Astrologija| Energetika| In memoriam| Lingvistika| Životinjski svet

Još malo o nepismenosti (A bit of illiteracy)

krkar RSS / 02.11.2010. u 01:55

 ikvitlg7.jpg

Opet je Mladi Genije Posve Skromnog Nicka, inače, kako sam kaže, magistar novinarstva, postirao jedan (uobičajeno) nepismen blog o temi samo njemu znanoj i jasnoj. Kad bismo shvatili koja je tema možda bi se javio neko iz te struke da proceni suštinu; ovako, ja sam se bavio samo formom - koju odlikuje strašna, bolna,  nepismenost.

Ali pošto mi je Magistrirani Nadobudni Blogomladac na svom blogu obrisao komentar, moram da ga ponovim ovde dok mi je još otvoren na drugom ekranu i dok mi je jednostavno da lupim jedan copy/paste (sec-lep).

DakleM, eve ga obrisani komentar:

............

krkar 00:55 02.11.2010

Re: Mađarica

nova_slika_srbije
baš šteta što niste u prilici da ocenjujete.

Ko kaže?


Čovekov identitet, način života i individualne osobine vidne su na odeći koju nosi

Nepoznavanje slaganja po rodu, broju i padežu:

- identitet (imenica muškog roda)
- način života (m)
- individualne osobine (ženski rod)

vidnE su (ž)

U srpskom jeziku jedino je pravilno ... vidljivi su. (vidni je nepravilno. Iako bi vidljivi su bilo gramatički pravilno, stilski je jako loše. Bolje bi bilo očituju se na odeći koju nosi, vide se iz odeće koju nosi...

Koji god oblik da se upotrebi - slaganje u rodu i broju u srpskom jeziku je obavezno. I neizbežno. Već u šestom razredu a i dosta ranije.


Kako se menjaju njegova interesovanja, unutarnja opredeljenja i načini sistema vrednovanja, tako se menja i odeća koju nosi.

Nepismeno do bola, usled nepoznavanja najosnovnije gramatike: subjekat - predikat - objekat.

ŠTA je subjekat u prvoj rečenici? Čovek ili njegov identitet, način života i osobine?

E, vidiš, nije čovek kako se tebi čini u tvom blaženom ali arogantnom neznanju. Nego osobine. Osobine su subjekat u prvoj rečenici.

A u drugoj rečenici subjekat je čovek.

Osim što je stilski konfuzno, što je odlika loših i netalentovanih pisaca, takvo mešanje vuče te u sledeću grešku - jer ne poznaješ osnovnu gramatiku.

Dakle, subbjekat u prvoj i drugoj rečenici nije isti. Zato odnosna zamenica u drugoj rečenici ne obuhvata i subjekat prve rečenice.

Već ovde je kod ozbiljnog profesora sedi, 1.


Čovek koji živi u savremenom svetu osuđen je na modu bez obzira na njegovo obrazovanje, poreklo ili novčano stanje.

Čije obrazovanje, poreklo...? Čovekovo ili obrazovanje, poreklo... savremenog sveta?

Hteo si da bude čovekovo ali nisi umeo to da izraziš jer ne poznaješ takođe osnovno pravilo da se u tom slučaju koristi svoj. Ovako kako je napisano, obrazovanje, poreklo... odnose se na savremeni svet a ne na čoveka.


Epohe kroz koje je čovečanstvo prolazilo uticalo je na modu ali moda nije uticala na njih

Opet početničke greške. Epohe ... uticalo.

Epohe - ženski rod, množina
uticalo je - srednji rod, jednina

Pogrešio si I rod I broj. Moglo je i gore - ali teško. Komisija lingvsta mučila bi se da napiše nepismeniju rečenicu.

Treba

Epohe SU uticalE...

Iako je ona deo svakodnevnice i veoma dobra zamena za anksiolitike i antipsihotike moda nije ništa više od toga.


Još jedna stilski katastrofalna rečenica - ali na to smo već navikli. Subjekat je zakopan jako duboko u rečenicu što kod dobrog pisca uopšte nije problem, znalcu i takva rečenica može da teče, mora, doduše da se nasloni na stilski urednu prethodnu rečenicu. Tvoja ubija, kao da gutaš kaldrmu.

svakodnevnica

Iako neki od (starijih) rečnika dopuštaju dublet svakodnevica/svakodnevNica, praksa i lingvisti jedinstveni su da je svakodnevica bolji ili čak i jedini pravilan oblik.

I na kraju, gramatika zahteva zarez posle onog nesrećnog nepismenog uvoda/umetka: ... i antipshihotike ZAREZ moda.... Mora tako. Piše u knjigama, Koje nije loše čitati.

Već si pao na popravni, u šestom osnovne. Da se ne mučimo sa ostatkom teksta pre junskog roka?
 
............
 
Za svaki slučaj, da ne nestane ceo blog (ne bi bilo prvi put) evo i celog premudrog i prepismenog teksta, prvo na srpskom:
 
.....
 

Čovekov identitet, način života i individualne osobine vidne su na odeći koju nosi. Kako se menjaju njegova  interesovanja, unutarnja opredeljenja i načini sistema vrednovanja, tako se menja i odeća koju nosi. Čovek koji živi u savremenom svetu osuđen je na modu bez obzira na njegovo obrazovanje, poreklo ili novčano stanje. Epohe kroz koje je čovečanstvo prolazilo uticalo je na modu ali moda nije uticala na njih. Iako je ona deo svakodnevnice i veoma dobra zamena za anksiolitike i antipsihotike moda nije ništa više od toga. Ona je strast, način života ili ako hoćete – fenomen,  ali nikako nije umetnost.

     Pre svega ovoga moda je prevara. Dozvoljava čoveku da bude ono što nije. Da svojom odećom prikrije sebe, da postane neko ko se u suštini veoma razlikuje od njega samoga. Da li to pomaže čoveku da se oseća bolje? Da. Iz tog razloga smatram da moda ima anksiolitičko dejstvo  ali ostavlja iste posledice na telo i dušu kao i hemijski anksiolitici. U Americi se moda pripisuje pacijentima kao terapija.

     Baš kao i u viktorijanskom dobu, moda je i danas povezana sa otmenošću odnosno vurganošću u zavisnosti od  pojedinca. Dakle osobine mode se nisu promenile i to je dobro.  Promenio se samo sistem dresure čoveka. Danas to rade masovni mediji a nekada su to radile kraljice. Dakle, mediji diktiraju modne trendove i svrstavaju modu tamo gde joj nije mesto.

     U Srbiji.

     Ne treba da začudi to što ovde moda nema moć kao u Italiji jer naprosto u Srbiji niko nema moć, već to što se moda ovde dovodi u vezu sa romantizmom, autorskom teorijom, umetnošću za koju se treba roditi jer samo onaj ko se rodi da bude modni kreator stvarno to i jednoga dana postane.

     Da je tako, Beogradska nedelja mode bi trajala sat vremena i na njoj bi svoje kreacije izlagalo samo dva kreatora. Sasvim su mi jasni upornost i entuzijazam osnivača i organizatora da ovoj manifestaciji daju karakter važnog događaja. To i jeste cilj koji su oni ostvarili u subkulturi kojoj pripadaju i oni i njihovi posetioci. Međutim, nije mi jasno njihovo neznanje. Da li oni stvarno misle da je Beogradska nedelja mode simbol glavnog grada Srbije, da su kreatori koji na njoj izlažu bogom dani umetnici, proroci koji mogu da predvide trendove dve godine unapred, da je sve to u funkciji nekog zadovoljstva i zadovoljavanja multikompleksa.    

     Sve bi to bilo veoma neprimetno kada u Srbiji ne bi postojala malobrojna lica od ranije poznata gledaocima, koja neprekidno sebe stavljaju u funkciju modnih kritičara. Lica poznata po ekranskoj nekulturi i estetskoj depresiji, rasejani i nezadovoljni svojim položajem u oblasti u kojima deluju, odlučuju se da sebe proglase vrsnim modnim poznavaocima i kritičarima koji objašnjavanju narodu šta se prikazuje na programu.  Sve to što su oni videli je neopisivo lepo, jedinstveno, kvalitetno, magijski sašiveno, nosivo i danju i noću. Oni veruju u sve to što govore i pokušavaju da ubede gledaoce za koje misle da su neupućeni i neobrazovani, jer samo takvi gledaju danas televiziju, da je to što oni govore ispravno i da je Srbija ustvari zemlja panevropske mode.

     Kada u jednoj sredini moda postane umetnost a umetnost roba to je poslednji znak da je to društvo u ozbiljnoj krizi, da je ugrožena njegova tradicija, kultura i sistem vrednjovanja sveta u kome živimo. Takvom društvu postaje teško da sačuva svoj jezik, svoje naučnike, prave umetnike, talentovane mlade ljude i još teže da spreči kulturološki hod po margini. 

.....

 nepismen.gif&t=1

a onda i na Google engleskom (gungleskom?):

.....

 

Man's identity, lifestyle and individual features are visible on the clothes she wears. How to change his interests, preferences and ways of internal evaluation system, so does the clothing she wears. A man who lives in the modern world has been sentenced to fashion regardless of his education, background or cash position. Epoch through which humanity is passing had an impact on fashion, but fashion did not affect them. Although it is part of everyday life and a very good substitute for anxiolytics and antipsychotics fashion is nothing more than that. It is a passion, a way of life or if you like - a phenomenon, but not the art.

     First of all this fashion is a fraud. Allows a man to be what is not. To cover up his clothes himself, to become someone who is in fact very different from himself. Does it help a man to feel better? Yes. For this reason I believe that fashion has anxiolytic properties, but leaves the same effect on the body and soul as well as chemical anxiolytics. In America, the mode is attributed to patients as a therapy.

     Just as in Victorian times, fashion is still associated with the refinement and vurganošću depending on the individual. So the model properties have not changed and that is good. Changed only man dog training system. Today they do the mass media and other times they did the Queen. So, the media dictate fashion trends and fall fashion where it is not the place.

     In Serbia.

     We should not surprised that fashion has the power here as in Italy, simply because no one in Serbia has no power, but that fashion is here associated with romanticism, auteur theory, art for which to be born, because only those who are born to be fashion designer really is and one day become.

     So, Belgrade Fashion Week would last an hour and it would be their creations exhibited only two makers. We are quite clear commitment and enthusiasm of the founders and organizers of this event to give the character an important event. That is the goal that they achieve the subculture to which they belong and they and their visitors. However, I do not understand their ignorance. Do they really think that the Belgrade Fashion Week symbol of the Serbian capital, to the designers who exhibited at her God-given artists, prophets who can predict trends two years in advance, it was all a function of some pleasure and satisfaction multikompleksa.

     All this would be very quietly when in Serbia, there would be few in number of persons previously known to viewers, who continually put themselves in the position of fashion critic. Persons known for a lack of culture and aesthetic ScreenTip depressed, distracted and dissatisfied with their position in the area where they operate, they decide to declare themselves excellent fashion connoisseurs and critics to explain people what is shown on the program. All that they saw the indescribably beautiful, unique, high quality, magic sewn, wearable day and night. They believe in everything they say and try to convince viewers that they think are ignorant and uneducated, because only such watch television today, that what they speak correctly and that Serbia was in fact the country pan-European fashion.

     When a community becomes a fashion and art goods art is the latest sign that this company is in serious crisis that threatened its tradition, culture and system vrednjovanja world in which we live. Such a society, it becomes difficult to preserve their language, their scholars, the true artists, talented young people and even harder to prevent cultural walk on the margin.

NepisMen.jpg&t=1 

fotografija koju sam uklonio na zahtev moderacije (autorska prava)



Komentari (290)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

krkar krkar 23:13 02.11.2010

Re: Impresivno

Pa, onda je svaka rasprava o jeziku izlisna, jer jezik i nije nista drugo do skup konvencija.


Ne brini se, vrlo zdravo razmišljaš o jeziku. Dawngreeter bi da izmišlja "liberalnu normu".

Jedan od važnijih uzroka propasti starog Rima bila je jezička nedisciplina. Što dalje od Rima to veći haos u jeziku, što veći haos u jeziku to se manje razumeju...
gorran2 gorran2 01:05 03.11.2010

Re: Impresivno

Molim?
Nemoj se zezati. Dakle, čitao sam Start od početka osamdesetih; i za većinu sveta taj časopis je bio naslovna strana i duplerica, odnosno "golotinja". Do sadržaja su stizali retki, a sadržaj je bio odličan, u nekim periodima i izvanredan. Poslednji glavni urednik, koliko se sećam bio je Denis Kuljiš.
Uzgred, u tom periodu i Danas je bio izvanredan, sa Jelenom Lovrić, Hidom Biščevićem, Tanjom Torbarinom - to na brzake i po sećanju, da ne mozgam i ne guglam.

Ovo sam hteo da podelim s tobom:

Najbolji naslov svih vremena

Ne sećam se svih detalja - uglavnom, postojala je izvesna Mme O. legenda pariskog noćnog života, i o njoj je snimljen film pod naslovom "Priča o O". Šta je bila druga tema, uglavnom nešto sa slovom I. Naslov komentara u STARTU o tim događajima je glasio:

O O i o I
Dawngreeter Dawngreeter 10:20 03.11.2010

Re: Impresivno

krkar
Jedan od važnijih uzroka propasti starog Rima bila je jezička nedisciplina.


Zapravo, Rim je pao jer nisu imali potkovice. A Kinezi se medju sobom jos uvek jedva razumeju.


Nego. Ne pokusavam da izmislim "liberalnu normu". Sintagma "treba da radim" me nervira koliko i Anonimnog "bez da", svako ima svoje pet peeves. Samo kazem da neke stvari postaju jezicka tekovina jer su ih ljudi usvojili. Jebiga, tako je. Ponekad dovodi do bizarnih momenata, secam se da su mi neki ljudi jednom prilikom vrlo energicno objasnjavali da se ne kaze shrapnel nego geler. Ponekad ne.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:19 03.11.2010

Re: Impresivno

"čapras divan"


Pravilno je čapraz-divan, inače znači ulagivati se, ugađati nekome, zabavljati razgovorom nekog ko je dokon. Inače, osnovno značenje je svečano ili službeno primanje, u Osmanskom carstvu, sa strogim pravilima ponašanja.

Zainteresovanima toplo preporučujem "Rečnik turcizama", napisao Đorđe Otašević, izdala "Alma" iz Kragujevca.
Jedino što me razočaralo u sreći što sam na ovom sajmu knjiga uspela da se dočepam tog rečnika je da u njemu nema reči "džakati", koja se u Šumadiji koristi u značenju tračarenja ili neobaveznog razgovora, "Od' na tarabu da džakamo."
freehand freehand 13:36 03.11.2010

Re: Impresivno

Jelica Greganović
"čapras divan"


Pravilno je čapraz-divan, inače znači ulagivati se, ugađati nekome, zabavljati razgovorom nekog ko je dokon. Inače, osnovno značenje je svečano ili službeno primanje, u Osmanskom carstvu, sa strogim pravilima ponašanja.

Zainteresovanima toplo preporučujem "Rečnik turcizama", napisao Đorđe Otašević, izdala "Alma" iz Kragujevca.
Jedino što me razočaralo u sreći što sam na ovom sajmu knjiga uspela da se dočepam tog rečnika je da u njemu nema reči "džakati", koja se u Šumadiji koristi u značenju tračarenja ili neobaveznog razgovora, "Od' na tarabu da džakamo."

Kude si, mori, Jelico? Uletela si k'o razredna, Bog te maz'o, leti perje po blogu, kao kad se neko Krkaru zameri!
A ovo - čapras/čapraz, ajde mi za turu pića nađi reč iz stranog jezika koja je u Vojovdini ostala pravilna?
Nego aj' na tarabu, da lupamo tepihe.
Jelica Greganović Jelica Greganović 13:50 03.11.2010

Re: Impresivno

Nego aj' na tarabu, da lupamo tepihe.

'Oću, kad poradim sve što me čekalo i dočekalo dok sam bajala po sajmu, al' ćeš morati pravilno da me pozoveš:
"...aj' na tarabu, da lupamo tepisi."

p.s.
ajde mi za turu pića nađi reč iz stranog jezika koja je u Vojovdini ostala pravilna?

Ajd' strane, al' izgiboše i domaće...
krkar krkar 13:54 03.11.2010

Re: Impresivno

A Kinezi se medju sobom jos uvek jedva razumeju.


U govoru. Ali je zato pisani standard oduvek važio za celu Kinu. Ozbiljna država - dobiješ carski ferman i postupi po naređenju.

Taman im korisno što se ne razumeju, trošili bi vreme na praznu priču.

Tak'i su i dan-danas.
krkar krkar 13:56 03.11.2010

Re: Impresivno

"...aj' na tarabu, da lupamo tepisi."


Istočno od Moravu (a i u dobar deo juga) je

Aj' na tarabI, da lupamo tepisi
freehand freehand 13:59 03.11.2010

Re: Impresivno

"...aj' na tarabu, da lupamo tepisi."

Ok. Aj' na tarabu da tresemo krpare.
Ili da tresemo krkare?
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:33 03.11.2010

Re: Impresivno

Aj' na tarabu da tresemo krpare.

Ovo prolazi, a ovo
Ili da tresemo krkare?

spada pod džakanje.
freehand freehand 16:53 03.11.2010

Re: Impresivno

krkar
"...aj' na tarabu, da lupamo tepisi."


Istočno od Moravu (a i u dobar deo juga) je

Aj' na tarabI, da lupamo tepisi

Au, jbt, što sam ponosan što smem da pišem na istom internetu kao i on!
Brate - srpski, engleski, kineski pa sad i južno i istočnomoravski!
krkar krkar 17:16 03.11.2010

Re: Impresivno

Au, jbt, što sam ponosan što smem da pišem na istom internetu kao i on!
Brate - srpski, engleski, kineski pa sad i južno i istočnomoravski!


A tek što umem prečanski, sa sve gutanjem i razvlačenjem. Kao u onom primeru, hipotetičkom, naravno:

Tanajebos' katuvatim.
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 17:48 03.11.2010

Re: Impresivno

Dawngreeter
krkar
Jedan od važnijih uzroka propasti starog Rima bila je jezička nedisciplina.


Zapravo, Rim je pao jer nisu imali potkovice. A Kinezi se medju sobom jos uvek jedva razumeju.


Nego. Ne pokusavam da izmislim "liberalnu normu". Sintagma "treba da radim" me nervira koliko i Anonimnog "bez da", svako ima svoje pet peeves. Samo kazem da neke stvari postaju jezicka tekovina jer su ih ljudi usvojili. Jebiga, tako je. Ponekad dovodi do bizarnih momenata, secam se da su mi neki ljudi jednom prilikom vrlo energicno objasnjavali da se ne kaze shrapnel nego geler. Ponekad ne.


Da, ali koliko ja znam "treba da radim" je gramaticki pravilno, za razliku od konstrukcije "bez da". Mislim, nervira mene mnogo toga... ali nije u tome stvar. I ja razumem da neke stvari postaju jezicka tekovina kad se ustale, zato i pravim apel dok jos nije kasno ili se bar nadam.
Enihau
Da ne davim vise.

Pozdrav.
freehand freehand 17:54 03.11.2010

Re: Impresivno

krkar
Au, jbt, što sam ponosan što smem da pišem na istom internetu kao i on!
Brate - srpski, engleski, kineski pa sad i južno i istočnomoravski!


A tek što umem prečanski, sa sve gutanjem i razvlačenjem. Kao u onom primeru, hipotetičkom, naravno:

Tanajebos' katuvatim.

I ona mešavina vremena neprevodiva na kulturne jezike:
Jebosamte kate stignem!
Takozvano prošlo buduće vreme.
Mada je to to, s tim što je tvoja rečenica iz govora meksičkih doseljenika u Severnom Banatu. To Tanajebos se najčešće koristi u kafani, pred fajront. U smislu
Tanajebos' kate vidi sosa!
mariopan mariopan 21:21 03.11.2010

Re: Impresivno

Tanajebos' kate vidi sosa!

Kol'ko ja znam, Sosa je to obavila i spava, znači ništa od sexa.
sesili sesili 10:00 02.11.2010

Pismenost

je nekada dosadna! Šalim se, naravno, dobar blog, a zabavan. Juče sam izašla do prodavnice i slučajno vidim oglas na izlogu: Izdajem stan na vukovom spomeniku. Počela sam da se smejem na ulici, zamišljajući kako se to stanuje na spomeniku. Uh, bre Krkar, iskidah se od pažnje šta kucam.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:11 02.11.2010

Re: Pismenost

sesili
Uh, bre Krkar, iskidah se od pažnje šta kucam.


Jeste, uterao nam je sad svima strah u kosti, niko neće da ispadne glup u društvu i pogreši nešto u pisanju. Mislim da je zahvaljujući Krkaru, blog, kao takav, mrtav.
stari92 stari92 17:23 02.11.2010

only for scabi,ao,sibil,.. & comp :

srdjan.pajic
sesili
Uh, bre Krkar, iskidah se od pažnje šta kucam.


Jeste, uterao nam je sad svima strah u kosti, niko neće da ispadne glup u društvu i pogreši nešto u pisanju. Mislim da je zahvaljujući Krkaru, blog, kao takav, mrtav.

netje motji/protji ~ ove notji

Jelica Greganović Jelica Greganović 13:54 03.11.2010

Re: Pismenost

Juče sam izašla do prodavnice i slučajno vidim oglas na izlogu: Izdajem stan na vukovom spomeniku.

U, pa ti si dobro prošla...ja se onomad budila čitajući novine u firmskom kafančetu i za dobrojutrokakoste ugledam naslov u, naravno, "Kuriru": "Komercijalna banka daruje bebe". U trenutku momenta sam se probudila - Banka poklanja bebe? Na komad? Imaju višak beba? Umesto kamate?
Bojana Maljević Bojana Maljević 14:27 03.11.2010

Re: Pismenost

Mislim da je zahvaljujući Krkaru, blog, kao takav, mrtav.

krkar krkar 14:28 03.11.2010

Re: Pismenost

"Komercijalna banka daruje bebe". U trenutku momenta sam se probudila - Banka poklanja bebe? Na komad? Imaju višak beba? Umesto kamate?


Bilo je i poklanjanja beba, sećaš se?
nsarski nsarski 14:32 03.11.2010

Re: Pismenost

Jelica Greganović
Juče sam izašla do prodavnice i slučajno vidim oglas na izlogu: Izdajem stan na vukovom spomeniku.

U, pa ti si dobro prošla...ja se onomad budila čitajući novine u firmskom kafančetu i za dobrojutrokakoste ugledam naslov u, naravno, "Kuriru": "Komercijalna banka daruje bebe". U trenutku momenta sam se probudila - Banka poklanja bebe? Na komad? Imaju višak beba? Umesto kamate?


Meni je skroz dopadljivo i:



odmah dobijem zelju da dopisem: Mama u ofsajdu!
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:34 03.11.2010

Re: Pismenost

Meni je skroz dopadljivo

Pa jes' dopadljivo, al' je malo zakonu protivno...
freehand freehand 10:15 02.11.2010

Krkare, stipsetinu!

A prvom - ni Bukvar?!
g.radicevic g.radicevic 11:35 02.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

A prvom - ni Bukvar?!




evE....
kad nece domacin
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:22 03.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

Krkare, stipsetinu!

Ne daj mu bukvar dok ne pogodi vokativ.
freehand freehand 18:44 03.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

Jelica Greganović
Krkare, stipsetinu!

Ne daj mu bukvar dok ne pogodi vokativ.

Ko'ko puta imamfore?
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:08 04.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

Ko'ko puta imamfore?

Sedam dana do zatvaranja bloga, kol'ko možeš.
freehand freehand 12:11 04.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

Jelica Greganović
Ko'ko puta imamfore?

Sedam dana do zatvaranja bloga, kol'ko možeš.

Može neki hint?
Beše mož' da bude samo neki aeiou?

Evo prvog pokušaj:

Krkare, sebičnjaku!

A?
BTW, nisi normalna. A kako ću i da naučim, ako mi ni bukvar ne date?
krkar krkar 12:35 04.11.2010

Re: Krkare, stipsetinu!

Krkare, sebičnjaku!


Pa dobro, mora li mene baš i u primere početnicima da se tura?

Mogu l' bar da budem subjekt na Srednjem I?

A ovaj nikad pogoditi neće. Inženjer, garant. Miriše na građevinca. I to il' statičara il' hidraša. U svakom slučaju mrka kapa.
margos margos 10:35 02.11.2010

Eh, bre,

pretera sa kritikom.
Mada, budući da ste se lepo zabavljali noćaske, sklona sam da te/vas razumem.
Dečaci...
g.radicevic g.radicevic 10:50 02.11.2010

vazzna obaVijest...



nemo bide nisam kazo
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:24 03.11.2010

Re: vazzna obaVijest...

nemo bide nisam kazo

Nemo ni u bide probaj sa bidne.
krkar krkar 11:58 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Правилно се каже/пише запета а не ЗАРЕЗ!


Politički korektno (koštuničevizovana PC) doista se kaže ZAPETA
Pravilno se kaže ZAREZ.

Tako stoji u još uvek važećem Pravopisu iako zapeta polako upuzava u jezičku praksu, nezaustavljivo gamiže.

O onima koji iz "patriotskih" razloga više vole rusku zapetu od srpskog zareza - ne vredi da diskutujemo. Njima iovako ni znanje, ni argumenti, ni logika ne ulaze u glavu.
Dr M Dr M 14:19 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Politički korektno (koštuničevizovana PC) doista se kaže ZAPETA
Pravilno se kaže ZAREZ.


Tako da si Ti sacekao ovog NSS

k`o zarezana puska..
scabies scabies 11:32 02.11.2010

Čemu?

Ovaj blog mi je definitivno u vrhu liste "Oprosti im Blože, ne znaju šta čine", rame uz rame sa akcijom Udruženim blogerskim snagama protiv Poceste nejakog.
Lično smatram da je (najblaže rečeno) nedžentlmenski nasrnuti, na naslovnoj strani Bloga, na nekoga ko je dobacio najviše do 11 preporuka i na blog sa 500 čitanja.
krkar krkar 12:02 02.11.2010

Re: Čemu?

Lično smatram da je (najblaže rečeno) nedžentlmenski nasrnuti, na naslovnoj strani Bloga, na nekoga ko je dobacio najviše do 11 preporuka i na blog sa 500 čitanja.


Misliš da je bolje da sačekamo da, ovako talentovan za pisanje, pun znanja svakojakog, stilistički i gramatički neupitan - a očigledno politički snalažljiv - za jedno godinu-dve postane glodur Politike pa tek onda da počnemo da kukamo?
reanimator reanimator 12:15 02.11.2010

Re: Čemu?

Misliš da je bolje da sačekamo da, ovako talentovan za pisanje, pun znanja svakojakog, stilistički i gramatički neupitan - a očigledno politički snalažljiv - za jedno godinu-dve postane glodur Politike pa tek onda da počnemo da kukamo?

Tako je. Mali je tempirana bomba. Seći u korenu
scabies scabies 12:37 02.11.2010

Re: Čemu?


Misliš da je bolje da sačekamo da, ovako talentovan za pisanje, pun znanja svakojakog, stilistički i gramatički neupitan - a očigledno politički snalažljiv - za jedno godinu-dve postane glodur Politike pa tek onda da počnemo da kukamo?
Ma ne, samo ne mislim da ćeš ga ovim sprečiti. Izgleda da ne delimo mišljenje o mogućnostima uticaja bloga na izbor glodAra Politike. Ni mišljenje o potencijalnoj opasnosti koja preti od čoveka koji se predstavlja kao slika Srbije.
I nije mi jasno da li se zna ko stoji iza tog nika i na koga Politika treba da obrati pažnju?
Ja slabo pratim blog poslednjih par meseci, ali čini mi se da si ti stekao zavidan ugled (i čini mi se opravdano). A ugled ne treba olako trošiti. Mislim da ovo stvarno nije bilo vredno, sva sreća da ti imaš dobar kredit

Unapred i unazad se izvinjavam za sve gramatičke nepravilnosti. Nadam se da one neće biti prepreka da shvatiš šta sam htela da kažem.
freehand freehand 13:15 02.11.2010

Re: Čemu?

pa tek onda da počnemo da kukamo?

Da kukamo, a posle da kukamo i motikamo.
A pritom sam siguran da ne zna ni "seferejot" da izgovori naizust. Nekmoli šta to znači.
mlekac mlekac 13:16 02.11.2010

Re: Čemu?

scabies
Ovaj blog mi je definitivno u vrhu liste "Oprosti im Blože, ne znaju šta čine", rame uz rame sa akcijom Udruženim blogerskim snagama protiv Poceste nejakog.
Lično smatram da je (najblaže rečeno) nedžentlmenski nasrnuti, na naslovnoj strani Bloga, na nekoga ko je dobacio najviše do 11 preporuka i na blog sa 500 čitanja.


Kako niste ukapirali da mu, Krki, u stvari, pravi besplatnu reklamu.
Pa jos stavio i link do junosinog bloga.

I onda neko naivan klikne na link, a junosi se broji da je blog citan!

A da ne bi Krkara...
angie01 angie01 13:23 02.11.2010

Re: Čemu?

Kako niste ukapirali da mu, Krki, u stvari, pravi besplatnu reklamu.


jedini smis'o je, shto se Dragica oTselila kod shvalera!
krkar krkar 13:43 02.11.2010

Re: Čemu?

jedini smis'o je, shto se Dragica oTselila kod shvalera!



talicni talicni 18:47 02.11.2010

Re: Čemu?

svbobo svbobo 21:57 02.11.2010

Re: Čemu?

epilog:
-Saša i njegova prikolica dobili su ogroman prostor po pitanju reklame i oglašavanja na internetu!

-Prikolica prodata istog dana!

-Saša kao iskusni trgovac zadovoljno trlja ruke!

(on stalno prodaje nešto...kao što vidite na oglasnoj tabli,po difoltu plavim slovima ispisan interface - PRODAJEM_________SAŠA (i tu je razmišljao o uštedi i smanjenju troškova što je za svaku pohvalu))

-umesto debelog keša koji bi morao izdvojiti za oglašavanje,Sale se vešto poslužio markentinškim trikom!!!

Tako da...nije baš sve onako kao što izgleda...

SALE-RESPECT!

b92fmember b92fmember 00:58 03.11.2010

Re: Čemu?

svbobo
epilog:
-Saša i njegova prikolica dobili su ogroman prostor po pitanju reklame i oglašavanja na internetu!

-Prikolica prodata istog dana!

-Saša kao iskusni trgovac zadovoljno trlja ruke!

(on stalno prodaje nešto...kao što vidite na oglasnoj tabli,po difoltu plavim slovima ispisan interface - PRODAJEM_________SAŠA (i tu je razmišljao o uštedi i smanjenju troškova što je za svaku pohvalu))

-umesto debelog keša koji bi morao izdvojiti za oglašavanje,Sale se vešto poslužio markentinškim trikom!!!

Tako da...nije baš sve onako kao što izgleda...

SALE-RESPECT!


Ja sam cuo da Sasa prodaje prikolicu i keca za 100 evra.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:09 04.11.2010

Re: Čemu?

Da kukamo, a posle da kukamo i motikamo.

I to je dobro, samo da ne počnemo da se sekiramo.
automatic automatic 11:34 02.11.2010

go, go,

samo napred gospodine krkar, tolerantno i strpljivo sa mladim malograđanima... prenesite im, kao sveCki putnik, kako se uživa u vinu, ženama, kako se vodi politika i piše blog...
a ne kao neki tamo iz pasivnih krajeva, iz nekog krša gde se pije kiselo vino i jure dlakave žene, gde političar ima tešku ruku i gde obuveni leže na OTOMANU...
mlekac mlekac 13:18 02.11.2010

Re: go, go,

automatic
samo napred gospodine krkar, tolerantno i strpljivo sa mladim malograđanima... prenesite im, kao sveCki putnik, kako se uživa u vinu, ženama, kako se vodi politika i piše blog...
a ne kao neki tamo iz pasivnih krajeva, iz nekog krša gde se pije kiselo vino i jure dlakave žene, gde političar ima tešku ruku i gde obuveni leže na OTOMANU...

Oces li (h)urmasice odmah ili sad???

Vrlo dobro znas da se pojedine reci na ovom blogu u Krkarovom prisustvu ne pominju...
koksy koksy 12:11 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Не каже/пише се ЗАРЕЗ, него ЗАПЕТА!

Eh, kad smo kod ovoga, Krkar bi mogao da razreši.
Dok sam ja bio mali, ZAPETA je bilo nepravilno a ZAREZ-pravilno. Neki dan sam u detetovoj knjizi srpskog jezika pronašao čestu primenu reči ZAPETA i sad sam prilično zbunjen.
krkar krkar 12:12 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Не каже/пише се ЗАРЕЗ, него ЗАПЕТА!


Milomlade, evo ti pa pročitaj šta o tome vrlo informativno i lucidno piše jedan od najeminentnijih srpskih lingvista, Vlado Đukanović:

.....
Питање које данас постављамо гласи: да ли су у праву они који запињу да васкрсну српску запету или они који то запињање да се уклони хрватски зарез не зарезују?

Наиме, ово је само наизглед просто терминолошко питање. У суштини оно се додирује бар двеју значајних тема. Једна је чисто лингвистичка — ради се о сталним променама у језичком систему, овога пута о променама у терминологији, о њиховом ритму и могућностима за прихватање свесних интервенција у језику. Друга је тема више политичка, застарела тужна тема српско цртица хрватских језичких односа.

Вратимо се најпре у рукописни средњи век. У почетку бејаше, као што знамо, реч. Између речи стајаху најпре само тачке и то у средини између двеју линија реда. Када се почео употребљавати и зарез, који је по правилу пресецао доњу линију реда, спустила се и тачка на ту линију. То се дешава отприлике до половине 14. века и има аутора који ово доводе у везу с променама у писму — наиме, у исто време слова су полако престајала да буду исте величине, нека су се ширила испод основних линија, нека су се ширила изнад њих. Било како било, најстарији записи о знацима интерпункције јављају се у време деспота Стефана Лазаревића. Григорије Хиландарац у једном запису спомиње два таква знака: строку, тј. тачку и кључ, тј. зарез. Константин Филозоф читаву главу Сказања изјављеног о писменах посвећује знацима у реду и говори о строки тј. тачки и междустрочију тј. зарезу (неко од његових ученика или следбеника забележио је уз термин междустрочије и речи „то јест кука“, као да је желео да визуелизује Константинов израз). Дакле, најранији спомени зареза јесу кључ, междустрочије, кука. Откуда онда запета у Срба? По свему судећи из руског језика, из 16 17. века и од речи запятая. Мотивисаност ове речи очигледно се тиче говора, јер је етимолошки повезана с глаголом који означава прекид, прекид у говору — дакле, описано је оно што се дешава с говором када се направи једна од могућих пауза.

Откуда зарез у Хрвата? По свему судећи од латинске речи incisum, која је означавала „усек“ између реченица, а мотивисаност превода ове речи јасно указује на писмо, на графички изглед — наиме, описан је изглед знака који се ставља у поменути „усек“.

Српска терминологија барата запјатом — 1843: Јован Поповић спомиње је у Српској граматици или писменици; 1847: Илија Захаријевић у Српској граматици; запету употребљава Људевит Шпанић у Основној рачуници 1853. године (“Разломак десетниј познаје се по запети, која се с леве стране разломка налази“); налазимо запету у Вили, београдском листу за забаву, књижевност и науку 1865. године (“Некима декламација није ваљала ништа, јер не треба ни звати декламацијом декламовање у ком се не уме ни на запетој стати.“); има је Стојан Новаковић у Српској граматици из 1880. године.

Хрватска терминологија познаје зарез у Белостенчевом Газофилвцијуму 1740, у Јамбрешићевом Латинском речнику 1742, запјатају у Стулијевом Лексикону латинско та¬лијанско илирском, опет зарез код Бабукића у Илирској словници 1854, те 1859. код Мажуранића у Словници хрватској. И тако даље и тако до заједничке државе, оне прве, Краљевине СХС.

А у њој — 1929. године Правописно упутство за основне, средње и стручне школе Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца, истина, не прописује терминолошка решења, али се у самом упутству употребљава искључиво термин запета, што се може схватити и као нормирање тог термина. Међутим, 1932. године у граматичком одељку Средњо¬школске терминологије и номенклатуре Министарства просвете Краљевине, тада већ Југо¬славије, стоји запета или зарез односно зарез или запета, чиме се, у ствари, нормирају оба термина. Ко¬начно, Новосадски договор у Федеративној Народној Републици Југо¬славији поно¬вио је захтев за уједначавањем српске и хрватске свеколике терминологије. Тај захтев једино је остварен у новосадском Правопису из 1960. године; уједначена је граматичка терминологија. Прича вели да је по тој српско цртица хрватској грамати¬чко тер¬минолошкој нагодби на олтар језичког братства и јединства српство требало да положи русизам запета, а хрватство русизам точка; прича тече и завршава се тако што је српство свој русизам запета заменило зарезом, а хрватство је свој русизам точка повукло са жртвеног олтара и оставило га у употреби као једну од речи по којима се разликују српски и хрватски језик.

Чему нас учи ова прича, осим да Данајцима не треба веровати ни када поклоне дају? Учи нас да и руски језик значајно доприноси разликовању српског од хрватског језика. Но, шалу на страну, ово је релативно свежа промена, која је започела још у време Савезне Републике Југославије, наставила се у време Државне заједнице Србије и Црне Горе, пренела се на самостојну дежелу Србију и тек јој предстоји да се учврсти. У овом тренутку сваки појединац одлучује који ће од два равноправна термина употребљавати. Ја говорим зарез, тако сам учио у школи, моји клинци говоре запета, тако уче у школи. И нисам приметио да се не разумемо. Мада време ради за њих и њихов српски језик.
.....

Zaista nije loše čitati, čitati i čitati. Al' sa razumevanjem!


koksy koksy 12:33 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

У овом тренутку сваки појединац одлучује који ће од два равноправна термина употребљавати. Ја говорим зарез, тако сам учио у школи, моји клинци говоре запета, тако уче у школи.


Lepo. Sad je sve jasno.
Hvala i od mene!
milomlad milomlad 13:46 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Кркаре, ево шта о томе каже Иван Клајн:

"Pravopisom iz 1960. usvojen je termin zarez, koji se upotrebljava i u Pravopisu iz 1993, mada pod naslovom "Zapeta ili zarez". U školskoj verziji Pravopisa (2001) upotrebljava se samo termin zapeta."

Ivan Klajn, "Rečnik jezičkih nedoumica", deveto izdanje, Prometej, Novi Sad 2008.

Да појасним,

Запета је протерана из српског негде шездесетих година тзв. Новосадским договором, када су, по тада новом правопису, избачене запета и точка, и имало се говорити зарез и тачка. Срби су то брже-боље прихватили, а Хрвати нису. Говорили су точка и нико им није ништа могао (ни хтео ни смео).

Вама, нити коме другоме, не сугеришем који од ова два термина (запета-зарез) да користите, већ указујем да шта је правилно/службено у књижевном језику.

Da podestim,

Zapetom se odvajaju:
- reči u nabrajanju: Vuk Karadžić je skupljao narodne pesme, pripovetke, poslovice i zagonetke. On je obišao Srbiju, Crnu Goru, Dalmaciju i Primorje.
- apozicije: Vuk St. Karadžić, tvorac srpskog književnog jezika, rođen je u Tršiću. Ivo Andrić, pisac romana „Na Drini ćuprija”, dobio je Nobelovu nagradu.
- ako su zanimanja i zvanja napisana ispred imena lica, onda se pišu kao atributi, bez zapete: Pisac romana „Na Drini ćuprija” Ivo Andrić dobio je Nobelovu nagradu.
- vokativi: Krilati Vuče, divimo ti se! Deco, čitajte dobre knjige!
- uzvici: Gle, na sajmu ima i jevtinih knjiga! Uh, što je vrućina!
- sve umetnute i naknadno dodate reči i izrazi: Guslar, najzad, zapeva silovito. Najposle jekne prve zvuk, rezak i neravan. On je, mislim, već došao.
- delovi rečenice suprotni prethodnim delovima: To ne treba njima, nego nama. Ako reč nego nije suprotni, već poredbeni veznik, zapeta se ne stavlja: Milan govori bolje nego Jovan.
- proste rečenice u složenoj koje nisu povezane veznicima: Vetar duva, povija grane, podiže kovitlace prašine, šiba prolaznike po licu.
- suprotni odnosi u složenoj rečenici: Pokušala je, ali nije uspela.
- isključni odnosi u složenoj rečenici: Sve je bilo mirno, samo se čuo šum talasa.
- zaključni odnosi u složenoj rečenici: Duvan je neprijatelj čovekovog zdravlja, ne treba ga pušiti.
- rečenice u inverziji, tj. kada je zavisna rečenica ispred nezavisne: Kada je došla, svi smo se obradovali. Iako je bila stroga, voleli smo je.
- umetnute rečenice: Dečak je ovoga puta, bio sam sasvim siguran, govorio istinu.

Мени, најречитије је објашњење дато на сајту Вујаклјије
(http://vukajlija.com/zapeta-ili-zarez)

Zapeta ili Zarez

Interpunkcijski znak koji odvaja Srbe od Hrvata u recenici!

Kraljevina Srba,Hrvata i Slovenaca
krkar krkar 13:54 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Вама, нити коме другоме, не сугеришем који од ова два термина (запета-зарез) да користите, већ указујем да шта је правилно/службено у књижевном језику.


A ja ti tvrdim da baš u tome grešiš.
krkar krkar 13:56 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

krkar
Вама, нити коме другоме, не сугеришем који од ова два термина (запета-зарез) да користите, већ указујем да шта је правилно/службено у књижевном језику.


A ja ti tvrdim da baš u tome grešiš.





I pre nego što kreneš da me dalje ubeđuješ, preporučujem ti da se obavestiš da književni jezik ne postoji kao lingvistička kategorija. posebno ne kao normativistička.

U srpskoj jezičkoj normi ne postoji ništa što bi se bavilo "književnim jezikom".
milomlad milomlad 14:10 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

U srpskoj jezičkoj normi ne postoji ništa što bi se bavilo "književnim jezikom".


Дозволи Кркару одговорим језиком велике новоклоумнискиње ЏејКе.

Ово последње ти је "врх брате"!
Jukie Jukie 17:22 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

milomlad
uzvici: Gle, na sajmu ima i jevtinih knjiga! Uh, što je vrućina!

To čak piše i u gramatičkim primerima
Taj par rečenica ja svake godine izgovaram u jednom dahu
Jukie Jukie 17:30 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Vlado Đukanović
Ја говорим зарез, тако сам учио у школи, моји клинци говоре запета, тако уче у школи.

U knjizi "Tajno društvo PGC" nadimak nastavnika maternjeg jezika je preveden kao Zarez (jer on stalno insistira da se pravilno primenjuju) tako da sam ja jednostavno usvojio da, ako su preveli da stručnjak govori zarez, onda je neki naš stručnjak to proverio jer će možda i njega deca zvati Zarez kad pročitaju knjigu.
U svakom slučaju dobro je prošao; nadimak nastojnice zgrade je "Cvjetača ili Karfiola". Ne samo "Cvjetača" i ne samo "Karfiola" nego uvek "Cvjetača ili Karfiola", što se menja i kroz padeže kao dve reči sa ili u sredini. Npr. "na stepeništu nam je metlom preprečila put Cvjetača ili Karfiola".
vishnja92 vishnja92 21:23 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Cvjetača ili Karfiola

isto ko Tine i Radojka
krkar krkar 23:19 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Interesantno, baš se i ja sećam samo Cvjetače ili Karfiole i Zareza. I imena autora: Tone Ingolič.

Od radnje ništa zapamtio nisam.

Ah, da, znam i da su PGC pribadače ali zašto PGC i kako je skraćenica nastala....

P.S.
Sad sam se setio da oni kao nešto skupljaju te špenadle. Ili rajsnedle. Bemliga. Ne sećam se zašto.
freehand freehand 23:27 02.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Sad sam se setio da oni kao nešto skupljaju te špenadle. Ili rajsnedle. Bemliga. Ne sećam se zašto

Zato što su Slovenci.
Ko bi njih razumeo?
kakapo kakapo 00:23 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Ah, da, znam i da su PGC pribadače ali zašto PGC i kako je skraćenica nastala..

Koliko se sećam PGC je skraćenica od latinskog pingo clavus, navodno rajsnedla ( pingo - slikati, clavus - klin). Zašto je Mihec smatrao da je veliki štos i urnebesan protest sakupljati rajsnedle, to mi nije nikada bilo jasno.
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:33 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Interpunkcijski znak koji odvaja Srbe od Hrvata u recenici!

Kraljevina Srba,Hrvata i Slovenaca


Samo ne zaboravi i obavezni prored između zareza i Hrvata.
ime_korisnicko ime_korisnicko 10:52 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

krkar
krkar
Вама, нити коме другоме, не сугеришем који од ова два термина (запета-зарез) да користите, већ указујем да шта је правилно/службено у књижевном језику.


A ja ti tvrdim da baš u tome grešiš.





I pre nego što kreneš da me dalje ubeđuješ, preporučujem ti da se obavestiš da književni jezik ne postoji kao lingvistička kategorija. posebno ne kao normativistička.

U srpskoj jezičkoj normi ne postoji ništa što bi se bavilo "književnim jezikom".



Srpski knjizevni jezik ili standardni jezik postoji kao lingvisticka kategorija.
Lingvisticka oblast koja se njime bavi u sinhronijskom smislu najcesce se naziva gramatikom, a lingvisticka oblast koja se njime bavi u dijahronijskom smislu naziva se istorijom knjizevnog jezika.
Srpski knjizevni jezik ili standardni jezik spada u grupu normiranih jezika.
Jedna od naucnih disciplina koja se bavi proucavanjem srpskog knjizevnog jezika ili standardnog jezika naziva se normativistika.


Pre nego krenes da kao argumente navodis, recimo:
- genijalno otkrice Božidara Đelića kako nemamo ni pravopis, ni gramatiku, ni recnik;
- rad ("rad"?) Odbora za standardizaciju srpskog jezika;
- Pešikana, Jerkovića, Pižuricu, Ivića, Klajna, Šipku ili Dešića;
- ...
bicu slobodan da kazem kako to nije poenta.

Poenta je u mojoj dilemi sta je to "nesto" sto nagoni osobu, nesumnjivo, iznad proseka, sa velikim potencijalom da pleni u mnostvu tema - da bude tako iritantna?
Rođeni je drkadzija, ili je u pitanju samo kriza identiteta?

Procitaj, nebilotizapoveđeno...
krkar krkar 12:43 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

ime_korisnicko
krkar
krkar
Вама, нити коме другоме, не сугеришем који од ова два термина (запета-зарез) да користите, већ указујем да шта је правилно/службено у књижевном језику.


A ja ti tvrdim da baš u tome grešiš.





I pre nego što kreneš da me dalje ubeđuješ, preporučujem ti da se obavestiš da književni jezik ne postoji kao lingvistička kategorija. posebno ne kao normativistička.

U srpskoj jezičkoj normi ne postoji ništa što bi se bavilo "književnim jezikom".



Srpski knjizevni jezik ili standardni jezik postoji kao lingvisticka kategorija.
Lingvisticka oblast koja se njime bavi u sinhronijskom smislu najcesce se naziva gramatikom, a lingvisticka oblast koja se njime bavi u dijahronijskom smislu naziva se istorijom knjizevnog jezika.
Srpski knjizevni jezik ili standardni jezik spada u grupu normiranih jezika.
Jedna od naucnih disciplina koja se bavi proucavanjem srpskog knjizevnog jezika ili standardnog jezika naziva se normativistika.


Pre nego krenes da kao argumente navodis, recimo:
- genijalno otkrice Božidara Đelića kako nemamo ni pravopis, ni gramatiku, ni recnik;
- rad ("rad"?) Odbora za standardizaciju srpskog jezika;
- Pešikana, Jerkovića, Pižuricu, Ivića, Klajna, Šipku ili Dešića;
- ...
bicu slobodan da kazem kako to nije poenta.

Poenta je u mojoj dilemi sta je to "nesto" sto nagoni osobu, nesumnjivo, iznad proseka, sa velikim potencijalom da pleni u mnostvu tema - da bude tako iritantna?
Rođeni je drkadzija, ili je u pitanju samo kriza identiteta?

Procitaj, nebilotizapoveđeno...


Pre nego što pročitam link, da krenem od kraja:

Jesam drkadžija, i to neopevani. Baš tako me još pre skoro 20 godina definisao moj vrlo dragi prijatelj. Neopevani Drkadžija. Mada ja preferiram da to pišem u inverziji i to albanskom grafijom: Drkaxhija Neopevani.

Normativistika odavno, decenijama, ne operiše kategorijom književni jezik. U struci se koriste isključivo termini standardni jezik i jezički standard.

Književni jezik još uvek može da posluži da se osnovnoškolcima objasni šta je "pravilno" i "lepo" u jeziku. Samo to i ništa više.

Postoji, naravno, i jezik književnosti. Pogotovo se koristi u proučavanju određenih segmenata: jezik književnosti između dva rata, jezik romantičarske književnosti itd. (Mada sve više ulaze u modu mudrozvučeći i očigledno "politički korektni" konstrukti kao što je žensko pismo).

Inače, grešiš u opisivanju - a verovatno i razumevanju - gramatike. Gramatika se ne bavi standardnim jezikom, tačnije niti je ograničena samo na standardni jezik niti su jezički standard i standardni jezik primarno polje interesovanja gramatike. Gramatika se bavi jezičkim strukturama i formama. Gramatika MORA da obuhvati daleko šire polje od standardnog jezika upravo zato da bi standardizacija jezika bila moguća, smislena i interno konsistentna.

Standardnim jezikom i jezičkim standardom bavi se normativistika.

Summa summarum, bloger kojem je moj komentar bio namenjen uopšte ne razume i ne poznaje pojmove standardni jezik i jezički standard. Ti znaš šta oni znače ali grešiš u njihovoj upotrebi.

I, da ponovim, jesam drkaxhija neopevani. Što ničim ne prejudicira činjenice.
freehand freehand 13:42 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Summa summarum, bloger kojem je moj komentar bio namenjen uopšte ne razume i ne poznaje pojmove standardni jezik i jezički standard.

Jebote, nisam ni kapirao da se sve vreme MENI obraćaš?!
Covek u belom Covek u belom 15:09 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

krkar
Gramatika MORA da obuhvati daleko šire polje od standardnog jezika upravo zato da bi standardizacija jezika bila moguća, smislena i interno konsistentna.

A ja mislio ti ne volis Kostunicinu filosofiju .
krkar krkar 16:18 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Covek u belom
krkar
Gramatika MORA da obuhvati daleko šire polje od standardnog jezika upravo zato da bi standardizacija jezika bila moguća, smislena i interno konsistentna.

A ja mislio ti ne volis Kostunicinu filosofiju .


Ne volim, posebno zato što je politički motivisana.

Ali nije ovde taj slučaj. Tamo se radi o grčkim osnovama primanim preko latinskog, ovde je čisti latinski u pitanju.

KonZistentan, -a, -o je zapadna varijanta odnosno hrvatski
KonSistentan, -a, -o istočna varijanta iliti srpski.

A Koštunicu ne volim sve i kad bi govorio pravilno, tačno i bez prenemaganja. Zbog onog šta govori, ne kako govori.
kakapo kakapo 17:09 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Kakva divna kulturna istorija zapete/zareza! Pojma nisam imao. Založio bih se za to da se vrne kuka! Em je drevno, lepo, narodno i prijemčivo, em acocira na gusare, a poznate su moje sklonosti ka gusarskoj terminologiji.
ime_korisnicko ime_korisnicko 17:31 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

krkar

Jbt, iako je najlakse da odustanem, moram, bez obzira sto nismo na naucnom simpozijumu, da primetim da citas bez razumevanja.
Sve vreme, anticipirajuci tvoju kontrargumentaciju, pisem srpski knjizevni jezik ili standardni jezik, i jos jasno naglasim da se lingvisticka oblast koja se njime bavi u sinhronijskom smislu najcesce naziva gramatikom, a ti, iako dobro znas sta pod tim podrazumevam, oponiras necim za sta, takođe, dobro znas da nije argument.
U srpskom jeziku pod normiranim ili standardnim podrazumeva se pisani, pa otud i naziv knjizevni, a pod najcesce (najuopstenije) gramatikom podrazumeva se niz disciplina koje ona, simplifikovano receno, sadrzi - normativistika, fonologija, prozodija, leksikologija...
I stilistika koja bi, zgrazavajuci se nad nipodastavanjem tipa "samo pravilno i lepo", predlozila da umesto "osnovnoskolcima" napises "osnovcima".
krkar
Književni jezik još uvek može da posluži da se osnovnoškolcima objasni šta je "pravilno" i "lepo" u jeziku. Samo to i ništa više.


Na sve to ime_korisnicko bi dodao - ko sam ja da ti zabranim da budes drkadzija, i, jos, da te sputavam u nakanama da postanes i astronaut...
ime_korisnicko ime_korisnicko 17:31 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

Završicu, nadam se, stihovima čuvenog lingviste i filoSofa B.J. Štulića:

...riječi su isto kao i gomile ljudi,
nije nužno znati za sve,
odaberi za sebe samo one prave...
freehand freehand 18:02 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

ko sam ja da ti zabranim da budes drkadzija, i, jos, da te sputavam u nakanama da postanes i astronaut..

Pa pazi, ja doživljavam nekako da to dvoje ide zajedno?
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:27 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати

A Koštunicu ne volim sve i kad bi govorio pravilno, tačno i bez prenemaganja.

Još kad bi bio budan dok govori...
krkar krkar 20:05 03.11.2010

Re: Читати, читати и читати


Jbt, iako je najlakse da odustanem, moram, bez obzira sto nismo na naucnom simpozijumu, da primetim da citas bez razumevanja.
Sve vreme, anticipirajuci tvoju kontrargumentaciju, pisem srpski knjizevni jezik ili standardni jezik, i jos jasno naglasim da se lingvisticka oblast koja se njime bavi u sinhronijskom smislu najcesce naziva gramatikom, a ti, iako dobro znas sta pod tim podrazumevam, oponiras necim za sta, takođe, dobro znas da nije argument.


Jasno je meni šta ti pišeš. I šta misliš.

Ali zbog blogopučanstva vaskolikog ne dopuštam izjednačavanje standardnog i književnog jezika, makar i sa ogradom ili. Nije isto. Što ti, siguran sam, jako dobro znaš.

Može i osnovnoškolci i osnovci. Iako postoji mala razlika. I baš zato sam napisao što sam napisao.
taube taube 12:23 02.11.2010

*

dobro je da negde mogu da procitam sta je pismeno a šta nepismeno.

hvala krkar
arcins arcins 12:31 02.11.2010

Не каже/пише се ЗАРЕЗ, него ЗАПЕТА!

Glasam za koma!
Biljana 77 Biljana 77 13:55 02.11.2010

Ćuti, dobro je

Srbija je zemlja panevropske mode. Zamisli da je recimo otomanske...
cakiteror cakiteror 14:08 02.11.2010

Jao, bubamara na zavesi!

To je neka sreca!
Htedoh reci nesto u vezi sa ovim banovanjima ovde.
Samo ako smem, naravno.
Strasno su STUPIDNA, glupava, ili kako god.
Mislim da treba da se zabrane. Ako komentar krsi pravila sajta, treba da bude izbrisan a poster kaznjen.
Mislim da svako misljenje treba da se cuje.
Ukus ne sme da bude kriterijum na jednom blogu.
sokodbuba sokodbuba 16:07 02.11.2010

...


nsarski nsarski 20:50 02.11.2010

Ybg., nije lako

Juce mi rece jedno dete (Rijecanka koja studira u Bg.) da ima muku sa cirilicom pa je:



citala kao Сарма. (Kad se malo zagledas, i lici).

A pismeno dete, i pametno.
Hansel Hansel 21:54 02.11.2010

Re: Ybg., nije lako

Riječanka, studira u BG? Fantastično!

Ali, nije ovo ništa, njoj bar ćirilica nije "maternje" pismo.

Jedna, takođe studentkinja, u svoje vreme je, posle pentranja Kopaonikom došla to table na kojoj je pisalo: "BPX .... m" i mukom se mučila da ukapira šta znači to "be-pe-iks"!?
freehand freehand 22:06 02.11.2010

Re: Ybg., nije lako

Hansel
Riječanka, studira u BG? Fantastično!

Ali, nije ovo ništa, njoj bar ćirilica nije "maternje" pismo.

Jedna, takođe studentkinja, u svoje vreme je, posle pentranja Kopaonikom došla to table na kojoj je pisalo: BPX .... m i mukom se mučila da ukapira šta znači to "be-pe-iks"!?

DЕvojka na Dizajn zoni dosta je dugo važila za Beču. Malo čudan nick, ali - zar jedini?
Onda smo ukapirali da je ona u stvari Vesna. Ćirilicom.
ВЕСНА
Hansel Hansel 22:18 02.11.2010

Re: Ybg., nije lako

nsarski nsarski 22:32 02.11.2010

Re: Ybg., nije lako

Riječanka, studira u BG?

Da. I to medicinu.
Кани постати лијечник. (Бг. изабрала пре него Болоњу, мада јој је Талијански језик много ближи.)
Bojan Budimac Bojan Budimac 23:23 02.11.2010

Re: Ybg., nije lako

nsarski
Juce mi rece jedno dete (Rijecanka koja studira u Bg.) da ima muku sa cirilicom pa je:



citala kao Сарма. (Kad se malo zagledas, i lici).

Fu je kad smo se vozili kroz Bugrasku Ресторан čitala kao Pektopah. Tek posle x-tog puta mi je postalo jasno o čemu priča.
Hansel Hansel 00:26 03.11.2010

Re: Ybg., nije lako

nsarski
Riječanka, studira u BG?

Da. I to medicinu. Кани постати лијечник. (Бг. изабрала пре него Болоњу, мада јој је Талијански језик много ближи.)

Nisam bio ironičan (da naglasim za svaki slučaj), to je zaista (meni bar) divno! (mada nisam siguran koliko je naš MF dobar izbor - ima NeuroRadoznalost jedan blog o tome...)
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:22 03.11.2010

Re: Ybg., nije lako

Ресторан čitala kao Pektopah

Što je bolje od "Bu i baše ogojče".
5151119 5151119 14:25 03.11.2010

JOS MALO O NEPISMENOSTI

TOLIKO O NASOJ PISMENOSTI I PROSVECENOSTI
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:06 03.11.2010

Re: JOS MALO O NEPISMENOSTI

Što vičeš?
Unfuckable Unfuckable 20:43 03.11.2010

Re: JOS MALO O NEPISMENOSTI

dobro je Filipe...dobro je

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana