Literatura| Reč i slika| Umetnost

"Otvoren prozor je znak otvorenosti"

Drago Kovacevic RSS / 11.02.2011. u 15:43

Idemo dalje sa serijalom poštovanog Eli LaCrossea....

Šta uče učitelji i učiteljice, deo IV

Četvrti deo priče o „knjizi“ (u daljem tekstu: K), autoru K (u daljem tekstu: au. K) i drugoj „knjizi“, koju sam „zaradio“ ovim blogom (u daljem tekstu: dr. K), otpočinjem onako kako sam i obećao na kraju trećeg dela  – „Mona Lizom“:
Leonardo da Vinči je individualni likovni tip.
Leonardo je umetnik nad umetnicima i jedinstvena kreativna ličnost nauke i umetnosti sveta! Osmeh Mona Lize je zagonetan kao i umetnost Leonardova. On je homo univerzale.

Podsetiću one koji znaju i obavestiti one koji ne znaju da je ova apoteoza Leonardu preuzeta iz dr. K, čiji je naslov „Metodika nastave likovne kulture“. A zatim ću iskoristiti jedan od komentara prethodnog dela koji je i meni pomogao da „ne odlutam“, da se držim planiranog i da temu koja je postojala na samom početku ne pretvorim u desetak tema koje tek imaju nešto malo veze s njom. Evo tog komentara: „[…] Uopšte se ne radi o bilo kakvom ‘viđenju umetnosti’, radi se o metodici nastave likovne kulture!
Opet, ponovo i ispočetka: čovek ovim glupostima puni glave učiteljicama u dalekoj Jagodini, koje se rasejavaju po zemlji Serbiji i zaglupljuju nam decu. To što mi smatramo da je likovno samo trošenje vremena u osnovnim školama, pa učiteljice rade srpski na tim časovima, ili iskoriste dokolicu i bezidejnost pa odrade čas razredne nastave da ne bi ostajali posle časova, e to možemo zahvaliti okakvim profesorima i njihovim udžbenicima.
Priča koja obavezno sledi (‘… ja sam imao super učiteljicu’, ili ‘moj nastavnik nije tako radio…’) je samo deo latinske poslovice da se pravilo potvrđuje.
A, ako opet mislimo da studenti u Jagodini jesu pametniji i vide da su ove ‘likovne halucinacije’ bezveze i glupe, ali se tiho smeju tome u pozadini gledajući samo da završe s tim i ne kače se sa profesorom, pa će posle da rade po nekoj boljoj metodici – mislim da grešimo. […]“. Ja mislim da od ovoga ne može biti istinitije niti preciznije.

Dakle, diskutujemo o metodici nastave likovne kulture – „naučnoj disciplini u sistemu pedagoških nauka (koja) se bazira na konkretnim principima i metodičkom postupanju, kao i na odgovoru na pitanja: kako, gde, šta.“ Ovu definiciju pronalazimo na zadnjoj korici dr. K.

K (naslovljena isto kao i dr. K) sadrži poglavlje „Psihološko dejstvo boja“. Usudiću se nazvati to poglavlje zadivljujuće originalnom teorijom boja koju svetu poklanja au. K. Oduzeti bilo šta tom sveobuhvatnom „naučnoistraživačkom radu (stvorenom) u cilju razvoja nauke, unapređenja delatnosti visokog obrazovanja i popularizacije nauke” bilo bi skrnavljenje. Zato ga prenosim u potpunosti:

Plava boja
Neobična duhovna osećanja možemo izraziti kroz plavu boju.
Plava je suptilna i predodređena da označava božanska osećanja i kosmičku beskonačnost. Njena veličanstvena božanska misao dolazi do izražaja kroz suptilno plavo i istinsku duhovnost. Najsuptilnija nijansa ljudskih osećanja deo je ljubičastih tonova. Posebna duhovna estetska misao izražena je kroz ultraljubičaste nijanse i predstavlja duhovni razvoj božanskih misli visokog simboličkog nivoa.
Plava boja je simbol ljudskog savršenstva a deca rođena u znaku plave boje kao da su rođena u znaku iskustva i predodređenim znanjem.
Deca rođena u znaku ‘indigo’ boje su jako znatiželjna. Traže da što više saznaju.
Deca našeg vremena moraju naučiti da brzo prelaze sa jedne aktivnosti na druge.
Odeća plave boje ukazuje na prijatnu, poverenja vrednu osobu. Plava boja naglašava ozbiljnost i pojačava intelektualni izgled.

Žuta boja
Znak visoke inteligencije. Svetložuta je tanana misao koja predstavlja božansko kosmičke misli i snagu kreativne moći. Tamnožuta je znak običnog, prosečnog čoveka. Zlatno žuta je simbol nebesa – vaseljene i sunca. U spektru boja ona je najsvetlija i predstavlja kultno prosvetljenje kao oreol plemenite duhovno uzvišene pameti. Žuta je misao mentalnog stanja i visok nivo emocionalne inteligencije. Žuta i crvena su stimulativne boje koje ukazuju na energičnost, spremnost i optimizam.

Bela je simbol čednosti, urednosti, poštenja i odgovornosti.
Crna i bela su simbol vrhunske elegancije.

Crna neutralna
Crna je znak visoke elegancije i inteligencije, autoriteta.
Ona je najžešći vibrator zlobe, pakosti, osvete, mržnje kao i bezbroj varijacija sličnih nijansi negativnih osećanja.
Crna je osnovna poruka fašizma.Ona je simbol smrti i nasilja.

Zelena boja
Zelena je znak mira, reda, odmora i blagostanja.
Tamno zelena je deo zavisti đavola, tj. vražjeg osećanja ljubomore. Zelena je leglo sumanutih osećanja i ‘svetlost obmane’. Ona je simbol uglađenosti i prilagodljivosti (diplomatski takt). Zelena je boja novca i prosperiteta. Ona je simbol opuštenosti i stabilnosti.

Siva boja
Siva boja je znak odsustva, pustoši, melanholije i naglašava ljudsku čamotinju, beskonačni pakao, sebičnost. Siva je znak negacije intelekta i znak je đavoljeg vilajeta-čame.
Siva je znak potištenosti i ljudske otuđenosti. Svetle nijanse sive su put straha kroz agoniju užasa. Siva je prototip sebičnosti i socijalne otuđenosti. Znak je odsustva skoro svih želja – mirna kao grob.

Braon boja
Braon je znak intelektualnog ponora i simbol tvrdičluka. Ona označava i onu neurotičnost kod ljudskog bića koja se zove pohlepnost – đavolu nikad dosta.

Crvena boja
Crvena je znak dominacije, snage, ljubavi, strasti i seksualne energije.
Tamno crvena, duboko zasićena pripada zverskim strastima. Ona je znak gneva i mržnje (crvena pomešana sa crnom). Mržnja se rađa iz zavisti i zlobe. Crvena pomešana sa zelenom je ljubomora koja proističe iz gneva. Crvena bez primese drugih boja je intelektualna borba za neko pravilo ili privlačnost.

Svetlocrvene – purpurne nijanse – su znak za oblik više ljubavi. Sebična i gruba ljubav izražena je kroz tamno purpurnu. Strasna ljubav označena je svetlijom purpurnom bojom. Kad iz svetlo purpurne nijanse pređemo u pastelnoružičastu nijansu tada je ljubavna vezanost na pijedestalu ljubavnih osećanja.

Bordo je boja strasti i duhovnosti.

Narandžasta boja
Narandžasta predstavlja znak opasnosti i prigušenih strasti. Njena glavna osobina je da izražava intelektualni ponos kao i intelektualnu ambiciju. Ako narandžastoj dodamo malo crne ona izražava pohvalu i tvrdičluk.

Svaki čovek poseduje sopstvenu svetlost i boju. Određene frekvencije ukazuju na određene boje koje su deo čoveka kao i određenog karaktera.
Boja je znak ljudske aktivnosti.


Nepotpisan .doc fajl naziva „Likovna tajna“, koji se može naći na internetu, u ogromnoj meri je podudaran sa K. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da se radi o istom autoru, ali je sasvim izvesno da su K i „Likovna tajna“ bazirani na istim izvorima. „Psihološko dejstvo boja“ u ta dva „publikovanja naučnog rada“ je gotovo identično (uz nekoliko minornih razlika poput „Svetlocrvene“ / „Svetlo crvene“).
Ipak, „Likovna tajna“ ne bi bila tajna da se ne kreće putem mističnog, prodirući do najdubljih ponora psihe deteta:
Dete putem boja i crteža priča o sebi i svom viđenju sveta oko i unutar sebe. Dijagnostifikujmo dete dok slika ili crta: ostavlja između delova slike, nepopunjen, beli prostor i praznine – znači da nije sigurno u sebe. Očekuje da mu roditelji ili nastavnik kažu šta bi moglo da naslika ili nacrta.
Psiholozi tvrde da su deca koja slikaju crnom i žutom, ljubomorna (plaše se da im nećemo uzvratiti ljubav). Ako se dete od nekoga i nečeg plaši, slika krv, zmije, insekte aždaje. Na taj način izražava svoju agresivnost kao i želju da tu agresivnost izbaci iz sebe. Potištena deca slikaju doktore i bolnicu, što govori o strahu od bolesti i smrti. Ako crta karmin bojom krovove, kažu da dete mrzi majku. Zaključana i poduprta vrata, sa velikim ključem, karakterišu učenika koji se plaši ‘nečistih sila’, đavola, veštica i drugih nestvarnih bića. Ovom učeniku nedostaje anksioznost.
Ako na prozoru kuće učenik slika cveće on izražava svoju radost i zadovoljstvo. Naslikani prozori sa rešetkama ili zatvoreni prozori, predstavljaju otuđenost deteta od ljudi, tj. druge dece. Dete traži zaštitu od roditelja. Otvoren prozor je znak otvorenosti prema okolini. Lišće koje opada je prvi znak da je dete otuđeno od roditelja i da želi da se vrati u detinjstvo, nebi li ga roditelji čuvali i štitili od svega. Ne želi da odraste, ima strah od odrastanja i onoga što ga očekuje u budućnosti. Dete želi da ga roditelji štite kao nekada! Ako dete crta ljude bez cipela, bose, to je prvi znak da ih se plaši. Dete ili učenik kroz crtež izražava svoj temperament.
Kompozicija na crtežu predstavlja način na koji se dete prilagođava svojoj okolini. Crteži sa naglašenim vertikalnim linijama kao i krugovima označavaju maštovitu decu. Deca ili učenici koji crtaju mačku, ističu nedostatak pažnje roditelja.
Leva strana, na slici ili crtežu, predstavlja majku i prošlost. Desna strana, predstavlja oca i budućnost. Okomite linije ili oblici prikazuju svakodnevni život. Učenici koji su sigurni u sebe slikaju ili crtaju po sred papira. Kad dete crta porodicu, ono svoju ljubav izražava kroz veličinu figure u prostoru. Onaj koga voli, na crtežu dominira. Koga dete ne voli, njega obično i nema na slici.
[…] Dete ili učenik kroz likovne radove projektuje svoje emocije, shvatanje sveta oko sebe  kao i svoja osećanja prema svetu oko i u sebi.
Dete crta ono što zna o predmetu, tj. objektivno crta. Ne crta posmatrajući predmet već po sećanju.

Neko je pominjao gledanje u šolju (posle popijene kafe, naravno). Ovo leva strana, desna strana… me neodoljivo na to podseća. „Psiholozi tvrde“, „kažu“… vidim kao vrlo čudan način da se neko pozove na autoritet, prethodno iskustvo, naučno utvrđenu činjenicu…

Na kraju ovog, pretposlednjeg dela samo ću pomenuti ono po čemu je, saznao sam nedavno – au. K poznat – „likovne tipove učenika“, o kojima je pisano u veoma obimnoj celini tako nazvanoj („Likovni tipovi učenika“) i u K i u dr. K.
Evo tipova učenika prenetih sa onog mesta na kojem su najpreglednije pobrojani – sadržaja dr. K:
Individualni likovni tip
Intelektualni tip učenika
Grafički tip učenika
Pasivni likovni tip učenika
Analitički i sintetički tip učenika
Vizuelni tip učenika
Konstruktivni tip učenika
Imaginarni tipovi učenika
Lirski tipovi učenika
Individualno kreativno motivisan tip učenika
Pedantni tip učenika
Impulsivni tip učenika
Koloristički tip učenika
Prostorni i dekorativni tip učenika
Likovno-kontrolisani tip


Pošto mi je veoma teško da svemu ovome pronađem kontekst (u kojem ništa ne bi bilo „izvađeno iz konteksta“), nešto malo o „likovnim tipovima učenika“ naći će se u poslednjem, petom delu, u kojem ću sebi dati slobodu i priuštiti zadovoljstvo da sve neštedimice „izvlačim iz konteksta“.

 



Komentari (71)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

eli.lacrosse eli.lacrosse 16:03 11.02.2011

"Mona Liza"

Sve u K i dr. K je neobično, nesvakidašnje, likovno, sutonsko… pa tako i "Mona Liza". Da nam autor nije naglasio – "Mona Liza je živela u Italiji (u vreme renesanse)", bilo bi lako pomisliti da živi u ovom vremenu.

Ili se radi o "nerealnoj psihičkoj slici". Da podsetim: "Nerealna psihička slika je viđenje sveta koji postoji samo u nečijoj mašti (i san može biti nerealan). Likovni san može biti pomerena likovna vizija ili novi svet kao dalekosežna vizija onoga što tek dolazi a daleko je".

Prosudite sami.

gospodin_ne gospodin_ne 17:57 11.02.2011

Re: "Mona Liza"

Nisu mi bas najjasniji ti detalji na slici. O cemu je rec?
mlekac mlekac 18:05 11.02.2011

Re: "Mona Liza"

gospodin_ne
Nisu mi bas najjasniji ti detalji na slici. O cemu je rec?

Ma vrhunska elegancija! Vidis da na detaljima dominiraju crna i bela!
kobrakerac kobrakerac 18:24 11.02.2011

Re: "Mona Liza"

'Се лик зеза или...?
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:58 11.02.2011

Re: "Mona Liza"

Nisu mi bas najjasniji ti detalji na slici. O cemu je rec?

Radi se o tome da se neko igrao, docrtao prugu (ne naročito vešto) s leve strane, i voz koji ulazi u tunel s desne. A onaj ko je skidao s neta za K nije to primetio. Nije ni au. K, ni recenzenti. Pod uslovom da znaju kako slika izgleda, ili da znaju da, kada je "Mona Liza živela u Italiji (u vreme renesanse)", nije bilo vozova.

Pored toga, nekako je uspeo da nađe reprodukciju na kojoj se ne vide ruke (odnosno šake), a u delu "Mona Liza kao simbol" posebno ih je naglasio ("6. Ruke su crtački konstruisane i skulptorski modelovane" ).
kobrakerac kobrakerac 09:31 14.02.2011

Re: "Mona Liza"

Ова је, у ствари, боља фора него она Дишанова из трећег дела
mlekac mlekac 18:00 11.02.2011

Individualni tip?

Aaaaaaaaa, setila sam se!

To je ono po principu nije samostalni individualni proizvodjac, nego samostalni individualni seljak.

Shodno tome, Leonardo je bio samostalni individualni slikar!

Prosto neverovatno kako neki izrazi zadju coveku u podsvest pa isplivaju kad im se najmanje nadas!
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:11 11.02.2011

Re: Individualni tip?

Ma vrhunska elegancija! Vidis da na detaljima dominiraju crna i bela!

Jukie Jukie 18:12 11.02.2011

Psihoanaliza

Ovo su pojmovi iz one dosadne psihoanalize gde navodni stručnjak pokušava da pogrešnim i ničim izazvanim stereotipima objasni tvoju ličnost.

Mislim, evo najbanalnijeg primera.
"Deca ili učenici koji crtaju mačku, ističu nedostatak pažnje roditelja."
Ili možda jednostavno imaju mačku kućnog ljubimca. Doh...

Sećam se da sam jednom čitao kritike na ideje nekog takvog psihoanalitičara koji je analizirao sliku gde se vidi kvadrat sa četiri noge, a iz sredine "stomaka" izlazi neka vijugava linija. Onda su stavili njegovo obrazloženje kako je dete predstavilo sebe, sa pupčanom vrpcom (a deca inače razmišljaju o pupčanoj vrpci sve u 16 pa se i slikaju tako?) što znači da ima infantilne želje i želi da bude mlađe nego što jeste, a onda su kritičari jednostavno rekli: svako kome smo pokazali sliku rekao je da je na slici televizor.

Meni je najgore što školski psiholozi vole da se uhvate za te glupe teorije koje su učili na fakultetu, pa krenu da filozofiraju i trabunjaju i koriste čarobnjačku magiju gde je potrebna veštičja magija. (vidi: Jednakost rituala, Teri Pračet).
kobrakerac kobrakerac 18:28 11.02.2011

Re: Psihoanaliza

Могуће је да су и ти психоаналитичари завршили у Јагодини

Те имали прилику да полажу испите из оваквих ремек дела науке
tetkino tetkino 19:09 11.02.2011

Re: Psihoanaliza

kad dete crta uz pomoc kvadrata onda je glupo
trouglovi znače da je pametno
krugovi skoncentrisano i zadovoljno
spirale i žvrljotine - da je nesigurno, agresivno, da mu nedostaje pažnja
pa onda kad crta kuću gleda se jel ima put do kuce i koliko je sirok - sto siri put dete je otvorenije, sigurnije, ako puta nema, oseca se izolovano - obrati paznju mozda i zlostavljano
a ima i neki fazon sa suncem, gde je, koliko je i sl.
itd itd.

I onda ja odnesem crtež pun vertikalnih šarenih crta, praćenih još šarenijim mrljotinama i provedem 2 sata slušajući analizu slike i ludo se zabavljajući. Inače tvorac slike uzrasta 5 godina dotičnu je nazvao "Leteći lilihipi"
kobrakerac kobrakerac 18:22 11.02.2011

likovno-halucinogeni tip

Мислио сам да је претходни део непревазиђен !



Контрасти:


Individualni likovni tip -- зашто не постоји " групни тип ученика"

Intelektualni tip učenika -- није навео рецимо "раднички тип ученика"

Grafički tip učenika -- није навео рецимо " сликарски тип"

Pasivni likovni tip učenika -- где је "активни тип "?

Analitički i sintetički tip učenika -- "органски тип " :)

Vizuelni tip učenika -- " звучни тип "

Konstruktivni tip učenika -- рецимо "деструктивни тип "

Imaginarni tipovi učenika -- "стварни, или постојећи тип ученика"

Lirski tipovi učenika -- логично "епски тип " :)

Individualno kreativno motivisan tip učenika -- " групно досадан тип "

Pedantni tip učenika -- "неуредни (аљкави) тип ученика"

Impulsivni tip učenika -- " смирени тип "

Koloristički tip učenika -- " црно бели тип ученика", може и " двобојни тип"

Prostorni i dekorativni tip učenika -- " затворени и фовистички тип "

Likovno-kontrolisani tip -- смишљам ... "ликовно - некотролисани тип"



Боје ћу морати поново да исчитам!
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:25 11.02.2011

Re: likovno-halucinogeni tip

Koloristički tip učenika -- " црно бели тип ученика", може и " двобојни тип"
[…]
Боје ћу морати поново да исчитам!

Da ti pomognem oko boja (kada si već savladao tipove učenika):
CRNO BELI TIP UČENIKA = VRHUNSKI ELEGANTAN TIP UČENIKA
kobrakerac kobrakerac 18:30 11.02.2011

Re: likovno-halucinogeni tip

CRNO BELI TIP UČENIKA = VRHUNSKI ELEGANTAN TIP UČENIKA


Ха,ха,ха
боље од хороскопа, видовите Зорке и свега осталог заједно
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 18:22 11.02.2011

Boje

Šta kažete na

narandžasto-plavu kombinaciju?
kobrakerac kobrakerac 18:32 11.02.2011

Re: Boje

До сада ми се црно-бела највише допада
mlekac mlekac 19:45 11.02.2011

Re: Boje

srdjazlopogledja
Šta kažete na

narandžasto-plavu kombinaciju?


Meni se najvise dopada sto je ljubicastu podveo pod plavo!

Jes' da sam bliza matorim no mladim godinama, al' koliko mi je poznata ono o tri osnovne i tri izvedene boje jos uvek nije promenjeno. Ili jeste?
maca22 maca22 02:55 12.02.2011

Re: Boje

Jedan cika koji se bavi kamerom, mi tvrdi i pokazivao čak oliteraturu da su osnovne boje crvena, plava i ZELENA.
N'umem da objasnim.
eli.lacrosse eli.lacrosse 05:07 12.02.2011

Re: Boje

Jedan cika koji se bavi kamerom, mi tvrdi i pokazivao čak oliteraturu da su osnovne boje crvena, plava i ZELENA.
N'umem da objasnim.

Ja umem. Al' da se ne mučim, evo sa' ću da kopi-pejstam:
The RGB color model is an additive color model in which red, green, and blue light are added together in various ways to reproduce a broad array of colors. The name of the model comes from the initials of the three additive primary colors, red, green, and blue.

The main purpose of the RGB color model is for the sensing, representation, and display of images in electronic systems, such as televisions and computers, though it has also been used in conventional photography. Before the electronic age, the RGB color model already had a solid theory behind it, based in human perception of colors.
[…]
Typical RGB input devices are color TV and video cameras, image scanners, and digital cameras.


(Pomogla si mi ovime "koji se bavi kamerom". )
maca22 maca22 05:56 12.02.2011

Re: Boje

Pa.... kako je tu zelena, a sa bojicama žuta?
eli.lacrosse eli.lacrosse 06:18 12.02.2011

Re: Boje

Pa.... kako je tu zelena, a sa bojicama žuta?

Da probam nekeko jednostavno:

Aditivni model (dodavanje): zamisli belu površinu u mraku (tada se vidi kao crna, treba dodavati svetlosti) – osvetljava se, na primer, zelenom svetlošću, i tada će reflektovati zelenu i izgledaće 100% zelena; ako se zelenoj doda i crvena svetlost – reflektovaće i crvenu i zelenu, a to se percipira kao žuta; kada se osvetli i plavom – rezultat će biti potpuno osvetljena površina koja se vidi kao bela.

Supstraktivni model (oduzimanje): opet, bela površina, ali osvetljena – vidi se kao bela; ako se oboji žutom, onda, umesto da reflektuje ceo spektar (belo), reflektuje samo žuto; ako se nastavi sa bojenjem, recimo, plavom bojom, onda osim što upija sve osim žute, upija i sve osim plave – rezultat se vidi kao zelena.

Malo zbunjuje što se kod supstraktivnog modela, tj. kod oduzimanja – dodaje boja (fizički, na primer četkom). Potrebno je shvatiti da se radi o oduzimanju i dodavanju svetlosti.

Jasno?
docsumann docsumann 06:23 12.02.2011

Re: Boje

Pa.... kako je tu zelena, a sa bojicama žuta?


Mješanje boja se razlikuje kad je u pitanju svijetlost (aditivno mješanje) i kada su u pitanju vještačke boje ili pigmenti (suptraktivno mješanje).
Tako npr. kod aditivnog mješanja tri osnovne boje, crvena, plava i zelena, daju bijelu boju.
Pomješaj sad ove iste boje (kao tempere ili uljane boje) i dobićeš neku vrlo tamnu finalnu boju.

edit: sa zakašnjenjem uočih da je eli već dao mnogo podrobnije objašnjenje.
kobrakerac kobrakerac 10:15 12.02.2011

Re: Boje - Џаволу никад доста

docsumann docsumann 13:28 12.02.2011

Мало теорије од Гетеа

Najzanimljivija je teza kako uopšte nije obavezno da svetlost jedne iste boje svaka ljudska jedinka u svom mozgu vidi kao jednu istu boju. Šta ako osoba A svetlost od 570 nm doživljava kao plavu, a osoba B kao crvenu? To ne predstavlja problem u komunikaciji budući da je u svakodnevnom jeziku svi nazivamo žutom. No, ovo pitanje bolje nego išta drugo ukazuje kako svet uopšte ne mora biti jednak u percepciji dveju osoba.


Rekao bih da većini ljudi ova teza padne na pamet još u njihovim ranim godinama.
mikele9 mikele9 14:32 12.02.2011

Re: Boje - Џаволу никад доста

kobrakerac
Мало теорије од Гетеа:

To Majstore! Evo jednog iščupka.
Kada se predmet posmatra do oka stižu samo oni delovi spektra, odnosno one "boje" koje su odbijene, što u oku i mozgu stvara iluziju da predmet ima tu boju. No, suština je da je obojenu sliku predmeta koju vidimo, ma kako ona bila raskošna, uzbudljiva ili deprimirajuća, zapravo nije stvorio predmet, već svetlost koja sama u sebi "nosi" i sve moguće boje. U potpunom mraku nema boje.

Da nas dvojica sednemo i napišemo udžbenik-knjigu, pre bi nam je objavio engleski Pingvin ili francuski Galimar nego Zavod za udžbenike ili neki fakultet zemljice Srbije
Pozdrav,
Mikele
maca22 maca22 23:46 12.02.2011

Re: Boje

eli.lacrosse
Jasno?

Pa ne.
Jer svejedno je da li (greska:kamera, dakle) reflektor šalje svetlost talanse dužine za zelelnu boju, ili površnina jedino reflektuje talasnu dužinu zelene boje, a ostalo aposorbuje.


Potražiću verovatno ima na Wikiju.
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:35 13.02.2011

Re: Boje

Jer svejedno je da li kamera šalje svetlost talanse dužine za zelelnu boju, ili površnina jedino reflektuje talasnu dužinu zelene boje, a ostalo aposorbuje.

Kamera ne šalje svetlo. Jedno je rezultat dodavanja svetlosti, a drugo oduzimanja…

Potražiću verovatno ima na Wikiju.

Evo, da se ne mučiš da tražiš:
RGB, RYB i CMYK (da malo zakomplikujemo ).
kobrakerac kobrakerac 09:39 13.02.2011

Џаволу никад доста

Kompozicija na crtežu predstavlja način na koji se dete prilagođava svojoj okolini


само није објаснио на који начин ...

мачка, цвеће, отац, мајка, прозори... има ли тај децу?

Мој мали у главном се бави ликовима из цртаних филмова. Шта ли би свезнајући помислио о тим цртежима?
eli.lacrosse eli.lacrosse 10:00 13.02.2011

Re: Џаволу никад доста

Kompozicija na crtežu predstavlja način na koji se dete prilagođava svojoj okolini

Deca ili učenici koji crtaju mačku, ističu nedostatak pažnje roditelja.

Lišće koje opada je prvi znak da je dete otuđeno od roditelja i da želi da se vrati u detinjstvo, nebi li ga roditelji čuvali i štitili od svega.

Moglo bi da stoji i ovako:
Kompozicija na crtežu predstavlja način na koji se dete prilagođava svojoj okolini, osim ako dete crta:
mačku – ono tada ističe nedostatak pažnje roditelja;
lišće koje opada – to je znak da je dete otuđeno od roditelja i da želi da se vrati u detinjstvo, nebi li ga roditelji čuvali i štitili od svega;
insekte aždaje – dete se od nekoga i nečeg plaši;


I tako u beskraj.
kobrakerac kobrakerac 13:10 13.02.2011

Re: Џаволу никад доста

А ако рецимо дете нацрта Бају Патка?
maca22 maca22 13:31 13.02.2011

Re: Boje

eli.lacrosse
Jer svejedno je da li [greska]kamera[/greska] dakle, refletkor/monitor šalje svetlost talanse dužine za zelelnu boju, ili površnina jedino reflektuje talasnu dužinu zelene boje, a ostalo aposorbuje.

Kamera ne šalje svetlo. Jedno je rezultat dodavanja svetlosti, a drugo oduzimanja…

Rec "kamera" je sporedna. Greskom sam napisala kamera umesto reflektor i monitor.

Pitanje ostaje.

eli.lacrosse
Potražiću verovatno ima na Wikiju.

Evo, da se ne mučiš da tražiš:
RGB, RYB i CMYK (da malo zakomplikujemo ).

Procitala sam. Tu nema objasnjenja zasto je nesto tako.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:35 13.02.2011

Re: Boje

Procitala sam. Tu nema objasnjenja zasto je nesto tako.

Onda ćemo morati da pozovemo nekog fizičara u pomoć (moje obrazovanje u toj oblasti se završilo početkom pretprošle decenije, a ni tada nisam blistao ).
docsumann docsumann 14:00 13.02.2011

Re: Boje

Jer svejedno je da li (greska:kamera, dakle) reflektor šalje svetlost talanse dužine za zelelnu boju, ili površnina jedino reflektuje talasnu dužinu zelene boje, a ostalo aposorbuje.


Probaj sa kompletnom paletom.

Ako pomješaš sve vještačke boje dobićeš efekat crne boje, pošto će sve talasne dužine vidljive svjetlosti biti apsorbovane tom mješavinom.

Ako pak pomješaš svjetlosne zrake svih boja kao rezultantu ćeš dobiti bijelu svjetlost.

maca22 maca22 14:14 13.02.2011

Re: Boje

docsumann
Jer svejedno je da li (greska:kamera, dakle) reflektor šalje svetlost talanse dužine za zelelnu boju, ili površnina jedino reflektuje talasnu dužinu zelene boje, a ostalo aposorbuje.


Probaj sa kompletnom paletom.

Ako pomješaš sve vještačke boje dobićeš efekat crne boje, pošto će sve talasne dužine vidljive svjetlosti biti apsorbovane tom mješavinom.

Ako pak pomješaš svjetlosne zrake svih boja kao rezultantu ćeš dobiti bijelu svjetlost.

Ali kakve to veze ima sa situacijom gde imas, pa imas, u oba slučaja, svetlost talasne dužine zelene boje?

Hvala vam ljudi, zaista. Probaću da guglam za ovo.
docsumann docsumann 14:40 13.02.2011

Re: Boje

Ali kakve to veze ima sa situacijom gde imas, pa imas, u oba slučaja, svetlost talasne dužine zelene boje?


nisam živ dok ti ne pojasnim

zelenu boju ćeš vidjeti ako površinu obojenu zelenom bojom osvjetliš sunčevom svjetlošću, jer će druge boje (plava i crvena) biti apsorbovane.

plava boja (vještački pigmenat) apsorbuje crvenu svjetlost, a žuti pigmenat plavu svjetlost, tako da će se od njihove smješe reflektovati ponovo samo zelena boja.

tako sad imaš dva različita slučaja gdje kao rezultat vidiš zelenu boju (svjetlost).
maca22 maca22 15:09 13.02.2011

Re: Boje

docsumann
plava boja (vještački pigmenat) apsorbuje crvenu svjetlost, a žuti pigmenat plavu svjetlost, tako da će se od njihove smješe reflektovati ponovo samo zelena boja.

To!!! To mi je trebalo.

Izjede mu crvenu, izjede mu plavu i zelena ostane.
Može sad isto za reflektore? Jedna lampa baci zeleno, druga (greska: plavo, vec) crveno, a žuto smo dobili jer...?
docsumann docsumann 15:19 13.02.2011

Re: Boje

Može sad isto za reflektore? Jedna lampa baci zeleno, druga plavo, a žuto smo dobili jer...?


a, ne ne

pogledaj u fotku koju je eli okačio u svom prvom objašnjenju.
pri direktnom mješanju svjetlosti rezultati su nešto drugačiji.

crvena svjetlost + zelena svjetlost = žuta svjetlost

edit: plava i zelena opet daju plavu samo malo izmjenjene nijanse

maca22 maca22 15:22 13.02.2011

Re: Boje

docsumann
crvena svjetlost + zelena svjetlost = žuta svjetlost

Ok, ok. Ako žuti pigment izjede plavu, onda žutu daje preostala crvena + zelena.
Ovo skontah.


Imam još dilema, ali da ne davim.
docsumann docsumann 15:34 13.02.2011

Re: Boje

crvena svjetlost + zelena svjetlost = žuta svjetlost


Ok, ok. I zašto to?


eh, pa to je već prirodna datost.

pretpostavljam nešto u domenu interferencije elektromagnetnih talasa, ali da ostanemo u art domenu ...



Wassily Kandinsky
maca22 maca22 15:37 13.02.2011

Re: Boje

Ma u medjuvremenu editovah odgovor gore.
A žuti pigment apsorbuje plavu, onda od tri osnone boje preostanu crvena i zelena koje daju žutu.


Ono sto se sada češkam je da to primenim na ostale osnovne boje u bojicama.
mikele9 mikele9 21:52 11.02.2011

Ima li kraja?

Zelena boja
Zelena je znak mira, reda, odmora i blagostanja.
Tamno zelena je deo zavisti đavola, tj. vražjeg osećanja ljubomore. Zelena je leglo sumanutih osećanja i ‘svetlost obmane’. Ona je simbol uglađenosti i prilagodljivosti (diplomatski takt). Zelena je boja novca i prosperiteta. Ona je simbol opuštenosti i stabilnosti.

Toliko mediokritetske kontradiktornosti u nekoliko rečenica: mir, red, odmor, blagostanje, đavolova zavist, ljubomora, leglo sumanutih osećanja, svetlost obmane, simbol uglađenosti i prilagodljivosti, boja novca i prosperiteta, simbol opuštenosti i stabilnosti...o zar je to moguće???? A zbog tih kvazipsihološkoumetničkih dijagnoza ni reči o tome da u slikarstvu ne postoje tamno i svetlo zelena boja već postoje: Hrom-oksid zelena, Permanent green medium, Permanent green Light, Green Mid, Olive green, Veroneze zelena.....
Braon boja
Braon je znak intelektualnog ponora i simbol tvrdičluka. Ona označava i onu neurotičnost kod ljudskog bića koja se zove pohlepnost – đavolu nikad dosta.
Ovde nemam želju da se spuštam u intelektualne ponore, želim samo da kažem da u slikarstvu ne postoji braon boja! Braon može da bude džemper a u slikarstvu dve osnovne: Umbra i pečena Umbra. Za sada toliko imam snage



angie01 angie01 21:59 11.02.2011

Re: Ima li kraja?

Zelena je boja novca i prosperiteta. Ona je simbol opuštenosti i stabilnosti.




imaginarno koloristichni, s tendencijom ka dekorativno lirskom=tu bih mogla da se ubacim!:)))
G r o f G r o f 22:07 11.02.2011

Re: Ima li kraja?

Za sada toliko imam snage


Sa toliko snage nikad ti nećeš napisati udžbenik...

Vidiš kako se lik uživeo u ulogu genija.
mikele9 mikele9 22:16 11.02.2011

Re: Ima li kraja?

Sa toliko snage nikad ti nećeš napisati udžbenik...

Vidiš kako se lik uživeo u ulogu genija.

Grofe mangupe, istina je da je lakše, kritikovati napisano nego napisati ali brate ovo nije morao ni da piše. Što je najgore oseća se tu nekakav njegov renesansni sveobuhvatnu trud, nema oblasti u koju se ne razume
eli.lacrosse eli.lacrosse 22:35 11.02.2011

Re: Ima li kraja?

Što je najgore oseća se tu nekakav njegov renesansni sveobuhvatnu trud, nema oblasti u koju se ne razume

Tek ćeš se uveriti u to.

P. S.
G r o f G r o f 00:22 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Vi stvarno ne razumete dubinu razmišljanja genija.

"Otvoren prozor je znak otvorenosti"


Sa snagom ove izreke može se takmičiti samo ona Broja 1.

"Ako želiš pobediti ne smeš zgubiti."
maca22 maca22 02:53 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Braon boja
Braon je znak intelektualnog ponora i simbol tvrdičluka. Ona označava i onu neurotičnost kod ljudskog bića koja se zove pohlepnost – đavolu nikad dosta.

Cure koje se cele oblace u braon uglavnom imaju problem, žele da budu ribe, a ne žele da budu vidjene kao estradne, pa to rese sa braon tonovima.
(da se dopiše)
eli.lacrosse eli.lacrosse 05:57 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Braon može da bude džemper a u slikarstvu…

A, nisi pažljivo čitao, Mikele. Au. K uopšte ne govori o slikarstvu. Analiza boja je takve suštinske sveobuhvatnosti da je njena upotrebna vrednost praktično bezgranična. Da, au. K govori i o "džemperima". Pogledaj samo ovaj zlata vredan savet (koji, recimo, nekome ko traži posao može život da promeni):
Odeća plave boje ukazuje na prijatnu, poverenja vrednu osobu. Plava boja naglašava ozbiljnost i pojačava intelektualni izgled.

Dr M Dr M 08:26 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Plava boja naglašava ozbiljnost i pojačava intelektualni izgled.


Zato policajce oblače u plavo..
kobrakerac kobrakerac 09:14 12.02.2011

Психолози веле:

Otvoren prozor je znak otvorenosti prema okolini.


Логично да је затворени прозор оно супротно :)


Lišće koje opada je prvi znak da je dete otuđeno od roditelja i da želi da se vrati u detinjstvo, ne bi li ga roditelji čuvali i štitili od svega


А ако је јадно дете хтело да прикаже јесен?



Предлажем да оснујемо друштво обожаватеља јагодинске школе Методике ликовног!
Можемо га назвати, рецимо..."Ђокондин воз"
Толико има материјала за поправљање расположења, да је постало невероватно!

Све што бих цитирао не може стати у рачунар!
kobrakerac kobrakerac 09:22 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Sa toliko snage nikad ti nećeš napisati udžbenik...


Човек је јагодински декан!
Замисли Палму како пише

Нормално да не зна оловку да држи, а камоли тастатуру!

Али има секретарицу!
Те се шетка по кабинету и секретарици просипа мисли...онако на прву.

Педагошки у Јагодини припада Универзитету у Крагујевцу...ствари се шире. Тај може и мисистар просвете да буде једног дана, док ми блогујемо овде.

kobrakerac kobrakerac 10:20 12.02.2011

Re: Ima li kraja?


Deca rođena u znaku...


Занима ме откуд му ово да су боје "знаци"?

Постоји ли, као врста хороскопа, скуп боја које нешто значе?

Од којег до којег датума је "знак плаве"?

Има ли и подзнак?

Зна ли неко да баје по томе?

mikele9 mikele9 10:32 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Plava boja naglašava ozbiljnost i pojačava intelektualni izgled.


Zato policajce oblače u plavo

eli.lacrosse eli.lacrosse 11:18 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Deca rođena u znaku...

Занима ме откуд му ово да су боје "знаци"?


Možda je hteo da iskoristi talas popularnosti horoskopa. Il' je možda, dok je noću razmišljao o metodici pored uključenog TV-a, onako uzgred slušao i vidovnjaka sa lokalne stanice (bož' sačuvaj da je to moguće danas). I "zadržalo" se malo.
mikele9 mikele9 11:46 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

G r o f
Vi stvarno ne razumete dubinu razmišljanja genija.

"Otvoren prozor je znak otvorenosti"

U pravu si, nedokučive su dubine njegovog genija!
Šta li bi tek rekao za otvorena usta

mlekac mlekac 12:09 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Posebna duhovna estetska misao izražena je kroz ultraljubičaste nijanse i predstavlja duhovni razvoj božanskih misli visokog simboličkog nivoa.

A tek sto je obdaren nadnaravnim sposobnostima!!!!

Tek sad primetih:
Posebna duhovna estetska misao izražena je kroz ultraljubičaste nijanse i predstavlja duhovni razvoj božanskih misli visokog simboličkog nivoa.


Od kad je ultraljubicasta vidljiva????

Jes' da su one lampe za dezinfekciju ljubicanstvene, al' ultraljubicasta svetlost se ne vidi.
viola92 viola92 12:11 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Sa toliko snage nikad ti nećeš napisati udžbenik...

Bolno istinito... Koliko pametnih ljudi nema snage (oni vise vole da kazu: "Nemam vremena" da napise ne samo udzbenik nego ni prirucnik, ni tekst u casopisu... Kakva steta. Da nije ovakvih blogova ne bismo ni znali koliko ih ima u Srbiji. Nazalost, vidljivi su samo oni koji imaju snage, motivacije i ambicije. Ko te pita za znanje.
viola92 viola92 13:04 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Ma to za ultraljubicastu je garant samo lupio i to u brzini rekla bih. Tako je verovatno i pisan ceo udzbenik, na vrat na nos, nabrajao je sta mu je kako padalo na pamet, posle to nijedan recenzent nije stvarno procitao i tako... Vrlo cesto se ti udzbenici pisu i stampaju u nekom nenormalnom vremenskom skripcu, da stigne do pocetka nastave.

Ali bez obzira sta je u pitanju, takve recenice i takve "bozanske misli visokog simbolickog nivoa" su stvarno nedopustive. To je neozbiljno, kakva bozanska misao, sta je visoki a sta niski simbolicki nivo? Sve vrvi od toga.

Simbolizam boja nije nikakva kvazinauka niti ima ikakve veze sa horoskopima i vidovnjacima. Problem je kad se sve zgura onako randomajzno bez ikakvog smisla. Jedna ista boja ima razlicito znacenje u razlicitim kulturama, religijama, u zavisnosti od svog mesta npr na zastavi, u saobracajnim znacima, u enterijeru, kostimografiji, u psihologoji (cesto se boje koriste u psihoterapiji) i tako dalje i tako dalje...
Ali u samoj umetnosti, konkretno ovde pominjanom slikarstvu sve to moze i ne mora da vazi. Umetnik ne polaze racune nikome (dobro, mozda naruciocu ako ga ima). Ali zakonitosti itekako postoje, samo to nisu ove iz K.
Kad bismo poceli samo o crvenoj boji da pricamo gde bi nam bio kraj. Setih se knjige O.Pamuka gde crvena boja koju su koristili srednjevekovni minijaturisti cak progovara i svasta o sebi ima da kaze!

Da ne sirim, rasprava o ovakvim udzbenicima je zaista korisna, ali bi je svakako trebalo prebaciti sa bloga na neki visi (ne samo simbolicki) nivo. Ali sa ovakvim Ministarstvom i ovako uspavanom strucnom javnoscu...
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:16 12.02.2011

Re: Ima li kraja?

Ma to za ultraljubicastu je garant samo lupio i to u brzini rekla bih. Tako je verovatno i pisan ceo udzbenik, na vrat na nos, nabrajao je sta mu je kako padalo na pamet, posle to nijedan recenzent nije stvarno procitao i tako...

Kada sam počeo sa pisanjem bloga – i ja sam tako mislio. Ali vrlo brzo (nekoliko dana po objavljivanju prvog dela) do mene je došla i druga "knjiga", istoimena, objavljena tri godine kasnije! Razlike su vrlo male.
kobrakerac kobrakerac 10:01 13.02.2011

Re: Ima li kraja?

rasprava o ovakvim udzbenicima je zaista korisna, ali bi je svakako trebalo prebaciti sa bloga na neki visi (ne samo simbolicki) nivo
eli.lacrosse eli.lacrosse 10:15 13.02.2011

Re: Ima li kraja?

Da ne sirim, rasprava o ovakvim udzbenicima je zaista korisna, ali bi je svakako trebalo prebaciti sa bloga na neki visi (ne samo simbolicki) nivo. Ali sa ovakvim Ministarstvom i ovako uspavanom strucnom javnoscu...

rasprava o ovakvim udzbenicima je zaista korisna, ali bi je svakako trebalo prebaciti sa bloga na neki visi (ne samo simbolicki) nivo

Ja svoje primerke "knjiga" neću da šaljem Ministarstvu!

Šalu na stranu, kada znate ko je jedan od recenzenata, gotovo sasvim je sigurno da Ministarstvo ne bi ništa preduzelo.
Inače, kad već pominjem Ministarstvo, evo jednog od ciljeva obrazovanja:
стицање квалитетних знања и вештина и формирање вредносних ставова (у даљем тексту: знања, вештине и ставови), језичке, математичке, научне, уметничке, културне, техничке, информатичке писмености, неопходних за живот и рад у савременом друштву;

Jedan od ciljeva metodike nastave likovne kulture, koji je u K postavljen, je razvijanje "međusobne intelektualne sposobnosti bržeg razumevanja i prihvatanja tuđih stavova i gledišta" što je, verujem, vrlo važno (ako nije i neophodno) za "живот и рад у савременом друштву", u ovoj našoj "državi".

Čini mi se da je naša "država" – država, onoliko koliko je "knjiga" (K) – knjiga.
viola92 viola92 20:12 13.02.2011

Re: Ima li kraja?

Čini mi se da je naša "država" – država, onoliko koliko je "knjiga" (K) – knjiga.

Ma slazem se. Izvinjavam se sto sam uopste napisala recenicu koja sadrzi "trebalo bi..." (ovo bez cinizma)
eli.lacrosse eli.lacrosse 20:19 13.02.2011

Re: Ima li kraja?

Izvinjavam se sto sam uopste napisala recenicu koja sadrzi "trebalo bi..." (ovo bez cinizma)

Nema razloga da se izvinjavaš, naprotiv. Hvala ti što učestvuješ u diskusiji.
nim_opet nim_opet 23:16 13.02.2011

hemijske supstance (sa sve prugom i vozom)

Zelena je leglo sumanutih osećanja i ‘svetlost obmane’. Ona je simbol uglađenosti i prilagodljivosti (diplomatski takt).
Pa dobro, koje li je, sumanuto osecanje ili ugladjenost?

Nego, jel u Jagodini ima neka hemijska fabrika, kucna laboratorija za met ili tako nesto? Sve ovo sto citam mene strasno podseca na neke ljude koji kad su na metamfetaminima osecaju ukus boja, vide ultraljubicastu kao autor (
Posebna duhovna estetska misao izražena je kroz ultraljubičaste nijanse i
) i tako....
eli.lacrosse eli.lacrosse 23:26 13.02.2011

Re: hemijske supstance (sa sve prugom i vozom)

Nego, jel u Jagodini ima neka hemijska fabrika, kucna laboratorija za met ili tako nesto?

Podseti me na detinjstvo.

kobrakerac kobrakerac 09:25 14.02.2011

Re: hemijske supstance (sa sve prugom i vozom)

Хм... чудно ја видим миша!


Можда је и Сртко Двљн требало да послуша старије па да буде бандит!

Бар би нам учитељи широм србије остали ускраћени за гомилу глупости!
med_i_japan med_i_japan 19:04 15.02.2011

„Sram vas bilo“ (D. B. Stojković)

Ovako sam hteo da nazovem svoj komentar pre desetak dana, kada sam prvi put primetio ovaj blog i par nastavaka istog.

Moram da priznam da sam kada sam čitao prvi nastavak, mislio da je eli ozlojeđeni bivši študent nekog otkačenog profesora u penziji. Da dok je studirao nije bio u stanju da položi ispit jedno 12 puta pa krenuo da jurodivog čoveka maže... katranom i perjem.
Mislio sam da je profa pod stare dane podosta otkačio a malko i posenilio, pa izmolio da neke njegove gluposti, kojih se seća u tragovima, bivši asistenti, sada već profesori, objave preko fakulteta. Oni našli nekog sa viškom para iz Ujedinjenih evropskih emirata, nisu čitali nego učinili uslugu dedi i nikom ništa. Da je to verovatno neka sveska koju deda deli rodbini i prijateljima, a oni time podglavljuju prozore da ne lupaju.
Onda se nekoliko godina kasnije toga dokopao neki bezobrazni eli i krenuo da zatrpava deku lopatom.

Eli, Izvinjavam se

Jeste, jeste, nisam pažljivo čitao, nego na preskok. Nisam video odmah da je udžbenik, a i kad sam video bilo mi je sumnjivo.
Nije da ja mislim da je Srbija - Švajcarska, ali mislio sam da bar ti resori koji ne donose pare u ovoj zemlji po malo funkcionišu, i da ne može baš svaki debil da napiše K. po kom on misli da neko treba da se školuje i da se to i desi.

„Milice kako si naivna...“ Danilo - Bata (ponovo)

E pa Eli, zgrešio sam. Ali pa ti si kriv bre! Jel ovo baš moralo ovoliko konspirativno i u pet nastavaka? Nije ni čudo što te onoliko isprozivaše. A ni ja ne bih mislio da si zlonamerni ex student da si odmah rekao da je čovek redovni profesor fakulteta negde u Srbiji. E sad pošto nisam pažljivo čitao (vreme televizije i brzih informacija, šta ću) nisam video ni da je yugaya izguglala ko je čovek još na početku nego sam identitet danima guglao sam. Ako, i treba. Zaslužio sam.

Tačno je da nije bitno ko je čovek nego da je bitna pojava. (država štampa idiotariju o našem trošku, odnosno stranog investitiora... ali to nije sve ima još nešto bitno, ali ćeš mi reći u petoj epizodi... i nije me nešto pogodilo... da je to jedina državna glupost... pravimo i grandiozne mostove na čudnim mestima... ili to beše o našem trošku?) Brate spor ti je pristup, mnogo svilen, uzmeš veću sekiru, pljuneš u šake pa po sredini...

E sad ja o knjizi (tj. ovim glupostima) - neću. Meni ovo njegovo pisanije najiskrenije deluje toliko nesuvislo da mi nije gušt da analiziram šta piše neko ko očigledno ne može da sroči smislenu rečenicu. Možda je stvarno uzimao nešto.

A jeste mi blisko struci, mislim ono što ima veze sa likovnim umetnostima, metodiku jesam položio ali se mnogo i ne sećam - imao sam „dobrog“ profesora. (u odnosu na ovog super sam prošao)

Mene zanima ako ovakav neko postane profesor? Možda nije uvek bio u ovom stanju, a sad ne znaju kako da ga se otarase? Ne zamerite, ja ne radim u prosveti i nemam pojma kako to organizaciono funkcioniše. Jel ovoga neko izabrao/postavio? Ko? I možda najbitnije, pa zašto pobogu? Niko drugi nije hteo da predaje metodiku u Jagodini? Bolje da su im je ukinuli.

U stvari pa sad sam tek shvatio-pročitao! Čovek je dekan! Kakvi li su ostali kad su ovog izabrali za dekana? Jel se ovo biralo?
Jel zna neko nekog kome je ovaj nešto predavao? Jel ima svesku sa beleškama?

A i još nešto me zanima, ako ima ovde nekog ko zna kako funkcioniše izdavanje knjiga na fakultetu. Može li fakultet sam da bira šta izdaje ili to mora da odobri ministarstvo? Pošto ako ne mora onda je jasno. Dekan sâm sebi odobrio izdavanje udžbenika, preko fakulteta „namako“ pare i uvrstio u obaveznu literaturu za svoj ispit. Jadni studenti. Imao sam sumanutih profesora u svoje vreme, ali ne ovako.
Ako je tako, kako je neko ko ovakve gluposti piše došao na tako uzročno-posledično-konkretno-očigledno-finansijski isplativu-bezobraznu ideju?

Ako sam dobro razumeo izvod o bojama, rekao bih da pripada braon tipu.

E, Sretko - (ne)Sretko... stvarno au. K

P.S. Pošto košta knjiga?
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:48 15.02.2011

Re: „Sram vas bilo“ (D. B. Stojković)

Samo si jednu stvar pogrešio
Milica je u stvari Danica.

A i još nešto me zanima, ako ima ovde nekog ko zna kako funkcioniše izdavanje knjiga na fakultetu. Može li fakultet sam da bira šta izdaje ili to mora da odobri ministarstvo? Pošto ako ne mora onda je jasno. Dekan sâm sebi odobrio izdavanje udžbenika, preko fakulteta „namako“ pare i uvrstio u obaveznu literaturu za svoj ispit.

Nisam baš siguran, ali mislim da se fakultet samostalno bavi izdavačkom delatnošću. A i da odobrava ministarstvo, misliš li da bi to bio neki problem? Sačekaj sledeći deo, malo sam nabrajao.

Ako je tako, kako je neko ko ovakve gluposti piše došao na tako uzročno-posledično-konkretno-očigledno-finansijski isplativu-bezobraznu ideju?

Moje teorija (o brontosaurusima, šta ću, oraspoložio me ovoliki komentar ) je sledeća: čovek nije traćio vreme na pisanje već je sav svoj intelektualni kapacitet uložio da ostvari svoju "uzročno-posledično-konkretno-očigledno-finansijski isplativu-bezobraznu ideju".

Jel ovo baš moralo ovoliko konspirativno i u pet nastavaka? Nije ni čudo što te onoliko isprozivaše. […] Brate spor ti je pristup, mnogo svilen, uzmeš veću sekiru, pljuneš u šake pa po sredini...

Mislio sam – ovako će više ljudi videti. A i mnogo toga ima za jedan post. A i nemam sekiru. A i, nekako, baš sam strpljiv.

P.S. Pošto košta knjiga?

P. S. 1000 dinara. Evo ti linkova za stranicu "Izdavačka delatnost" (da vidiš K ) i cenovnik.
med_i_japan med_i_japan 11:44 16.02.2011

Re: „Sram vas bilo“ (D. B. Stojković)

Ju bre, kako nemaš sekiru? Ja da sam svo ovo „gradivo“ pročitao ne bih smeo da legnem da spavam bez veće sekire pod jastukom.
kobrakerac kobrakerac 14:34 16.02.2011

Re: „Sram vas bilo“ (D. B. Stojković)

Jel ovo baš moralo ovoliko konspirativno i u pet nastavaka?


Ја постах заражен блоговима због ове неизвесности!

eli.lacrosse eli.lacrosse 18:26 16.02.2011

Re: „Sram vas bilo“ (D. B. Stojković)

Ja da sam svo ovo „gradivo“ pročitao ne bih smeo da legnem da spavam bez veće sekire pod jastukom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana