Društvo| Kultura| Politika

Stranke i ideologije, šta se ceni na političkoj sceni ?

Milan Karagaća RSS / 19.11.2010. u 23:36

Sudeći po ponašanju naših političkih stranaka moglo bi se zaključiti da su ,sa manje ili više nijansi,  mnogo izraženije profilisane kao interesne grupe i grupe za pritisak nego političke partije u klasičnom ili modernom smislu. Stranke funkcionišu kao preduzeća-firme,čak i govore o menadžmentu ,a članstvo u strankama je najmanje vezano  sa ideologijom već ličnim statusnim i materijalnim interesima, a za ideale neka rade budale.

Ne ulazeći u rasprave o kraju ideologije, pa ni problematizovanje pitanja šta je ideologija u savremenom smislu, a imajući u vidu politički spektar Srbije opravdano se nameće pitanje imaju li stranke ideologije, po čemu se razlikuju, koje su to vrednosne crvene linije kad niko ne može ni sa kim , a onda svako može sa svakim i. Ili je možda jedina vrednost doći na vlast i na tom strašnom mestu postojati.

Dobar povod za ovu raspravu je izjava portparolke DS Jelene Trivan da SNS nema ideologiju. Njena konstatacija implicira da valjda ozbiljne stranke imaju ideologije po kojima se i razlikuju, inače bi mogle da budu sve samo frakcije jedne.Ono što je svim, osim jedne, zajedničko je klerikalizam i vezanost za pravoslavnu tradiciju i naciju te bi se mogle kvalifikovati kao konzervativne. Jedino se radikali jasno izjašnjavaju da je njihova ideologija srpski nacionalizam, druge se ni u programu ni u javnom delovanju jasno ne izjašnjavaju. Doduše, DS nedavno objavi da će da se pomeri levlje kako bi obuhvatila i široke socijalne slojeve, podrazumeva se i njihove glasove. I treba,mora Srbija da ima jaku modernu levicu, samo je pitanje šta je to, ko je to i ko može biti levica.U svakom slučaju, politički kvadrat Srbije je vrlo komplikovan i atipičan jer ima stranaka koje se po nekim pitanjima nalaze levo a istovremeno po drugim desno, pa bi jedino moglo da se gleda po kojim pitanjima je više tamo, ali se mora uvesti i kriterijum važnosti pitanja.

Po definiciji, politička stranke ili politička partije su društvena organizacija koja imaju za cilj sprovođenje određene državne politike, zasnovane na određenoj ideologiji ili ekonomskim interesima.Svaka politička partija mora da ima:članstvo,statut,politički  program i  ideologiju.

Statut je formalni akt kojim se uredjuju unutarnji odnosi medju članovima stranke, njihova prava i obaveze i iz kojeg proizilazi sama forma stranke

Politički program je konkretizacija ideologije i obrazloženje neposrednih političkih ciljeva za koje se stranka zalaže i bori, kao i sredstva i metode njenog političkog delovanja.

Političke stranke se dele po raznim kriterijumima, od kojih je najpoznatiji onaj ideološki po kome se dele na stranke ljevice, centra i desnice.

Levica označavam onaj deo političkog spectra koji je u bliskosti sa idejama i oblicima socijalizma, socijal-demokratije a ponekad i liberalizma; najjednostavnije rečeno, one ideje koje su suprotne desnici.  Levica najčešće podrazumeva i sekularizaciju (u smislu odvajanja institucija države i religije), U svakom slučaju, moral levice uglavnom nije vezan za tradiciju, naciju ili dalje istorijske izvore, već smatra da društvo mora da se menja i da stalno teži ka boljem, pravednijem obliku.

Desnica,  odnose na onaj deo spektra političkog spectra  misli i ideja, koji je povezan za konzervativizmom, klasičnim ekonomskim liberalizmom, religijskom desnicom, nacionalizmom; najjednostavnije rečeno, one ideje koje su suprotne levici, po načinu organizacije i koheziji, pri čemu je primetna razlika između evropskih stranaka zasnovanih na precizno određenoj ideologiji ili zastupanju određenih društvenih slojeva i američkih stranaka koje predstavljaju labave koalicije često suprotstavljenih interesnih grupacija.

Centar je zajednički naziv za pokrete, stranke i ideologije koji promovišu umerene stavove, odnosno pokušavaju da pronađu srednji put između levice i desnice.

Da li je stvarno moguća i predstoji li jasnija diferencijacija  u pogledu odnosa prema socijalnom, ekonomskom, nacionalnom, prošlosti, budućnosti, i svim drugim pitanjima, da li je moguće postići konesnzus o najvažnijim državnim i nacionalnim pitanjima ,a onda se, kao u savremenim evropskim zemljama sporiti i dobijati ili gubiti izbore na nijansama oko budžetskih izdvajanja i preraspodele procenta više ili manje za pojedine stavke.

Dokle ćemo se nalaziti u pretpolitičkom stanju kada strankama odgovara što veći dijapazon neslaganja kako bi lakše opstajale na političkoj sceni i manipulisale biračima, rizikujući i opsne podele u narodu.

Zvalo se to ideologijom ili ne, stranke moraju imati nešto više kao unutrašnju kohezionu snagu od golih interesa, inače ćemo imati i dalje neefikasnu državu koja će počivati na feudalnim umesto funkcionalnim principima i sve više vladavinu partokratije umesto demokratije.

Šta se ceni na našoj političkoj sceni?




Komentari (50)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vludvig vludvig 23:41 19.11.2010

1

Evo i ja da se upišem prvi, na brzaka, pa idem da čitam gosn Karagaćin tekst!

ramami ramami 15:16 20.11.2010

Напред наши - само јашииииии...

Ево како то код нас, у Ваљеву, иде: ''Српску напредну странку смо, у Ваљеву, покушали направити у више наврата за протекле две године, али авај... Од тог посла још ништа. У међувремену смо оматорили, лагано погубили нежно здравље, а Ваљево и остатак Србије се није много променио захваљујући нашој политици, па и тамо где смо на власти. Ни тада, а ни данас Ваљево и Србија нису занемели пред оним што смо говорили. Многи нас тада нису разумели, али сада нас већ читају као отворену књигу. Две године касније и надаље нема ни једног питања и проблема о коме говоримо, а нема ни одговора пред којим ће Ваљево и Србија занемети и дати нам било какву подршку. Од Напредњака се такви говори и одговори – искрени, тачни и ефикасни, просто нису ни очекивали. Тако да они, за сада, не представљају никакав капитал Српске напредне странке. Нисмо били, нити смо, нити ћемо бити у стању да пратимо живот, а камо ли да га и престижемо. Зато смо сада, већ, други на листи пожељних странака за бирача, а ускоро ће нас престићи неко бржи и животнији од нас. Ето нама сталне прилике за ликовање, а они који нас и мало подносе, данас, признају да смо у много чему ''засрали мотку''. Од Српске радикалне странке, преко Косова, ђенерала Младића, преко Европске уније и Далеког Истока, све до борбе против сваке врсте монопола – сво време смо вештачки дизали рејтинг. Лажући људе. Никада нисмо направили компромис око суштине, већ, у скоро свим приликама, око персоналног решења и личног интереса.
Нисмо схватили да Власт народу мора да ствара шансе, а не проблеме, нисмо схватили да би у Власт требало да верују грађани, а не криминалци и никада нам није доста тога да се увек и стално прашта најгорима, а заборавља најбољима.
Нисмо више у прилици као пре две године, бар не у Ваљеву, да кажемо Нови пут - а не нови пораз са истим партијским кадровима, упослење - а не Бувља пијаца, експерти – а не аматери, те ме то и плаши да смо и надаље остали на разини оне друге и другачије Србије, која баш и не мари за свој Народ.
Неке од наших политичких порука, које смо лансирали пре две године, ни до данашњег дана нису стигле нигде. И тада и данас су остале на нивоу чудних илузија, и ништа више. Данас о тим порукама више нико и не говори. Српска напредна странка и даље постоји да би неколицини у врху било добро, лепо и удобно уз неизбежно стајање са стране, док уживамо у глупостима и Власти и Опозиције. А ми – ми смо некако и нешто између. За доручак нам касно, а за ручак рано – нисмо нигде пристали. Ништа нам није важно, јер и не гледамо даље од свог сопственог носа. Нема више ни жеље да покушамо да све оно око нас лоше урађено, урадимо боље и квалитетније. На жалост остали смо без икакве способности да уверимо грађане и бираче да смо се заиста променили. Штета!
Нисмо више отворени ни за разговор, ни за пријем људи који би нам објаснили своје проблеме, немамо више саговорнике ни унутар своје Странке, а камо ли међу бирачима. Само посматрамо и повремено са стране коментаришемо.
Нисмо се узбудили ни када смо били први на листама истраживача, ни када нам је рејтинг растао, а ни сада када смо пали са трона, јер нисмо никада ни били спремни да преузмемо Власт у овој разореној, а ипак нашој, земљи. Зато нам следећи месеци пред неке од Избора и нису тако битни и значајни, као некима, другима.
Ништа нас више не обавезује да, ми у Ваљеву, али и у Србији, будемо још конкретнији, да покушамо проширити подршку грађана, да понудимо низ решења и дођемо у прилику да суштински поставимо нов политички вал којим би се Ваљево, али и Србија кретала.'' Па ви сад процените...
Inner Party Inner Party 01:08 20.11.2010

Populizam je jedina ideologija

Šta se ceni na našoj političkoj sceni?


Srpski glasaci su potpuno nezainteresovani za ideologiju, interesuje ih samo njihovo blagoutroblje i slatki snovi o idilicnoj buducnosti "negde" (nekada u komunizmu, danas u EU, sutra ko zna gde...). Zato je populizam jedino sto daje rezultate. Populizam, parole, emocije, mitovi, posipanje pepelom, dizanje nosa, busanje u grudi, ... Obecaj sto vise i budi sto ubedljiviji, a posle videcemo. Daleko od toga da je to neka specificnost ove sredine, ali ona se nas najvise tice.

PS

U pravu je Trivanka da SNS nema ideologiju, ali to je zato sto SNS-u nije ni potrebna ideologija sa ovakvim glasacima,jer ako Toma odabere onako kako se od njega ocekuje (desno, domacinski, umereno evropski) proci ce kao Kostunica koji evo pada na ispod cenzusa - ali bar lepo pokazuje da mu je ideologija i snaga uverenja iznad svega, dakle iznad zelje za vlascu i politickim uticajem.



Milan Karagaća Milan Karagaća 10:19 20.11.2010

Re: Populizam je jedina ideologija

Srpski glasaci su potpuno nezainteresovani za ideologiju, interesuje ih samo njihovo blagoutroblje i slatki snovi o idilicnoj buducnosti "negde" (nekada u komunizmu, danas u EU, sutra ko zna gde...).

Tačno je to a pitanje je da li im stranke stvarno nude neku ideologiju i imaju li je.
Zato je populizam jedino sto daje rezultate. Populizam, parole, emocije, mitovi, posipanje pepelom, dizanje nosa, busanje u grudi, ... Obecaj sto vise i budi sto ubedljiviji, a posle videcemo.

Da to daje rezultate strankama a kao što vidimo ne i narodu, glasačima.
Šta će da rade stranke ako se glasači osveste, a situacija će ih na to naterati,pa traže ekonomske i socijalne programe i kažu im da ih baš briga za parole, mitove, naciju, religiju, tradiciju, jer sve će oni to poštovati ako prvo budu imali standard dostojan ljudi. Što reče drug/gospodin Palma ne sipa se patriotizam u traktori.
proci ce kao Kostunica koji evo pada na ispod cenzusa - ali bar lepo pokazuje da mu je ideologija i snaga uverenja iznad svega, dakle iznad zelje za vlascu i politickim uticajem.

a može da bude upravo obrnuto da je čovek računao da će na domaćinskom , tradicionalnom, nacionalnom, patriotskom i antievropskom dobiti više no što je imao glasova.Pa zato izjave o neprijateljstvu sa EU peticije za referendum protiv NATO, puna usta izdajnika nacionalnih interesa,čvrste veze i poznanstva sa Crkovom, pa opet pada. Da li se to percepcija birača menja i pomera?
ljuboten ljuboten 12:02 20.11.2010

Re: Populizam je jedina ideologija

a može da bude upravo obrnuto da je čovek računao da će na domaćinskom , tradicionalnom, nacionalnom, patriotskom i antievropskom dobiti više no što je imao glasova.Pa zato izjave o neprijateljstvu sa EU peticije za referendum protiv NATO, puna usta izdajnika nacionalnih interesa,čvrste veze i poznanstva sa Crkovom, pa opet pada. Da li se to percepcija birača menja i pomera?


Naravno da se menja. Jer svi oni koji su iskusili rat i mržnju prema drugima uvideli su da su od toga samo mali broj profitirali, lideri su se našli pred stranim i domaćim sudovima i u ztrvorima.
No, sada ne zna narod ni šta mu je činiti, jer većina nisu navikli da postoje bez brige Države, odnosno bez Tita ili Sultana.
No, što je veća nesreća, mi nemamo ni elitu koja zna šta treba i kako isplanirati, raditi i uraditi, makar ove koje su na vlasti. Vidite da svi kritičari, kod nas su to samo lajavci, su se primirili, jer vide da ne znaju šta dalje jer smo pred kolapsom. Verovatno se sećate šta to reće Srpskoj vladi mudri znalac Ante Mraković: "Vi nemate ljude koji znaju šta i kako treba raditi". Tako imamo situaciju zadnjih par meseci da je Predsednik države istovremeno i predsednik Vlade, proziva nesposobne, a oni se kriju u strankama, pa mu se na licu prepoznaje posledica velikog napora i briga, jer smo se našli u mrklome mraku.
No, da Vas pitam Milane, kada i kako da Vam pošaljem tekst u vezi našeg problema sa Kosovom, za šta ste pokazali interes?
Milan Karagaća Milan Karagaća 13:02 20.11.2010

Re: Populizam je jedina ideologija

kada i kako da Vam pošaljem tekst u vezi našeg problema sa Kosovom, za šta ste pokazali interes?

da to dogovorimo preko PP.
Milan Karagaća Milan Karagaća 13:44 20.11.2010

Re: Populizam je jedina ideologija

Verovatno se sećate šta to reće Srpskoj vladi mudri znalac Ante Mraković: "Vi nemate ljude koji znaju šta i kako treba raditi".

o tome sam pisao na blogukada je Ante Marković bio u Beogradu i govorio ekonomistima u maju 2009.godine.
Evo samo dva citata:
«O svom iskustvu s novim rukovodećim ljudima u novonastalim državama na prostoru SFRJ kaže:
– “ Zvali su me da pomognem njihovim ekonomijama. Odazivao sam se vrlo rado, voleo sam tu državu i osećao se njenim pripadnikom. Na čelnim pozicijama bili su uglavnom mladići s partijskom biografijom, ali bez dana radnog staža. Pa kako su oni uopšte mogli da obavljaju najviše državničke poslove? Nikako. Tako to ne ide. Moja radna biografija počela je od običnog radnika, a posle decenija i decenija vrednog rada i laganog napredovanja, okončao sam je premijerskom foteljom. A kada je na vrhu jedne države, kako god se ona zvala na Balkanu, takva osoba kao što sam opisao, šta onda očekivati od ostalih njenih državljana. Slovenija jeste,recimo, u EU, ali nisam siguran da je istinski integrisana u evropsko društvo. To su dva različita pojma. O ostalima je iluzorno i govoriti. Evropske države i njihova društva su nešto previše ozbiljno za naš sveukupni balkanski mentalitet ”
“O EU ne govori idealistički već realno: “Svaka od sadašnjih članica EU sada grčevito traži rešenja koja joj odgovaraju. To ide tako daleko da bi čak moglo ugroziti evro. Opasnost je realna jer svaka zemlja preduzima mere koje joj odgovaraju, a rabe zajedničku valutu. Nadam se i verujem da se to neće dogoditi jer bi to bio strašan udar za celu Evropu, pa i za svet. Ali objektivno sve ide u tom smeru.“
PS:
pogledajte poslao sam Vam PP
Don Salieri Don Salieri 11:08 20.11.2010

Šta se ceni na našoj političkoj sceni?

Šta se ceni na našoj političkoj sceni?

Stranka za koju cu ja da glasam na izborima mora da ispuni izmedju i ostalih i jedan bazicni uslov.

Mora da prizna nezavisnu drzavu zvanu Kosovo!

Milan Karagaća Milan Karagaća 13:09 20.11.2010

Re: Šta se ceni na našoj političkoj sceni?

Mora da prizna nezavisnu drzavu zvanu Kosovo!

To nije ideološko opredelenje, niti bi se priznavanjem/nepriznavanjem Kosova mogla definisati moglo da bude opredeljujuće programsko načelo.
sentinel26 sentinel26 11:48 20.11.2010

Štetne ideologije

Portparol DS, gospodja Jelena Trivan ima zadatak da zabavlja pučanstvo i da skreće pažnju sa stranačkih promašaja ljudi na vlasti na one u opoziciji ili na stvari koje su nebitne za život gradjana...

To što ona nema pojma o ideologijama nije ni važno.

Trenutna najveća briga državnog aparata jeste kako da sprovede zakon o zabrani pušenja i da se ogrebu za još koji dinar o pušače koje ionako pljačkaju i truju.

Da u Srbiji ima novinara kojima priliče muške pantalone oni bi je upitali je li po Srbiju opasnija stranka bez ideologije (bez obzira što ona nema dokaza za svoju tvrdju ) ili možda neka stranka totalitarne ideologije (manifestacije i pošljednje ukazanje u Prijepolju ) ili ideologija u čijoj osnovi leži religija ?
Ili je još opasnija i štetnija ideologija koja predstavlja spoj pošljednje dvije ?

Ako je suditi po rezultatima zadovoljstva ljubljenoga članstva od 10% i 17%, najbolje prolazi drp-ideologija ?

Ako bismo po Tracy-u tumačili ideologiju i preveli to na narodni jezik
ideologija je kuća -
- u čijem temelju su ideje,
- zidovi su politika, a
- krov je moral političara (ideologa ) propagatora ideologije...

Kad naidju oluje obično stradaju oni koji su popili taj čorbuljak...


Milan Karagaća Milan Karagaća 13:30 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

Osim antikomunizma a priori, što je zajedničko svim strankama, nacionalnog romantizma u rasponu od ekstremnog do umerenog nacionalizma, privrženosti veri i liberanom kapitalizmu, nema faktički jasnije diferencijacije pa sve izgledaju kao frakcija jednog nacionalno-verskog pokreta kao ipak ideologije iza koje se krije interes tajkuna i stranačkih vrhuški.
Ako bi se stranke klasifikovale prema odnosu prema tom kriterijumu, onda bi osim LDP sve bile desno a po odnosu prema socijalnim pitanjima i LDP je neki centar ili desno.
U pogledu odnosa prema onome što se nekada zvalo klasno, odnosno ako bi primenili kriterijum po kome se dele stranke recimo u Nemačkoj ili Švedskoj, levo bi bio SPS i u centru i malo levo DS. U suštini , Srbija nema modernu levicu koja bi izražavala i zastupala interese srednjih i nižih socijalnih slojeva, pa zato sve uz pomoć demagogije i populizma nastoje da upravo kod te populacije dobiju glasove, a onda ih zaborave.
darkool darkool 14:28 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

Milan Karagaća

Ako bi se stranke klasifikovale prema odnosu prema tom kriterijumu, onda bi osim LDP sve bile desno a po odnosu prema socijalnim pitanjima i LDP je neki centar ili desno.


ova konstatacija uopste ne stoji zato sto su sve nase stranke, nazalost, po socijalnim pitanjima levicarske
sve se zalazu za:
opste zdravstveno osiguranje i to obavezno (drzava uzima deo zarade svakog zaposlenog)
obavezno penzijsko osiguranje
obavezno i besplatno skolstvo (na roditeljima je da skolovanje obezbede svojoj deci, a ne na drzavi)
uplitanje drzave u ekonomiju (ono sto imamo danas u nasoj ekonomiji, a uvezli smo to shvatanje iz inostranstva zove se korporatizam, ovo je inace ideolosko obelezje izvornog italijanskog fasizma} regulisanje trzista (ako je neko najsposobniji pa se ispostavi da poseduje monopol drzava nema po mom misljenju pravo da reaguje, monopol stvoren uz pomoc drzave je sasvim drugo pitanje)
sve su za nastavak rata protiv narkomanije (ja se zalazem za personalna ljudska prava (kolektivna prava ne postoje posto covek nije kolektiv nego pojedinac) narkomanija nije kriminalni nego zdravstveni problem, ali kao sto drzava ne moze da odredi sta cu da jedem i pijem takodje ne moze da odredi sta cu ja kao pojedinac da unosim u svoj organizam (obaska da samim tim se resavamo velikog kriminalnog problema (ne postoji vise potreba za svercovanjem, borbom za trziste...)
kad neko osnuje stranku koja ce da se zalaze da drzava ima samo dve osnovne funkcije i ideolosko stanoviste da nista drugo ne treba da radi bez obzira na situaciju ja cu glasati (poslednji put sam zaokruzio nekoga na listi 24.9.2000. a posle toga sam izlazio i ponistio glasacki listic na svim odrzanim izborima)
jedna (od dve) duznosti drzave prema njenim gradjanima je da ih zastiti od fizickog nasilja (nikako od govora bilo koje vrste jer svako ima pravo da zastupa i najtotalitarniju ideologiju punu mrznje (i dok fizicki ne napadne bilo koga drzava ne sme nista da preduzima), a na gradjanima je da odluce da li ce za nekoga takvog da glasaju), a druga je da zastiti gradjane od stranih agresora

da rezimiram:
jedina ministarstva koja treba da postoje su policija, pravda, vojska i finansije (ovo ministarstvo ne treba da ima bilo kakve veze sa gradjanim, vec je tu da bi obezbedilo skupljanje novca i finansiranje ostala 3)

ovo su pravi desnicarski stavovi, a ne populisticki stavovi (sta javnost voli da cuje) nasih stranaka koje najvise vole da budu malo levo, malo desno, a sve za potrebe PR


dali76 dali76 20:52 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

Ovo sto si ti prijatelju nabrojio nije nikakv program desnice vec prilicno extremni libertarian program koji je utopisticki koliko I komunizam.
Wealth of the nations (adam smith) je svojevrsna biblija ekonomskog liberalizma koja tvrdi da je slobodno trziste jedino moguce resenje.
Autor gore pomenute knjige, inace moralni filozof I ekonomista Smith je tvrdio da se trziste prirodnim putem stabilizira zbog ponude I potraznje bez uplita regulacija. Problem jeste u tome sto ovaj process moze da traje I generacijama gdje se bez regulacija stvara extremno bogata manjina I extremno siromasna vecina gde je ova druga pogodna za procvat populizma .
Fasizam jeste posljedica extremno slobodnog neregulisanog trazista u kojemu je fasizam I nacizam video izvarednu priliku za svoje ideje.
Nisam za drzavnu kontrolu ali utopija ,bas kao komunizam, jeste I to tkzv free market koji radi po zakonu jaceg tj na kraju uvek dovede do cistog monopolizma jer lav je lav a mis je mis.
Odavno su ekonomski liberali tj desnica odustali od ovakve extremno anti regulicione politike svatajuci gdje je to dosad vodilo.
Zamisli da se u drzavi skoluju,znaci osnovno obrazovanje, samo oni koji imaju novca za to? Koji je to poziv za demagogiju I populizam nad ovakvim ljudima?
Zasto trazis da recimo policija bude jedna od nekoliko funkcija drzave? : da bi silom mogla da zaustavi ogromnu masu nezadovoljnih siromasnih neobrazovanih koji su gotovo sigurna posljedica tvoje politicke filozofije.
Nema te policije na svetu prijatelju mojkoja moze spreciti osiromasenu neobrazovanu vecinuu bilo kom drustvu. , to je revolucija , krv, I nesreca.
Drzava jednostavno mora imati srednju klasu a nje nikad ne moze biti tamo gde nema nikakve ekonomske regulacije tj gde vlada zakon jaceg odnosno bogatijeg ili ako hoces tamo gde je recimo jedan Miskovic monopolista samo zato sto je najbogatiji na trzistu.

Paradoksalno ili ne Srbija nema regulacione mehanizme da od svog trzista stvori fer trziste gde ce se svi morati pridrzavati nekakvih pravila.
Zato ti slobodno glasaj prijatelju jer Srbija danas vise lici na ono sto zelis nego na ono od cega zazires.
darkool darkool 21:48 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

dali
Fasizam jeste posljedica extremno slobodnog neregulisanog trazista u kojemu je fasizam I nacizam video izvarednu priliku za svoje ideje.


kao i uvek svi ovde lupaju o fasizmu ovde ima lepo opisana fasisticke teorija ekonomije a evo prvog pasusa
wikipedia
Fascists promoted their ideology as a "Third Position" between capitalism and Bolshevism.[244] Italian Fascism involved corporatism, a political system in which the economy is collectively managed by employers, workers, and state officials by formal mechanisms at the national level.[245] Fascists advocated a new national class-based economic system, variously termed "national corporatism", "national socialism" or "national syndicalism".[36] The common aim of all fascist movements was elimination of the autonomy or, in some cases, the existence of large-scale capitalism.[246]


dali
Nisam za drzavnu kontrolu ali utopija ,bas kao komunizam, jeste I to tkzv free market koji radi po zakonu jaceg tj na kraju uvek dovede do cistog monopolizma jer lav je lav a mis je mis

a ti mislis ako je neko sposobniji da mora da nosi na grbaci druge
kao sto sam napisao monopol stvoren postenim radom niko ne moze ukidati ili sprecavati zakonima i direktivama (isto kako je stvoren takav monopol moze biti i unisten upravo ako neko na trzistu ponudi taj proizvod za manju cenu)
o monopolima u srbiji nemam nameru da pricam zato syo su ili drzavni ili stvoreni uz pomoc drzave
vasa upotreba izraza jaci je kukavicije jaje jer podrazumeva silu, a upravo je to protiv cega se borim bilo da je sila drzave ili pojedinca
sposobnost je pravi izraz
dali
Zamisli da se u drzavi skoluju,znaci osnovno obrazovanje, samo oni koji imaju novca za to? Koji je to poziv za demagogiju I populizam nad ovakvim ljudima?

obrazovanje pogotovo osnovno i srednje ne bi bilo skupo, pogotovo imajuci u vidu konkurenciju koja bi se vrlo lako stvorila kada bi se iz obrazovnog procesa izbacila drzava sa svojim pravilima (u nase slucaju jos jedan monopol em imaju svoje skole em min. prosvete daje dozvolu za rad drugim skolama)

dali
Zasto trazis da recimo policija bude jedna od nekoliko funkcija drzave? : da bi silom mogla da zaustavi ogromnu masu nezadovoljnih siromasnih neobrazovanih koji su gotovo sigurna posljedica tvoje politicke filozofije
kao sto sam napisao policija je tu da stiti osnovna ljudska prava tj. pravo na zivot, slobodu (ekonomsku i politicku) i privatnu imovinu


dali
Paradoksalno ili ne Srbija nema regulacione mehanizme da od svog trzista stvori fer trziste gde ce se svi morati pridrzavati nekakvih pravila.
Zato ti slobodno glasaj prijatelju jer Srbija danas vise lici na ono sto zelis nego na ono od cega zazires.

ima i previse regulacija i mehanizama i zato nam i jeste ovako kako je, a ti udji u biznis pa ces tek onda da vidis
a sama drzava da ponovim stvara svoje monopole ili ljudi bliski vlasti

antioksidant antioksidant 21:53 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

Fasizam jeste posljedica extremno slobodnog neregulisanog trazista

fasizam je izvitopereni vid socijalizma tj ekstremno kontrolisanog trzista

a adam smit nije zagovarao nepostojanje regulacije
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:49 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

obrazovanje pogotovo osnovno i srednje ne bi bilo skupo, pogotovo imajuci u vidu konkurenciju koja bi se vrlo lako stvorila kada bi se iz obrazovnog procesa izbacila drzava sa svojim pravilima (u nase slucaju jos jedan monopol em imaju svoje skole em min. prosvete daje dozvolu za rad drugim skolama)

valjda je to civilizacijsko dostignuće, pogotovo obavezno i besplatno osnovno obrazovanje i ne mislim da bi tu društvo i država trebalo da budu izbačeni pa da svako organizuje školovanje po kakvom programu hoće.
filvas filvas 23:34 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

sentinel26
Portparol DS, gospodja Jelena Trivan ima zadatak da zabavlja pučanstvo i da skreće pažnju sa stranačkih promašaja ljudi na vlasti na one u opoziciji ili na stvari koje su nebitne za život gradjana...


Keve ti, a koji ti imas zadak? Ajde oli rjec nesto o ideologiju svog narkoglavara, cuvara kriminalaca. Nesto na ovu temu:

http://www.youtube.com/watch?v=mT984xEDHFU
darkool darkool 23:39 20.11.2010

Re: Štetne ideologije

Milan Karagaća
valjda je to civilizacijsko dostignuće, pogotovo obavezno i besplatno osnovno obrazovanje i ne mislim da bi tu društvo i država trebalo da budu izbačeni pa da svako organizuje školovanje po kakvom programu hoće.

racunar je civilizacijsko dostignuce, let u svemir je civilizacijsko dostignuce, struja je civilizacijsko dostignuce...
otimanje od ljudi da bi drzava upravljala obrazovanjem njihove dece nije civilizacijsko dostignuce vec pljacka

samo izbacivanje drzave bi poboljsalo kvalitet obrazovanja zato sto nastavnici i profesori ne bi vise bili zasticeni kao "beli medvedi" koji posao mogu da izgube samo teoretski (moraju da urade bas neko tesko sr...) vec bi se sigurno vise potrudili da njihov leba zavisi od toga kako obavljaju svoj posao.
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:00 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

samo izbacivanje drzave bi poboljsalo kvalitet obrazovanja zato sto nastavnici i profesori ne bi vise bili zasticeni kao "beli medvedi" koji posao mogu da izgube samo teoretski

znači u školu ide onak ko hoće i ko ima da plati, ko neće ne mora.
Nešto ne vidim da su profesori i nastavnici zaštićeniji od učenika koji mogu da rade šta hoće, mogu i da ne uče ali će da prođu.
darkool darkool 00:58 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Milan Karagaća

znači u školu ide onak ko hoće i ko ima da plati, ko neće ne mora.
Nešto ne vidim da su profesori i nastavnici zaštićeniji od učenika koji mogu da rade šta hoće, mogu i da ne uče ali će da prođu.

naravno da u skolu ide onaj koji ima da plati (siguran sam da bi bilo jeftinije nego danas kad svi placaju kroz poreze i ostale nacine finansiranja drzave)
ko nece ne mora, ali to odlucuju roditelji, a ne deca (cisto sumnjam da bi danas bilo koji roditelj sa "1 gramom" mozga, ostavio svoje dete bez skole)
ko hoce moze svoju decu da skoluje kod kuce, pa neka na kraju godine polaze razredni ispit koji bi bio besplatan (ili bi se placao simbolicno) pa ko je sposoban moze da odskoluje svoje dete, a da ne plati ni dinar (to je besplatno skolstvo)

profesori i nastavnici su danas u losem polozaju upravo zbog toga sto su i deca u skoli zasticena kao beli medvedi i opet je za to kriva drzava sa svojom besmislenom regulativom (dete jos uvek nije racionalno bice i zato moraju postojati adekvatne kazne za decu, a to danas ne postoji)
deca takodje sta god uradila gotovo da ne mogu biti izbacena iz skole, a cini mi se da i ako su izbacena moraju imati mogucnost da nastave skolovanje u nekoj drugoj skoli odmah (za osnovce sam siguran, ne znam za srednju)
u moje vreme bila je kazna izbacivanje bez prava upisa te godine, a kasnije je mogao i da se zabrani upis uopste
da je obrazovanje privatno i ucitelj bi imao pravo da ne radi sa detetom koje pravi probleme (videli bi kako bi onda roditelji postupali kad bi neodgovornost njihove dece udarala po dzepu, a ne danas kad imaju pravo da kazu mi vam placamo vi vodite racuna o nasoj deci za to ste placeni)
gorran2 gorran2 01:19 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Ova priča uopšte nije nova. Na primer, Kad su Britanci ušli u Indiju, tamo su zatekli predtržišne odnose. Siromašni seljaci gajili su svašta po malo, za sebe i svoju porodicu.
Britanci su uveli robnu privredu, proizvodnju za tržište i za novac. Seljaci su počeli da gaje po jednu kulturu - lakše se organizuje, isplativije je i dobijaju se veći prinosi.
Međutim, vremenske prilike su nestalna pojava. S vremena na vreme, kultura koja se proizvodi, jednostavno bi omanula. Pri ranijem sistemu gajenja mnogo kultura, nešto bi uvek rodilo. Ovako, s vremena na vreme seljaci su ostajali bez ičega, i umirali od gladi.
Britanci su, i u indiji, i u kolonijama, i u metropoli, raspolagali i hranom, i mogućnošću dostave. Vođene su polemike, i preovladalo je stanovište "da se ne treba mešati u prirodne tržišne procese". Prirodno odabiranje - ko omane, treba da nestane.
Za nekih tri decenije krajem 19. veka oko 30 miliona ljudi u Indiji umrlo je od gladi u slavu slobodne tržišne utakmice.
darkool darkool 01:45 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

kakve veze ima funkcionisanje normalne drzave i kolonije, nije mi jasno kako dovodite u vezu indiju 19v pod okupacijom i normalnu drzavu (i na mnogim drugim mestima ljudi su umirali od gladi, a bogami to se desava i danas pa ne vidim da neko nesto radi povodom toga)

gorran2 gorran2 02:05 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Kakve veze ima politički okvir. To je samo očigledan primer nečega što se inače dešavalo (i dešava) i u "normalnoj državi" (ako takvo nešto postoji).

To je primer do kakvih posledica dolazi kad neko smisli nekakvu "misao i filozofiju", pa onda umisli da je najpametniji na svetu i navali da je primenjuje na stvarnost (ili: protiv stvarnosti).

Kad neke klase u nekim zemljama raznim sredstvima steknu kontrolu nad neproporcionalno velikim delom bogatstava i resursa, one imaju tendenciju da svoj egoizam i zloupotrebu svog položaja zapakuju u kvazifilozofske kvazi pojmove tima "slobodne tržišne utakmice" i deregulaciju.

U osnovi, nema tu ničeg drugog, osim egoizma i cinične nebrige za druge.
gorran2 gorran2 02:20 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

antioksidant
Fasizam jeste posljedica extremno slobodnog neregulisanog trazista

fasizam je izvitopereni vid socijalizma tj ekstremno kontrolisanog trzista

Socijalizam je teorijski društvena organizacija u kojoj društveni rad ima za svrhu društveno bogatstvo, sigurnost i napreedak.
Kapitalizam je sistem u kojem je jedini neposredni cilj rada profit.

Naravno, ništa nije jednostavno. Socijalizam primenom svojih principa može ptilično da upropasti društvenu susptancu. S druge strane, kapitalizam sa svoje strani ima tendenciju da pod određenim uslovima ojača društvenu bazu (pod uslovom da se zaboravi "kolateralna šteta" tog napretka).

Socijalizam ne pretpostavlja kontrolu tržišta radi kontrole tržišta, nego samo ukoliko neki instrumenti te kontrole mogu da unaprede društveni razvoj, ili da spreče neke negativne tendencije.

Nazvati fašizam "vidom socijalizma" po mom mišljenju prilično je beskorisno u pojmovnom smislu.
darkool darkool 02:59 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

To je primer do kakvih posledica dolazi kad neko smisli nekakvu "misao i filozofiju", pa onda umisli da je najpametniji na svetu i navali da je primenjuje na stvarnost (ili: protiv stvarnosti).

da malo vise citate znali bi da ja nista od ovog nisam smislio i izfilozofirao(to su radili neki drugi mnogo pametniji ljudi), mogu da se kladim da nista od njih niste citali (a uglavnom i nisu prevedeni na srpski)
dok nisam procitao "Human Action" ludviga fon miza mislio sam da je ekonomija nepostojeca nauka, a procitao sam pre toga i "kapital"

ali obzirom na sledeci post koji prilicno jasno ooslikava vase politicko opredeljenje (i ne mislim da je socijalisticko ili komunisticko)
umisli da je najpametniji
me ne cudi
pokusajte tu svoju netrpeljivost prema drugacijem misljenju da ostavite u sferi ideja, a ne besmislenih sitnih provokacija
gorran2 gorran2 03:59 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

da malo vise citate znali bi da ja nista od ovog nisam smislio i izfilozofirao(to su radili neki drugi mnogo pametniji ljudi)

Nisam Vas ni "optužio" za originalnost. U ovome što zastupate nema ništa originalno.
pokusajte tu svoju netrpeljivost prema drugacijem misljenju da ostavite u sferi ideja, a ne besmislenih sitnih provokacija

Nema nikakve provokacije. Vaša cenjena ličnost me ni jednog trenutka ni najmanje nije interesovala - govorio sam o zastupnicima i realizatorima te ideologije uopšteno.
dali76 dali76 06:29 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Ako cu se koristiti tvojim jezikom Ajde malcice da se maknemo od teorijskih lupetanja I udjemo u sferu prakse.
Kao posljedica cega je po tvom sudu doslo do pojave demagogskih populistickih pokreta kao sto su recimo boljsevizam ili fasizam?
Ljudima kao sto je Musolini I Hitler bilo dosadno pa su uspjeli zajebati milione svojih gradjana nudeci im “pravednije “ drustvo tj pravedniju raspodelu dobara?
Da li je kapitalizam prije pojave ovih pokreta bio regulisan malo, mnogo, ili nikako?
Da je trziste bilo totalno neregulisano znamo I bez wekepedije zar ne?Treba samo malo logike pa da zakljucimo da je fasizam dosao kao reakcija na to I takvo dzungla darvinovo trziste nudeci svoj, isto tako bolestan ako ne I bolesniji odgovor; totalna kontrola drzave.
Zasto je recimo to americki predsednik FDR jednog dana posle izbora 1932 odlucio zatvoriti sve banke i uvesti ozbiljne regulacije u bankarskom sistemu?
Sta bio komunista I on pa odlucio uvesti malo regulacija u ekonomiju?Ili je mozda ipak uvidio dokle je dovela ta politika da se darvinova teorija “najaci opstaju” preslika na ekonomiju?
Zasto lepo nije ostavio slobodno trziste koje ce se samo od sebe stabilizirati zbog smithove “nevidljive ruke koja garantuje da ce potraznja I ponuda stabilizirati to I takvo free (citaj neregulisano) trziste?
Republikanci koji su vristali na takvu politiku demokrata nazvanu new Deal nisu nikad oborili niti jedan jedini program iz takve regulacione politike svesni I sami da zemlja srlja u propast zbog nepostojanja nikakvih regulacionih mehanizama koji bi obezbedili free ali I fair trzisne uslove.
Ljudi nisu andjeli . Bez racionalne regulacije ucinit ce sve ne bi li ubili konkurenciju.
Po zakonu ljudske prirode extremno slobodno trziste (bez ikakvih regulacija) neumitno ukrupnjivanjem kapitala tj na kraju cistim monopolom gde vise niko nema sanse da isto rusi bilo cim a ponajmanje kako ti kazes konkuretnim cijenama.
To se ponajbolje moglo vidjeti kako je funkcioniralo neregulisano trziste u SAD s pocetka 20vijeka.
Slucajno ili ne zapocela je ta teorija da nesposobni ne treba ni da prezive jer su nesposobni totalno zanmerivajuci cinjenicu da se sposobnost ogleda u fer uslovima za konkurenciju a ne u dzungli bez ikakvih regulacija .
Tako je stvoren eugenics pokret koji ce postati ideoloska preteca hitlerove ideje o nekoj tkzv visoj, pardon, sposobnijoj klasi iliti rasi
Daklem te nebuloze da drzava pomaze nesposobnim su isto tako populisticke kao one fasisticke da postoji visa kasta ljudi.
Drzava ne smije se mjesati u ekonomiju do te mjere da gusi zdravu konkurenciju niti glumiti obdaniste onim koji su navikli na drzavne jasle ali zasiguirno drzava mora obezbediti fer trzisne uslove, ukljucujuci antimonopolske zakone, da bi sprecila da se vise ikad stvore uslovi za procvat demagogije I populizma.
Extremna Libertarian politics vazi samo za zamisljenu sokratovu republiku koja ni u knjigama opstati mogla nije
.
Toliko o lupetanju , priznajem prilicno demagoskom & zaostalom iz jedno 18vijeka.
P.S.
STRAH me sto ovako razmisljaju ljudi koji za sebe tvrde da su nacitani.
Sta je tek sa onima nenacitanim jebote.
Milan Karagaća Milan Karagaća 11:37 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Drzava ne smije se mjesati u ekonomiju do te mjere da gusi zdravu konkurenciju niti glumiti obdaniste onim koji su navikli na drzavne jasle ali zasiguirno drzava mora obezbediti fer trzisne uslove, ukljucujuci antimonopolske zakone, da bi sprecila da se vise ikad stvore uslovi za procvat demagogije I populizma.

Tačno tako, ali slobodno tržište koliko god je to moguće i državna regulativa koliko je to potrebno.
Milan Karagaća Milan Karagaća 11:42 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Keve ti, a koji ti imas zadak? Ajde oli rjec nesto o ideologiju svog narkoglavara, cuvara kriminalaca. Nesto na ovu temu:

ovo je čisti trol i nema nikakve veze sa temom.
antioksidant antioksidant 12:17 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Nazvati fašizam "vidom socijalizma" po mom mišljenju prilično je beskorisno u pojmovnom smislu.

da budemo precizni - receno je "izvitopereni vid socijalizma"
(a komentar se odnosio samo na pogresno napisanu tvrdnju da je fasizam posledica "slobodnog neregulisanog trzista" - tvrdnja za koju vidim da se jako uvredljivo i krajnje netacno i dalje razradjuje - pa bih autora ostavio da se raspravlja sam sa sobom - uz podsecanje da neoliberalni pristup potpuno neregulisanog trzista nije postojao pocetkom 20ih)
darkool darkool 13:42 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Kao posljedica cega je po tvom sudu doslo do pojave demagogskih populistickih pokreta kao sto su recimo boljsevizam ili fasizam?


zapitajte se da li je rusija 1918 bila kapitalisticka i demokratska ili feudalna i apsolutna monarhija, a fasizam (i italijanski i nemacki) su nastali zbog ekonomske krize koja je bila posledica potpuno unistene privrede tokom ww1, a ne zbog kapitalizma kao takvog
Zasto je recimo to americki predsednik FDR jednog dana posle izbora 1932 odlucio zatvoriti sve banke i uvesti ozbiljne regulacije u bankarskom sistemu?
regulacija u americi pocinje 20 godina ranije (1913) osnivanjem federalnih rezervi (iliti centralne (u nas narodne) banke) i delimicnim odvajanjem vrednosti dolara od zlata i srebra (uspostavljen je fiksni odnos dolara prema zlatu i fiksni odnos srebra prema zlatu)
o ulozi federalnih rezervi i stvaranju SEKE vodi se sve zesca polemika i to je stvar koju svako ko zeli da bude u toku sa svetskim ekonomskim trendovima mora da prati (ipak je dolar i dalje svetska rezervna valuta)
inace FDR je pristupio resavanju krize isto onako kako se pristupa danas (stmulusom i vestackim odrzavanjem cena (sto dovodi do dublje krize i vece nezaposlenosti) (isti princip pomaganja privredi bio je i kod nas 90tih, ali kakva drzava takva i pomoc)
sto se tice banaka tokom depresije propale su sitne porodicne banke i manje srednje banke(koje su uglavnom finansirale sitnu poljoprivredu i mala preduzeca), a stimulus su dobile i mogucnost da prezive velike banke koje su takve pakete pomoci dobile i pre 2 godine
u ekonomskoj nauci se jos uvek vodi rasprava o New Deal-u i koliko je on u stvari zasluzan za izlazak iz krize (iako je opste prihvacen stav da velika depresija zavrsava pocetkom ww2 neki autori medju kojima i dobitnik nobelove nagrade za ekonomiju Hayek (u sustini austrijska skola) smatraju da je kraj velike depresije zapravo bio krajem 40tih i da je bilo dopusteno da propadnu velike banke koje su i imale najvise stetnih poseda (bad assets) kriza bi bila gotova za 2-3 godine (ali ajde da ne ulazimo u ovu teoretsku raspravu)
Tako je stvoren eugenics pokret koji ce postati ideoloska preteca hitlerove ideje o nekoj tkzv visoj, pardon, sposobnijoj klasi iliti rasi

ovo govoris o pokretu koji se zalaze za krajnji individualizam i potpunu licnu slobodu i odgovornost

Daklem te nebuloze da drzava pomaze nesposobnim su isto tako populisticke kao one fasisticke da postoji visa kasta ljudi.
drzava ne treba da pomaze ikome, a kome je do dobrotvornog rada, njegovo pravo je da pomaze kome god hoce
STRAH me sto ovako razmisljaju ljudi koji za sebe tvrde da su nacitani.
Sta je tek sa onima nenacitanim jebote.

nenacitani pojma nemaju i zalazu se za levicarske ideje jer njima zvuci logicno da svi ljudi treba da budu jednaki (ljudi treba da imaju samo istu pocetnu poziciju, a ko ce dokle da stigne treba da zavisi samo od pojedinca bez uplitanja drzave ili bilo kog drugog faktora)
Out of Beirut Out of Beirut 14:36 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

zapitajte se da li je rusija 1918 bila kapitalisticka i demokratska ili feudalna i apsolutna monarhija,


Rusija je pre Februarske i Oktobarske revolucije 1917 bila u procesu rapdine industrijalizacije i urbanizacije, a do pred kraja 1918 je u njoj/Sovjetskom savezu dominirao veliki pluralizam misljenja. Koristan izvor: "Year One of the Russian Revolution" Victor Sergea.
darkool darkool 14:56 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Out of Beirut
zapitajte se da li je rusija 1918 bila kapitalisticka i demokratska ili feudalna i apsolutna monarhija,


Rusija je pre Februarske i Oktobarske revolucije 1917 bila u procesu rapdine industrijalizacije i urbanizacije, a do pred kraja 1918 je u njoj/Sovjetskom savezu dominirao veliki pluralizam misljenja. Koristan izvor: "Year One of the Russian Revolution" Victor Sergea.


sslazem se ali i dalje je bila daleko od demokratske, kapitalisticke zemlje (i jos uvek bliza apsolutnoj feudalnoj monarhiji)
dali76 dali76 17:38 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Zahvaljujem ,cini mi se prilicno samouverenom I arogantnom AO na njegovim lekcijama.
Ja pricam o Libertarian nacelima koja je darkool ovde okacio.
Ta nacela dragi AO postojala su mnogo prije 20vijeka
Ljudi su glasali za jednog Jeffersona 1800cija je stranka Democrat Republican upravo promovisala takva nacela.
Sa druge strane postojao je tkzv hamiltonijanski (aleksandar Hamilton) pristup koji je propagirao aktivnu ulogu federalne vlade u ekonomiji.
Dakle ao umesto sto se hvatas trivijalnim razlikama u terminima mogao bi malo da pazljivije procitas pre nego sto se pocnes praviti pametan te arogantno spustati nekog ovde.
Arkool ima svoje politicke principe u koje vjeruje ali za obranu svojih principa koristi validne argument .
stvarno sam ti zahvalan sto ces me pustiti da raspravu dalje nastavim sam.
unapred zahvalan dali
antioksidant antioksidant 19:42 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Dakle ao umesto sto se hvatas trivijalnim razlikama u terminima mogao bi malo da pazljivije procitas pre nego sto se pocnes praviti pametan te arogantno spustati nekog ovde.

dali, smiri zivce i pocni preciznije da pises
napisao si da je fasizam - posledica "slobodnog neregulisanog trzista" sto je netacno

napisao si da je smit tvrdio da se trziste stabilizira bez uplita regulacija (sto je delimicno tacno)ali smit nigde ne zastupa stav da su regulacije nepotrebne


a ovo
umesto sto se hvatas trivijalnim razlikama u terminima mogao bi malo da pazljivije procitas pre nego sto se pocnes praviti pametan te arogantno spustati nekog ovde.
primeni na sebe - gornjim komentarima si ubedljivo dokazao da ti je potrebno

....
stvarno sam ti zahvalan sto ces me pustiti da raspravu dalje nastavim sam.
unapred zahvalan dali

mozda bolje nadji nekog ko ce ti aplaudirati na tim prizemnim dobacivanjima. cini mi se da se javlja lagana frustracija.nije to dobro


i da, cini mi se da mesas regulaciju i intervenciju drzave
dali76 dali76 21:57 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Ja kad kazem da su populisticko demagoski pokreti kao npr boljsevizam fasizam ili nacizam posledica sllobodnog odnosno neregulisanog trzista reflektovanog u tkzv divljem kapitalizmu trudim se da objasnim zasto to mislim .JBG, nisam savrsen. Moji argumenti mozda nisu niti dobri niti tacni, ali ih iznosim ovdje.

Ti samo kazes :to nije tacno” I smatras da je to dovoljan argument?
Plus mi posavetujes da neoliberalizam nije postojao sa pocetka 20vijeka?
I na kraju dodas da ces me ostaviti da se ja raspravljam sam sa sobom?
Ako to nije naduvano i arogantno , onda sta jeste AO?
Nadalje Smith-asam koristio u kontekstu politicke “biblije” svima onima koji bilo kakvu regulaciju na trzistu smatraju losom jer ce market stabilizira sam od sebe uz pomoc “nevidljive ruke” ponude I potraznje.
Darkool se ne slaze sa mnom niti ja sa njim. Ovde smo da razgovaramo a ne da trazimo aplauze.
Ako ti imas neki bogomdan pecat pa mislisda je dovoljno reci “ ovo nije tacno “ il zakljuciti kako neoliberlizma nije bilo s pocetka 20vijeka a ja to moram uzeti zdravo za gotovo, onda imamo drasticno razlicitu percepciju o svrsi boga, pardon bloga.
antioksidant antioksidant 22:23 21.11.2010

Re: Štetne ideologije

Nadalje Smith-asam koristio u kontekstu politicke “biblije” svima onima koji bilo kakvu regulaciju na trzistu smatraju losom jer ce market stabilizira sam od sebe uz pomoc “nevidljive ruke” ponude I potraznje

hajde prvo oko ovoga - adam smit nije koristio izraz "nevidljiva ruka tržišta" u kontekstu ponude i potražnje. čak nije ni pominjao "nevidljivu ruku tržišta", već samo "nevidljivu ruku". uzmi "bogatstvo naroda" i proveri - naravno - tumačenja i pogrešnih pozivanja na tu formulaciju ima na stotine ali u "bogatstvu naroda" ne.

dalje - opet mi se čini da poistovećuješ pojmove regulacije i intervencije. tržište na kome nema intervencije države nije samo po sebi neregulisano. regulacija podrazumeva unapred postavljena "pravila igre" i adam smit nikada nije bio protiv regulacije kao takve.


Ja kad kazem da su populisticko demagoski pokreti kao npr boljsevizam fasizam ili nacizam posledica sllobodnog odnosno neregulisanog trzista reflektovanog u tkzv divljem kapitalizmu trudim se da objasnim zasto to mislim .JBG, nisam savrsen. Moji argumenti mozda nisu niti dobri niti tacni, ali ih iznosim ovdje.


dalje - ti pišeš da je fašizam posledica neregulisanog slobodnog tržišta. da prihvatimo zarad rasprave da je ono i postojalo u tom trenutku - napisao sam ti da nije tačno jer tako kako si ga napisao ispada da je "deregulisano slobodno tržište" direktan uzrok fašizma. a to nije tačno. italija (zemlja u kojoj je nastao fašizam) nije imala jedinstvenu ekonomsku (de)regulaciju kojanije postojala u francuskoj ili velikoj britaniji na primer.uzroci nastanka fašizma su daleko kompleksniji a tvoj (pojednostavljeni?) stav je u svojoj pojednostavljenosti - netačan.

a savet da nastavis raspravu sam sa sobom je bio izazvan načinom na koji komuniciraš. niko se ne poziva na bogom dani pecat (mada nacin tvog insistiranja na pocetnoj tezi na to lici)


Da je trziste bilo totalno neregulisano znamo I bez wekepedije zar ne?Treba samo malo logike pa da zakljucimo da je fasizam dosao kao reakcija na to


na primervo si ti napisao a u tome nije tacno sledece:
-trziste nije bilo totalno neregulisano
- trziste nije bilo sa manjim stepenom regulacije u italiji u odnosu na druge zemlje
dakle meni na primer nije logicno da kazem da je fasizam dosao kao reakcija na to

i da, naravno da niko ne trazi od tebe da bilo sta uzimas zdravo za gotovo - ali nemoj to ocekivati ni od drugih
dali76 dali76 03:56 22.11.2010

Re: Štetne ideologije

Svako onaj ko jeste za korisni dialog ne smije niti svoje niti tudje stavove smatrati “zdravo za gotovo”.

Prije svega hvala na komentaru koji ostavlja prostor za raspravu.
Cjenim da je uzrocno posljedicna veza izmedju demagosko populistickih pokreta te neregulisanog trzista najveci kamen spoticanja. Stoga cu da izlozim svoje argumente za ovu vezu koju ti ocigledno negiras .
Sasvim je validna tvoja argumentacija ako je moja tvrdnja tacna zasto je demogosko populisticki pokret imao samo uspeha u Italiji (fasizam), Njemackoj (nacional socijalizam –nacizam) I u Sovjetskom Savezu (komunizam).
Ako AO ja kazem da je snijeg posljedica hladnog vremena , slozices se da je hladno vreme taj neophodan uslov da bi snijeg pao. Nepotrebno je dokazivati da snijeg nece pasti ako vreme nije hladno.
Medjutim da bi snijeg odista pao moraju se poklopiti neki drugi faktori sem tog glavnog reflektovanog u haldnom vremenu; moraju biti neke dodatne meteoroloske prilike kao recimo odredjena vlaznost zraka il sl.
Ja tvrdim da je pod
1 industralizacija dovela do mnogo kompleksnije ekonomije koja je jednostavno vapila za adaptacijom drzave na novo stvoreno ekonomsko trziste .
2 da je industralizacija donijela ne samo tektonske ekonomske promjene na trzistu vec I ogromne drustvene promjene: E.G. stvorena je nova klasa ljudi koji su radili u fabrikama koje su bile direktna posljedica industralizacije.
Prvi put se pocela stvarati mala ali enormno bogata elita dok se sa druge strane formirala klasa ljudi(radnicka klasa) ciji su zivotni uslovi u najmanju ruku bili uzasni.
Moj argument je sljedeci:
Drzave su morale da odgovore na izazov sasvim novog mnogo kompleksnijeg ekonomskog trzista.
Demagosko populisticki pokreti boljsevizam, fasizam, I nacizam nastali su kao direktna posljedica gore navedenih socio ekonomskih promena.Tacniej receno nemogucnosti drzava da odgovore novim izazovima mnogo mnogo kompleksnijeg trzista.
To je taj glavni uslov iz moje metafore da bi sneg pao.
Da li su se negde ovakvi demagosko populisticki pokreti popeli na vlast ovisilo je od drugih”meteoroloskih faktora”.
Po meni osnovni factor je institucionalna razvijenost odredjene drzave.Cak je Amerika, neuporedivo institucionalno stabilnija od jedne italije il recimo Njemacke, je imala tih dvadesetih godina enormno jak eugenics pokret.
Ovaj pokret zalagao se za “prirodnu eliminaciju genetskih inferiornih ljudi. Zakon o prisilnoj sterilizaciji baziran na pseudo naucnom Laughlin’s Model Law Nacisti ce doslovce prepisati od Amerikanaca 1933. Naravno Hitler ce ici korak dalje od sterilizacije I tek onda ce eugenics movement u Americi dozivjeti svoj kraj.
Zasto je fasizam izbio u Italiji, nacizam u Njemackoj a komunizam u SSSR jeste zanimljivo pitanje ali ne relevantno za moj argument.

Dakle da rezimiram:
Novi kompleksniji ekonomski odnosi kao posledica industralizacije zahtevali su novi odgovor drzave.Drzave nesposobne da odgovore izazovu vremena samo su posmatrale tektonske socio ekonomske promene.
Drustvo je dobilo novu enormno bogatu elitu , jos vaznije radjala se nova radnicka klasa (ne zaboravi da ni ovima na selu bolje bilo nije).
Nikad bolje vreme dragi AO za sneg odnosno za pojavu populizma ili demagogije.
Da l ce populisticko demagoski pokreti doci na vlast ovisilo je ipak o razvijenosti kakvih takvih demokratskih drzavnih institucija.
Amerika I Velika Britanija bile su u prednosti.
Problem ovakve teorije jeste zasto recimo Francuska nije imala Hitlera. Njene demokratske institucije nisu bile razvijenije od jedne njemacke.
Po meni odgovor je jednostavan. Njemacka je napala Francusku stoga je njena sudbina odredila da bude u anti populisticko demagoskom bloku.
Na kraju krajeva francuzi su imali pro nacisticku vladu posle njihovog brzog pada.

antioksidant antioksidant 07:54 22.11.2010

Re: Štetne ideologije

prvo ovo oko snega
Ako AO ja kazem da je snijeg posljedica hladnog vremena , slozices se da je hladno vreme taj neophodan uslov da bi snijeg pao

Medjutim da bi snijeg odista pao moraju se poklopiti neki drugi faktori sem tog glavnog reflektovanog u haldnom vremenu; moraju biti neke dodatne meteoroloske prilike kao recimo odredjena vlaznost zraka il sl.

vlaznost vazduha je toliko bitan uslov za nastanak snega da ga je nemoguce zanemariti u recenici "sneg je posledica hladnog vremena" (tj njegovo "podrazumevanje" cime hladno vreme samo po sebi vec nije presudan faktor (narocito sto je moguce da sneg pada i kad nije toliko hladno (sto zavisi od temperature u gornjim slojevima vazduha) i sto kada je jako hladno - mogucnosti za sneg jako padaju)

drugo
Prvi put se pocela stvarati mala ali enormno bogata elita dok se sa druge strane formirala klasa ljudi(radnicka klasa) ciji su zivotni uslovi u najmanju ruku bili uzasni.
procesi "cepanja" klasa su poceli mnogo ranije pre strvaranja populistickih pokreta (u rusiji u drugoj deceniji 20og veka u italiji i nemackoj u trecoj)

mada sve su to nijanse. sustina je da se ti i ja sporimo oko razlicitih stvari

Cjenim da je uzrocno posljedicna veza izmedju demagosko populistickih pokreta te neregulisanog trzista najveci kamen spoticanja. Stoga cu da izlozim svoje argumente za ovu vezu koju ti ocigledno negiras .
ja ne negiram tu uzrocno posledicnu vezu (mada sporim postojanje neregulisanog trzista kao takvog (slaba regulacija i neregugulacija su 2 razlicita pojma ali ostavimo to kao detalj)) vec sporim pojednostavljenje u iznosenju stavova

....
Po meni osnovni factor je institucionalna razvijenost odredjene drzave
ovo je nesto oko cega bi se mogli sporiti, mogli sloziti ali moras priznati da ipak zvuci daleko drugacije od

Fasizam jeste posljedica extremno slobodnog neregulisanog trazista u kojemu je fasizam I nacizam video izvarednu priliku za svoje ideje.


da pise "fasizam jeste posedica izmedju ostalog i ...." mogli bi teoretski razgovarati o znacaju tog faktora (i samom postojanju) ali ti si ga izneo kao "boziju istinu" tj kao aksiom oko kog nema sporenja pa je i moja reakcija bila ... pa recimo svedena (a cini mi se da si na tu svedenost najvise i odgovorio potpuno zanemarujuci svoju)

mada - sve ok, cini mi se da smo se razumeli (osim u delu "neregulisanog trzista" ali nazovimo nbitnim za ovu raspravu)
inace ovo oko "slabosti institucija" - u velikoj britaniji fasisticko nacisticki pokret nije zaziveo upravo zbog slabosti institucija (bitka za cable street je hint - da je drzava tog dana bila "jaca" i zastitila pravo fasista da marsiraju ulicama londona mozda bi mnoge stvari bile drugacije)

u svakom slucaju pozdrav
mislim da smo raspravu priveli pristojnom kraju bez obzira na nervozni pocetak
dali76 dali76 10:31 22.11.2010

Re: Štetne ideologije

Vlaznost zraka moze biti ista a da tempaeratura bude razlicita: ali sneg ce pasti samo ako je temparatura “dovoljno” hladna.
Da su drzave bile sposobnije adaptirati se tadasnjim ekonomskim izazovima za demagosko populisticke pokreete uslova ne bi bilo. Cini se ,gledajuci iz danasnje perspective da to realno nije bilo moguce.
Danas stojimo ispred novih ekonomskih izazova globalizacije , opet dolazi do ukrupnjavanja kapitala , opet je pitanje regulacija bankarskog sistema stvorilo probleme ,opet demagogija I populizam nalaze pogodno tlo kako u evropi tako I u SAD.

Iskreno se nadam da cemo ovog puta imati vise srece I pameti.
Dugujem izvinjenje jer svatam da su moje izjave licile na zapis. Nije mi bila namjera. Reagovao sam ostro na tvoje izjave .
Drago mi je sto smo dialogom uspjeli da ,ako ne toliko priblizimo stavove, koliko da se razumijemo.
Pozdrav :)

dragannalovic dragannalovic 11:49 20.11.2010

Dokle ovako?

Od nestanka bivše KPJ nismo imali nijednu veću političku stranku koja je bazirala svoje ciljeve na precizno odredjenoj ideologiji ako ne računamo pink ideologiju, koja ostvaruje zapažene domete i u političkom životu i delovanju političkih stranaka. Opravdanje se nalazi u tome da je kod nas demokratija tek u povoju i da tek treba da odležimo sve dečije bolesti. Medjutim , ovakvo pretpolitičko stanje upravo i odgovara svim većim strankama i čini se sve da potraje što duže i još se i uvodi monopol u političko delovanje, tako što se drastično pogoršavaju uslovi za osnivanje novih stranaka i brišu sve one koje trenutno nisu u stanju da ih ispune. Postavlja se pitanje kakvu ideologiju u ovakvim uslovima ,recimo , može da zastupa vladajući DS? Ako bi krenuli od premise da je stranka bez ideologije kao brod bez kormilara i da ne odredjuje svest život već da život odredjuje svest ,onda bi možda mogli lakše i da objasnimo i shvatimo fenomen vladajuće partije, to jest kako je moguće suženjem svesti širokih narodnih masa stvoriti jedno profitabilno preduzeće. Problem je, nažalost, samo u tome što se interesi države , pa bila to i ova banana republika, nikako ne podudaraju sa interesima političkih stranaka, čak ni onih, čija je jedina ideologija održavanje vlasti po bilo koju cenu.
Milan Karagaća Milan Karagaća 13:14 20.11.2010

Re: Dokle ovako?

Od nestanka bivše KPJ nismo imali nijednu veću političku stranku koja je bazirala svoje ciljeve na precizno odredjenoj ideologiji ako ne računamo pink ideologiju, koja ostvaruje zapažene domete i u političkom životu i delovanju političkih stranaka.

Da, ali imala je Srbija političke stranke i pre 2.svetskog rata na koje se mnoge sada i pozivaju kao svoje preteče.E te stranke su imale jasno definisane ideologije i programski ih razradile.
grol grol 11:50 20.11.2010

Konzervativizam

Dobar povod za ovu raspravu je izjava portparolke DS Jelene Trivan da SNS nema ideologiju

"...conservatism, traditionally, is not an ideological political movement. Conservatism is not, as Albert Jay Nock once put it, "a body of opinion" or "a set platform or creed." It is, rather, "a purely ad hoc affair; its findings vary with conditions, and are good for this day and train only." Conservatism "does not generalize beyond the facts of the case in point. It considers those facts carefully, makes sure that as far as possible it has them all in hand, and the course of action which the balance of fact in that case indicates as necessary will be the one it follows; and the course indicated as unnecessary it not only will not follow, but will oppose without compromise or concession."
Edmund Burke made much the same point when he wrote: "I cannot stand forward and give praise or blame to anything which relates to human actions, and human concerns, on a simple view of the object, as it stands stripped of every relation, in all the nakedness and solitude of metaphysical abstraction. Circumstances (which with some gentlemen pass for nothing) give in reality to every political principle its distinguishing color and discriminating effect. The circumstances are what render every civil and political scheme beneficial or noxious to mankind."
"
http://homepage.mac.com/machiavel/Text/conservatism.html
Inner Party Inner Party 14:44 20.11.2010

Re: Konzervativizam

grol
Dobar povod za ovu raspravu je izjava portparolke DS Jelene Trivan da SNS nema ideologiju

"[i]...conservatism, traditionally, is not an ideological political movement.


Nije bas tako. Treba razlikovati konzervativizam od prostog nazadnjastva i zatucanosti. Najpoznatiji je primer staljinista krajem 50-tih, oni su u to doba otopljavanja odnosa SSSR-a sa svetom bili naprosto obicni nazadnjaci i zatucani komunisti a ne konzervativci. Slicno je i sa onima koji su hteli da zaustave propast istocnog bloka pocetkom 90-tih...

Kozervativizam karakterisu neke sasvim jasne osobenosti:

1) Konzervativci ne veruju previse u coveka tj. njegovu "dobru prirodu". Covek je po prirodi zao i treba ga "krotiti" tako da
2) Zalazu se za ocuvanje "tradicionalnih" vrednosti: brak, porodica, prokreacija, heteroseksualnost, nacija, patriotizam, vera u Boga, klasicno obrazovanje ... sve to u svrsi stvaranja coveka sposobnog da se "snadje" - preduzetnika koji
3) Traze minimalnu ili sto manju drzavu i
4) Slobodan kapitalizam i domacinski odnos prema ekonomiji (bez 'socijalne svesti' davanja onima koji ne rade)
5) Dakle ono sasvim suprotno od socijalizma - desno od levice.
Milan Karagaća Milan Karagaća 15:36 20.11.2010

Re: Konzervativizam

Treba razlikovati konzervativizam od prostog nazadnjastva i zatucanosti.

tačno
darkool darkool 15:53 20.11.2010

Re: Konzervativizam

Inner Party


Kozervativizam karakterisu neke sasvim jasne osobenosti:

1) Konzervativci ne veruju previse u coveka tj. njegovu "dobru prirodu". Covek je po prirodi zao i treba ga "krotiti" tako da
2) Zalazu se za ocuvanje "tradicionalnih" vrednosti: brak, porodica, prokreacija, heteroseksualnost, nacija, patriotizam, vera u Boga, klasicno obrazovanje ... sve to u svrsi stvaranja coveka sposobnog da se "snadje" - preduzetnika koji
3) Traze minimalnu ili sto manju drzavu i
4) Slobodan kapitalizam i domacinski odnos prema ekonomiji (bez 'socijalne svesti' davanja onima koji ne rade)
5) Dakle ono sasvim suprotno od socijalizma - desno od levice.


ovo je opis neo-konzervativaca, za razliku od vrednosti u koje verujui stinski konzervativci

1. pravi konzervativci veruju u licnu odgovornost i individualizam (ne opredeljuju ser unapred u "dobrotu coveka" vec na osnovu svojih zakljucaka

2. istinski konzervativci mogu da veruju u neke (ili sve) vrednosti iz ove tacke ali nikad nece silom pokusati da promene bilo cije misljenje

3. i 4. ovo stoji u potpunosti (uz ogradu da danas u svetu ne postoji istinski slobodni kapitalizam vec je u pitanju korporatizam)
videti razliku izmedju Austrian school i Keynesian economics koja je danas opste prihvacena u celom svetu
Inner Party Inner Party 16:29 20.11.2010

Re: Konzervativizam

darkool

ovo je opis neo-konzervativaca, za razliku od vrednosti u koje verujui stinski konzervativci

1. pravi konzervativci veruju u licnu odgovornost i individualizam (ne opredeljuju ser unapred u "dobrotu coveka" vec na osnovu svojih zakljucaka

2. istinski konzervativci mogu da veruju u neke (ili sve) vrednosti iz ove tacke ali nikad nece silom pokusati da promene bilo cije misljenje

3. i 4. ovo stoji u potpunosti (uz ogradu da danas u svetu ne postoji istinski slobodni kapitalizam vec je u pitanju korporatizam)
videti razliku izmedju Austrian school i Keynesian economics koja je danas opste prihvacena u celom svetu


Pa sad oslanjanje na licnu odgovornost, konsekvencijalizam i "nenamteljivost ideologije" su ipak najvise libertarijanski stavovi. Mada ima i konzervativnih libertarijanaca kao sto je republikanac Ron Paul. Neokonzervativce ja vezujem samo za SAD i ovaj savremeni posthladnoratovski imperijalizam SAD-a (od Regana do Busa mladjeg). A zelja za povratak na izvorne SAD (posebne, izdvojene od sveta, neki SAD-izolacionizam, najvidjeniji je vec pomenuti Ron Paul) je ono sto oni tamo zovu paleokonzervativizam.Neocon pati i od uzasne verske zatucanosti, ali to u SAD nije neka posebnost - da je npr. Tadic onoliki vernik kakav je (demokrata, liberal) Obama, ovde bi ga liberalni mediji nazivali srpskim talibanom

Dakle, valja biti oprezan kada se u raspravu uvode Amerikanci. Oni su uvek bili poseban slucaj i problematican uzor.
darkool darkool 16:55 20.11.2010

Re: Konzervativizam

Inner Party


Dakle, valja biti oprezan kada se u raspravu uvode Amerikanci. Oni su uvek bili poseban slucaj i problematican uzor.


uzor treba da bude misao i filozofija, a ne neko ko odredjene zemisli provodi (kako treba ili ne).

Inner Party
SAD-izolacionizam

Ron Paul se zalaze za SAD-neintrvencionizam
filvas filvas 16:10 20.11.2010

Politicko kulinarenje

Čitav ovaj tekst odiše duhom prekora zbog nedostatka nečeg što niti je definisano, niti je opisano, niti je njegova svrsishodnost iole obrazložena, a kamoli dokazana.

Uz to, vi uzimate zdravo za gotovo klasicisticki pogled na demokratiju koja funkcioniše po dijalektičkom principu, gde se vlast i opozicija nadmeću simboličkim sredstvima za prevlast svog ideološkog stega. Realpolitika je nešto sasvim drugo, i u tome se srpske stranke malo razlikuju od drugih. Ja bih čak radije nedostatak koherentnog ideološkog sistema video kao izraz postpolitičkog, a ne prepolitičkog stanja, iako nisam sasvim siguran da li pod prepolitičkim razumemo istu stvar.

Takodje, vi poptuno zanemarujuete složenost savremenih društava, pa i ovog u Srbiji. Koalicione vlade pokazuju trend, čak i u tradicionalno dvopartijskim sistemima. Efekat koji imaju koalicije je upravo razvodnjavanje ideologija. S jedne strane, traže se ubedljiva praktična rešenja. S druge, ideologije u politici ostaju u sferi moralizma i populizma. Ideološki najprofilisanije stranke su upravo one populističke, bilo da su nacionalističke ili socijalističke.

Da biste našli idealna rešenja za probleme društva, pametnije je da držite opcije otvorene i budete u stanju da racionalno izaberete i po potrebi kombinujete različite metode, bez moralističke buke. Po tome se stranke i razlikuju, ali to nisu ideoloske razlike. To treba da budu razlike izmedju njihovih rešenja za konkretne probleme.

Da odem i korak dalje, strast za ideologijama ukazuje na konzervativizam. Živite u digitalnom svetu uredjenih entorki u kojima veliki broj subjekata moze da individualno komunicira. Zašto biste se ograničavali na trome gromade teza i antiteza? Time samo bespotrebno osnažujete razne vrste fanatika i ekstremista.
Milan Karagaća Milan Karagaća 18:51 20.11.2010

Re: Politicko kulinarenje

filvas
Čitav ovaj tekst odiše duhom prekora zbog nedostatka nečeg što niti je definisano, niti je opisano, niti je njegova svrsishodnost iole obrazložena, a kamoli dokazana.

Uz to, vi uzimate zdravo za gotovo klasicisticki pogled na demokratiju koja funkcioniše po dijalektičkom principu, gde se vlast i opozicija nadmeću simboličkim sredstvima za prevlast svog ideološkog stega. Realpolitika je nešto sasvim drugo, i u tome se srpske stranke malo razlikuju od drugih. Ja bih čak radije nedostatak koherentnog ideološkog sistema video kao izraz postpolitičkog, a ne prepolitičkog stanja, iako nisam sasvim siguran da li pod prepolitičkim razumemo istu stvar.

Takodje, vi poptuno zanemarujuete složenost savremenih društava, pa i ovog u Srbiji. Koalicione vlade pokazuju trend, čak i u tradicionalno dvopartijskim sistemima. Efekat koji imaju koalicije je upravo razvodnjavanje ideologija. S jedne strane, traže se ubedljiva praktična rešenja. S druge, ideologije u politici ostaju u sferi moralizma i populizma. Ideološki najprofilisanije stranke su upravo one populističke, bilo da su nacionalističke ili socijalističke.

Da biste našli idealna rešenja za probleme društva, pametnije je da držite opcije otvorene i budete u stanju da racionalno izaberete i po potrebi kombinujete različite metode, bez moralističke buke. Po tome se stranke i razlikuju, ali to nisu ideoloske razlike. To treba da budu razlike izmedju njihovih rešenja za konkretne probleme.

Da odem i korak dalje, strast za ideologijama ukazuje na konzervativizam. Živite u digitalnom svetu uredjenih entorki u kojima veliki broj subjekata moze da individualno komunicira. Zašto biste se ograničavali na trome gromade teza i antiteza? Time samo bespotrebno osnažujete razne vrste fanatika i ekstremista.

Da to je OK razmatranje, ali kažite VI nekoj našoj stranki da nema ideologiju odmah će Vas napasti a kad ih pitate da objasne koja im je ideologija neće moći da precizno odgovore.Slažem se da je ideologija u političkom organizovanju relikt XIX i XX veka kada su postojale jasno izražene i krajnje suprostavljene ideologije. Savremeno društvo ne robuje ideološkim zamgljivanjima ciljeva jer su u dobroj meri društva profilisana i izgrađena tako da se o radikalnim promenama sistema i institucija ne razmišlja niti su suprotnosti tolike. Neće se u Nemačkoj radikalno menjati ni unutrašnja ni spoljna, ni socijalna politika bez obzira da li su na vlasti hrišćanske demokrate, socijal-demokrate, Zeleni, Liberali pa čak ni Levica, upravo zato što se radi o profilisanim strankama u stabilnom društvu koje je izgrađeno i uz njihov uticaj.
Srbija je još uvek nedovršena država u svakom pogledu, podeljena na za i protiv u svakom pogledu a političke stranke još uvek imaju problem sa samodefinisanjem. U tom smislu Srbija se nalazi u svojevrsnom pretpolitičkom stanju, pa i po tome što čak ne zna da li je sekularna ili klerikalna , republika ili monarhija, da li će menjati vlast tako što će iči na izbore ili rušenjem Beograda i mnogo toga...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana