ucio sam hrvatski iz Alan Forda i iz Krlezinih knjiga.
I na to sam ponosan.
Dapace, vrlo sam ponosan
Ni dan dansa nikakvih problema sa hrvatskim nemam. Citam, pisem i razumem hrvatski skoro kao srpski

Naravno, to je sasvim normalno.
seceranac seceranac 09:36 10.10.2010

"nauka" i demografija

Nisam strucanjak za lingvistiku, ali sto mene tice, da je u pitanju jedan jezik nije nikad bilo ni trunke sumnje. Za to postoji, pored u gornjem clanku navedenih lingvistickih, i jako mnogo obicnih zdravorazumskih argumenata.


Zdravorazumski argumenti su u danasnjem svetu pokleknuli pred navalom "naucnih" i politickih argumenta - pogledajmo samo "globalno zagrevanje - aka klimatske promene", "ljudska prava", svetsku "ekonomiju" ...

mayo1

Let it be, život i vrijeme će ionako staviti stvari na svoje mjesto.


Naravno, vreme uz pomoc demografije ce ovaj jezik najpre staviti na policu ugrozenih, potom veoma ugrozenih i na kraju izumrlih jezika - izgleda da mu/im je bas tamo mesto!
kakapo kakapo 09:40 10.10.2010

Klokani i kenguri

" pokusaj stvaranja cetiri posebna jezika ima veze iskljucivo sa politikom, nacionalizmom i poptuno pogresnim (pa i nakaradnim) pretpostavkama da "da nacije ne mogu postojati niti imati samostalnu državu ako nemaju jezik različit od drugih nacija"......
Mali i zabavan prilog u tom smislu:
Uvek me je kopkalo zašto Hrvati kažu klokan, a ne kengur iako klokana/kengura nema u Slavoniji, Zagorju i drugde po Hrvatskoj, a sav ostali svet ( od Australije pa nadalje) govori kengur (što znači ne znam, ne razumem). I onda mi je jedan hrvatski lingvista objasnio da je to posledica pogrešnog uverenja austrougarskih lingvista XIX veka da najsavršeniji jezici nemaju pozajmljene strane reči. Uzorni jezik bio je mađarski (koji tobož nema pozajmljenice, a ima ih mnogo). Zbog toga su izmišljali domaće izraze čak i za takve egzotične vrste kao što je kengur, ali i docnije za zrakomlat ( helikopter) i sl. Inače reč klokan nije hrvatska izmišljotina, već su je pozajmli od Čeha. A tamo klokana ima onoliko.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:56 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

I onda mi je jedan hrvatski lingvista objasnio da je to posledica pogrešnog uverenja austrougarskih lingvista XIX veka da najsavršeniji jezici nemaju pozajmljene strane reči.

A s druge strane strana imena pišu izvorno na ne na svom jeziku.Tako će polupismeni Zagorac ili pismen a koji ne zna engleski malo sutra pročitati ime Churchill.
Ipak je ona Vukova "piši kako govoriš a čitaj kako je napisano" kapitalna stvar u reformi jezika jer je olakšalo narodu da se opismenjava.Zamislimo da se koriste još uvek ona slova koja se ne čitaju i slova slogovi.
gedza.73 gedza.73 10:28 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

Uvek me je kopkalo zašto Hrvati kažu klokan, a ne kengur iako klokana/kengura nema u Slavoniji, Zagorju i drugde po Hrvatskoj,


Zbog alana forda.



Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 10:38 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

kakapo
Mali i zabavan prilog u tom smislu


evo par interesantnih stvari koje sam ja negde cuo (ne garantujem za tacnost):

- reci kruh ili tisuca koje se u novije vreme tretiraju kao iskljucivo hrvatske su nekad bile tipicno srpske. a koliko se secam tog clanka lista reci koje su tokom vekova promenile "etnicku pripadnost" je bila prilicno duga i bilo je i obrnutih primera...
- kazu da je hrvatska publika crkavala od smeha kad procita u titlu nekog "prevedenog" srpskokg filma da je za lepu nasu rec p..ka prevod (malje lepa): p.zda

secam se i jednog vica na racun novohrvatskog: kako se na hrvatskom kaze kais? OkoloTrbusniPantaloDrzac
kakapo kakapo 11:05 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

lista reci koje su tokom vekova promenile "etnicku pripadnost" je bila prilicno duga i bilo je i obrnutih primera...

Recimo kat i sprat. U Srbiji su se nekada zidale kuće na kat!
aurelije aurelije 13:52 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

To je bio film Rane, prvi koji su prikazivali u tamošnjim kinima te su morali da ga prevedu :)

Reč tisuća, tisućnik se pominje u Dušanovom zakoniku.

Ono što me je fasciniralo da se u Hrvatskoj ne koristi reč čas. Lepa slovenska reč, koje ne označava samo vreme od 60 minuta, već i trenutak i slično: sačekaj samo čas, časkom ćemo to, u dobar čas, u pravi čas, školski čas, časa ne časiti...

A opet isključivo koriste strane reči za čas, ura i sat. I taj sat mi je najčudnije, kako to da se kod njih više upotrebljava reč turskog porekla nego u Srbiji, nije logično ni malo :)
mikimedic mikimedic 14:00 10.10.2010

Re: Klokani i kenguri

evo par interesantnih stvari koje sam ja negde cuo (ne garantujem za tacnost):

- reci kruh ili tisuca koje se u novije vreme tretiraju kao iskljucivo hrvatske su nekad bile tipicno srpske. a koliko se secam tog clanka lista reci koje su tokom vekova promenile "etnicku pripadnost" je bila prilicno duga i bilo je i obrnutih primera...
- kazu da je hrvatska publika crkavala od smeha kad procita u titlu nekog "prevedenog" srpskokg filma da je za lepu nasu rec p..ka prevod (malje lepa): p.zda

secam se i jednog vica na racun novohrvatskog: kako se na hrvatskom kaze kais? OkoloTrbusniPantaloDrzac


nisam siguran ali hiljada mislim da nam je stigla iz grckog. uopste, mnoge hrvatske reci su ostale iz staroslovenskog, dok je srbija bila pod uticajima sa strane.

tako da ce rusi reci tisjoc, takodje i sosjed (za komsiju). uopste, zapanjili bi se koliko ruski ima slicnijih reci sa hrvatskim nego sa srpskim.
gedza.73 gedza.73 21:43 11.10.2010

Re: Klokani i kenguri

nisam siguran ali hiljada mislim da nam je stigla iz grckog.

U pravu si, iljades se kaže kod grka.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:47 10.10.2010

Prvi pa preporuka

Vaso evo da preporučim ovaj tvoj tekst, narodčito uvodni deo.
Sasvim si u pravu da je to sve jedan jezik sa varijantama i podvarijantam i kada bi se pitali pravi stručnjaci lingvisti, filolozi, antropolozi, sociolozi i naraod a ne politički kalkulanti, nacionalisti, šovinisti koji najčešće ne znaju ni onaj za koji kaže da je njegov jezik ismejava onu drugu varijantu.
Eto u Srbiji imaš vrlo poznatog književnika koji sada traži linč Vuka Karadđića jer je "oskrnavio srBski jezik".Ja nikada nisam smatrao ya normalne one ljude koji mi u Zagrebu kad poru;im supu kažu da imaju samo juhu ili kad neko u Beogradu traži kruh a onda ga polupismen pekar ili prodavac otera u "materinu i Lijepu njihovu".Uvek sam smatrao da takvi ljudi ne bi trebali da budu atrakcija za novine već za sažaljevanje pa i nacionalistički ispad.
Slažem se sa tobom, u Bosni je to baš vidljivo da postoje razlike u govoru onih u Krajini, centralnoj i istočnoj Bosni, pri čemu možeš zaključiti iz kojeg je dela ali ne i koje je nacije, tj. da li govori ono što neki zovu srpski, drugi bosanski, treći hrvatski.Prema tome, sasvim je anahrono cepati jedan kulturno-jezički prostor tako što će neki napaljeni izmišljati nove jezike.U istom smislu je i navodna bojazan za izumiranje ćirilice. Neka puste narodu , narod će sam da održi ono što mu se sviđa kao što je kroz istoriju i radio.
Inače, za one koji su toliki sitničari samo da podsetim da se govor Srba u Leskovcu i Vranju razlikuje od govora u Šapcu mnogo više nego što se razlikuje govor Muslimana iz iistočne Bosne i Šapčanina.To ti je isto i u BiH ne računajući one koji natežu da govore ekavicom i ćirilicom ili one koji guraju h i gde treba i ne treba, a posebna priča su anahronizmu u "suvremenom hrvatskom jezičkom sustavu."
Da ne davim, u Nemačkoj postoji isto tako dosta razlike u govoru u pojedinim delovima, pa u Austriji i Švajcarskoj ali nikome ne pada na pamet da kaže da to nije jedan jezik, a obo kako govori Bavarac i Hamburžanin je mnogo više različito nego kod Sarajlije, Mostarca, Zagrepčanina i Beograđanina.
Za normalne ljude, to bi trebao biti pre svega razgovor o bogastvu jednog jezika a ne neprirodno cepanje i izmišljanje veštačkih.
Gde će onda da svrstaju ove novogovore kojim se služi omladina gde je sve izmešano od šatrovačkog do engleskog, ali bi trebalo da zabrine što se u govoru koristi sve manji fond reči, što se sve manje čitaju knjige i što je sve veći broj onih čije je pismeno i usmeno izražavanje sve suženije,tzv. SMS literatura i fejsbuk komunikacija, ovi koje više od pet rečenica smara.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 10:51 10.10.2010

Re: Prvi pa preporuka

Milan
Prema tome, sasvim je anahrono cepati jedan kulturno-jezički prostor tako što će neki napaljeni izmišljati nove jezike.U istom smislu je i navodna bojazan za izumiranje ćirilice. Neka puste narodu , narod će sam da održi ono što mu se sviđa kao što je kroz istoriju i radio.


Slazem se. Tacno je da je moguce da ce cirilica vremenom gubitki na znacaju na racun "inernacionalnije" latinice - lepo ju je, kao deo tradicije, pokusati ocuvati. Ali ne treba u tome ni preterivati. Mislim da je ono insistiranje SAMO na cirlici u srpskom ustavu danak pomenutom nacionalizmu na nasim prostorima. Ne vidim nista lose i da je ostalo da se radi o dva ravnopravna pisma. Pa latinicu je kodifikovao jos Vuk Karadzic, u Kraljevini SHS i kasnije u republici Srbiji je imala status zvanicnog pisma ... sve do ovog zadnjeg ustava ...

Interesantna je i Snjezanin stav/informacija o suvisnosti ustavne odredbe o sluzbenom jeziku:

Znamo da brojne države sasvim dobro funkcioniraju bez takve odredbe, počevši od nama susjedne Mađarske pa sve do velikih država poput Njemačke, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država. Uostalom, Daniel Nettle je ustanovio da 98 posto jezika u svijetu nema nikakav službeni status.


docsumann docsumann 10:25 10.10.2010

kužim, kontam, kapiram

Pored sve one komedije sa novogovorom tjekom Tuđmanove vladavine, Hrvati imaju i jednu zaista dobru kovanicu novijeg datuma, a radi se o izrazu koji se odnosi na "ležećeg policajca" - uspornik.
mariopan mariopan 10:55 10.10.2010

Re: kužim, kontam, kapiram

Imaju i "očevid" to jest uviđaj na mestu zločina.
kakapo kakapo 11:03 10.10.2010

Re: kužim, kontam, kapiram

I ne samo uspornik. Ima mnogo hrvatskih i "hrvatskih" reči koje su preciznije pa i lepše od srpskih i "srpskih". Recimo dojam! To (meni) nije sasvim isto što i utisak. Naučna terminologija (recimo imena životinja, naročito stranih - uprkos klokanu) često je bogatija i prikladnija nego srpska. Kao što reče Mariopan, ne znam zašto bismo se ustezali da koristimo sve reči koje opisuju ono što želimo da kažemo?
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 12:18 10.10.2010

kuca- dom

Srbi: kuca-domacica.

Hrvati: dom-kucanica.

Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 12:23 10.10.2010

Re: kuca- dom

dusanovaiivanovamama
Srbi: kuca-domacica.

Hrvati: dom-kucanica.



Haha sjajan primer. Ma u pravu je Igor Mandic: dva plemena istog naroda

ps. a kad ima vise domacica u kuci ... ili kucanica u domu ... tu je onda i svadja
Inner Party Inner Party 14:07 10.10.2010

Srpski

Cemu ova diskusija?!

Vazno je da Srbi srpski jezik zovu srpskim jezikom. Kako ce Bosnjaci, Crnogorci i Hrvati nazivati srpski jezik - njihova je stvar.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 17:38 10.10.2010

Re: Srpski

Inner Party


Vazno je da Srbi srpski jezik zovu srpskim jezikom. Kako ce Bosnjaci, Crnogorci i Hrvati nazivati srpski jezik - njihova je stvar.


Hahaha mogu da zamislim koliko su neki zapanjeni kad procitaju ovu tvoju duhovitost. Ali bih rekao da ti se potkrala jedna "stamparska" greska i da je pocetak druge recenice trebalo da glasi "Kako ce Srbi koji sebe nazivaju Bosnjacima, Crnogorcima ili Hrvatima ..."
fedor18 fedor18 17:36 10.10.2010

Ali recimo

na hrvatskom je naučnik = šegrt...
mikele9 mikele9 18:43 10.10.2010

Jezik

Nisam siguran kada se promena dogodila (za vreme Kneza Mihaila?) ali u Srbiji su se svojevremeno meseci nazivali: Sijecanj, Veljaca, Ozujak, Travanj, Svibanj.... Precizni podaci se cuvaju u Arhivi SANU. Da li se moze doci do njih, e to nisam siguran

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana