Gost autor| Na današnji dan

ДАНАС ВИКИПЕДИЈА СЛАВИ

nsarski RSS / 15.01.2011. u 07:11

images?q=tbn:ANd9GcTToRrizE8XgB1Jdl_p1UsM9WQ-tlpQsbMnE-IG9-1vQrqbgR06 Gost autor: GajaR

 

Данас википедија слави свој 10. Рођендан. Дакле, славимо десет година успешног раста ове слободне енциклопедије, која је у међувремену постала пети најпосећенији сајт у свету.
Википедију на српском језику дневно посети око 250 хиљада посетилаца жељних знања. Мало ли је то?
Огранак Wikipedije  за Србију Wikimedia Srbije  вечерас у дому омладине организује прославу овог значајног јубилеја, као и петогодишњицу од оснивања Викимедије Србије.
Како се може прочитати из доле приказаног саопштења задужбине, википедија ће дуж земљиног шара по свим језичким заједницама свечарски прославити јубилеј

„На данашњи дан пре десет година, један сајт са смешним именом позвао је
људе широм света да се удруже у стварању слободне енциклопедије. Почетни
резултати су били скромни. У чланку "Астроном" је писало само: "Научник
чија област истраживања је астрономија." Шведска: "Земља у северној
Европи. Становници се зову Швеђани. Језик који се говори је шведски.
Главни град је Стокхолм." Физика: "Физика је веома широка тема."

Након ових скромних почетака, Википедија брзо расла, и за мање од месец
дана је написано 1.000 чланака. Током наредних пет година, покренуто је
много верзија на новим језицима, укључујући и српски, а Википедија је
почела да превазилази традиционалне изворе референци по ширини и дубини.
Тајна њеног успеха: свако може да измени било који чланак. У јануару
2006, сарадник Википедије Гарет Овен је написао на својој корисничкој
страни: "Проблем са Википедијом је да ради само у пракси. У теорији, она
је потпуна катастрофа."

Данас се Википедијом користи преко 400 милиона људи сваког месеца. Она
пружа тренутни пристоп информацији високог квалитета и дубине, бесплатно
и без реклама. У последњој деценији, огромна и јединствена глобална
заједница добровољаца се састала да створи више од 17 милиона чланака на
270 језика, унапређујући циљ слободног знања за сваку особу на планети.

Данас, 15. јануара, Википедијина заједница се сусреће на готово 300
места широм планете да прослави 10-годишњицу Википедије. Од конференције
у Њујорку до концерта у Прагу, од почетка новог школског пројекта у
Најробију до музејског кампа у Амстердаму, од састанка у пивници у
Букурешту до филмске пројекције у Тел Авиву, догађаје су организовали
добровољци и огранци Викимедије, као и независне присталице. Догађаји су
отворени за учешће свакоме и одражавају разноликост заједнице.

Википедијом управља Задужбина Викимедија, добротворна непрофитна
организација коју је основао Џимбо Вејлс 2003. У потпуности је подржан
добровољним прилозима, и управо је завршила најуспешнију кампању
прикупљања прилога у својој историји, са више од 500.000 појединачних
прилога у укупном износу од преко 16 милиона долара.“

Шире о овом значајном датуму можете видети овде. И наши медији су пригодним чланцима пропратили јубилеј!

Ми се захваљујемо нашем цењеном домаћину што нас је почастио тиме, да нас угости овим поводом.

 

 



Komentari (68)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

trener92 trener92 07:23 15.01.2011

Čestitke

информацији високог квалитета и дубине
! Dopada mi se ova formulacija

p.s. Interesuje me :Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom? Da li to znači da su prevodioci prilično lenji ili nešto drugo?
ps2: I zašto su članci na srpskom ispisani samo ćiriličnim pismom ?
nsarski nsarski 07:28 15.01.2011

Re: Čestitke

trener92
информацији високог квалитета и дубине
! Dopada mi se ova formulacija

p.s. Interesuje me :Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom? Da li to znači da su prevodioci prilično lenji ili nešto drugo?

To i mene interesuje. Cekamo da se probudi GajaR pa da nas informise
trener92 trener92 07:30 15.01.2011

Re: Čestitke

nsarski

To i mene interesuje. Cekamo da se probudi GajaR pa da nas informise

To profesore, ima da ga propustimo kroz toplog zeca , dok ne prizna!

p.s (što volim p.s ) da slušamo malo muziku dok čovek ne stigne

GajaR GajaR 07:59 15.01.2011

Re: Čestitke

Hvala prvim čestitarima na lepim željama

Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom? Da li to znači da su prevodioci prilično lenji ili nešto drugo?


Wikipedija pa ni Википедија nemaju prevodioce već samo entuzijaste...

Priključite nam se...
dolybell92 dolybell92 08:08 15.01.2011

Re: Čestitke

nsarski
trener92
информацији високог квалитета и дубине
! Dopada mi se ova formulacija

p.s. Interesuje me :Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom? Da li to znači da su prevodioci prilično lenji ili nešto drugo?

To i mene interesuje. Cekamo da se probudi GajaR pa da nas informise


hahaha... s obzirom na to kome su namenjeni i to je dugačko...
naš narod ne vidi slova a ne tekst...
Kad kupuju neku knjigu pitaju: A jel' ima slika ?
Ako nema, to nije knjiga... ne važi se.

Od kako su čuli da jedna slika govori više od
od hiljadu reči... samo gledaju slike...

Zanimljivo
nsarski nsarski 08:15 15.01.2011

Re: Čestitke

Borhesova pripovetka "Funes ili pamcenje" govori o coveku, zvanom Funes, koji pamti apsolutno sve - od dogadjaja koji su mu se desili, do polozaja svakog lista na drvetu koje posmatra. Za njega, na primer, "pas koji prelazi ulicu u Buenos Airesu u 3:15 casova nije isto sto i pas koji se nalazi sa druge strane uluce nekoliko trenutaka kasnije".
U pitanju je ovde slucaj hipermnezije - abnormalnog pamcenja - koja je suprotna amneziji, ili totalnom zaboravu. Postoje dokumentovani slucajevi hipermnezije u psihologiji.
Da li ce prisustvo gugla i vikipedije da nas kolektivno dovede u stanje hipermnezije (uz malu pomoc racunara), kad vise nista nece biti zaboravljeno? Kako ce se to odraziti na nasu buducnost? Na nas svakodnevni zivot?

P.S. Setimo se, zaborav takodje moze da sluzi ciscenju memorija, posebno onih nezeljenih, i ponekad moze da ima terapeutski efekat. Hipermnezija nam tu mogucnost ne daje.
Colin_bgd Colin_bgd 08:30 15.01.2011

Re: Čestitke

P.S. Setimo se, zaborav takodje moze da sluzi ciscenju memorija, posebno onih nezeljenih, i ponekad moze da ima terapeutski efekat. Hipermnezija nam tu mogucnost ne daje.

Zaborav je strasno potcenjen. Zaboravise ljudi kako zaborav super zaboravlja sve sto ne treba da se pamti...
docsumann docsumann 08:34 15.01.2011

Re: Čestitke

Borhesova pripovetka "Funes ili pamcenje"


Koliko se sjećam on nije izlazio iz sobe ili iz šatora (bio je indijanac) da svoje pamćenje ne bi opterećivao dodatnim (nepotrebnim) sadržajima.

Ni ovi "guglaši" baš ne izlaze često, ali iz sasvim drugih razloga


dolybell92 dolybell92 08:35 15.01.2011

Re: Čestitke

P.S. Setimo se, zaborav takodje moze da sluzi ciscenju memorija, posebno onih nezeljenih, i ponekad moze da ima terapeutski efekat. Hipermnezija nam tu mogucnost ne daje.


Da, da... veoma bitan je zaborav...
ali imati hipermneziju je za mene nepojamno,
(ne u pravom smislu, naravno), već nemati mogućnost
selekcije i kada sve postaje bitno... užas...
sad se pitam da li bi takvi ljudi imali mogućnost
razmišljanja uopšte ... kako bi mogli uopšte
da donesu bilo kakvu odluku .. ???
trener92 trener92 08:47 15.01.2011

Re: Čestitke

GajaR
Hvala prvim čestitarima na lepim željama
Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom? Da li to znači da su prevodioci prilično lenji ili nešto drugo? Wikipedija pa ni Википедија nemaju prevodioce već samo entuzijaste...Priključite nam se...


Ok razumeo sam, samo,pitanje je zbog čega ti kako navodiš, entuzijasti, ako već pišu članak , ne ostave neki podatak više, evo jedan izvanredan primer
namerno sam postavio Claptona(srpski- Kleptona )

Eric Claptoneng. (Wikipedija

Erik Klepton (Википедија
(iako je ovde samo na latinici napisano -interesntno - ,ali članak je ,

"Erik Patrik Klepton (енгл. Eric Patrick Clapton), je rođen 30. marta 1945. , poznat pod nadimkom "Slouhend" (енгл. Slowhand) ili "Spora ruka", je engleski gitarista dobitnik Gremi nagrade, pevač i kompozitor. On je jedan od najuspešnijih muzičara 20. veka i tri puta je uvođen u Rokenrol dvoranu slavnih što je bez presedana. Muzički kritičari, jednako kao i njegovi obožavaoci, gledaju na njega kao na jednog od najvećih gitarista svih vremena. Erik Klepton je rangiran kao 4. na Roling stonovoj listi Najvećih gitarista svih vremena i kao 53. na njihovoj listi besmrtnika; 100 najvećih umetnika svih vremena.

Mada se Kleptonov muzički stil menjao tokom njegove karijere on je uvek zadržao deo svojih bluz korena. Klepton se pokazao i kao veliki inovator u nekim od faza svoje karijere, kao što je bluz-rok faza u saradnji sa bendom Džon Mejol sa Bluzbrejkersima i Jardbirdsima (енгл. John Mayall & the Bluesbreakers and The Yardbirds) ili psihodelični rok sa grupom Krim (енгл. Cream).

Poznat je po tome što nikad ne koristi svoj mali prst dok svira

Ne bih da se razume pogrešno , ali ovo što je napisano je , zaista sažeto da kraće ne može da bude. da ne pominjem da nema nabrojana diskografija , itd,
a poslednja rečenica je stvarno,hm .
MIslim ni na hrvatskom nije nisu se pretrgli , ali bar ima deo diskografije.
Samo sugerišem, dobronamerno, ako se već piše o nečemu da to bude kako treba , sa više podataka , a danas informacije dostupne širom neta .
Da ne pominjem npr.
ELP
o kojima čak nema ni reč na srpskom i tako.
Ali dobro , verujem da će biti više, čestitke na entuzijazmu .
Imam jedan predlog , pošto si bloger, postoji na blogu toliko dobrih tekstova iz raznih oblasti, a koji bi mogli da se nađu na Vikipediji na srpskom i verujem da su svi blogeri voljni , da ustupe tekstove da se postave tamo.Počnite od nsarskog, pa nadalje , mislim da ima mnogo vrednog materijala, a o verodostojnosti istog, imate mišljenja u komentarima , tako da tu mislim da ne bi bilo problema.Eto
A
dolybell92 dolybell92 08:54 15.01.2011

Re: Čestitke

Da li ce prisustvo gugla i vikipedije da nas kolektivno dovede u stanje hipermnezije (uz malu pomoc racunara), kad vise nista nece biti zaboravljeno? Kako ce se to odraziti na nasu buducnost? Na nas svakodnevni zivot?


Mislim da neće doći do toga jer bi u tom
slučaju ljudski mozak moralo da se bitno promeni,
a on se nije uopšte menjao od pojave tzv racionalnog.

Ne znam da li postoji iko ko je čitao i pročitao
bilo koju enciklopediju, kao knjigu ?
Čak i da jeste, šta je mogao da zapamti, sem onog
što mu se učinilo lično zanimljivim ?

Mislim da to važi i za Wikipediju (i sl.)
mora da postoji bilo kakvo prethodno znanje
da bi se takvi sajtovi mogli koristiti.
Ne verujem da postoji čovek koga apsolutno sve
podjednako interesuje ... enciklopedijsko znanje je
uvek površno, uglavnom informativno.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:16 15.01.2011

Re: Čestitke

ps2: I zašto su članci na srpskom ispisani samo ćiriličnim pismom ?

pa valjda pravi srpski može da se piše i govori samo ćirilicom.
Eto hravski je isključivo na latinici.
Inače, izuzetno korisna enciklopedija i pridružujem se čestitkama
trener92 trener92 09:35 15.01.2011

Re: Čestitke

Milan Karagaća
ps2: I zašto su članci na srpskom ispisani samo ćiriličnim pismom ? pa valjda pravi srpski može da se piše i govori samo ćirilicom.Eto hravski je isključivo na latinici.Inače, izuzetno korisna enciklopedija i pridružujem se čestitkama

Pa neće biti g,Karagaća, u pravom srpskom ,može da se koristi i latinično pismo,što je za pohvalu , a hrvatski nikada nije ni bio pisan drugim pismom,moguće da jeste ali ja ne pamtim.
natasavb natasavb 09:49 15.01.2011

Re: Čestitke

trener92
Milan Karagaća
ps2: I zašto su članci na srpskom ispisani samo ćiriličnim pismom ? pa valjda pravi srpski može da se piše i govori samo ćirilicom.Eto hravski je isključivo na latinici.Inače, izuzetno korisna enciklopedija i pridružujem se čestitkama

Pa neće biti g,Karagaća, u pravom srpskom ,može da se koristi i latinično pismo,što je za pohvalu , a hrvatski nikada nije ni bio pisan drugim pismom,moguće da jeste ali ja ne pamtim.


Član 10 kaže: „U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćirilično pismo. Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava“.
trener92 trener92 09:55 15.01.2011

Re: Čestitke

A kad su već pomenuti "pravi "jezici, zanimljivo je i promišljanje lingvista svrsishodnost izmišljanja (upotrebe ovog slova ź, kako sam čuo iz relevatnih izvora (Lovćenac ,nalazim da su žitelji većina Crnogorci , relevantan izvor) kažu da je to slovo ubačeno da bi se pravilno koristila reč

" iźedi" , sad to je teško ispelovati , slično je kada bi rekli "ižjedi" ali je ono prvo mekše tako se izgovara. Inače niko od upitanih nije mogao da se seti još neke reči u kojoj bi se upotrebio ponmenuti , nazovimo ,pisani glas . Verujem da će se neko dosetiti za još neku reč, baš bi bilo zanimljivo čuti.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:58 15.01.2011

Re: Čestitke

GajaR
Wikipedija pa ni Википедија nemaju prevodioce već samo entuzijaste...

Priključite nam se...


Čestitke za jubilej.

Imao bih jednu sugestiju i jedno pitanje.

Sugestija: Dosta ljudi veruje da tekstove na Wikipediji piše samo određena grupa ljudi i ne znaju da i sami mogu da doprinesu. Bilo bi dobro popularizovati ideju doprinosa Wikipediji na srpskom od strane što šire grupe entuzijasta, kako bi postala bogatija.

Usput: spadam u one koji povremeno doprinesu Wikipediji svojim tekstovima, izmenama i dopunama postojećih tekstova i slično.

Pitanje: Sretao sam povremeno tekstove na Wikipediji koji nisu baš tačni, ponekad su neprecizni, a ponekad vrlo diskutabilni u pogledu naučne i stručne utemeljenosti. Kako se tekstovi proveravaju, tj. postoji li neko ko daje završnu reč, kada dođe do upornog uzajamnog menjanja sadržaja nekog teksta od strane više kontributora?

trener92 trener92 09:58 15.01.2011

Re: Čestitke

službenoj upotrebi


natasavb,naravno da mi je poznat taj član, samo ovo nema veze sa onim o čemu pričanmo ovde .Bar ja tako mislim .
natasavb natasavb 10:05 15.01.2011

Re: Čestitke

trener92
službenoj upotrebi


natasavb,naravno da mi je poznat taj član, samo ovo nema veze sa onim o čemu pričanmo ovde .Bar ja tako mislim .


Pa ne znam bas.
Kad mi sami ne postujemo Ustav, onda dodje do ovoga.

Svi radovi srpskih pisaca i naučnika štampani na latinici registruju se u Unesku kao deo hrvatske kulturne baštine, pošto je kao zvanično pismo srpskog jezika u međunarodnim institucijama registrovana - ćirilica!
trener92 trener92 10:15 15.01.2011

Re: Čestitke

natasavb

trener92
službenoj upotrebi natasavb,naravno da mi je poznat taj član, samo ovo nema veze sa onim o čemu pričanmo ovde .Bar ja tako mislim .Pa ne znam bas.Kad mi sami ne postujemo Ustav, onda dodje do ovoga.Svi radovi srpskih pisaca i naučnika štampani na latinici registruju se u Unesku kao deo hrvatske kulturne baštine, pošto je kao zvanično pismo srpskog jezika u međunarodnim institucijama registrovana - ćirilica!


Pa to je velika greška samo naših državnih organa zaduženih za tu vrstu problematike, ( ako je to zaista tako) koju treba ispraviti, interesantno bi bilo pogledati kako su tretirani ruski pisci, pa prema tome doneti naš neki sud. U principu se slažem sa dobronamernom opaskom g.Karagaće ( verujem da je tako) a u smislu tog člana 10. gde bi trebalo da stoji i latinično pismo . Ali , opet da ponovim,čini mi se da ovde ne pričamo o tome( Vikipedija -slobodna enciklopedija )
Milan Karagaća Milan Karagaća 10:24 15.01.2011

Re: Čestitke

u pravom srpskom ,može da se koristi i latinično pismo,što je za pohvalu

naravno, ali ima neki koji uporno insistiraju da srpski jezik podrazumeva isključivo čirilicu, pa onda apeluju na očuvanje ćirilice a proterivanje latinice.
Valjda bi trebali biti ponosni što srpski jezik ima dva pisma jer i ćirilica i latinica su pisma srpskog jezika, doduše ne crkvenog a tendencija je da je srpsko samo ono što je i crkveno i što crkva kaže da jeste.
I tačno je da hrvatski nije pisan ćirilicom, a mi onda za inat hoćemo da im kažemo da ni srpski nikada nije pisan latinicom.
kukusigameni kukusigameni 10:30 15.01.2011

Re: Čestitke

Super je Vikipedija.
A i dzaba je.
trener92 trener92 10:38 15.01.2011

Re: Čestitke

Milan Karagaća
u pravom srpskom ,može da se koristi i latinično pismo,što je za pohvalu naravno, ali ima neki koji uporno insistiraju da srpski jezik podrazumeva isključivo čirilicu, pa onda apeluju na očuvanje ćirilice a proterivanje latinice.Valjda bi trebali biti ponosni što srpski jezik ima dva pisma jer i ćirilica i latinica su pisma srpskog jezika, doduše ne crkvenog a tendencija je da je srpsko samo ono što je i crkveno i što crkva kaže da jeste.I tačno je da hrvatski nije pisan ćirilicom, a mi onda za inat hoćemo da im kažemo da ni srpski nikada nije pisan latinicom.


Slažem se sa vama,g.Karagaća, da postoje takve tendencije i to nije dobro.
Pitanje je jedino , u ovom slučaju, (oko Vikipedije) ako i tu postoje izvesni pritisci u tom smislu koji pominjete( još uvek nismo dobili odgovor na pitanje koje sam postavio) , ali bi se u međuvremenu moglo pribeći rešenju dok se to ne razjasni (ne baš Solomonsko rešenje ali).
Naime , pored svakog teksta , napisanog ćiriličnim pismom, mogao bi se postavi link, na primer ovaj

Ćirilica u latinicu - online konverter teksta!
kukusigameni kukusigameni 10:41 15.01.2011

Re: Čestitke

Postoji Vikipedija srpsko-hrvatskog jezika.

srpsko-hrvatski
trener92 trener92 10:44 15.01.2011

Re: Čestitke

kukusigameni
Postoji Vikipedija srpsko-hrvatskog jezika. srpsko-hrvatski


Da ali sadržaj tekstova se u mnogim slučajevima razlikuje od tekstova na srpskom.
natasavb natasavb 10:57 15.01.2011

Re: Čestitke

Pitanje je jedino , u ovom slučaju, (oko Vikipedije) ako i tu postoje izvesni pritisci u tom smislu koji pominjete( još uvek nismo dobili odgovor na pitanje koje sam postavio) , ali bi se u međuvremenu moglo pribeći rešenju dok se to ne razjasni (ne baš Solomonsko rešenje ali).
Naime , pored svakog teksta , napisanog ćiriličnim pismom, mogao bi se postavi link, na primer ovaj

Ćirilica u latinicu - online konverter teksta!


Ne razumem zaista zasto toliko insistiras na latinici.

Verovatno zato sto mi je nekako normalano da onaj ko zna srpski zna oba pisma (na kojima i sam insistiras).
miloradkakmar miloradkakmar 10:59 15.01.2011

Re: Čestitke

kukusigameni
Super je Vikipedija.
A i dzaba je.

Nije , moraš da platiš Internet.

Čestitke Vikipediji za jubilej.
kukusigameni kukusigameni 11:00 15.01.2011

Re: Čestitke

Ili imas komsiju popularnijeg kao gospodin Vajerles.
Milan Novković Milan Novković 11:03 15.01.2011

Re: Čestitke

Postoje dokumentovani slucajevi hipermnezije u psihologiji.
Da li ce prisustvo gugla i vikipedije da nas kolektivno dovede u stanje hipermnezije (uz malu pomoc racunara), kad vise nista nece biti zaboravljeno? Kako ce se to odraziti na nasu buducnost? Na nas svakodnevni zivot?

Pamćenje i okolna glue-logika su, verovatno, najveći fenomen što imamo između ušiju, iako mi više cenimo (što je sasvim ok) mnoge druge fenomene.

Procenjuju da su nam kapaciteti za pamćenje ograničeni na "mizernih" 3 Tb (terabajta) - 16 Gb u modernoj kameri živahna osoba ume da ispuca za popodne - pola godine pa čak i resetovana osoba satera hipermneziju u ćošak čak i ako gleda svet samo kroz kameru. Krož oči, uši i ostalo bi to trajalo samo nekoliko dana. (3Tb mera je vrlo primitivna, naravno, ali ako već moramo da imamo neko poređenje ovo je često spominjano)

Google i ostali ne mogu da zamene pamćenje iz mnogo razloga. Dva posebno interesantna mi padaju na pamet:


- Gusto asocijativno uvezivanje onoga što pamtimo i redovna pojava gde nam jedno sećanje budi mnogo druga, na raznim nivoima "svesti" i razvučeno u vremenu. Primer - vidiš granu kako se leluja na vetru, osetiš prijatan grč u stomaku i ceo dan se dobro osećaš. A nemoguće je uraditi neki "logičan" back-trace ili case-based poređenja zašto je tako zato što....

- ...je većina onoga što pamtimo (čak i kod hipermnezije, ako se obrati pažnja) prošla kroz jednosmerni hash filter gde je dramatično redukovana količina informacija i zapamćena je samo "esencija", "važno" ili "obrazac".

Naše pamćenje sve ovo radi ne samo nad prostim podacima nego i nad kompleksnim gde su se pomešali slike, zvuci, mirisi, misli, akcije i reakcije unutar nekog procesa sa često proizvoljnom dozom iracionalnog, kako god definisali iracionalno.

Primer - prijatno iskustvo koje je onomad davno, možda u nekoj banalnoj situaciji, bilo rezultat iracionalne i tvrdoglave akcije sasvim slučajno, tj gde je u "who-dares-wins" ovo "dares" bilo oslobođeno svake pameti, i podsvesne, je možda dodalo neku značajnu ciglicu u tvoj karakter, pa posle, pomešano sa pameću ("kvalitetnijim" pamćenjima), ceo život provocira na neku drugima i dalje iracionalnu akciju, ali tebi neobjašnjivo racionalnu (ideš da kupuješ organic jaja za jela u selo 20 km dalje od najbliže ti piljarnice iza ćoška - pomešali ti se tvrdoglavost i specijalno znanje i iskustvo o jelima i ukusima - tebi lepo, imaš mali broj onih oko sebe koji razumeju, ostali gledaju kao što većina nas gleda u većinu stvari).

Elektronika i informatika ne mogu da zamene sve ovo, vrlo su prosti u strukturi, iako mogu da nam što aktiviraju što pojačaju razne talente, dođu više kao građevinski materijal.

Ovu osnovu onog što jesmo neće moći da nam pomere ni neuralni interfaces, zato što smo mi "razbacani" ne samo unutar lobanje, nego po celom telu, nismo na jednom mestu, tj nemamo jedan memory-bus na koji elektronika može da se nakači.

Iako će "življenje" Avatara uz pomoć neural interfaces biti cool entertainment, ili "življenje" šta god pojedinci preferiraju
docsumann docsumann 11:06 15.01.2011

Re: Čestitke

ostali gledaju kao što većina nas gleda u većinu stvari


kao s neba ugledan posao
da bi se vidio
kao sa neba


Genadij Ajgi
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:26 15.01.2011

Re: Čestitke

GajaR


Priključite nam se...


Jel još uvek beše sastanak nedeljom popodne u Domu omladine?

Uzgred, većina ne poznaje wiki formatiranje teksta uopšte postavljanje sadržaja na wiki nije baš jedostavno, da bi stvar bila gora ima nekoliko "engine" koji imaju sličnosti ali i razlike tak da ako naučiš jedan to ne znači da je univerzalan. Mi održavamo jedan wiki na MediaWiki pod MoinMoin sintaksom. Najveća prepreka na koju smo naišli jeste ta kompleksnost formatiranja teksta.

Pokušali smo da pozovemo korisnike da pišu u običnom tekst procesoru a da onda napredniji taj tekst iskoriste i formatiraju pravilno, izvestiću kako to napreduje.
dexter92 dexter92 11:31 15.01.2011

Re: Čestitke

Procenjuju da su nam kapaciteti za pamćenje ograničeni na "mizernih" 3 Tb (terabajta)

Ako mozak ima 300 milijardi neurona ispada da ,kad bi svi neuroni u mozgu bili memorijski neuroni , jedan neuron mogao da zapamti desetak bajtova informacija.
Sve u svemu, dosta memorije tim pre sto mi daleko od toga da sve pamtimo u FULL HD-u i zato su ljudi sa "fotografskim pamcenjem" stvarno fenomen, gde im stanu sve te informacije i kako se snalaze sa njima u svojoj glavi.
A mozda je to i vrsta poremecaja jer mozak ne zeli da akumulira sve informacije iako ima tu sposobnost..
Milan Novković Milan Novković 13:22 15.01.2011

Re: Čestitke

Ako mozak ima 300 milijardi neurona ispada da ,kad bi svi neuroni u mozgu bili memorijski neuroni , jedan neuron mogao da zapamti desetak bajtova informacija.
Sve u svemu, dosta memorije tim pre sto mi daleko od toga da sve pamtimo u FULL HD-u i zato su ljudi sa "fotografskim pamcenjem" stvarno fenomen, gde im stanu sve te informacije i kako se snalaze sa njima u svojoj glavi.
A mozda je to i vrsta poremecaja jer mozak ne zeli da akumulira sve informacije iako ima tu sposobnost..

Dobre su šanse i da je 300 milijardi prevelik broj, nego se radi o desetinama, možda 100 milijardi neurona.

Što bi još više naglasilo značaj sinapsi, kojih ima na hiljade po neuronu, u proseku.

Ja ne znam kako je "ekipa" došla do cifre od 3 Tb, uzimajući ili ne u obzir kako mozak "pamti" - poređenje je u svakom slučaju smešno pomalo.

"Fotografsko pamćenje" u bukvalnom smislu skoro sigurno ne postoji nad iole kompleksnijom "fotografijom" - i ovde se ogromna većina informacija nikad ne zapamti.
Exitus Letalis Exitus Letalis 13:43 15.01.2011

Re: Čestitke

kukusigameni
Super je Vikipedija.
A i dzaba je.

a i vrlo je pouzdana:)))
da ne kvarim slavljenički ugodjaj, mislim da podaci iz vikipedije nisu
za upotrebu u naučnim radovima, esejima, diplomskim radovima etc. jer su
prilično proizvoljni i nepouzdani.

ne znam dal to negde piše, ali ako svako može slobodno da ispravi
neki tekst ili da ga uredi po svojoj volji, nisam sigurna da od
takvih podataka ima koristi.

ćirilica je tu najmanji problem... govorim o srpskoj vikipediji.
verovatno je isti problem u u ostalim.

isti događaj, recimo, operaciju oluja, različito tumače vikipedija za hr. i srbiju.
koji podatak uzeti kao validan????
Jukie Jukie 13:59 15.01.2011

Re: Čestitke

Exitus Letalis

isti događaj, recimo, operaciju oluja, različito tumače vikipedija za hr. i srbiju.koji podatak uzeti kao validan????

Zbir oba zajedno je validan. Kao što lonac ima i unutrašnji deo (koji dodiruje paprikaš) i spoljašnji deo (koji dodiruje šporet)
Exitus Letalis Exitus Letalis 14:07 15.01.2011

Re: Čestitke

Zbir oba zajedno je validan. Kao što lonac ima i unutrašnji deo (koji dodiruje paprikaš) i spoljašnji deo (koji dodiruje šporet)

objasni majke ti, na ovom primeru, ne na paprikašu.

da li je oluja bila legitimna operacija ili etničko čišćenje?
da li je rat u hrvatskoj bio domovinski rat?
da li je srbija izvršila agresiju na hrvatsku?
i tako dalje, i tako dalje ...

o tome pričam.
nepouzdana je i nisu korisni podaci za ozbiljan rad.
Jukie Jukie 14:08 15.01.2011

Re: Čestitke

Exitus Letalis

kukusigameniSuper je Vikipedija.A i dzaba je. a i vrlo je pouzdana:)))da ne kvarim slavljenički ugodjaj, mislim da podaci iz vikipedije nisuza upotrebu u naučnim radovima, esejima, diplomskim radovima etc. jer suprilično proizvoljni i nepouzdani.ne znam dal to negde piše, ali ako svako može slobodno da ispravineki tekst ili da ga uredi po svojoj volji, nisam sigurna da od takvih podataka ima koristi.


Mislim da što se tiče engleske verzije oni prilično brzo pregledaju te stranice (bar ove biološke) i preprave sve gluposti koje je neko napisao, jer sam samo jednom našao baš glupost napisanu (neko je u tekstu o Crabeater seal svuda promenio Crabeater u Meneater) a na par mesta su očigledno pisali ljudi kojima engleski nije maternji jezik (neki tekst o kineskim životinjama je imao malo čudniju gramatiku i za jednu vrstu je bilo napisano da je "cutest" od svih iz tog roda).

Sa druge strane prilično je teško na internetu naći one osnovne podatke o određenim životinjama (kao što bi recimo deca u šestom razredu pisala u sastavima/projektima/referatima) sve na jednom mestu, a da to nije engleska vikipedija.

Meni je jako smetalo kada recimo ja napišem u engleskom tekstu o čvarcima da kod nas mogu da se kupe na pijaci (a mogu, video sam ih) i oni mi napišu "napiši literaturu". Doh...
Jukie Jukie 14:11 15.01.2011

Re: Čestitke

Exitus Letalis
da li je oluja bila legitimna operacija ili etničko čišćenje?da li je rat u hrvatskoj bio domovinski rat?da li je srbija izvršila agresiju na hrvatsku?i tako dalje, i tako dalje ...o tome pričam.nepouzdana je i nisu korisni podaci za ozbiljan rad.

Pa pravi odgovor je da Hrvati kažu ovako a Srbijanci onako. Ne postoji samo jedna strana.
Možemo mi da imamo lično mišljenje (većina ljudi u Srbiji smatra da Kosovo danas nije deo Srbije iako tako piše u ustavu), ali da bismo bili politički korektni (što moramo da nas neko ne bi tužio) najbolje rešenje je da izbegavamo apsolutne istine.
trener92 trener92 16:09 15.01.2011

Re: Čestitke

natasavb

Ne razumem zaista zasto toliko insistiras na latinici.

Verovatno zato sto mi je nekako normalano da onaj ko zna srpski zna oba pisma (na kojima i sam insistiras).

Insistiram ( pre bih rekao sugerišem jer
postoji, po mom mišljenju ,dosta dobrih razloga,i ako se samo malo šire pogleda, može se doći do sasvim opravdanih, zadovoljavajućih ,a za ovo o čemu pričamo; da se tekstovi prikažu na oba pisma, a pod imenom /српски /srpski,i dobro si napomenula , da je za tebe normalno da onaj ko zna srpski poznaje oba pisma.
p.s.
"Твво, оне, твво, тхрее, фоур
Ев'рyбодy'с талкинг абоут
Багисм, Схагисм, Драгисм, Мадисм,
Рагисм, Тагисм
Тхис-исм, Тхат-исм, ис-м, ис-м, ис-м
Алл вве аре саyинг ис гиве пиеце а цханце,
Алл вве аре саyинг ис гиве пиеце а цханце
Ц'мон
Ев'рyбодy'с талкинг абоут министерс,
Синистер, Банистерс
Анд цанистерс, Бисхопс, Фисхопс,
Раббис, анд Поп еyес, Бyе, бyе, бyе бyес
Алл вве аре саyинг ис гиве пеаце а цханце,
Алл вве аре саyинг ис гиве пеаце а цханце
Лет ме телл yоу новв
Револутон, еволутион, мастурбатион,
Флагеллатион, регулатион, интегратионс,
Медитатионс, Унитед Натионс,
Цонгратулатионс
Ев'рyбодy'с талкинг абоут
Јохн анд Yоко, Тиммy Леарy, Росемарy,
Томмy Смотхерс, Боббy Дyлан,
Томмy Цоппер,
Дерек Таyлор, Норман Маилер,
Аллен Гинсберг, Харе Крисхна,
Харе
Крисхна

zvuči i izgleda prilično imbecilno , zar ne?To je samo jedan od primera ( a veruj da se tako nešto dešava čak i u javnim glasilima, da ne kažem medijima, prevodi filmova, imena itd..)
aleksandarz92 aleksandarz92 16:34 15.01.2011

Re: Čestitke

a i vrlo je pouzdana:)))


K'o Britannica
GajaR GajaR 18:27 15.01.2011

Re: Čestitke

Teme i dileme, pitanja i odgovori...

Dragan Pleskonjic:
Pitanje: Sretao sam povremeno tekstove na Wikipediji koji nisu baš tačni, ponekad su neprecizni, a ponekad vrlo diskutabilni u pogledu naučne i stručne utemeljenosti. Kako se tekstovi proveravaju, tj. postoji li neko ko daje završnu reč, kada dođe do upornog uzajamnog menjanja sadržaja nekog teksta od strane više kontributora?


Svaka nacionalna enciklopedija ima administratore.Mesto gde se vitla sabljama i diže prašina, sve dok se stvari ne svedu na zajednički saddžalac zove se trg.
Neverovatno je da neko ko doprinosi/piše za vikipediju nezna za to.
aleksanadar aleksanadar 18:31 15.01.2011

Re: Čestitke

Zašto su članci na srpskom jeziku , mnogo kraći, sa manje podataka od onih na engleskom?


Одговор може бити врло једноставан: неупоредиво више је оних који се служе енглеским језиком, самим тим, иза енглеске Википедије (Wikipedia) стоји неупоредиво више ентузијаста, спремних да дају допринос.

Мада, Wikipedia има толики број изврсних чланака, да понекад мислим да их пишу тимови стручњака...


I zašto su članci na srpskom ispisani samo ćiriličnim pismom ?


То није тачно! Српска Википедија пружа могућност да се било који чланак прочита на било којем од два писма. (Опција се налази поред таба "Разговор", горе лево изнад назива чланка).

Једини проблем у вези са писмом на српској Википедији може бити, евентуално, што се чланак најпре појављује на оном писму, на којем је изворно написан. Нпр. одредница "Београд" се увек појављује на ћирилици, независно од тога да ли је у претраживач уписано "Београд" или "Beograd". Тек потом је могуће изабрати латинично писмо.

Пошто сам се неко време бавио овим проблемчићем (као сарадник Википедије), могу да закључим да је проблем - нерешив. Наиме, уколико се на било који начин било којем писму да предност - то ће нарушити равноправност два писма. (А почетни став је да су два писма равноправна.)
aleksanadar aleksanadar 18:47 15.01.2011

Re: Čestitke

Kako se tekstovi proveravaju, tj. postoji li neko ko daje završnu reč, kada dođe do upornog uzajamnog menjanja sadržaja nekog teksta od strane više kontributora?


Svaka nacionalna enciklopedija ima administratore.


Колега је поставио право питање. То је један од проблема који прати Википедију.

Која је, прецизно, улога администратора?

Колико знам, администратор на Википедији нема (нити може имати) могућност да да некакву "завршну реч", тј. да пресуди у случају спора... Управо концепт "слободне енциклопедије" то не дозвољава. Уколико је свима дозвољено да мењају и уређују садржај Википедије, онда су, практично, сви википедијанци равноправни са администраторима, тј. сви су, у неку руку, администратори...

Да ли се варам?
Exitus Letalis Exitus Letalis 19:13 15.01.2011

Re: Čestitke

aleksandarz92
a i vrlo je pouzdana:)))


K'o Britannica

izričito sam govorila o srpskoj.
ne znam zašto odmah mora da se spomene nešto drugo.

ti ko ovi naši političari - benzin je jeftiniji kod nas
nego u evropi.
freeconstantinople freeconstantinople 20:07 15.01.2011

Re: Čestitke

a hrvatski nikada nije ni bio pisan drugim pismom,moguće da jeste ali ja ne pamtim.

jeste glagoljicom, ali nebitno . postoji jedno stupidno objašnjene . naime srbi bi trebali da koriste latinicu jel je drugi narodi ne razumiju . Sad meni nije jasno nakon toliko godina velikosrpske hegemonije da neznaju čirilicu.
U Hrvatskoj nema šanse da se prodaje roba iz Srbije koja ima čirilični natpis
preko njega mora biti preljepljena deklaracija na "hrvatskome jeziku i latiničnome pismu" naravno sa sve slaganjima u rodu ,broju i padežu,
.
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:32 15.01.2011

Re: Čestitke

trener92 trener92 23:57 15.01.2011

Re: Čestitke

freeconstantinople
a hrvatski nikada nije ni bio pisan drugim pismom,moguće da jeste ali ja ne pamtim.

jeste glagoljicom, ali nebitno .
.


Bravo lepo je videti da neko vlada ovom materijom.
Iako imam neka saznanja o tome, kao uostalom (verujem) i g.Kragaća ,,
samo ne smatram svrsishodnim za ovu priliku ,ići tako daleko u istoriju , ko zna gde bi nas to odvelo. A i nije bitno u ovom trenutku, kao što i sam(/a) pominješ.

postoji jedno stupidno objašnjene . naime srbi bi trebali da koriste latinicu jel je drugi narodi ne razumiju . Sad meni nije jasno nakon toliko godina velikosrpske hegemonije da neznaju čirilicu.
U Hrvatskoj nema šanse da se prodaje roba iz Srbije koja ima čirilični natpis
preko njega mora biti preljepljena deklaracija na "hrvatskome jeziku i latiničnome pismu" naravno sa sve slaganjima u rodu ,broju i padežu,

I ovo što si napisa(o/la), (drugi pasus) je samo jedan u nizu primera,koji idu u prilog onom što sam pisao kao o potrebi korišćenja latiničnog pisma.

Ova opaska o velikosrpskoj hegemoniji ,odgovoriću ti ovako

preporučujem jednu zanimljivu emisiju

koju uređuje i vodi Krešimir Mišak ,sasvim dobar lik ,(meni omiljeni lik sa tv ekrana ,)emisija naslova

"Na rubu znanosti" , a juče je bila jedna sledeće sadržine (ukratko)

STEPHEN POPLIN - U SVIJETU HIPNOZE

"Koliko god bila stara i dobro poznata tehnika, hipnoza je fascinantan fenomen. Ona pokazuje koliko slojeva imaju naša svijest i naša sjećanja. Pokazuje i to koliko je zapravo lako programirati ili preprogramirati ljudski um. Hipnozu se danas uglavnom koristi u terapeutske svrhe, ali sve njezine temeljne metode možemo naći i izvan ordinacija u kojima se to zbiva - u ovom svijetu oko nas, u kojem živimo. Stephen Russel Poplin hipnoterapeut je i autor knjige "Dim i zrcala" u kojoj je pokazao kako nas društvo sve temeljito hipnotizira, a da toga, kao svaki hipnotizirani, nismo niti svjesni. Sve poznate hipnotizerske tehnike prisutne su oko nas, a i mi sami ih koristimo prema drugim ljudima, svojoj djeci i slično. "

Postoji i video , pa ne bi bilo loše da pogledaš, možda će ti neke stvari biti jasnije.
die hard die hard 01:00 16.01.2011

Re: Čestitke

„U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćirilično pismo. Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava


Jes,al Wiki nije bre nista sluzbeno.U tome i jeste lepota.
trener92 trener92 02:49 16.01.2011

Re: Čestitke

aleksanadar

То није тачно! Српска Википедија пружа могућност да се било који чланак прочита на било којем од два писма. (Опција се налази поред таба "Разговор", горе лево изнад назива чланка).


Aleksandre ,hvala ti ko bratu , kad nisam znao za ovo do sada,.Hvala ti još jednom .
Jukie Jukie 04:01 16.01.2011

A sa druge strane

freeconstantinople
a hrvatski nikada nije ni bio pisan drugim pismom,moguće da jeste ali ja ne pamtim.jeste glagoljicom, ali nebitno . postoji jedno stupidno objašnjene . naime srbi bi trebali da koriste latinicu jel je drugi narodi ne razumiju . Sad meni nije jasno nakon toliko godina velikosrpske hegemonije da neznaju čirilicu. U Hrvatskoj nema šanse da se prodaje roba iz Srbije koja ima čirilični natpispreko njega mora biti preljepljena deklaracija na "hrvatskome jeziku i latiničnome pismu" naravno sa sve slaganjima u rodu ,broju i padežu,.


Juče ili prekjuče sam na internetu pratio link do neke izdavačke kuće koja ima izdanja dečjih romana, pa tamo postoje Voz u snegu, Družina Sinji Galeb, Družina Pere Kvržice, i ispod imena knjige piše ime prevodioca.

Za Peru Kvržicu im je potreban prevodilac? Mislim da u celoj knjizi postoje tri reči koje nisu na standardnom srpskom. (Ili je i ona verzija koju smo mi čitali u školi bila prevedena?) Nisam siguran da li su "Orlovi rano lete" takođe prevodili.
Exitus Letalis Exitus Letalis 11:33 16.01.2011

Re: A sa druge strane

Za Peru Kvržicu im je potreban prevodilac? Mislim da u celoj knjizi postoje tri reči koje nisu na standardnom srpskom. (Ili je i ona verzija koju smo mi čitali u školi bila prevedena?) Nisam siguran da li su "Orlovi rano lete" takođe prevodili.

to je takav debilitet da nemam reči.
ja zlatno runo imam i na srpskom i na hrvatskom, kao i neke druge knjige,
ali ovo ističem kao primer. hrvatski prevod je bolji.

sada kada gledamo gomilu filmova na tv, vidimo da su svi ponovo titlovani
i prevedeni, iako su već bili prevedeni i to na srpski.
recimo, praznik u rimu, sabrina i doručak kod tifanija što smo gledali
prvog januara.
a gledali smo ih i pre 100 godina. i ne vidim razliku ... ili je razlika
što je titlovano ćirilicom.

da li je to očuvanje jezika ili uzimanje love?
ja mislim da je reč o lovi.

edit:

već sam pisala kod bojane maljević da jedva da možeš da nađeš knjigu za
decu pisanu latinicom.
recimo, cela edicija kreativnog centra sada je ćirilićna. tamo mi kažu
da je to direktiva.

ima naše dece u inostranstvu koja bi rado čitala al baš još i ćirilicu
već sa 7 godina, malo je rano.

u platou sam imala svađu sa nekim prodavcem jer mi je rekao da je dete
koje ne zna i ćirilicu poluobrazovano.
dakle, dete koje govori engleski, češki, srpski, ruski i japanski (sada uči), po tom prodavcum je poluobrazovano jer ne zna ćirilicu. ne zna još!!!

da napomenem da prodavac nema dva prednja zuba i ima neopranu kosu.
al zna ćirilicu!
dolybell92 dolybell92 08:40 15.01.2011

Happy Birthday WIKIpedia

aleksandarz92 aleksandarz92 08:46 15.01.2011

Re: Happy Birthday WIKIpedia

Uz srećan rođendan, i jedan link o "dečjim bolestima" wikipedie.
myredneckself myredneckself 09:50 15.01.2011

Re: Happy Birthday WIKIpedia

Hello world!

mirelarado mirelarado 17:02 15.01.2011

Re: Happy Birthday WIKIpedia

myredneckself
Hello world!


Придружујем се честиткама, уз жељу да се енциклопедијско памћење обогаћује и на нашем језику.
docsumann docsumann 11:02 15.01.2011

vikipedija

GajaR GajaR 12:05 15.01.2011

Re: vikipedija

Re:

docsumann
vikipedija
o vikipediji
i
Википедији



docsumann docsumann 12:24 15.01.2011

Re: vikipedija

i
Википедији


ups, jes

čestitka
dolybell92 dolybell92 11:46 15.01.2011

Srećan X рођендан

Викиpedija !

... samo ti rasti и буди здрава и debela !




GajaR GajaR 11:50 15.01.2011

niz svaku dlaku

Re:
trener92.
Eric Claptoneng. (Wikipedija

Erik Klepton (Википедија


E, pa nećemo da sitničarimo. Ponegde je Википедија bolja od Wikipedie...
Pre neki dan uvaženi blogokolega Vladimir Petrović, kada je pisao o Servantesu I Šekspiru linkovao je tekst na srpskom jer je bolji od Cervantes na engleskom.

P.S.
Da samo napomenem, da je pisac teksta o Sevantesu, naša uvažena Mađuša iz Barselone

trener92 trener92 16:52 15.01.2011

Re: niz svaku dlaku

GajaR
Re:
trener92.Eric Claptoneng. (WikipedijaErik Klepton (ВикипедијаE, pa nećemo da sitničarimo. Ponegde je Википедија bolja od Wikipedie...Pre neki dan uvaženi blogokolega Vladimir Petrović, kada je pisao o Servantesu I Šekspiru linkovao je tekst na srpskom jer je bolji od Cervantes na engleskom.P.S.Da samo napomenem, da je pisac teksta o Sevantesu, naša uvažena Mađuša iz Barselone


Naravno slažem se, samo bi bilo dobro, po mom mišljenju, da se pruži što više podataka .Verujem da postoji mogućnost da se naknadno nešto doda u već postojeći tekst , pa u tom smislu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:00 15.01.2011

Re: niz svaku dlaku

GajaR
... E, pa nećemo da sitničarimo. Ponegde je Википедија bolja od Wikipedie...
Pre neki dan uvaženi blogokolega Vladimir Petrović, kada je pisao o Servantesu I Šekspiru linkovao je tekst na srpskom jer je bolji od Cervantes na engleskom.
P.S.
Da samo napomenem, da je pisac teksta o Sevantesu, naša uvažena Mađuša iz Barselone


Hvala što ste primetili.

Naravno, šaljem vam čestitke. Nije mala stvar IZDRŽATI prvih deset godina.



Ja rado konsultujem Vikipediju (mada za književne stvari često dajem link na finsku Kirjasto, ne znam tačno zašto, ali uz obavezno prethodno konsultovanje Vikipedije).

Meni ne smeta što vidim i znam da su tekstovi Vikipedije na francuskom, engleskom i drugim velikim jezicima cesto potpuniji nego na srpskom. Ja obavezno konsultujem francusku Viki kada hoću da saznam nešto o Žoržu Bataju, rusku kada hoću da se informišem o Gogolju, ili britansku Viki kada tražim podatke o Džonu Kitsu, i slično. Zapravo, pravim brza poredjenja (dakle obavezno kliknem i na srpsku Vikipediju), i to mi dobro dodje.

U svakom slučaju, neka se Vikipedija dalje razvija i širi. Čujemo se prilikom dvadesetogodišnjeg jubileja!
aleksanadar aleksanadar 19:02 15.01.2011

Re: niz svaku dlaku

britansku Viki kada tražim podatke o Džonu Kitsu...


Једно, можда, неважно питање. (Али, ето, занима ме... )

Да ли верзија Википедије на енглеском језику припада свим земљама у којима се говори енглески језик или чак свима онима који говоре енглески језик? (Претпостављам да је одговор потврдан.) Или, обрнуто, постоје британска, америчка, канадска итд. верзије Википедије?

Уколико важи она прва претпоставка, онда енглеска Wikipedia нема строго национални предзнак.

То је занимљиво, јер се за верзије Википедије на другим језицима (српски, фински, азербејџански... ) подразумева да имају највише да пруже на тзв. "националне" теме.
GajaR GajaR 20:01 15.01.2011

Re: niz svaku dlaku

.
aleksanadar


Једно, можда, неважно питање. (Али, ето, занима ме... )

Да ли верзија Википедије на енглеском језику припада свим земљама у којима се говори енглески језик или чак свима онима који говоре енглески језик? (Претпостављам да је одговор потврдан.) Или, обрнуто, постоје британска, америчка, канадска итд. верзије Википедије?

Si!
Jedini je problem exYu...
jinks jinks 09:12 17.01.2011

...

Pre nekoliko dana je u jednom od jutarnjih programa gostovao administrator srpskog ogranka Vikipedije i pomenuo je, između ostalog, dve interesantne da li činjenice u vezi sa Vikipedijom.

Naime, rekao je nešto što je manje više poznato ... da se Vikipedija zasniva na principu slobodne akumulacije znanja ... ali da i pored toga postoji neki princip supervizije slobodnog gradjenja portala.

Naime, rekao je da postoji nešto što je on nazvao genijalnim principom na čemu se zasniva administriranje Vikipedije ... jer postoji mogućnost da o manje više svemu postoje u određenoj meri oprečna mišljenja ... koji se naziva "principom neutralne tačke gledišta".

Moje pitanje je kako se formira u Vikipedija kontrolno administratorskim krugovima gledište neutralne tačke po svim mogućim temama. Da li postoji neki algoritam nezavisan od same teme ili od bilo koje teme ... tipa neki gramatički algoritam koji na osnovu struktura rečenice odlučuje koliko rečenica, pasus ili čitav tekst odstupa od neutralne tačke gledišta.

Da, i kada i kako Vikipedija odlučuje kada regulacioni algoritam "neutralne tačke gledišta" nije više u mogućnosti da iskontroliše konvergenciju posta na Vikipediji ... u kom se slučaju tekst na neku temu blokira za dalje editovanje.

p.s.

Hajde, tačku neutralnog gledišta još nekako i možete da razumete kada se radi o domaćoj Vikipediji, pisanoj na lokalnom jeziku administratora i o temama koje administratori mogu da neutralno administriraju.

Ali kako on funkcioniše kada se radi o, na primer, englesko/američkoj Vikipediji na engleskom jeziku o nekoj na primer našoj lokalnoj temi. Kako oni mogu da znaju da li se ili se ne radi o neutralnoj tački gledišta (u tom slučaju stvarno može da bude u pitanju gramatika ili način izričitog i isključivog izražavnja).

Znam za primer jednog korisnika koji je na američkoj Vikipediji pokušao da izedituje tekst na temu političara koji je na ovim prostorima dugo vladao i slavio rođendan 25.-og u mesecu. Post je u roku od 10 minuta vraćen na prvobitno stanje ... Kako su američki administratori mogli da znaju da li je ono što je napisano istina ili ne?
GajaR GajaR 14:59 18.01.2011

oksfordski pogled na jubilej

Nedavno je u Herald tribjunu, prof. Timoti Garton Aš objavio zanimljiv članak povodom 10. Rođendana Wikipedije. Ovde dajem kratak citat iz toga zanimljivog članka, a potpuni prevod nam je ustupio naš vikipedijanac Slaven Kosanović iz Barselone kojeg možete pronaći ovde.
Још увијек не знамо да ли су убиства у Туксону у Аризони, производ отровног недостатка учтивости политичке дебате у Америци, тј. коментари који се чују на радију и кабловској ТВ мрежи као што је Фокс њуз истићу то као проблем. Можда је само ријеч о једном лудаку који је, просто речено, једноставно луд. Међутим, политички отров који се свакодневно дестилира у Сједињеним Државама је једна непорецива стварност. У таквој депресивној ситуацији, добро је да можемо славити један амерички изум који упркос свим својим недостацима, покушава да прошири по свијету једну посебну мјешавину непрофитног идеализма, знања и учтивости.

aleksanadar aleksanadar 21:22 18.01.2011

Re: oksfordski pogled na jubilej

možete pronaći ovde.


Чини ми се да линк није добар.
GajaR GajaR 09:20 19.01.2011

Re: oksfordski pogled na jubilej

aleksanadar
Чини ми се да линк није добар.

Hvala na upozorenju, dobar link je ovde: link
slaven27 slaven27 11:16 19.01.2011

Vikipedija

Čitao sam malo komentare povodom jubileja i mislim da bih mogao da dam neke odgovore na mnogobrojna pitanja postavljena ovdje, pošto sam dugogodišnji saradnik Vikipedije. Istina posljednju godinu i više dana praktično neaktivan...

Na prvom mjestu ćirilica i latinica. Taj problem je od početka za većinu Vikipedijanaca ogranka na srpskom jeziku bio tehničke a ne političke prirode. Mada je bilo i drugačijih mišljenja. Dakle softver koji pokreće Vikipediju je trebalo prilagoditi našoj specifičnoj dvoazbučnoj situaciji i to smo trebali da uradimo mi koji govorimo srpskim jezikom vodeći računa da rješenje bude takvo da softver i dalje perfektno funkcioniše za sve ostale jezike, (pošto je softver potpuno isti za sve jezike). Dakle nema posebnih verzija softvera, nego samo posebnih lokalizacija (prevoda na različite jezike). Priznaćete nimalo trivijalna stvar kada softver nije samo tvoj da bi ga mogao prilagođavati po želji. Problem je riješen tako što je urađena implementacija dodatka -samo za srpski prevod softvera- za prebacivanje teksta iz ćirilice i latinicu i obratno. Tekstove je moguće uređivati na bilo kom pismu, vodeći računa da se pisma ne miješaju u istom tekstu i čitati svaki tekst je moguće na oba pisma -po izboru čitalaca klikanjem na ćirilica ili latinica na vrhu interfejsa.

Vikipedija nije ultimatvno rješenje za obrazovanje ljudi. Ona može biti dobar početni izvor za istraživanje ukoliko postoji dovoljno dobro obrađen tekst tražene teme na datom jeziku. Jedini način da se to utvrdi je da se provjeri da li je to tako. Jedan Vikipedijanac sa engleske Vikipedije je jednom rekao: "Vikipedija ne funkcioniše u teoriji, nego samo u praksi". To, po mom mišljenju, znači da Vikipedija umnogome zavisi od broja i stručnost urednika/saradnika na bilo kom jeziku. Vikipedija na srpskom je vrlo mala zajednica i meni je uvijek bilo zađučujuće kako se uspjelo pokriti toliko tema sa tako malim brojem ljudi. Nekih 50-100 korisnika je mjesečno prisutno, a nekih desetak i manje ljudi značajno doprinose svaki mjesec. Naravno, ima mnogo rupa na srpskoj Vikipediji u različitim oblastima i kvalitet članaka drastično varira od teme do teme kako po pokrivenosti tako i po tačnosti/puzdanosti/provjerljivosti informacija.

Mehanizmi kontrolisanja sadržaja na Vikipediji su isti na svim jezičkim ograncima. Što je veći broj saradnika zainteresovanih za što više različitih tema i oblasti, to su veće šanse da se netačne i nepouzdane informacije što brže isprave. Svaki korisnik ima mogućnost da prati članke za koje zainteresovan preko jednog modula interfejsa u kom se nalaze članci koje nadgleda i čije je ime -spisak nadgledanih članaka. Svaka izmjena na nadgledanim člancima je automatski registrovana u tom spisku za korisnika koji te članke nadgleda.

Vikipedije nisu organizovane po državama nego po jezicima. Tako da ne postoji britanska niti američka Vikipedija, nego samo Vikipedja na engleskom jeziku -ili popularno, engleska Vikipedija, pri čemu pridjev "engleska" proizlazi od pojma "engleski jezik" a ne od Engleza. Isti je slučaj i sa Vikipedijama na našim prostorima, Vikipedijom na španskom i njemačkom jeziku, itd.

Svako može da doprinosi na Vikipediji na bilo kom jeziku ukoliko isti poznaje. Mnogo naših korisnika je doprinosilo i doprinosi, na Vikipedijama na drugim jezicima: naročito na engleskom, ali i na njemačkom, francuskom, španskom, ruskom, itd...

Sistem odlučivanja o ispravnosti sadržaja, naročito kontroverznog sadržaja, je takođe isti na svim Vikipedijama. Dakle, argumentacija i provjerljivi izvori/reference iz uglednih i pouzdanih publikacija. Sistem nije perfektan, ali je jedini moguć na ovako otvorenom sistemu saradnje kao što je Vikipedija. U mnogim situacijama nesporazumi oko sadržaja se brzo riješe provjerljivim i pouzdani izvorima, dok u nekim drugim, ne.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana