Koja li je muka naterala nepristojno bogatog da da intervju na televiziji? Da proziva predsednika i njegovu stranku i njihove nepristojno bogate? Da kao i Čeda pohvali rad sudstva i opšti izbor sudija. Intervju u kome može samo da izgubi, a ništa da dobije.
Odgovor predsednika stigao u stilu Putina: da bogati vrate. Da im se smisli novi porez. Čemu? Kako bi bilo da reformišemo poreski sistem, pa da se poreska uprava bavi svojim poslom, a ne maltretiranjem legalnih firmi i građana neverovatnim procedurama, formularima i prekršajima. Da poreski sistem bude pravedan i u interesu društva, a ne "nepristojno bogatih". I šta uopšte znači "nepristojno bogat"?
U Srbiji je posedovati jeftino, a zapošljavati skupo.
Raditi nelegalno, na crno, na sivo, je isplativo. Raditi legalno je za budale.
Biti strani i novi investitor dobro, a "stari" poslodavac teško. Kakvog ekonomskog i društvenog smisla ima subvencionisati stranu firmu da dođe i počne da pravi bojlere sa po 4, 5 hiljada evra po radnom mestu, a u zemlji već imamo 3 druga proizvođača bojlera???
Plaćamo 100 novih radnih mesta, a gubimo 1000 postojećih.
Glavni ekonomski resursi uređenog društva su:
- tržište
- zemljište
Ovo su zajednički resursi čije se korišćenje naplaćuje kroz poreze, a u cilju servisiranja potreba društva.
Na zemljište se plaćaju zanemarivi porezi. Jedna analiza 10 opština na istoku Srbije pokazuje da su poreski prihodi od zemljišta ispod 450 dinara po hektaru godišnje. Posedovati je jeftino.
Tržište čine fizička lica, ljudi, građani i njihove potrebe, pravna lica i država koja pruža pravni okvir i stvara privredni ambijent. Svi učesnici tržišta crpe ovaj zajednički resurs. Mera vrednosti i razvijenosti tržišta je GDP. Mera bogatstva je GDP po glavi stanovnika. Mera nove vrednosti koja se stvara je GDP po glavi stanovnika.
Kada nešto zaradite, crpite zajednički resurs. U isto vreme doprinosite stvaranju nove vrednosti. Kada godišnje zarađujete mnogo više od GDP-a po glavi stanovnika, crpite mnogo više nego što stvarate nove vrednosti. U svim poreskim sistemima u svim uspešnim državama sveta, kada imate prihode iznad određene granice, kada crpite mnogo više nego što stvarate, plaćate porez koji se kreće oko 50%. Ako zarađujete malo, ispod GDP-a po glavi stanovnika, plaćate male poreze. Društvo kaže da mu je u interesu da ljudi odlično zarade. Da se obogate. Ali mora da se plati porez. Jer ne stvarate toliko nove vrednosti. Crpite resurs. To je progresivan poreski sistem.
Mi imamo regresivan i nepravedan poreski sistem. Naš poreski sistem je omogućio da različita fizička lica plaćaju drastično različite poreze, da pravna lica plaćaju drastično različite poreze od fizičkih lica, a sve za isto crpljenje zajedničkog resursa.
Porez na prihode plaćate samo ako se prijavite. Ako se ne prijavite, nikom ništa. Niko vas ne proverava.
Ako se već prijavite, najbolje kao paušalac. Recimo tako advokati prividno legalno rade. Niko ne proverava koliki su im prihodi, a porez plaćaju paušalno. Pa plaćaju porez kao da im je mesečni prihod 40.000 dinara, a zarađuju nekoliko stotina hiljada dinara. Ne svi advokati naravno. Ima i onih koji imaju manje prihode od 40.000 dinara mesečno, a plaćaju porez kao da im je prihod toliki.
Najvaće poreze plaćate ako ste zaposleni. To vam je najgore. Zapošljavati je skupo. Zbog toga smo i izgubili 200.000 radnih mesta u poslednje dve godine.
Ako zaradite novac od autorskih prava, plaćate manji porez od zaposlenih.
Ako ste vlasnik firme još manji. Pravna lica plaćaju mnogo manji porez od fizičkih. Zato vam je najpametnije da otvorite pravno lice i tako poslujete. Ni jedan vlasnik firme ne isplaćuje sebi novac kroz zaradu. To radi kroz troškove, kroz prihode od kapitala kroz ... Sve legalno.
Ako ste strani investitor, na profit koji ostvarite u Srbiji kroz pravno lice čiji ste vlasnik u Srbiji, plaćate porez na dobit od 10%. Međutim taj profit dočeka poreski organ u državi iz koje ste, pa vas tamo oporezuje.
Ako ste offshore kompanija, niko vas ne dočeka da vas tamo oporezuje.
Ako vam se ne sviđa da platite ni tih 10% poreza na dobit, napravite fiktivni ugovor o uslugama između tih ili drugih offshore kompanija i vaše firme u Srbiji, pa lepo platite sami sebi te fiktivne usluge i tako izvučete novac iz zemlje.
Ako ste građanin Srbije koji je osnovao offshore kompaniju, koja je osnovala druge offshore kompanije, koje su otvorile preduzeća u Srbiji, taj svoj prihod od offshore kompanije niste ludi da prijavite u Srbiji. Plasirate ga kroz druge offshore kompanije u vidu novih investicija nazad u Srbiju. Ovako i perete pare ako vam treba.
Ako hoćete da kupite nekretninu u Srbiji, a ne sviđa vam se da platite porez na prenos apsolutnih prava od 2.5%, i/ili prodavac neće da se plaćanje za nekretninu odvija u Srbiji, uradite sledeće:
Prodavac otvori d.o.o. za 250 evra. Unese predmetnu nekretninu kao osnivački kapital. Prenese udele u tom d.o.o. na drugo pravno lice. Ovaj novi d.o.o. se onda utopi u firmu kupca. Ovo se zove "special purpose vehicle". Zvuči super.
I ko treba da spreči sve ovo? Tužilaštvo? Ne. Poreska uprava.
Poreska uprava radi po načelu fakticiteta. Nema veze kakvim se papirima pokrivate, Poreska uprava gleda ekonomsku suštinu.
Ako je ekonomska suština osnivanja firme bila promet nepokretnosti, onda mora da se plati porez na promet apsolutnih prava. Tačka. Onda prodavac mora da prijavi dohodak i na njega plati porez. Onda su i prodavac i kupac odgovorni za utaju poreza. A to je krivično delo. I Poreska uprava daje sve dokaze. Onda je i tužilaštvu lako.
Ako je ekonomska suština fiktivnog ugovora fikcija i isisavanje novca iz zemlje, onda to Poreska uprava otkriva i sankcioniše.
Ne treba nam lov na veštice. Ne trebaju nam dobročinstva tajkuna koji će nam uzimati luke, a poklanjati mostove. Ne trebaju nam novi porezi.
Treba nam jednostavan i pravedan poreski sistem. Treba nam Poreska uprava koja radi svoj posao. Treba nam vlada koja ovo razume.