Društvo| Politika| Region

Jer od tvoga glasa živim (II)

Obren Markov RSS / 21.12.2010. u 14:11
Kao što sam onomad najavio, ono što sada sledi je prikaz predloga uređenja lokalnog izbornog sistema u Srbiji, koji je inicijalno potekao iz CeSID-a i u međuvremenu dobio status jedinog predloga o kome se - bar koliko je poznato - u Vladi ozbiljno razgovara. Ovaj predlog, a u svrhu blogoinformisanja i podizanja kvaliteta rasprave, nije u prikazu ostao usamljen, već je praćen i opisom još dva izborna sistema: onim važećim za Skupštinu Vojvodine i onim koji je aktuelan u BiH. Zajedničko svim ovim izbornim sistemima je da su njihovi tvorci imali na umu potrebu da zadrže prednosti proporcionalnog sistema raspodele mandata, ali da njegove mane pri tome budu ublažene elementima lične odgovornosti kandidata (CeSID, BiH) odnosno većinskog sistema izbora (Vojvodina).

Svakako, pri njihovoj analizi se mora biti svestan da ne postoji idealan izborni sistem, već samo oni koji više i oni koji manje odgovaraju aktuelnim potrebama društva, oni koje je lakše i oni koje je teže sprovesti itd. No, kako god, još uvek nije kasno za upoznavanje sa mogućnostima koje imamo kada govorimo o promeni izbornog zakonodavstva, za svođenje postojećih iskustava i razmatranje mogućih rešenja hladnom glavom...

***

CeSID-ov predlog za lokalne izbore se može opisati rečima "proporcionalni sistem koji biračima izgleda kao većinski". Dakle, jedinica lokalne samouprave (opština, grad) formira onoliko izbornih jedinica koliko odbornika treba da bude u lokalnoj skupštini. Jedna izborna lista može u svakoj od ovih izbornih jedinica da postavi svog kandidata, i to naravno samo po jednog (a jedna osoba može biti kandidat, prirodno, u samo jednoj izbornoj jedinici, i na samo jednoj listi). Kandidat je na listiću predstavljen svojim imenom, prezimenom, nazivom izborne liste koja ga je kandidovala (to može biti GG, stranka ili koalicija - sve opcije su dozvoljene) i, po želji, imenom i prezimenom nosioca izborne liste. Svaka lista je obavezna da kandidate postavi u bar 1/3 izbornih jedinica, što znači da solo nastupi ne dolaze u obzir. Takođe, vreme parcijalnih koalicija je iza nas - na čitavoj teritoriji lokalne samouprave, izborna lista mora nositi isti naziv.

Kada se biračka mesta zatvore i glasovi prebroje, sabiraju se svi glasovi dati za svaku od izbornih lista. Odnosno, računa se da je izborna lista dobila onoliko glasova, koliki je zbir broja glasova koji su osvojili svi kandidati koji su pod njenim nazivom nastupali svako u svojoj izbornoj jedinici. Dalje se sa ovim brojevima glasova postupa kao u standardnom proporcionalnom sistemu, t.j. onako kao i do sada. Standardni cenzus je 5%, za manjinske liste važi samo prirodni prag, a osvojeni mandati se između lista raspoređuju po kod nas uobičajenoj D'Ontovoj metodi najvećih količnika.

Novosti zato ima kod dodele mandata unutar liste, naravno ukoliko ista uspe da ih osvoji. Po dosadašnjim rešenjima, uglavnom je manji deo (1/3) mandata raspoređivan u skladu sa redosledom na listi, a ostatak je prepuštan volji podnosioca liste. Po novom predlogu, sve mandate raspoređuje izborna komisija (što ne znači da ovaj segment ne može tokom usvajanja na Skupštini Srbije biti amandmanski promenjen, ali otompotom). I to, raspoređuje ih na taj način da oni pripadaju onim kandidatima sa liste koji su u svojim izbornim jedinicama dobili najveći procenat glasova (ne u odnosu na druge kandidate u IJ u kojoj su se takmičili, već u odnosu na druge kandidate sa svoje liste). Svojevremeno, u prvom predlogu ovog izbornog sistema koji sam imao prilike da vidim, nije spominjan procenat već apsolutni broj osvojenih glasova, što jeste pravednije rešenje ali se od njega odustalo jer je očigledno stvaralo nepremostive probleme u vezi neophodnosti da veličine izbornih jedinica budu međusobno maksimalno ujednačene.

Važno je shvatiti da ovo ipak nije većinski sistem izbora, iako nesporno na njega liči. Ne postoje nikakve garancije da će baš svaka izborna jedinica imati svog predstavnika u skupštini; sasvim je zamisliva situacija po kojoj je raspored procenata takav da mandat ne dobija niko iz dotične IJ jer niko nije dovoljno dobro plasiran u okviru svoje izborne liste, ili npr. zbog toga što nečija izborna lista nije ni prošla cenzus. Suprotno tome, biće i izbornih jedinica iz kojih će prolaznost imati više od jednog kandidata, pa čak i onih u kojima npr. najbolje plasirani kandidat ne ulazi u skupštinu ali zato drugo- i trećeplasirani kandidati ulaze. Ovo stoga što razlika u procentima između kandidata, u okviru jedne izborne jedinice, može biti sasvim mala. Pa čak i prvoplasirani u svojoj izbornoj jedinici može, takvi slučajevi nisu retki, pripadati listi koja na nivou opštine nije prošla cenzus. A lista koja u praktično svim izbornim jedinicama ima kandidate koji zauzimaju treća mesta (što takođe nije preterano neobično) uzima solidan broj mandata jer ima i prilično visok procenat osvojenih glasova - a te mandate raspoređuje među svojim kandidatima, koji su u tom slučaju svi trećeplasirani. I tako dalje, i tako dalje...

Šta se na ovaj način dobija ? Kvaliteti proporcionalnog sistema uglavnom u potpunosti ostaju očuvani. Kampanja će svakako biti personalizovana, u smislu vašeg ličnog odborničkog kandidata a ne u smislu nosioca liste, mnogo više nego do sada. Stvoriće se jasniji odnos između birača i njihovog (ili njihovih) odbornika. Stranke neće u meri kao do sada moći da raspolažu mandatima odbornika već i samim tim što su oni (odbornici) bolje fundirani u "svom" biračkom telu. Time će i glavne zamerke dosadašnjim sistemima izbora biti uklonjene. Sa druge strane, ljubitelji nestranačke demokratije će ostati uskraćeni za ostvarenje svojih nada. Pojedinačno kandidovanje je nemoguće, a stranke će i sada moći da projektuju željene ljude za većinu osvojenih mandata, jer sve stranke znaju u kojim izbornim jedinicama stoje bolje, a u kojima lošije. Konačno, iskustvo pokazuje da se u urbanim sredinama uglavnom glasa za stranku, a samo u ruralnim češće za konkretnog kandidata - domaćina i komšiju. To sve se svakako neće promeniti, iako je za očekivati da se kvalitet kandidata poboljša u odnosu na postojeće stanje.

Neke od manjkavosti većinskog sistema izbora nisu izbegnute ni u ovom rešenju, a neke od njih su čak i uvećane. Odnos između odbornika i "njegovih" birača može lako voditi tome da odbornik, pogrešno razumevši da njegov mandat vuče legitimitet isključivo iz njegove izborne jedinice, počne vremenom da se ponaša tako da zastupa isključivo parcijalne interese a na štetu zajedničkih i na štetu solidarnosti. Takođe, ravnopravnost glasova je i u većinskom i u ovom sistemu narušena onoliko koliko je velika razlika u veličinama između pojedinih izbornih jedinica; u našim uslovima, a sudeći po ranijim iskustvima, to znači da je narušena mnogo, a u slučaju izbornih jedinica u kojima i ne bude izabranih kandidata, čak i drastično. U vezi ovoga, dok je ranije u nas na lokalu postojao većinski sistem izbora, on je za posledicu imao favorizovanje glasova iz ruralnih krajeva (jer u takvim izbornim jedinicama po pravilu ima manje birača, pa pojedinačni glas stoga, gledano kroz procente koje donosi, i više vredi) a na račun onih iz urbanih područja. Vrlo je verovatno da će se to ponoviti i u novoformiranim izbornim jedinicama.

Konačno, ni jedan izborni sistem koji u sebi sadrži elemente većinskog sistema ne može na iole prirodan način obezbediti kvalitetnu zaštitu rodne ravnopravnosti. To važi i u slučaju ovog predloga; rodna ravnopravnost je obezbeđena pri kandidovanju, ali ne i pri izboru. Što je, koliko se pita autora ovih redova, i prava mera za to.

Naravno, sve navedeno važi samo ukoliko navedeni predlog izbornog sistema uopšte bude usvojen u opisanom obliku.

***

Izborni sistemi zemalja ex SFRJ u osnovi uglavnom liče jedan na drugi, što nije nikakvo čudo. Dobrim delom su formirani u periodu postojanja i raspada zajedničke države, od koje je nasleđena i slična pravno-politička kadrovska "škola" i način razmišljanja. Zanimljivo iskakanje u odnosu na susedne zemlje je vidljivo u Bosni i Hercegovini, kao jedna od posledica objektivnog postojanja protektorata nad tom državom. Izborni sistem u BiH neodoljivo podseća na neke skandinavske, što nije istovremeno slučaj i sa korisnicima tog sistema - a što, svakako, u praksi ume da napravi izvesne probleme. Ipak, u pitanju je sistem o čijoj bi primeni (bar u nekim elementima) i kod nas valjalo dobro razmisliti, pošto uspeva da na kod nas neobičan način personalizuje proporcionalni izborni sistem.

Najpre, u Izbornom zakonu BiH je, potpuno suprotno nego u Ustavu Srbije, eksplicitno navedeno da mandat pripada njegovom nosiocu, a ne političkoj stranci. Na taj su način odmah rešene sve kasnije nejasnoće na tu temu i nema potrebe da ih se dalje rešava veštački, kroz uvijene pravne trikove i metode raspodele mandata.

Sam izborni sistem BiH je inače mnogo komplikovaniji nego što je to uobičajeno, delom i zbog ustrojstva države, zagarantovanih prava konstituvnih naroda i sl. Ovaj pregled će u tom smislu biti pojednostavljen, da se neće baviti kategorijama zagarantovanih kvota, kompenzacijskih mandata i sl., jer te kategorije nisu od suštisnkog značaja za moguće razmatranje eventualnog korištenja ovog izbornog sistema u našim uslovima.

Osnovni sistem izbora u BiH je proprorcionalni. Cenzus je 3%, a metod raspodele mandata je nešto modifikovan D'Ontov sistem najvećih količnika. Pri tome se, zavisno od nivoa izbora (a postoje četiri nivoa: centralni, entitetski, kantonalni, lokalni) i brojnosti prdstavničkog tela, neki od izbora sprovode u više od jedne izborne jedinice, odnosno u manjim izbornim jedinicama. Uspeh se računa za svaku izbornu jedinicu zasebno, što stvara realnu šansu za uspeh i nezavisnim kandidatima, grupama nezavisnih kandidata i sl. Ovo je dodatno omogućeno time što je na samom glasačkom listiću omogućeno da birač umesto (isključivo, kao kod nas) određene liste, odabere i pojedinog kandidata (ili kandidate) - nezavisnog ili stranačkog, svejedno. Zanimljivo je da kandidatske liste mogu (ali ne moraju) da sadrže i nešto više kandidata od onoliko koliko ih se bira; ovo bi trebalo da dodatno omogući biračima da od ponuđenih kandidata izaberu one kandidate sa liste, koji su im najprihvatljiviji. Da ne bude zabune, glasač ne može da glasa za više od jedne političke opcije; takav listić je nevažeći. On mora odabrati jednu od ponuđenih političkih opcija, bilo glasanjem za naziv liste, bilo glasanjem za nekog/neke od kandidata sa liste.

Mandati se u okviru pojedinih lista dodeljuju onim kandidatima koji su najviše doprineli uspehu liste, t.j. onima koji su dobili najviše glasova za sebe, a time i za listu. Mandati im se dodeljuju, naravno, po redosledu broja dobijenih glasova, ali samo do onog broja glasova koji predstavlja 1/20 ukupnog broja glasova koji je dobila ta lista u toj izbornoj jedinici. Među onim kandidatima koji su pojedinačno dobili manje od 5% glasova liste, ako ostane mandata za raspodelu, ona se vrši po redusledu kandidata sa liste - a ne po broju osvojenih glasova. Na ovaj način, ostavljen je dodatni uticaj predlagaču liste na izabrani sastav predstavničkog tela.

Ko je pomislio da je ovaj sistem (čak i ovako u prikazu pojednostavljen) komplikovaniji od onih na koje smo navikli, potpuno je u pravu. Na početku primene, veliki trud je učinjen da se biračima objasne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i kako se uopšte glasa. Da bi se to učinilo, sprovedene su ozbiljne edukativne kampanje i preko medija ali i tet-a-tet. To je urodilo plodom, i sistem se zaista održao. Većih problema nije bilo ni u postupku brojanja i kontrole izbora, izuzev što je veoma raširena priča o nameštanju rezultata u okviru pojedinih lista, a za pojedine kandidate. Po tim pričama, koje sam i lično imao prilike da čujem, postoji nešto kao džentlmenski dogovor između stranaka da se glasovi ne kradu međusobno, ali da se niko ne meša u suvereno pravo drugih stranaka da se naknadno dopisuju glasovi za pojedine kandidate sa inače već odabrane liste; ovi glasovi tim kandidatima treba da omoguće ditrektan prolaz u skupštine i veća za koje su se kandidovali. Kako se ljudi na terenu ovim bave manje iz ljubavi a više zbog konkretnijih dobiti, i kako su te priče nešto sa čime su upoznati i birači, to sve urušava njihovo (biračko) poverenje u izborni sistem i tako izabrane predstavnike. Što će reći, situacija nije mnogo ružičastija nego kod nas, čak i suprotno od toga - iako je sam izborni sistem zaista zamišljen kao fino naštimovan i dobro izbalansiran.

***

Izborno zakonodavstvo u Vojvodini je bilo i ostalo nepoznanica za većinu ljudi koji žive izvan nje, uključivši i neke od onih koji se po definiciji smatraju stručnim ili bar zainteresovanim licima u Srbiji. Zapravo, izraz "zakonodavstvo" u ovom slučaju i nije potpuno primeren, pošto izborni sistem u Vojvodini određuje pokrajinska Skupština, koja to čini odlukama - jer joj nije dozvoljeno da donosi zakone.

Za razliku od stanja u Skupštini Srbije i u nekim lokalnim parlamentima, radikali u Vojvodini nikada nisu uspeli da budu deo skupštinske većine. Nakon što je opasnost od njihovog uključivanja u unisonu vladavinu SPS izbegnuta u početnom periodu nakon formiranja SRS (u prvoj polovini devedesetih), pred izbore 1996. je uveden novi izborni sistem čiji je neskriveni cilj bio da obezbedi pobedu socijalistima. Svih 120 poslanika Skupštine Vojvodine je birano po dvokružnom većinskom pravilu. Samo... ono što je ovaj sistem razlikovalo od uobičajenog većinskog sistema, je sistem po kome je u drugi krug izbora ulazilo tri, a ne uobičajena dva najbolje plasirana kandidata iz prvog kruga. Shodno tome, za pobedu u drugom krugu i nije bila potrebna apsolutna, već samo relativna većina glasova. Ovako inovativni izborni sistem je pre toga u jednom (jedinom, poslednjem i nikad više) slučaju primenjen u susednoj i prijateljskoj Bugarskoj, a nakon vojvođanskog slučaja - bar po znanju autora ovog teksta - nije zaživeo ni u jednoj civilizovanoj zemlji. Osnovna ideja se svodila na to da se u standardnom slučaju u drugi krug izbora plasiraju po jedan kandidat SPS, neke koliko-toliko demokratske opcije i radikala, a da pootpadaju kandidati kojekakvih GG-ova i sličnih zastupnika nestranačko-zavičajne demokratije, za čije se glasače očekivalo da u drugom krugu podrže kandidata SPS. Protivnici SPS, tako se mislilo, podeljeni u drugom krugu, ne bi mogli da postignu odgovarajući rezultat i eto pobede Božovića, Bajatovića i njihovih partijskih kolega, eto Izvršnog veća bez bilo kakve prave skupštinske kontrole, bez podele plena sa radikalima, JUL-om i Novom demokratijom... Takav scenario je 1996. potpuno ostvaren, ali već četiri godine kasnije nije bilo tog izbornog sistema koji bi spasao vojvođanske socijaliste od katastrofe. U septembru 2000.-te, već u prvom krugu, kandidati DOS su u velikom broju izbornih jedinica uzeli pobedu natpolovičnom većinom glasova (recimo, u Novom Sadu u 6 od 15 izbornih jedinica), a drugi krug (održan nakon 5. oktobra) je doneo ukupni skor 117 od 120 poslaničkih mesta kandidatima DOS. Još jedan od ono troje preostalih im se pridružio, praktično odmah.

Novoformirana pokrajinska većina nije baš ekspresno krenula da menja zatečena izborna pravila. Jedan od razloga je bilo tada aktuelno sporenje oko tzv. omnibus-zakona i potrebe da se u skladu sa njim promeni (ili ne promeni) i Statut Vojvodine. Tada važeći Statut (nasleđen iz '90.-ih) je imao snažan uticaj na izborna pravila, jer je sadržao odredbu po kojoj svaka vojvođanska opština mora imati sopstvenog izabranog predstavnika u Skupštini APV. Ovo je primoravalo zakonodavca da se bar 45 (jer toliko opština i gradova ima u Vojvodini) poslanika bira u nekoj verziji većinskog sistema. Odnosno, nije bilo moguće uvesti čisto proporcionalni sistem, kojem su u to vreme mnogi težili. Kada je postalo jasno da Statut iz čisto političkih razloga neće moći da se izmeni (izmene Statuta Vojvodine treba da aminuje i republička Skupština, a u to vreme u njoj nije postojala većina spremna za to), a na manje od godinu dana pred naredne izbore, ušlo se u stvaranje novih izbornih pravila. Kao jedan od ljudi koji su učestvovali u kreiranju ovog izbornog sistema, mogu da izrazim, i to mislim ne samo svoje, čuđenje koliko je - ispostavilo se - u toj opštoj stisci i pod tim vremenskim i političkim optrerećenjem trajan posao tada urađen. Tada i tako definisana izborna pravila su i dan-danas na snazi, i sve se češće navode kao model kojim su u našim uslovima uspešno u praksi povezane proporcionalna i većinska izborna komponenta.

Ukratko, tada formiran izborni sistem karakteriše da se jedna polovina poslanika - njih 60 - bira po čistom proporcionalnom sistemu, uobičajenom kod nas i na izborima za druge nivoe vlasti (Vojvodina je jedna izborna jedinica, standardni cenzus je 5% itd.). Druga polovina Skupštine se bira po dvokružnom većinskom modelu (standarnom, sa dva kandidata u drugom krugu), pri čemu po veličini male i srednje opštine biraju po jednog poslanika kroz većinski deo izbora, a one veće po više njih. Novi Sad, kao najveći grad u Vojvodini, tako daje sedam poslanika izabranih većinskim principom. Svi birači glasaju na po dva izborna listića: proporcionalnom, jedinstvenom za celu Vojvodinu, i većinskom, karakterističnom za pojedinu izbornu jedinicu.

Ova intervencija je u to vreme ugasila požar, onaj suludi sistem sa tri kandidata u dvokružnom sistemu je uklonjen, na novi sistem nije bilo čak ni onoliko primedbi koliko smo ih očekivali (pazite, u pitanju je 2004. godina, Đinđić je još uvek sveže mrtav, Koštunica drži republičku vlast, nacionalisti prihajaju i rado bi ukinuli Vojvodinu kao takvu) a on je i kasnije zaživeo iznenađujuće dugo. Ipak, neki problemi su ostali nerešeni; po meni, glavna nelogičnost ovog sistema je nejednaka vrednost glasova u većinskom delu sistema, pa tako, primera radi, jednog poslanika iz Novog Sada bira u proseku preko 42000 birača (spomenutih sedam NS izbornih jedinica je međusobno dosta dobro uravnoteženo, ali šta to vredi), dok u susednim Sremskim Karlovcima svog poslanika bira tek nekih 7000 birača. U prevodu, glas jednog Karlovčanina u ovom smislu vredi šestostruko u odnosu na glas jednog Novosađanina - a ima i gorih primera. No, kao što rekoh, ta neravnopravnost je generisana ondašnjim rešenjima u Statutu Vojvodine, i postojaće dokle god budu postojale izborne jedinice koje striktno poštuju opštinske granice. Iz tog razloga, ovakvo rešenje je verovatno neprimenljivo (bar u direktnom obliku) kod izbora za republičku Skupštinu, ali se o nekom sličnom sistemu na nekim budućim lokalnim izborima itekako može razmisliti. Što ne znači da ga ja lično nešto naročito preferiram.

Atačmenti



Komentari (31)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 14:26 21.12.2010

.

ne postoji idealan izborni sistem, već samo oni koji više i oni koji manje odgovaraju aktuelnim potrebama društva, oni koje je lakše i oni koje je teže sprovesti itd.
сваки изборни систем је истовремено и идеалан и погрешан али ако се жели да је функционалан онда мора бити констатан...најгоре је ако се изборни систем непрекидно пред сваке изборе мења и прилагођава "потребама"...јер то су онда потребе "политике" а не друштва

какав год да је изборни систем, једном када се устали, политичке опције му се прилагоде и пронађу начин да се у њему искажу... али да би се нешто усталило потребно је време
Obren Markov Obren Markov 14:38 21.12.2010

Re: .

најгоре је ако се изборни систем непрекидно пред сваке изборе мења и прилагођава "потребама"


pa da... ima još: izborni sistem ne bi smeo da se menja na manje od godinu dana pred izbore, a postoji i rigidniji pristup na tu problematiku koji kaže da se izborni sistem može menjati samo tako da izmena ne važi od prvih natrednih izbora, nego od onih nakon njih.

a ja ne pamtim da je kod nas prošlo više od godinu dana između izmene izbornog sistema i izbora koji su po tim izmenama sprovedeni.
antioksidant antioksidant 14:39 21.12.2010

Re: .

izborni sistem može menjati samo tako da izmena ne važi od prvih natrednih izbora, nego od onih nakon njih.

ово је права мера по мени
Obren Markov Obren Markov 14:53 21.12.2010

Re: .

ово је права мера по мени


Onda bi izbore morali mnogo češće
e.ferrero e.ferrero 15:28 21.12.2010

Ispašću prepametan :)

Ionako važim za osobu koja o svemu ima neki stav i dosta informacija - jadno moje društvo ako se pokrene priča o izborima i izbornim sistemima! :)
Svaka čast! Odličan tekst, puno korisnih informacija i tema za razmišljanje!

Ne najavljujete sledeći nastavak, pa se nadam da je to samo propust zbog brzine.
A ako nije, ja bih predložio da ipak bude sledećeg nastavka gde biste našli možda najidealnije rešenje za Srbiju, imajući u vidu da većina građana (gde svrstavam i sebe) sa razlogom smatra da su političarima važni samo pred izbore, da nemaju uticaj ni na ono što se dešava u njihovom dvorištu (opštini, ulici), a da ne pričamo o nekom republičkom nivou. Znam da je to neki miks, kao što ste nekoliko puta naveli - ali da li je možda taj vojvođanski sistem trenutno najbolje rešenje, ili Vi imate neko još bolje...
I naravno, da ne bude da mi na blogu samo palamudimo, možda možete da nas posavetujete na koji način možemo da utičemo na promenu izbornog sistema... (znam, možda je naivno, ali bar neki predlog - da pišemo svom "kongresmenu" kao u Americi)
Obren Markov Obren Markov 15:42 21.12.2010

Re: Ispašću prepametan :)

Hvala, nije da ne volim kad dobijam pohvale

najidealnije rešenje za Srbiju

To jeste, u ovom žanru, tema nad svim temama... I sam delimično dolazim iz sveta real politike i svestan sam koliko je neka rešenja teško sprovesti. To naročito važi za izborne teme, gde se svaki razgovor u otprilike petom minutu zaglavi na, kako to nacional romantičari vole reći, najsvetijoj srpskoj reči
jasminas jasminas 17:06 21.12.2010

Hm...

Nešto razmišljam o ovom CESID - ovom predlogu, pa ni sama nisam pametna.

Sa jedne strane, nekako to što može da se desi da prvi kandidat sa liste ne dobije mandat može delovati po malo destimulišuće na glasače, kao da se njihova volja ne ceni i ne uzima u obzir. A i sam lični kvalitet svakog pojedinačnog kandidata se relativizuje.

Sa druge strane, to je dobro jer tera stranke (tj. liste) da imaju dobar tim, da se potrude sa im SVI kandidati (ili bar velika većina) budu kvalitetni. A i sami kvalitetni kandidati biraće stranke (ako već ne pripadaju nekoj) koje imaju kvalitetan tim.

Ali objasniti sve to glasačima - zašto kandidat kome su oni dali poverenje u izbornoj jedinici nije prošao... Btw - ja iskreno ne znam, izvinjavam se - da li je javnost uopšte svesna tih pojedinačnih rezultata (u svakoj izbornoj jedinici) ili vidi samo konačan rezultat?

Za dodelu mandata - mislim da je to dobro rešenje za ove naše (ne)prilike.
Ustav što pre da se menja
Obren Markov Obren Markov 18:21 21.12.2010

Re: Hm...

Sa jedne strane, nekako to što može da se desi da prvi kandidat sa liste ne dobije mandat može delovati po malo destimulišuće na glasače, kao da se njihova volja ne ceni i ne uzima u obzir.

Može tako delovati, naravno, zato glasačima treba reći da je u pitanju u osnovi proporcionalni sistem , a ne većinski - u suprotnom, oni će zapravo biti prevareni.

Ali objasniti sve to glasačima - zašto kandidat kome su oni dali poverenje u izbornoj jedinici nije prošao... Btw - ja iskreno ne znam, izvinjavam se - da li je javnost uopšte svesna tih pojedinačnih rezultata (u svakoj izbornoj jedinici) ili vidi samo konačan rezultat?

Javnost će biti svesna pojedinosti isto koliko i do sada; rezultati su nesporno javni, još od 2000. je tako, ali je pitanje koga zanimaju detalji. Većina se koncentriše na prostu, ukupnu sliku. Uključivši i novinare na zadatku, ali to je već druga priča.

Ustav što pre da se menja

I to ne samo zbog mandata. Apsolutno.
vishnja92 vishnja92 18:49 21.12.2010

falabogudragom

na mom beskrajnom strpljenju ... ovo ko sah jbte

(tj: posle svake recenice sam imala komentar pa sam ipak mudro odcutala, malo li je. a BH i Vojvodinu cu da procitam sutra :))


meni ovaj CESIDov predlog zvuci kao jako dobro resenje, ali resenje mnogo bolje prilagodjeno parlamentarnim nego lokalnim izborima, iz n razloga (lokal je lokal, tako se i zove, a ovde je prilicno zanemaren - za pocetak). mogu sutra da probam da obrazlozim ako budem umela i ako me puste.

sjajan blog (bar prva trecina) i skroz izazovan za razmisljanje o tome kako bi jos moglo (smajli dokoni amater, kad bude dokon)



ps - di je Vlasta?

Obren Markov Obren Markov 19:08 21.12.2010

Re: falabogudragom

na tvom beskrajnom strpljenju

A lepo su mi rekli da budem koncizniji, a ja, eto... vidiš na šta sam ispao...

meni ovaj CESIDov predlog zvuci kao jako dobro resenje, ali resenje mnogo bolje prilagodjeno parlamentarnim nego lokalnim izborima

On je dat kao predlog za lokalne izbore, i trenutno je (koliko znam) na stand by u Ministarstvu za upravu i lokalnu samoupravu ili kako se već zove (ko je, da čujem, rekao za kopanje ruda i gubljenje... ). Pa se zato jedino u tom smislu i može govoriti o njemu kao o zvaničnom predlogu. Sa druge strane, postoji i ozbiljan problem da se ovakav sistem primeni na izborima za republičku Skupštinu. Naime, on (sistem, je li) podrazumeva podelu celokupne teritorije na izborne jedinice. Pa kad krenemo tako da delimo Kosovo, em je očigledno da oćemo nešto da pokrademo (Miloševićeva škola, šta ćeš), em nemamo više od 5 kom birača u 2/3 tamošnjih izbornih jedinica, em nemamo biračka mesta, em je očigledno da stanovnike Kosova u većini ne priznajemo za svoje birače tj državljane, em je još očiglednije da i obratno važi... Ukratko, pretvaramo ozbiljan posao u ober patriotsku sprdnju. Zbog toga je, sve dok se i zvanično kao narod & država ne suočimo sa istinom glede takozvane pokrajine, jedino rešenje da za republičku Skupštinu imamo proporcionalne izbore. Ne mora ovakve kakvi su sada, daleko bilo da ovakvi ostanu, ali moraju biti čisto proporcionalni.

Tebi hvala, mnogo, na poseti, trudu, naporu i na objektivnim pohvalama na konto teksta

A Vlasta... i meni nedostaje...
antioksidant antioksidant 19:14 21.12.2010

Re: falabogudragom

jedino rešenje da za republičku Skupštinu imamo proporcionalne izbore

ili promenjiv broj poslanika
Obren Markov Obren Markov 19:31 21.12.2010

Re: falabogudragom

ili promenjiv broj poslanika

Kako da bude promenljiv broj poslanika sa većinskim izborima (ili izborima koji sadrže većinsku komponentu) ? Ipak, oni podrazumevaju teritorijalno fiksne izborne jedinice, što će reći i fiksni broj izabranih kandidata ? Jel ima neki takav model koji negde funkcioniše ?
Ako ipak misliš na proporcionalne izbore sa više izbornih jedinica, tu se potpuno slažem...
vishnja92 vishnja92 19:52 21.12.2010

Re: falabogudragom

lepo su mi rekli da budem koncizniji, a ja, eto... vidiš na šta sam ispao...

nije bre, odlican je tekst (izmedju ostalog, upravo zato sto nama neznalicama i ignorantima priblizava bar deo slozenosti problema). ja sam ocarana :)

aj sad budi fin i kazi mi da sam u pravu: kada bismo (skroz hipoteticki, a oni koji treba da zmure neka zmure) zanemarili Kosovo, jel tako da je ovo bolje resenje za parlament nego za lokalac?
a?

molim i drugi put

antioksidant antioksidant 19:54 21.12.2010

Re: falabogudragom

Kako da bude promenljiv broj poslanika sa većinskim izborima (ili izborima koji sadrže većinsku komponentu) ? Ipak, oni podrazumevaju teritorijalno fiksne izborne jedinice, što će reći i fiksni broj izabranih kandidata ?

odredi se unapred npr 250 izbornih jedinica
da bi izbori bili vazeci mora da izadje polovina glasaca na izbornoj jedinici. dakle ako izadje 75 glasaca - ta izborna jedinica nema predstavnika u parlamentu
da bi odluke parlamenta bile legitimne mora da u radu ucestvuje 126 poslanika. dakle moguce je formirati parlament bez 124 poslanika
(naravno, postavlja se pitanje legitimiteta odluka takvog parlamenta na onaj deo teritorije koji nema predstavnika u parlamentu)
el ima neki takav model koji negde funkcioniše ?
verovatno ne. ni da funkcionise ni da ne funkcionise. ovo je tema za razmisljanje
Ako ipak misliš na proporcionalne izbore sa više izbornih jedinica,
ne mislim. opet imas problem legitimnosti usled neizlaska
Obren Markov Obren Markov 20:06 21.12.2010

Re: falabogudragom

aj sad budi fin i kazi mi da sam u pravu: kada bismo (skroz hipoteticki, a oni koji treba da zmure neka zmure)

Kada bismo skroz hipotetički nepreambulno izdajnički protivustavno ali sasvim zdravorazumski i po našu budućnost ispravno, zanemarili Kosovo
to bi, mislim, baš bilo dobro rešenje, skroz si u pravu
Ako je istina da si po ovoj temi bila neznalica i ignorant dok nisi krenula ovo da čitaš, stvorio sam čudovište i time sam ponosan (i dobro, tek malo uplašen)
Obren Markov Obren Markov 20:15 21.12.2010

Re: falabogudragom

naravno, postavlja se pitanje legitimiteta odluka takvog parlamenta na onaj deo teritorije koji nema predstavnika u parlamentu

Postavljaju se tu i neka još ozbiljnija pitanja, uključivši i ono da li takav izborni sistem služi da se tera tuk na utuk ili da formira dobru upravu za narod i državu...

Problem se kod proporcionalnog sistema da rešiti otprilike na isti način kao što se i sada rešava: odaziv se gleda u odnosu na ukupan izlazak i ukupan broj birača, a ne u odnosu na pojedinu IJ; postoje i proporcionalni modeli u kojima je zastupljen "plivajući" broj poslanika po izbornim jedinicama, t.j. nije definisan unapred, već zavisi od izlaznosti, eventualno sa nekim donjim limitom ispod kojeg se broj izabrtanih poslanika u pojedinoj IJ ne smanjuje (primer: hrvatska "emigranstska" IJ pri izboru zastupnika u Saboru). A ukupni broj poslanika i može i ne mora biti fiksiran, zavisi šta odaberemo - a to je kod nas već tema za Ustav, a ne za Izborni zakon.
antioksidant antioksidant 20:27 21.12.2010

Re: falabogudragom

uključivši i ono da li takav izborni sistem služi da se tera tuk na utuk ili da formira dobru upravu za narod i državu..

ne znam kako si video tuk na utuk? samo otvaras opciju da glasaci neizlaskom ne dobiju predstavnike koje ne zele. po meni sasvim je legitimna opcija "niko od ponudjenih ne zadovoljava kriterijume" (mada bi smo u srbiji vrlo brzo dosli do broja poslanika koji tezi nuli)
Obren Markov Obren Markov 20:36 21.12.2010

Re: falabogudragom

antioksidant
uključivši i ono da li takav izborni sistem služi da se tera tuk na utuk ili da formira dobru upravu za narod i državu..

ne znam kako si video tuk na utuk? samo otvaras opciju da glasaci neizlaskom ne dobiju predstavnike koje ne zele. po meni sasvim je legitimna opcija "niko od ponudjenih ne zadovoljava kriterijume" (mada bi smo u srbiji vrlo brzo dosli do broja poslanika koji tezi nuli)

Ama ne, ne, ne, ne... naprotiv, duboko poštujem pravo birača na bojkot i iskazivanje nezadovoljstva neizlaskom na izbore. Druga je priča što smatram da su individualne akcije tog tipa kontraproduktivne pre nego besmislene, i da takva akcija mora biti predvođena nekom političkom opcijom koja ima snage da je sprovede. Što opet znači, naravno, ići za nekom političkom strankom, ili pokretom koji će kad-tad postati politička stranka.

"Tuk na utuk" se odnosi na potencijalno formiranje besmislenih izbornih jedinica na Kosovu. To je problem od drugačije vrste... I to je prava smetnja da se i razmišlja o korištenju većinskog sistema na republičkim izborima.
antioksidant antioksidant 20:41 21.12.2010

Re: falabogudragom

"Tuk na utuk" se odnosi na potencijalno formiranje besmislenih izbornih jedinica na Kosovu. To je problem od drugačije vrste... I to je prava smetnja da se i razmišlja o korištenju većinskog sistema na republičkim izborima.

pazi, jedno je predlagati iyborni sistem ya ovakvu situaciju (kosovo jeste nije srbija) a sasvim drugo za ... normalniju situaciju.

a pravljenej nekoliko izbornih jedinica sa proporcionalnim sistemom unutar njih ne resava "problem" kosova... sasvim je isto imati jednu izbornu jedinicu sa 15 poslanika ili 15 jedinica sa po vecinskim izborom...

u ovakvoj situaciji sa kosovom - u pravu si - jedino sto je blizu logike je cist proporcionalni sistem (pa podesavaj izborne spiskove po volji - kao za referendum za ustav)
Obren Markov Obren Markov 20:51 21.12.2010

Re: falabogudragom

pazi, jedno je predlagati iyborni sistem ya ovakvu situaciju (kosovo jeste nije srbija) a sasvim drugo za ... normalniju situaciju.

Slažemo se oko toga, a ja sam mislio da se i podrazumeva

a pravljenej nekoliko izbornih jedinica sa proporcionalnim sistemom unutar njih ne resava "problem" kosova..

naravno da ne rešava, to je problem koji nadilazi mogućnosti bilo kojeg izbornog zakona... ali proporcionalna IJ bar ima tu osobinu da ne uvećava problem, a ja sam, skroman po prirodi, trenutno i time zadovoljan

pa podesavaj izborne spiskove po volji - kao za referendum za ustav)

aj plz da se ne staje na žulj bez potrebe. Referendum je urađen mimo bilo kakvog zakona, a uz silovanje što izbornog sistema što zdrave pameti. Nije tada problem uopšte bio sa biračkim spiskovima, nego sa noćnim čuvanjem materijala i sa nepostojanjem kontrole od strane onih koji su se jasno izjasnili protiv predloženog ustava.
antioksidant antioksidant 21:02 21.12.2010

Re: falabogudragom


ali proporcionalna IJ bar ima tu osobinu da ne uvećava problem,

kako ne uvecava? pa mi smo sa slicnim sistemom imali savezne izbore 2000te
u izbornoj jedinici na kosovu dobijes poslanika sa 10 puta maje glasace nego u beogradu
to je prostor za manipulacije

Nije tada problem uopšte bio sa biračkim spiskovima
pa sad, ne bih se slozio
ti u birackim spiskovima nisi imao albance koji bi bojkotovali tako da je bilo znatno lakse da dostignes 50%
Obren Markov Obren Markov 21:13 21.12.2010

Re: falabogudragom

kako ne uvecava? pa mi smo sa slicnim sistemom imali savezne izbore 2000te
u izbornoj jedinici na kosovu dobijes poslanika sa 10 puta maje glasace nego u beogradu
to je prostor za manipulacije

Uvedeš proporcionalne izborne jedinice sa plivajućim brojem poslanika, koji zavisi od izlaznosti, pa nemaš taj problem.
A svaki put kad pokušavaš da uvedeš većinski sistem, sličan problem sa različitom vrednošću glasa od jedne do druge izborne jedinice imaš ne samo na Kosovu, nego svuda. Eno gore u tekstu je naveden konkretan primer inače susednih Novog Sada i Sremskih Karlovaca u većinskom delu izbora za Skupštinu Vojvodine.

ti u birackim spiskovima nisi imao albance koji bi bojkotovali tako da je bilo znatno lakse da dostignes 50%

Ako ćemo pravo, nisu ni trebali da budu u biračkim spiskovima. Za početak, oni ne žele da budu u njima, prosto zato što sebe ne smatraju državljanima Srbije.
Ja govorim o tome da referendum gotovo izvesno nije prošao čak ni među onima koji sebe smatraju državljanima Srbije; i pored sve presije, pretnji, manipulacija, pored javne i namerne zamene teze da su vladajuće stranke jednako država... organizatori su na kraju morali da pribegnu čistoj krađi.
antioksidant antioksidant 21:59 21.12.2010

Re: falabogudragom

A svaki put kad pokušavaš da uvedeš većinski sistem, sličan problem sa različitom vrednošću glasa od jedne do druge izborne jedinice imaš ne samo na Kosovu, nego svuda. Eno gore u tekstu je naveden konkretan primer inače susednih Novog Sada i Sremskih Karlovaca u većinskom delu izbora za Skupštinu Vojvodine.
kod vecinskog sistema naravno da imas problem kreiranja iybornih jedinica
pa to je prava umetnost
Ako ćemo pravo, nisu ni trebali da budu u biračkim spiskovima. Za početak, oni ne žele da budu u njima, prosto zato što sebe ne smatraju državljanima Srbije.
uf... sustinski se ne slazem sa ovim. birati i biti biran je pravo a ne obaveza. ti naravno imas svu slobodu da to pravo ne koristis ali ako je drzava ozbiljna prema cinjenici da si ti njen drzavljanin onda se nalazis u birackom spisku
pa ako ne izadjes ti to onda zovi i bojkot ako hoces
Ja govorim o tome da referendum gotovo izvesno nije prošao čak ni među onima koji sebe smatraju državljanima Srbije; i pored sve presije, pretnji, manipulacija, pored javne i namerne zamene teze da su vladajuće stranke jednako država... organizatori su na kraju morali da pribegnu čistoj krađi.
ok, to znam

samo mi je interesantan ovaj izraz "oni koji sebe smatraju drzavljanima srbije"

ali, nastavicemo sutra

Obren Markov Obren Markov 01:14 22.12.2010

Re: falabogudragom

uf... sustinski se ne slazem sa ovim. birati i biti biran je pravo a ne obaveza. ti naravno imas svu slobodu da to pravo ne koristis ali ako je drzava ozbiljna prema cinjenici da si ti njen drzavljanin onda se nalazis u birackom spisku
pa ako ne izadjes ti to onda zovi i bojkot ako hoces

Neg' šta je nego pravo, nismo u Grčkoj
Nisam malopre otvarao pravno, već mnogo elementarnije pitanje. Mi govorimo o ljudima koji misle da ono gde žive nije Srbija nego Kosovo koje nije Srbija. Misle da je ta činjenica nesporna a kada misle o bojkotu izbora, misle o bojkotu kosovskih izbora. I sad, da se vratimo par koraka unazad, to su oni za koje kažem "Ako ćemo pravo, nisu ni trebali da budu u biračkim spiskovima".

samo mi je interesantan ovaj izraz "oni koji sebe smatraju drzavljanima srbije"

U svetlu ovih definicija od malopre, 'el može oni koji kada misle na bojkot izbora, misle na bojkot SRPSKIH izbora ?
antioksidant antioksidant 10:02 22.12.2010

Re: falabogudragom

Nisam malopre otvarao pravno, već mnogo elementarnije pitanje. Mi govorimo o ljudima koji misle da ono gde žive nije Srbija nego Kosovo koje nije Srbija. Misle da je ta činjenica nesporna a kada misle o bojkotu izbora, misle o bojkotu kosovskih izbora.

sve je to nesporno ali ja ti skrećem pažnju na stav druge strane. druga strana kaže - kosovo je srbija. kosovo je i teritorija i ljudi koji žive tamo. ti ljudi se moraju brojati kad brojimo koliko nas ima. a u biračke spiskove bi trebalo uračunati sve koji imaju pravo da glasaju (želeli oni to ili ne). to ako smo ozbiljni da je kosovo srbija.

kad je bio referendum za ustav bilo je potrebno doci do 50% od birackog spiska. tada je odgovaralo da taj spisak bude kraći za nekoliko stotina hiljada.

da se vratim na ovo - oni koji sebe smatraju državljanima srbije.ž
problem srbije na kosovu i jeste u tome što tamo ima veliki broj ljudi na jednom mestu koji sebe ne smatraju državljanima srbije. pravni argument je da oni jesu državljani srbije smatrali oni sebe državljanima ili ne. ali taj argument nije na duže vreme održiv (jer se troše neobnovljivi resursi za sprovođenje prava u praksi). ali da bi se na duže vreme preokrenula situacija mora se rraditi na tome da ti ljude tamo počnu da preispituju svoju odluku o tome čijim se državljanima smatraju. a to ne radimo. ne poboljšavamo sopstvenu ponudu...

ali da završimo sa ovim trolom. već smo se složili da je najbolje rešenje u ovoj situaciji sa kosovom čist proporcionalni sistem. ti predlažeš i mešani sa plivajućim brojem poslanika u nekim ij, ja ga ne pronalazim zadovoljavajućim (zbog mogućih manipulacija brojem glasača) i neka priča o kosovu (i ustavnom referendumu) ostane na tome
Obren Markov Obren Markov 10:16 22.12.2010

Re: falabogudragom

i neka priča o kosovu (i ustavnom referendumu) ostane na tome

Iz tvojih usta...
8c_competizione 8c_competizione 11:26 22.12.2010

evooo REEEEESHEEEEENJAAAAAA

uvesti PROTEKTORAT u Srbiju na jedno 10 godina, dok se ne opametimo, dok se lopovi ne strpaju u zatvor, saradnici Slobinog rezima ne eliminishu iz javnog zivota Srbije, ne proveri "prvi milion" domacih tajkuna, ne istrazi i ne nadje i osudi narucioc (ili narucioci) ubistva Zoranja Djindjica, dok se budaletina kao sto je Palma medicinski ne proteraju iz javnog zivota Srbije ......
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 19:59 23.12.2010

Vojnici Partije, ujedinite se!

Izbori koji nisu većinski, zapravo nisu ni izbori.
Sve to je jedna obična farsa, kvazipluralizam, šatrodemokratija, prevara...
Šatl-upravljanje.
Sistemi, sistemi...

GDE JE POLITIČAR ZANIMANJE,
TU JE VLAST TIRANIJA.

Osnovna razlika između većinskog i svakog drugog "sistema" je u tome što:

U VEĆINSKOM POSLANIKA ŠALJU GLASAČI, I TO IZ TAČNO ODREĐENOG PODRUČJA,
DOK U PROPORCIONALNOM ILI NEKOM NJEGOVOM DERIVATU, POSLANIKE ŠALJE PARTIJA.

Modeli po kojem su sve partije organizovane, i koji daju svako obeležje njihovog funkcionisanja, stvaraju znatnu štetu stanovništvu i privredi, pre svega u oblasti korupcije.
vishnja92 vishnja92 21:06 23.12.2010

Re: Vojnici Partije, ujedinite se!

jesi li ti uopste procitao tekst?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:17 24.12.2010

Re: Vojnici Partije, ujedinite se!

vishnja92


Имате баш лепо име... Или надимак.
Заинтригирао ме је број на крају, па бих волео да знам:
да ли је то приврженост или припадност овој новинској кући?
годиште? нека мера везана за ваше тело? година које се радо сећате?
неки други, серијски број, на пример са чланске картице?

Елем, да се вратимо на тему.

Зашто мислите да нисам прочитао текст и коментаре који су уследили?
Obren Markov Obren Markov 11:19 27.12.2010

Re: Vojnici Partije, ujedinite se!

Имате баш лепо име... Или надимак.
Заинтригирао ме је број на крају, па бих волео да знам:
да ли је то приврженост или припадност овој новинској кући?
годиште? нека мера везана за ваше тело? година које се радо сећате?
неки други, серијски број, на пример са чланске картице?


Vidi Srđane... Ja za ovakve stvari banujem, a ti se prema ljudima i kulturi dijaloga slobodno ovako odnosi na svom blogu... kad ti jednog dana neko dopusti da ga otvoriš.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana