Evropski parlament je 19. januara 2011. na sednici u Strazburu ogromnom većinom glasova ratifikovao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom - za je glasalo 612 poslanika, dok je 38 bilo protiv.
Rezolucijom se pruža podrška prijemu Srbije u EU, ali se i vlasti Srbije pozivaju da okončaju saradnju sa Haškim tribunalom, započnu dijalog sa Kosovom i dovrše započete reforme kako bi Srbija napredovala ka članstvu u EU.Nesumnjivo da će zahtevi i stavovi izneti u Rezoluciji biti predmet političkih sporenja kod nas, uz već viđena tumačenja kako se kome svidi.
A da ne bi bilo kao sa tumačenjem R1244 iz koje uzimamo što nam se sviđa a izostavljamo ono što smatramo da nam ne ide u prilog, bilo bi dobro da se naši političari i sve stranke jasno očituju kako koju tačku shvataju. Naravno zahtevi ili očekivanja izneta u Rezoluciji nisu ni naredbodavnog ni ultimativnog karaktera ali to ipak zajednički dokumenat EP u kome su aktivno učestvovale i države koje nisu priznale Kosovo. Dakle, od Srbije se ne traži faktički ništa što ona sama nije prihvatila i nije se bunila.
Upravo iz tih razloga , a i da ne bude da nam nije kazato, valja navesti tačke u kojima su formulisani stavovi i zahtevi u vezi Kosova, odnosa sa susedima i regionalnoj saradnji, kao i pitanje saradnje sa Haškim tribunalom.
Pa evo tih tačaka:
“5. Pozdravlja zajedničku rezoluciju EU i Srbije o savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde o usklađenosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova sa međunardonim pravom, jednoglasno usvojenu od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 9. septembra; pozdravlja spremnost srpske vlade da učestvuje u obnovljenom dijalogu sa Kosovom u okviru EU i poziva na što skoriji početak pregovora; poziva Srbiju da započne dijalog sa Kosovom bez pominjanja novih pregovora o statusu; izražava uverenje da se pristup "korak po korak" može primeniti za dobrobit svih građana Kosova; ističe da dijalog, da bi bio uspešan, zahteva posvećenost i spremnost obe strane na kompromis, s obzirom na njihovu zajedničku evropsku budućnost i njihov zajednički interes u uspostavljanju mira i stabilnosti u regionu i poboljšanja zivota ljudi; naglašava da sposobnost za olakšavanje ovog procesa predstavlja test za kredibilitet Evropske unije i političku viziju za ceo region; podseća da su dobrosusedski odnosi jedan od najvažnijih uslova za napredak svih zemalja Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropskoj uniji;
6. Pozdravlja poboljšanu saradnju sa EULEKS-om, ali ističe potrebu za daljim naporima ka tomcilju,posebno poboljšanjem razmene informacija; poziva srpske vlasti da olakšaju saradnju između EULEKS-a i kosovskih Srba u nastojanjima da uvede vladavinu prava na severu Kosova;
7. Poziva srpsku vladu da rasformira paralelne srpske strukture na Kosovu koje podrivaju proces decentralizacije i sprečavaju punu integraciju srpske zajednice u kosovske institucije; u vezi sa tim, poziva srpske vlasti da igraju konstruktivnu ulogu u uspostavljanju i radu opštinskih institucija u srpskim multietničkim opštinama i severno i južno od reke Ibar;
8. Poziva srpske vlasti da zauzmu konstruktivan stav prema predstojećim parlamentarnim izborima na Kosovu; ističe da su stabilne i multietničke institucije na Kosovu u interesu i Srbije i drugih zemalja u susedstvu i smatra, u tom pogledu, učešće kosovskih Srba u izbornom procesu nezamenljivim elementom za sprečavanje marginalizacije zajednice kosovskih Srba;
9. Konstatuje napore i Srbije i Kosova za pronalaženje osoba nestalih nakon sukoba 1998-1999. kroz Radnu grupu za nestale osobe u vezi sa događajima na Kosovu; podvlači važnost rešavanja ovog pitanja u udaljavanju od sukoba 1998-1999; takođe konstatuje postojanje još 1862 nerešena slučaja nestalih osoba i poziva i Srbiju i Kosovo da maksimalno sarađuju međusobno i sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, EULEKS-om i drugim telima u potrazi za ovim osobama;
10. Ističe da razvoj regionalne saradnje ostaje ključni prioritet za Evropsku uniju i smatra se podsticajem pomirenja, dobrosusedskih odnosa i unapređenja međuljudskih kontakata na Zapadnom Balkanu; stoga poziva Srbiju da preduzme konstruktivne korake ka sveobuhvatnijoj regionalnoj saradnji, čime će omogućiti pronalaženje praktičnog i održivog rešenja pitanja predstavljanja Kosova u regionalnim forumima; pozdravlja, dakle, sastanak između visokih predstavnika Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sarajevu 2. juna 2010;
11. Podseća da je saradnja sa Haškim tribunalom suštinski uslov za napredak Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji; konstatuje da Srbija nastavlja adekvatno da odgovara na zahteve Haškog tribunala za pomoć i poziva srpsku vladu da nastavi blisku saradnju sa Tribunalom, uključujući i brzo dostavljanje svih traženih dokumenata i blagovremeno rešavanje slučajeva prebačenih iz Tribunala; ističe, međutim, poslednju ocenu glavnog tužioca Haškog tribunala da su napori Srbije da privede preostala dva begunca i dalje problematični; naglašava da se samo hapšenje i izručivanje begunaca Hagu može smatrati najubdljivijim dokazom pune saradnje i poziva na sistematičnije napore za njihovo hapšenje kako bi se mandate Tribunala konačno ispunio; naročito poziva na preispitivanje trenutnog pristupa, u skladu sa preporukama Haskog tribunala; naglašava da Srbija može dobiti status kandidata i/ili otvoriti pristupne pregovore sa EU samo ako Tužilaštvo Haškog tribunala oceni da je Srbija ponudila punu saradnju;
12. Pozdravlja rezoluciju o Srebrenici usvojenu od strane srpskog parlamenta kao značajan korak u procesu podizanja svesti o zločinima počinjenim u skoroj prošlosti i o regionalnom pomirenju; odaje priznanje Predsedniku Tadiću za odluku da prisustvuje obeležavanju 15. godišnjice genocida u Srebrenici kao daljem koraku u tom pravcu, kao i njegovu posetu Vukovaru, gde je odao počast i izvinio se žrtvama masakra na Ovčari 1991, dajući novi zamah razvoju dobrosusedskih odnosa između Srbije i Hrvatske; pozdravlja posvećenost i profesionalnost kancelarije specijalnog tužioca za ratne zločine, uključujući i brzu reakciju u vezi sa istragom slučaja jezera Perućac;
47. Ističe važnu ulogu Srbije u stabilnosti celog Zapadnog Balkana, a posebno u stabilnosti i celovitosti Bosne i Hercegovine; u tom smislu poziva srpske vlasti da aktivno podrže sve neophodne ustavne promene koje će omogućiti bosanskim institucijama da sprovedu zahtevne reforme u procesu evropskih integracija; posebno poziva Beograd da podrži konsolidaciju, učvršćivanje i jačanje bosanskih institucija; “
Sve ovo treba imati na umu da se ne bi dešavalo da se kako kome zatreba iznenađuje kad tamo neki Jelko Kacin to ponovi ili nas upozore kao sada u vezi ovih akciza za gorivo.
E sada, potpredsednik DSS je već rekao da Rezolucija Evropskog parlamenta potvrđuje većinski stav u EU da se Srbija mora odreći Kosova da bi se kandidovala za EU jer seotvoreno kaže "da dijalog sa Prištinom ne sme dodirivati temu o statusu Kosova i Metohije" i "zahteva i da Srbija ukine sve svoje institucije u pokrajini koje ova rezolucija zove 'paralelnim'".
On ispušta iz vida da je na dijalogu sa Prištinom, ne prejudicirajući ishod, upravo je insistirala Srbija i izborila se da dobije podršku i UN. Praviti sada od toga problem oko statusa je nekorisno jer je diskutabilno i šta je pitanje statusa, a uostalom ono će se nužno tokom dijaloga nametnuti. Druga je stvar ako neko misli da se Kosovo može vratiti u status regije u Srbiji pa je njegov problem što je ne samo nerealan već i nedobronameran.
Takođe oko ukidanja institucija Srbije na severu Kosova treba imati u vidu R1244 kojom su sve institcije Srbije uz pristanak Srbije povučene sa Kosova dok je ta rezolucija na snazi. Naravno, ne treba ni oko toga praviti buku jer , kao što je Kosovo i njegova nezavisnost realnost, tako isto je i stanje na severu Kosova jedna stvorena realnost i sve će to biti predmet pregovora i dijaloga.
Ne treba zaboraviti da je upravo šansa Srbije u tesnoj saradnji sa EU, a nikako u konfrontaciji jer smo više takvih varijanti sami na sebi nepotrebno isprobavali i srljali iz greške u grešku uz ogromnu štetu u svakom pogledu.