Ljudska prava

KO HOĆE NEŠTO DA URADI NAĐE NAČIN, KO NEĆE NAĐE OPRAVDANJE

Freedom of Information RSS / 22.10.2010. u 11:35

Autor: Rodoljub Šabić

Da li postoji mogućnost da ste zaraženi HIV-om? Da li koristite intravenske droge? Da li ste bolovali od hepatitisa B i C? Da li u porodici imate obolele od Krojcfeld Jakobsove bolesti (bolest ludih krava)? Ili da li ste imali seksualne odnose sa osobom koja je HIV pozitivna? Da li upražnjavate analne seksualne odnose i da li ste ih imali proteklih 6 meseci?
Većina normalnih ljudi na ovakva i slična pitanja odgovara samo kad baš želi ili mora, a odgovore na njih doživljava kao veoma delikatne podatke i, s pravom, od drugih očekuje da se prema njima odnose na odgovarajući način. Zato, sasvim logično, i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti podatke o zdravstvenom stanju i seksualnom životu svrstava u „naročito osetljive podatke" čija se obrada posebno tretira i obezbeđuje posebnim merama zaštite.
Nedavno sprovedeni nadzor od strane inspektora Poverenika za (informacije) i zaštitu podataka o ličnosti u Institutu za transfuziju krvi Srbije je, međutim, još jednom potvrdio nešto što na žalost preti da postane karakteristika „procesa usklađivanja našeg pravnog poretka sa standardima EU" - veliki, zabrinjavajući raskorak između normativnog i stvarnog.
Po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti podaci o zdravstvenom stanju i seksualnom životu, kao naročito osetljivi podaci, morali bi se čuvati, arhivirati na poseban način, utvrđen posebnom uredbom Vlade Srbije. A mogli bi se obrađivati samo na osnovu izričite, formalne, pismene saglasnosti vlasnika podataka. A po Zakonu o transfuziološkoj delatnosti davaocima podataka bi prethodno moralo biti uručeno obaveštenje o mogućim posledicama davanja krvi, a podaci od njih bi bili uzimani u skladu sa odgovarajućim upitnikom. Sadržinu upozorenja i upitnika utvrđuje ministar zdravlja. Međutim, iako je još pre godinu i po dana istekao rok u kome je Vlada trebala da donese uredbu, a nedavno i rok u kome je i ministar trebao da utvrdi sadržinu obaveštenja i upitnika, nije učinjeno ni jedno ni drugo. U praksi, od davaoca krvi nije uzimana nikakva formalna saglasnost a na posledice davanja krvi su upozoravani i podaci od njih su uzimani na osnovu dokumenata odnosno upitnika koje nije utvrdio ministar nego ih je „utvrdila doktrina".
Ali, od ovih „formalnih" problema svakako su zanimljiviji oni konkretni. Kako stvari stoje, sa zaštitom i arhiviranjem neautomatizovane zbirke upitnika koje popunjavaju davaoci krvi? Je li, čak i u odsustvu Vladine uredbe „o posebnim merama zaštite" prihvatljivo da se ti upitnici na prijemnom odeljenju čuvaju u drvenom ormanu bez posebne zaštitne brave, a u arhivu iza običnih drvenih vrata na potpuno otvorenim policama. U oba slučaja bez alarma, bez video nadzora i bez evidencije o tome ko, kad i zaštp je pristupao tim podacima. Nije prihvatljivo, razume se, i zbog toga je Poverenik morao Institutu uputiti odgovarajuće upozorenje.
Rukovodioci i zaposleni u Institutu bili su kooperativni i u toku postupka i nakon upozorenja preduzeli su korake radi otklanjanja nekih od uočenih nedostataka. Ustrojena je evidencija pristupa upitnicima koji popunjavaju davaoci krvi, od davaoca se saglasnost uzima u zakonu predviđenoj formi, preduzete su mere za instaliranje video nadzora...
Međutim, otklanjanje svih nedostataka nije u okviru mogućnosti Instituta. To se, pre svega, odnosi na donošenje podzakonskih akata, čije nepostojanje ima za posledicu to da se obrada podataka o ličnosti u Institutu, ali i u svim drugim ustanovama koje se bave transfuziološkom delatnošću, ne vrši u skladu sa zakonom. Ovaj nedostatak se ne sme tolerisati i zaista je krajnje vreme da ga nadležni, Vlada i ministar otklone.
Poseban problem je to što zbog nedostatka finansijskih sredstava Institut ne može da obezbedi uvođenje i primenu nekih od naloženih, rekao bih, elementarnih, fizičko-tehničkih sredstava zaštite. Mogu da kupe mali metalni orman za prijemno odelenje, ali ne mogu da kupe nekoliko ili više ormana za arhivu. Tužno, ali realno. Zato sam apelovao na ministra da Institutu pomogne u iznalaženju tih sredstava, odnosno polazeći od logične pretpostavke da je stanje u drugim medicinskim ustanovama slično, da iznađe način da svima pomogne u uvođenju i primeni bar minimalnih standarda zaštite podataka o ličnosti.
Kakav će biti ishod ovog apela, tek ćemo videti. U svakom slučaju biće u skladu sa onom već oveštalom "kapljicom mudrosti" - "Ko hoće nešto da uradi nađe način, ko neće nađe opravdanje."



Komentari (27)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ElectricDreams ElectricDreams 11:56 22.10.2010

It's getting better

kukusigameni kukusigameni 12:17 22.10.2010

Apsolutno tacno

Ipak postoji jedno ali.
Vecina problema vezana je za neadekvatnu medicinsku dokumentaciju. Odavno postoji potreba za jedinstvenom medicinskom dokumentacijom, a sledstveno tome i dostupnosti podataka o zaraznim i drugim bolestima, koje mogu imati znacaj za lecenje i za zastitu pacijenata i zdravstvenih radnika.
Ne mali broj pacijenata tumara ordinacijama bez obaveze da lekara izvesti o skakljivom podatku koji moze nekada biti sudbonosan za dalji ishod terapije.
Na primer, ako neki lekar posumnja da je njegov pacijent HIV pozitivan, on ga upucuje u instituciju koja se bavi tom problematikom. U 99% slucajeva ne dobija povratnu informaciju da li je pacijent uopste otisao na tu adresu i da li je analiza uradjena. Shodno tome, pacijent moze otici kod sledeceg lekara koji nece traziti tu analizu itd. Dalje radi i zakon trzista.
Najbanalniji primer je da pacijent ima zubobolju. Prelezao je infarkt miokarda i uzima znacajnu kolicinu lekova. Procedura kaze: Uz saglasnost kardiologa moguce je izvaditi oboleo zub. To znaci da lekar osnovnog oboljenja vrsi pripremu pacijenta za hirursku intervenciju koja nema veze sa osnovnim oboljenjem ali moze usled njega dovesti do pogorsanja bolesti ili cak smrtnog ishoda. Ukoliko lekar, a u ovom slucaju to je stomatolog, sazna da je pacijent kardioloski kompromitovan, on ce iako pacijent ima jake bolove, otok i sl. morati da ga uputi kardiologu ili nadleznom lekaru i tek onda da izvrsi hirursku intervenciju. Pacijent, sada "pametniji" za jednog lekara, sa saznanjem da ce morati da odlozi svoju intervenciju koja ga lisava bola, moze otici u drugu ordinaciju gde ce negirati postojanje kardioloskog problema i pristupice se hirurskoj intervenciji (vadjenju zuba u ovom slucaju).
Uz postojanje centralizovane ali i dostupne medicinske dokumentacije, ovakav slucaj se izbegava. Mozete zamisliti sta to znaci u slucaju neke zarazne bolesti ili cak epidemije.
Nazalost, kao da postoji otpor da se medicinska dokumentacija dovede u red i da se pored toga sto postoje podaci o tome ko je od cega oboleo i ko je od cega lecen, dokumentuje i to ko je i sa kakvim uspehom i na koji nacin lecio.
Pozdrav.
olivia_with_a_gun olivia_with_a_gun 12:45 22.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Na primer, ako neki lekar posumnja da je njegov pacijent HIV pozitivan, on ga upucuje u instituciju koja se bavi tom problematikom. U 99% slucajeva ne dobija povratnu informaciju da li je pacijent uopste otisao na tu adresu i da li je analiza uradjena. Shodno tome, pacijent moze otici kod sledeceg lekara koji nece traziti tu analizu itd. Dalje radi i zakon trzista.

Niko ne može primorati osobu da se leči ili testira. Odgovornost za zdravlje leži samo na osobi čije je to zdravlje, ta odgovornost prelazi u ruke lekara kada je ta osoba sama prenese na lekara tražeći lečenje.
Najbanalniji primer je da pacijent ima zubobolju. Prelezao je infarkt miokarda i uzima znacajnu kolicinu lekova. Procedura kaze: Uz saglasnost kardiologa moguce je izvaditi oboleo zub. To znaci da lekar osnovnog oboljenja vrsi pripremu pacijenta za hirursku intervenciju koja nema veze sa osnovnim oboljenjem ali moze usled njega dovesti do pogorsanja bolesti ili cak smrtnog ishoda. Ukoliko lekar, a u ovom slucaju to je stomatolog, sazna da je pacijent kardioloski kompromitovan, on ce iako pacijent ima jake bolove, otok i sl. morati da ga uputi kardiologu ili nadleznom lekaru i tek onda da izvrsi hirursku intervenciju. Pacijent, sada "pametniji" za jednog lekara, sa saznanjem da ce morati da odlozi svoju intervenciju koja ga lisava bola, moze otici u drugu ordinaciju gde ce negirati postojanje kardioloskog problema i pristupice se hirurskoj intervenciji (vadjenju zuba u ovom slucaju).

Ovaj primer koji ste naveli opet ima posledice samo po zdravlje pacijenta, samim time na njemu je da odluči da li će postupiti suprotno savetu lekara ili ne.

Jedinstvena medicinska dokumentacija bi omogućila svim lekarima određenog pacijenta da vide sve podatke. To bi tek onda navelo ljude da lažu ili prećutkuju ili se ne odlučuju na testiranje jer možda sazna neko od njegovih/njenih drugih lekara koji tu osobu poznaje i lično i tako dalje i tako dalje.

Ukoliko podaci budu zaštićeni, ljudi bi se mogli osetiti slobodnijima da lekaru za to i to prenesu sve vezano za to i to (nebitno šta) jer mogu da budu sigurni da niko drugi neće za to saznati.

Ovo što ste vi predložili bi ljudske lekare pretvorilo u veterinare (koji svoje pacijente ne mogu da pitaju ni šta ih boli a ni od čega su bolovali ranije) a po toj logici bi ljude pretvorilo u ...
kukusigameni kukusigameni 13:12 22.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Ovo što ste vi predložili bi ljudske lekare pretvorilo u veterinare (koji svoje pacijente ne mogu da pitaju ni šta ih boli a ni od čega su bolovali ranije) a po toj logici bi ljude pretvorilo u ...


Mogla bi logika i obrnuto da se postavi: da lekari nemaju poverenje u iskaze pacijenata i onda opet dolazimo do istog zakljucka-do veterine.

Kod nas u najvecem broju slucajeva dolazi do izrazaja to sto se smatra da je sramota biti bolestan.
olivia_with_a_gun olivia_with_a_gun 13:23 22.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Ne baš. Jer pretpostavka lekara jeste, i mora da bude, da mu pacijent govori istinu. Ponavljam, na pacijentu je da odluči da li će reći istinu ili ne, jer se radi o njegovom/njenom zdravlju. Kako se pojedinačni lekari lično osećaju povodom toga je nebitno.

I BTW, obrnuto se ne može doći do veterine, ne znam kako dođoste do toga.
seceranac seceranac 23:35 22.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Niko ne može primorati osobu da se leči ili testira. Odgovornost za zdravlje leži samo na osobi čije je to zdravlje, ta odgovornost prelazi u ruke lekara kada je ta osoba sama prenese na lekara tražeći lečenje.


Ponavljam, na pacijentu je da odluči da li će reći istinu ili ne, jer se radi o njegovom/njenom zdravlju.


Nije bas uvek tako. Pravo pacijenta na licni izbor se gubi kada njegovo zdrastveno stanje ugrozava druge - zarazne bolesti

kada je AIDS u pitanju stvari se krecu nekim cudnim putanjama i veoma je neizvesno da li ce se zavrsiti sa one ili ove strane licnog izbora.
apectator apectator 05:59 23.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Pravo pacijenta na licni izbor se gubi kada njegovo zdrastveno stanje ugrozava druge - zarazne bolesti

Jeste i zato se obrada medicinskih podataka o licnosti kad je to neophodno moze vrsiti i bez saglasnosti.To nije sporno,g-din Sabic ukazuje na drugu stvar,daleko bitniju,na postupanje sa tim podacima.Sa tim podacima se postupa ocigledno neadekvatno jer bez obzira da li ih ljudi daju dobrovoljno ili zato sto moraju oni se moraju stititi i ne bi smeli biti nezasticeni i na dohvat ruke prakticno svakom.
olivia_with_a_gun olivia_with_a_gun 09:12 23.10.2010

Re: Apsolutno tacno

Nije bas uvek tako. Pravo pacijenta na licni izbor se gubi kada njegovo zdrastveno stanje ugrozava druge - zarazne bolesti

kada je AIDS u pitanju stvari se krecu nekim cudnim putanjama i veoma je neizvesno da li ce se zavrsiti sa one ili ove strane licnog izbora.

Tako je, ali to važi samo za zarazne bolesti koje se prenose vazduhom dodirom itd. HIV/AIDS nije zarazna bolest na taj način. Ne može se neko naterati da se testira na HIV/AIDS kao što se ta osoba ne može naterati da se leči. Niko ne može osobu koja zna da je zaražena da natera da upozori svoje seksualne partnere ili bilo koga. Međutim, sada smo svedoci da se zakonodavstvo po tom pitanju menja. U SAD-u je bilo nekoliko slučajeva da su pred sud izvedeni ljudi koji su svesni toga da su zaraženi HIV-om spavali bez zaštite sa više ljudi. Čini mi se i da je u Nemačkoj bio jedan slučaj. ALi to ne menja činejnicu da ne možete nekoga naterati da se testira ili leči, to jednostavno znači da ukoliko svojim ponašanjem nekoga ugrozi za to će odgovarati pred sudom (ali to ne može biti argument da se pojedini medicinski podaci učine dostupni javnosti).
seceranac seceranac 11:14 23.10.2010

Re: Apsolutno tacno

ALi to ne menja činejnicu da ne možete nekoga naterati da se testira ili leči, to jednostavno znači da ukoliko svojim ponašanjem nekoga ugrozi za to će odgovarati pred sudom



problem kod terminalnih bolesti poput AIDS-a je taj sto kazne koje sud moze da propise nisu u stvari ozbiljne kazne

mislim da ce vrlo brzo u zapadnim zemljama uvesti obavezna testiranja
olivia_with_a_gun olivia_with_a_gun 11:43 23.10.2010

Re: Apsolutno tacno

problem kod terminalnih bolesti poput AIDS-a je taj sto kazne koje sud moze da propise nisu u stvari ozbiljne kazne

Niste u pravu.
mislim da ce vrlo brzo u zapadnim zemljama uvesti obavezna testiranja

Niste u pravu, jer bi to na najgroteskniji način narušavalo pravo osoba na privatnost.
seceranac seceranac 12:41 23.10.2010

Re: Apsolutno tacno

olivia_with_a_gun
problem kod terminalnih bolesti poput AIDS-a je taj sto kazne koje sud moze da propise nisu u stvari ozbiljne kazne

Niste u pravu.


Neko ko ima AIDS ili je pozitivan duze vremena tesko da moze da se zaplasiti dugom robijom

olivia_with_a_gun

mislim da ce vrlo brzo u zapadnim zemljama uvesti obavezna testiranja

Niste u pravu, jer bi to na najgroteskniji način narušavalo pravo osoba na privatnost.


pitam se sta o toj privatnosti misli neko ko je zarazen posle odnosa sa nekim ko bio toga svestan ili ne?! Kod nas se oduvek traze razna zdrastvena testiranja tokom zivota, pocevsi od malih beba, preko skolskih sistematskih pregleda, pregleda za zaposlenje, vozacke i ostale dozvole ... pa niko to ne dozivljava kao narusavanje privatnosti.

Za vize mnoge zemlje odavno traze HIV test pa to nije nikakvo "najgrotesknije narusavanje prava na privatnost" link
Da ne pricam o tome kako banke narusavaju privatnost trazeci sve moguce podatke o coveku i citavoj porodici za otvaranje najobicnijeg tekuceg racuna.
olivia_with_a_gun olivia_with_a_gun 08:25 24.10.2010

Re: Apsolutno tacno

seceranac
Neko ko ima AIDS ili je pozitivan duze vremena tesko da moze da se zaplasiti dugom robijom

Da li to znači da osobe obolele od bilo koje terminalne bolesti ne treba da odgovaraju pred sudom zato što ih je nemoguće zaplašiti kaznama?

seceranac
pitam se sta o toj privatnosti misli neko ko je zarazen posle odnosa sa nekim ko bio toga svestan ili ne?! Kod nas se oduvek traze razna zdrastvena testiranja tokom zivota, pocevsi od malih beba, preko skolskih sistematskih pregleda, pregleda za zaposlenje, vozacke i ostale dozvole ... pa niko to ne dozivljava kao narusavanje privatnosti.

Za vize mnoge zemlje odavno traze HIV test pa to nije nikakvo "najgrotesknije narusavanje prava na privatnost".
Da ne pricam o tome kako banke narusavaju privatnost trazeci sve moguce podatke o coveku i citavoj porodici za otvaranje najobicnijeg tekuceg racuna.

Nije problem traženje određenih podataka koji su relevantni, na primer, nije narušavanje privatnosti zahtevati od radnika u porno industriji da se redovno testiraju na polno prenosive bolesti i HIV/AIDS, ali bi bilo narušavanje privatnosti tražiti od građana da se testiraju bez određenog razloga. Problem je šta se sa tim podacima radi i kome mogu biti dostupni.

A priznaješ da je sam postupak traženja viza ponižavajući i to što postoji je već groteskno, pa zašto bi to bilo uzor za ponašanje u drugim sferama života.

Traženje relevantnih podataka nije narušavanje privatnosti. Narušavanje privatnosti je kada se ti podaci ne zaštite i kada su dostupni javnosti ili pak bilo kome.
pitam se sta o toj privatnosti misli neko ko je zarazen posle odnosa sa nekim ko bio toga svestan ili ne?!

To ne može biti osnov da se uvede testiranje ljudi na HIV/AIDS.
jednatanja jednatanja 15:29 22.10.2010

Za naslov

apectator apectator 15:48 22.10.2010

Re: Za naslov

jednatanja

Jeste, bravo za naslov. Pravi je,bas za nase prilike.Za stvarnost u kojoj je malo, skoro ni malo nacina da se nesto stvarno uradi ali mnogo, koliko god hoces, opravdanja za to sto se malo,skoro nista ne uradi..
Freedom of Information Freedom of Information 15:59 22.10.2010

Re: Za naslov

Jeste, bravo za naslov

Nije originalan, to je stara sentenca,autorstvo pripisuju Pikasu. Ali stvarno se bas dobro "uklapa" u nase prilike.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 16:02 22.10.2010

Podrska...

..znam bezbroj sa opravdanjem, ovih drugih, jako malo...
pozdrav
Freedom of Information Freedom of Information 16:37 22.10.2010

Re: Podrska...

Hvala za podrsku Cole. Pozdrav i tebi. A kako stvari stoje u Kragujevcu,jel se varam ili si i ti dobrovoljni davalac krvi?
apectator apectator 16:44 22.10.2010

Re: Podrska...

A kako stvari stoje u Kragujevcu,jel se varam ili si i ti dobrovoljni davalac krvi?

A zbilja, ako je u Beogradu ovako, kako li to izgleda u unutrasnjosti?
antioksidant antioksidant 16:59 22.10.2010

Re: Podrska...

apectator
A kako stvari stoje u Kragujevcu,jel se varam ili si i ti dobrovoljni davalac krvi?

A zbilja, ako je u Beogradu ovako, kako li to izgleda u unutrasnjosti?

svuda je isto
Freedom of Information Freedom of Information 17:24 22.10.2010

Re: Podrska...



svuda je isto



S pravnog aspekta, zbog odsustva propisa koje su trebali da donesu Vlada i ministar zdravlja,situacija je svuda ista,podjednako losa. I sto se tice faktickog stanja,uz eventualne ne mnogo bitne razlike,stanje je svuda verovatno manje vise isto. Bar je to logicno pretpostaviti,a svakako treba proveriti cim bude uslova za to.
strenum strenum 21:26 22.10.2010

Re: Podrska...

Rukovodioci i zaposleni u Institutu bili su kooperativni i u toku postupka i nakon upozorenja preduzeli su korake radi otklanjanja nekih od uočenih nedostataka.


Ovo zasluzuje pohvalu
Freedom of Information Freedom of Information 05:30 23.10.2010

Re: Podrska...

strenum
Rukovodioci i zaposleni u Institutu bili su kooperativni i u toku postupka i nakon upozorenja preduzeli su korake radi otklanjanja nekih od uočenih nedostataka.Ovo zasluzuje pohvalu


U pravu ste,naravno.Vazna je stvar sto ima ljudi koji zele da menjaju stvari na bolje i spremni su da se potrude,problem je sto nema dovoljno edukacije o standardima koje treba primeniti i sto "nema novca" za primenu.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:45 22.10.2010

Privatnost

Kod nas o privatnosti ima malo znanja, iskustva i brige na svim mestima, pa i u zdravstvu. Srećom postoje ljudi koji se trude da se stvari poprave.

Kada je u pitanju privatnost u zdravstvu evo zanimljivog izvora Health Information Privacy.

kostresh_harambasha kostresh_harambasha 08:07 24.10.2010

Робовласничка држава

Нама је једини спас улазак у ЕУ, јер ће их (нас) они приморати да поштујемо законе, правила и прописе. То је један од разлога, зашто владајућа коалиција, па и све остале политичке партије, саботирају улазак у ЕУ.

Овде ништа није случајно...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:48 24.10.2010

Re: Робовласничка држава

Нама је једини спас улазак у ЕУ, јер ће их (нас) они приморати да поштујемо законе, правила и прописе.


Pa "spoljna batina" može da posluži kao korektiv do neke mere. Ipak to je "kvaka 22" (engl. Catch 22): oni neće da nas prime dok mi ne postanemo spremni, a mi nećemo postati spremni dok nas oni ne prime.

Međutim, dobro bi bilo da i svako od nas pogleda šta može da učini za bolju budućnost naše zemlje i naše dece. Pogledajte recimo šta postoji u Velikoj Britaniji na ovom linku.

Goran Vučković Goran Vučković 10:02 24.10.2010

Re: Робовласничка држава



Pa "spoljna batina" može da posluži kao korektiv do neke mere. Ipak to je "kvaka 22" (engl. Catch 22): oni neće da nas prime dok mi ne postanemo spremni, a mi nećemo postati spremni dok nas oni ne prime.

Međutim, dobro bi bilo da i svako od nas pogleda šta može da učini za bolju budućnost naše zemlje i naše dece. Pogledajte recimo šta postoji u Velikoj Britaniji na ovom linku.

EU je ekonomska zajednica država u kojoj u raznim državama postoje razni nivoi korupcije i zloupotreba (uporediti npr. Grčku i Dansku). EU sama po sebi nije deus ex machina za vladavinu prava.

Na primer, ko hoće da vidi kave su probleme ovi momci iz mySociety (Plekijev link) sa britanskom državnom administracijom, nek pročita knjigu "Silent state"
kukusigameni kukusigameni 14:09 24.10.2010

Re: Робовласничка држава

Ja sam zato gore i napisao da je prvo neophodno srediti dokumentovanje da bi se uopste doslo do validnih i kvalitetnih nacina skladistenja informacija. Tek onda bi bilo moguce ograniciti pristup odabranim informacijama. Ovako, anarhija i nezainteresovanost dovode do toga da se svodi na zakljucavanje informacija u pojedinacnim slucajevima. Medicinski podaci su vazni i za medicinsku statistiku, koja je postala skoro najvazniji deo medicine, a posebno vazan za planiranje i za ustedu i sl. Adekvatno vodjenje dokumentacije primorava ljude da pedantno rade svoj lekarski posao, a konsekventno tome se i definise gde se, kako i koja informacija skladisti.
Jedan od linkova postovanih tu iznad, podrazumeva dobru i preciznu medicinsku dokumentaciju i tek onda pokusava da definise privatnost iste.
U ovakvom "idimidodjimi" sistemu ne moze da se odredi nista, pa ni privatnost. Zato je bolje ne preskakati stepenice, nego uraditi posao redom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana