AleXandar Lambros
Gospodine predsedniče,Ne znam da li znate ali u Srbiji postoji jedan sajt njuz.net na kome se objavljuju izmišljenje vesti s velikom dozom humora obojenog cinizmom i sarkazmom, na granici verovatnosti tako da mnogi nasednu i poveruju. Daću Vam primer, Jelena Karleuša ušla u uži izbor za NIN-ovu nagradu, formirano Ministarstvo za slanje slike Srbije u svet, socijalni program za ministre žrtve rekonstrukcije Vlade ... i slično.
Dva puta sam naseo u Vašem slučaju. Kad smo onomad pobedili Francuze u finalu Davis Cup-a poverovao sam u vest da ste uputili telegram izvinjenja francuskom kolegi Sarkoziju zbog nanošenja duševnog bola. A sinoć sam za Vaš govor na stranačkom kongresu pomislio da je izmišljotina nekog duhovitog klinca sa njuz.net-a. Eto, do te mere ste Vi jedna sprdnja od predsednika.
Kada sam, u potpunoj neverici, a verujte, teško je šokirati nekoga ko ovde živi, (jer što čovek ovde vidi, čuje i doživi, to valjda ne može nigde na svetu s izuzetkom, možda, subsaharske Afrike, ali ni u to više nisam siguran) shvatio da Vaš govor nije šala nego zbilja, potpuno sam, dozvolite da budem neposredan, popizdeo, a i to je teško u ovoj zemlji gde ste Vi i Vaša nesposobna Vlada učinili sve da narod, koji Vi vidite isključivo kao biračko telo, anestezirate do nivoa potpune i savršene otupelosti. Vi predsednikujete narodom polugladnih, polugolih, polupismenih, izmrcvarenih i izmučenih, sprženog mozga i doslovno, a ne metaforički, umirućih jer neumoljiva matematika kaže da smo peta najstarija nacija na svetu i da se već sada nalazimo na ivici biološkog opstanka. Vašu ekspertsku Vladu punu genijalaca ta sumorna činjenica ne sprečava da donese još jednu u nizu svojih ingenioznih mera i rešenja za izlazak iz krize - poreska uprava retroaktivno traži od porodilja da plate doprinose za socijalno osiguranje koji su im bili refundirani.Alal vera!
S pomešanim osećanjima besa, neverice, uvređenosti, šoka, sednem da prekopam internet arhivu i hronološki sažmem učinak Vas i Vaše vlade za proteklih deset godina, jer toliko ima kako ste Vi i Vaša stranka na ovaj ili onaj način na vlasti. Učinak je, naravno, očigledan i nije ga potrebno nikome argumentovati, ali sam hteo da Vas sa novinarskom objektivnošću i hladnokrvnošću suočim sa svim Vašim projektima, planovima, izjavama, najavama, ličnim zalaganjima, zauzimanjima, investicijama, ulaganjima, rastom, integracijama, približavanjima, obračunima s korupcijom, krimogenim strukturama, novim radnim mestima, reformama, socijalnim programima, infrastrukturnim projektima, dolaskom svetskih kompanija i svim tim šupljim frazetinama s kojima nas maltretirate i vređate nam zdrav razum već čitavu deceniju ... Da li verujete da je to nemoguće? Nemoguće je uopšte više rasčlaniti sve Vaše najave i rokove .... Vi ste jedan najobičniji pajac.
Neprijatno Vas je gledati dok lupetate, tim pre što ne mogu da se otmem utisku da je i Vama neprijatno dok s govornice prosipate besmislenosti koje su Vam sročili Vaši PR eksperti.Vi tražite podršku za „plan do 2020. godine, koji specifično tretira sve segmente društva"? O čemu Vi to baljezgate? Vi, dakle, tek sad, šatro, imate nekakav plan? Šta ste radili ovih deset godina? Predsedniče, Srbija ima prosečni lični dohodak na nivou Albanije. Toliko.
„Ako Srbija sada stane to će ostaviti tragične posledice". Mi, ako sada ne stanemo i najhladnije moguće sagledamo dubinu sopstvene propasti, nema nam više spasa. Budući strmoglavo srljamo na dole mi, predsedniče, moramo da stanemo! I to odmah.
Kad smo mi to uopšte pa ušli u krizu? Jer, kad najavljujete izlazak iz krize, to nekako implicira da je postojao period u kome nam je kao bilo dobro i nismo bili u krizi. I, kakve blage veze mi imamo sa svetskom ekonomijom i krizom, i kako se to odražava na nas kad smo mi van svih mogućih tokova a ekonomija nam se zasniva na beskompromisnom održavanju monopola fantomske grupe tajkuna kojima Vi, bajagi, delite packe glumatajući autoritet. Otužni ste. A zemlja kojom predsednikujete je jedna tužna zemlja koja uvozi čak i šargarepu.
Najjadnije od svega ... Znate li da je još uvek, deset godina posle Miloševića, najvažnija stvar pri svakom pokušaju pronalaženja kakvog takvog uhlebljenja to „čiji ste"? Dakle, ne da li ste vredni, s idejama, obrazovani, pošteni, stručni ... nego da li ste u pravoj stranci.A tek sad, na pragu 2011. nam najavljujete „suze, krv i znoj". Pretpostavljam da ste sad u Čerčil tripu.
Jednom prilikom sam Vas uporedio s Jelenom Karleušom. Napisao sam da ste oboje wannabes, ona je wannabe diva a Vi wannabe lider. Dugujem izvinjenje. Ne Vama, već njoj.
Vi ste lider kolko je i Iva Štrljić ... šta li već.