Istorija| Kultura| Lingvistika| Mediji| Na današnji dan

Лонг Ливе Ћирилица

alexlambros RSS / 15.02.2011. u 12:06

Александар Ламброс

Из неког необјашњивог разлога у Србији ево већ коју деценију влада тренд истицања јавних натписа латиничним писмом и, у још необјашњивијем тренду, на неправилном енглеском. Пре неки дан сам пазарио у приватној радњи која се зове „Familly Marcet" Две грешке у две речи. А могла је лепо да се зове „Породична бакалница", или „Код Пере (Жике, Мике), како год да је име власника радње, еквивалетно оном чувеном француском „Chez ... " ... Није редак случај ни налетети на енглеске речи исписане ћирилицом (са све удвојеним словима) или на стране речи у српском транскрипту.

Неписменост је пандемијска. А рекао би човек да би се људи потрудили макар да им фирма буде истакнута како треба. Дакле, ни не знају колико не знају, претпоставка је да би у супротном некога питали. Посебно је питање како неписмени натписи уопште прођу неопходну регистрацију, тј. како надлежни за ову врсту административног посла уопште допуштају овакве ствари. А упрошћавање српског писма које се слави као велики културни препород а у циљу што боље описмењености народних маса, очигледно је промашило циљ.

Мимо ових случајева енглеских речи у ћириличном транскрипту, огромна већина јавних натписа је на латиници. Однос ћирилице и латинице и расправа о заступљености ова два писма у администрацији и свакодневном животу врућа је тема већ годинама уназад. И то врло исполитизована. Крајње упрошћено, они конзервативнији и традиционалистички настројени страну држе ћирилици доводећи је симболично у везу са културним идентитетом нације, док такозвани либерални и, условно речено, прозападно оријентисани, држе да је превласт латинице природна ствар у складу са њеним доминантним положајем у свету и потребом да се комуникација са остатком света учини што је могуће лакшом.

Уз успутну напомену да латиница ипак није доминантно писмо на свету - карти на којој су зеленом бојом обележене државе у којима је ћирилица званично писмо, треба додати и оне области у свету где се пише неким од писама југоисточне Азије, а које су уједно и најнасељеније области у свету, те грчко, јеврејско и арапско писмо - те да латиница ни у ком случају не олакшава комуникацију са остатком света (већ страни језици, махом енглески), случај ћирилице ваљало би пребацити на терен брендинга, где му је и место.

Ако је основни предуслов сваког успешног бренда визуелни идентитет и препознатљивост онда, уз владајући латинично-ћирилични метеж зачињен правописним хаосом, на том терену лоше стојимо. Укратко, странац који се затекне на овим просторима не може да стекне никакву представу о културолошком идентитету подручја на коме се затекао. А, руку на срце, то не могу ни они који на њему живе. Да латинично писмо није никаква компаративна предност на светском тржишту туристичких услуга сведоче бројни примери - Грчке (једне од светских туристичких сила), Кине и Јапана, Израела и Русије, те арапских земаља у којима је арапско писмо доведено до врхунског нивоа калиграфске уметности која је постала бренд за себе.

Путник намерник у Грчкој, на пример, одмах осети нешто од величине и сјаја античке културе и потоње византијске цивилизације, све захваљујући свеприсутном алфабету који чини да читава земља има препознатљив и јединствен визуелни идентитет. Већина туриста уложи трунку напора да прочита грчка слова имена улица на мапи за сналажење по граду, али за оне којима је то пренапорно, постоји уредан, додуше мање упадљив, латинични транскрипт.

Не једном сам од странаца чуо да је ћирилица писмо лепше од латинице. Посебно писана која сама по себи има нешто од калиграфске, или, српски речено, краснописне естетике. И не једном сам био замољен да их научим да своје име напишу ћирилицом која им делује тако егзотично.

Иако је лепша, по суду странаца који пишу латиницом, они којима је ћирилица део културног наслеђа олако је напуштају у корист латинице. Слично као и у случају односа према домаћим и страним производима где се странима даје предност чак и када су мање квалитетни и неконкурентнији од домаћих, део објашњења лежи у својеврсном комплексу ниже вредности бивших комунистичких земаља. Ћирилица се у том контексту повезује, захваљујући Русији, са сиромаштвом и комунизмом.

Можда ће мало позната чињеница да су српски језик и ћирилично писмо били званични језик и писмо у преписци између турске царевине и Дубровачке републике помоћи у њеној рехабилитацији. Остало је сачувано на десетине писама и аката султана Мурата I, Мехмеда II, Бајазита II, Селима I и Сулејмана II, издатих на српском и ћирилици. А на српској ћирилици се дубровачким властима обраћао и Скендер бег.

Најпре због своје особене визуелности и ликовних вредности а онда и због свих културолошких значења и асоцијација које у себи носи, ћирилица би на овим просторима морала доживети пуну рехабилитацију, и то не у оквиру политичког већ чисто естетског дискурса као предуслова за добар и успешан национални брендинг.

Глобализација у том смислу само помаже - извесна културолошка униформисаност која је прати диже цену и изазива занимање за особено и егзотично.

 

 

 

Atačmenti



Komentari (351)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

maca22 maca22 14:02 17.02.2011

Re: Неписменост

Hansel
Elem, tražili smo dokaze (bar sam ih ja tražio, a replicirala si meni) da se glagol "trebati" na rečeni način koristio u Srbiji (pogledaj raspravu iznad, moćda si pomešala moje i Ivankine stavove), da ne kažem "istočnim srpskim krajevima". Samo me je zanimalo da li je to nekada korišćeno i ovde, pa iščezlo, ili nije.

Ok.
E pa, vršljajuci po delima Vuka i Njegoša, nigde ne nađoh "trebaš mi", i "trebam te". Sto meni implicira da se tim tekstovima nije javljala potreba za takovim izražavanjem uopšte.
Ali naiđoh na dva primera "trebam + Acc" kod obojice.

Ivanaka protiv toga (a zarad dokazivanja svoje teze da nam 'je ušlo iz Cro') koristi (i jedino ima ) sajtove gde otkrivači tisućletnje kulture u svemu vide sebe.


ivankagrump
A kojim jezikom govore Srbi sa zapada, zavisi... ponekada srpski srpski, ponekada neku mesavinu a ponekada brate cist taj... zapadni

.... koji je isto srpski.
Nije hrvatski sve ono sto se ne prica u tvom okruženju, i nije sprski samo ono sto se prica.
ivankagrump ivankagrump 14:22 17.02.2011

Re: Неписменост

Ne, pod zapadnim podrazumevam hrvatski. Zasto bi Srbi samo zbog etnicke pripadnosti govorili srpski, ako odrastaju u okruzenju gde se govori hrvatski, ako hrvatski koriste u skoli, na fakultetu, u Parlamentu itd. Neki govore srpski, neki govore hrvatski, a neki govore mesavinu ta dva jezika. Kao... Njegos
maca22 maca22 14:35 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
Ne, pod zapadnim podrazumevam hrvatski.

Možeš da podrazumevaš šta god hoćeš. I iranski. :)

Zasto bi Srbi samo zbog etnicke pripadnosti govorili srpski, ako odrastaju u okruzenju gde se govori hrvatski, ako hrvatski koriste u skoli, na fakultetu, u Parlamentu itd.

Jer govore.
ivankagrump ivankagrump 14:41 17.02.2011

Re: Неписменост


Jer govore.


Neki od njih govore. Ali kada Srbin govori hrvatski, to ne pretvara hrvatski automatski u srpski kao babelfish
maca22 maca22 14:56 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
NZasto bi Srbi samo zbog etnicke pripadnosti govorili srpski

Zapravo, dobro si ovo postavila. Ajde ovako:

Zašto bi hrvatski ijekavski štokavci govorili hrvatski samo zbog svoje etničke pripadnosti?

ivankagrump
Ali kada Srbin govori hrvatski, to ne pretvara hrvatski automatski u srpski kao babelfish

Kada Hrvat priča srpski to ne pretvara srpski u hrvatski.
ivankagrump ivankagrump 15:18 17.02.2011

Re: Неписменост

Aaaa, sad kapiram Sto bre maco ne rece odmah na koju vodenicu skreces vodu
maca22 maca22 15:23 17.02.2011

Re: Неписменост

Ne, ne skrećem ništa, to je tvoje pitanje, samo obrnuto. Pa me zanima odgovor.
ivankagrump ivankagrump 15:30 17.02.2011

Re: Неписменост

Pa evo odgovor je: kada Srbin u Hrvatskoj govori hrvatski, to ne zvuci kao srpski nego kao hrvatski; i kada Hrvat u Hrvatskoj govori hrvatski, to ne zvuci kao srpski nego kao hrvatski Kako govori receni Srbin se ne razlikuje od toga kako govori receni Hrvat, dakle govore istim jezikom; no taj se jezik razlikuje od jezika kojim se govori u Srbiji, zato sto se u Srbiji pretezno govori srpski.
maca22 maca22 15:36 17.02.2011

Re: Неписменост

Nego, nahvatah srbistu, pa još iz Bosne milina.

Ovo "trebam te" se govori i u Srbiji samoj, recimo u Podrinju, južnije malo od Vukovog kraja oklen veliš da si ti. :)
U Bosni se to koristi, pa poručuje da evo i on tako govori. :)
A da je zapadna varijanta srpskog je... zapadna varijanta srpskog, to već znamo. Barem nas dvoje to znamo.
ivankagrump ivankagrump 15:47 17.02.2011

Re: Неписменост

Pa to sam isto ja rekla, kako se ne secas

a ne o necemu sto je postalo deo srpskog jezika kroz usvajanje iz hrvatskog najverovatnije u onim oblastima koje se granice sa oblastima u kojima se govori hrvatski, recimo u BiH


A stvarno cudna mi cuda da se razni uticaji, ne samo jezicki, prostiru i preko reke, pa ne moze granica da se povuce i da sa jedne strane bude crno a sa druge belo, mora tu na spoju da bude sivila... i sa jedne i sa druge strane Drine. Malo je pretenciozno tu prelaznu sivu zonu zvati "Srbija sama", kad je jasno o cemu se radi.

P.S. Maco, je l' ti stvarno znas nekoga ko govori "trebam te" a da je iz Srbije?
maca22 maca22 15:58 17.02.2011

Re: Неписменост

Ne, nisi rekla isto sto i on. Nije rekao da se tako prica u Bosni "na granici sa Hrvatskom". I nije "ušlo iz" hrvatskog.

ivankagrump
i sa jedne i sa druge strane Drine.

Sad mi ovo, u svetlu tvoj prethodnog samocitata nije jasno. Izgleda kao da misliš da je hrvatska granica sa BIH na Drini.

Malo je pretenciozno tu prelaznu sivu zonu zvati "Srbija sama", kad je jasno o cemu se radi.

Ali nije pretenciozno što si ti jezički stručnjak, koji najbolje zna. "Siva zona"


P.S. Maco, je l' ti stvarno znas nekoga ko govori "trebam te" a da je iz Srbije?

To nije ni potrebno da JA lično znam. :)
Hansel Hansel 16:13 17.02.2011

Re: Неписменост

E pa, vršljajuci po delima Vuka i Njegoša, nigde ne nađoh "trebaš mi", i "trebam te". Sto meni implicira da se tim tekstovima nije javljala potreba za takovim izražavanjem uopšte.
Ali naiđoh na dva primera "trebam + Acc" kod obojice.

Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!

Evo šta kaže Rečnik Matice srpske:



НП Вук - Српске народне пјесме, скупио и на свијет издао Вук Стеф. Караџић

Н. посл - Вук Српске народне псоловице

Р-К Речник - Ристић-Кангрга, 1928.

Вук - Ковчежић за историју, језик и обичаје, Беч, 1849. (Матичин Речник каже да су примери под 3. данас неправилни, тј. у доба кад је Речник штампан)

Једнотомни Речник из 2007. даје примере за две "формуле": Треба да даш дете у школу и Треба ми новац.
ivankagrump ivankagrump 16:14 17.02.2011

Re: Неписменост

Ali nije pretenciozno što si ti jezički stručnjak, koji najbolje zna


YES, YES, YES!!! Konacno, dosli smo do krajnje poente ovog preganjanja - sada konacno mozemo da zakljucimo debatu

Evo maco: u jednoj drzavi kakva je BiH, ljudi nisu oduvek imali nacionalnu segregaciju, nego su tu ziveli Hrvati, Srbi i muslimani jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih, i logicno je, govorili su manje-vise istim jezikom. Taj jezik se razlikovao od jezika zapadne Srbije u kojoj su Srbi ziveli sami sa sobom (dovoljna kazna ) i gde nikakvih spoljasnjih uticaja nije bilo na njihov jezik (dobro, ne nikakvih, ali svakako minimalnih - na govornike ijekavskog istocno-hercegovackog dijalekta zapadne Srbije uticao je takodje standardni sumadijsko-vojvodjanski dijalekat tako da vece stete nije bilo osim postepenog gubljenja ijekavice).

U BiH kao svojevrsnom melting pot-u govorilo se dakle svojevrsnom mesavinom jezika, koja je na dodirnoj liniji sa Srbijom donekle ostavila traga (kroz migracije stanovnistva, mesanje radio i TV signala, i slicno)

To nije ni potrebno da JA lično znam. :)


A vidis, da kojim slucajem zivis u Hrvatskoj, licno bi znala ogroman broj ljudi koji tako govore, tj. verovatno bi svi ljudi koje znas tako govorili zato sto...

zato sto je to hrvatski jezik!
maca22 maca22 16:22 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
Evo maco: u jednoj drzavi kakva je BiH, ljudi nisu oduvek imali nacionalnu segregaciju, nego su tu ziveli Hrvati, Srbi i muslimani jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih, i logicno je, govorili su manje-vise istim jezikom. Taj jezik se razlikovao od jezika zapadne Srbije u kojoj su Srbi ziveli sami sa sobom (dovoljna kazna ) i gde nikakvih spoljasnjih uticaja nije bilo na njihov jezik (dobro, ne nikakvih, ali svakako minimalnih - na govornike ijekavskog istocno-hercegovackog dijalekta zapadne Srbije uticao je takodje standardni sumadijsko-vojvodjanski dijalekat tako da vece stete nije bilo osim postepenog gubljenja ijekavice).

U BiH kao svojevrsnom melting pot-u govorilo se dakle svojevrsnom mesavinom jezika, koja je na dodirnoj liniji sa Srbijom donekle ostavila traga (kroz migracije stanovnistva, mesanje radio i TV signala, i slicno)

Kako da ne ponovim da se vidi da sve znaš, u sve se razumeš i sve si shvatila.

A vidis, da kojim slucajem zivis u Hrvatskoj, licno bi znala ogroman broj ljudi koji tako govore, tj. verovatno bi svi ljudi koje znas tako govorili zato sto...

zato sto je to hrvatski jezik!

Stvrno nemam ništa protiv toga. Niti to iko spori.
yugaya yugaya 16:29 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump


P.S. Maco, je l' ti stvarno znas nekoga ko govori "trebam te" a da je iz Srbije?


*tribam te se koristi u nas, a valjda smo iz Srbije

Bunjevački jezik/govor/dijalekt koristi i trebati + inf.

*tribam radit' .


...a čula sam za 1.l.sg. i *trebadem, *tribadem ili *trebajem.
ivankagrump ivankagrump 16:35 17.02.2011

Re: Неписменост

Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!





*tribam te se koristi u nas, a valjda smo iz Srbije


Jeste, ali paradoksalno to ipak odmaze maci
maca22 maca22 16:42 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
Hiljadu je grčka reč, ušla iz grčkog (čak relativno skoro), a tisuća je srpska reč.

Slovenska. Ali ne tisuca nego tisušta, tisuca je ipak strogo hrvatska rec


ivankagrump
Nikada općina nije bila istovremeno i hrvatska i srpska rec, ali je op(št)ina bila slovenska rec.... E to št je kasnije u nekim recima i nekim jezicima preslo u ć, ali u srpskom se to nikada nije desilo. Naravno kad je preslo u ć u reci općina, to vise nije bila zajednicka nego strogo hrvatska rec.



Tačno je da je prvobitno bilo tisuŠTa, kao i što je bilo sveŠTa (sveća) i meŽDa (međa), a konsonantske grupe ŠT i ŽD u narodnim govorima od doseljavanja Slovena na Balkan imale su ekvivalente u glasovima ć i đ. Dakle, ŠT, ŽD su staroslovenske konsonantske grupe, a ć i đ srpski glasovi. Dakle, to ti je razlika između književnog i narodnog govora. Glasovima ć i đ srpska redakcija staroslovenskog odvojila se fonetski i grafijski od ostalih redakcija. Tako u Povelji Kulina bana iz 1189. godine (najstariji sačuvani dokument na narodnom jeziku) imaš tisuka (k je označavao glas ć). Ne zaboravi da je i u ruskom тысячa (tisjača).


Ništa nisi bila u pravu. Pričaš napamet, a vrlo samouvereno. zato sam te par puta pitala, odakle znaš. :)
yugaya yugaya 16:47 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!





*tribam te se koristi u nas, a valjda smo iz Srbije


Jeste, ali paradoksalno to ipak odmaze maci


ne kapiram.

Osim ako ne delite mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da Bunjevci tribaje da govoru da im je maternji isključivo hrvatski jezik .
ivankagrump ivankagrump 16:49 17.02.2011

Re: Неписменост

Ništa nisi bila u pravu.


Kako majke ti Jedino sto se ne slaze sa onim sto sam rekla je ovo

Glasovima ć i đ srpska redakcija staroslovenskog odvojila se fonetski i grafijski od ostalih redakcija.


Zato sto ja kazem da su ŠT i ŽD prelazili u Ć i Đ i u hrvatskoj redakciji, sa cijim se ti postojanjem, dakako, ne slazes

link
maca22 maca22 16:51 17.02.2011

Re: Неписменост

Hansel
Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!

Prvo da kađem nisam sigurna da te rauzmem na šta misliš.
Inače, drugi primer pod 3. ne potpada pod tu forumulu.. Prvi mi nije jasna.
Ali to nisu gramtike, i taj se rečnik decenijama pisao, a medjuvremnu bilo sastanaka odbora koji se slažu ili ne slažu sa pravilnošću tog oblika.


Inače, Ivanka, taj je rečnik Matice srpske i Matice hrvatske, pa bi se moglo tendeciozno zaključiti kako je i u hrvatskom to isto nepravilno. :) Hoću reći odamže ti kao i bunjevački primer. :)
ivankagrump ivankagrump 16:53 17.02.2011

Re: Неписменост


Osim ako ne delite mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da Bunjevci tribaje da govoru da im je maternji isključivo hrvatski jezik


Ma ne nikako, moze da bude i bunjevacki, ja sam liberalnih shvatanja
ivankagrump ivankagrump 16:56 17.02.2011

Re: Неписменост


Inače, Ivanka, taj je rečnik Matice srpske i Matice hrvatske, pa bi se moglo tendeciozno zaključiti kako je i u hrvatskom to isto nepravilno. :) Hoću reći odamže ti kao i bunjevački primer. :)


Pa valjda je opste poznata stvar da su Velikosrbi decenijama gusili hrvatsko nacionalno bice... i jezik... majku mu
maca22 maca22 17:05 17.02.2011

Re: Неписменост

Haha, sad nadjoh u knjizi iz istorije jezika, koja mi je sve vreme pred nosom da je upravo srpska izmena izgovra staroslovenskog tronošca bila Ć i Đ.
Mogla sam još sinoć zatvoriti temu zajedničke srpske i hrvatske tisuće i općine.

Ne znaš gde si pogrešila? Pa Ivanka možda da pokušaš da pričitaš još jednom gde nisi u pravu. Samouvereno si mahala da u sprskom nije bilo te promene u Ć i Đ. Eksplicitno si to izjavila.
Pa pogledaj kako te taj link koji kačiš nigde ne potvrdjuje jer ne pominje promene u srpskom, a niko ih ne spori u hrvatskom. Pa onda pročitaj niz pogrešnih zaključaka koje si donela i mahala njima "tisuća je isključivo hrvatska reć" i "kad je opština postala općina da to nije bila zajednička reč" a jeste bila.
E sad, ja kapiram da se tebi nadgornjavanje besmislicama dopada, ali meni je samo sinoć bilo zanimljivo da istražujem, jer nisam mogla da spavam i ćekala sam nekog stručnog da mi potvrdi šta znam.

Sad smo završili. Laku noc. :)
Hansel Hansel 17:16 17.02.2011

Re: Неписменост

maca22

Hansel
Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!
Ne baš. Recimo drugi primer pod 3. ne potpada. Prvi mi nije jasan.Ali to nisu gramtike, i taj se rečnik decenijama pisao, a medjuvremnu bilo sastanaka odbora koji se slažu ili ne slažu sa pravilnošću tog oblika.Inače, Ivanka, taj je rečnik Matice srpske i Matice hrvatske, pa bi se moglo tendeciozno zaključiti kako je i u hrvatskom to isto nepravilno. :) Hoću reći odamže ti kao i bunjevački primer. :)

Jao, Maco, pa obraćaš li ti pažnju na kontinuitet teksta?! Dakle, prvo u tom postu ide tvoj citat, pa moj odgovor na tvoje reči, a ti si rekla:
E pa, vršljajuci po delima Vuka i Njegoša, nigde ne nađoh "trebaš mi", i "trebam te". ... Ali naiđoh na dva primera "trebam + Acc" kod obojice.

A ja na to:
Pa valjda "trebam te" potpada pod ovu formulu?!

Dakle, u tom trenutku uopšte ne razmatram Rečnik (koji zaista ne daje istovrsne primere pod 3), već primere koje si dala - da neko nešto/nekoga treba. Osim toga, pošto je ovo 6. tom Rečnika, treba imati u vidu da su se dv(ij)e M/Matice rastale posle 2. ili 3. toma (pa su preostale radile samostalno), a pošto nas je zanimala evolucija pravila u srpskoj varijanti, onda ono što u jednom trenutku piše u nekom rečniku može u nekom kasnijem da svedoči o (ne)upotrebi nekih oblika.

'Aj' ćao!
maca22 maca22 17:22 17.02.2011

Re: Неписменост

Ajao, Hansel, pa to je greška u MOM postu.
Vidi, ako je nisam primetila dok sam kucala, onda dalje ni provarevam šta jesam napisala. Da, da, to jeste ta formula.
ivankagrump ivankagrump 18:34 17.02.2011

Re: Неписменост

Samouvereno si mahala da u sprskom nije bilo te promene u Ć i Đ.


Ajoj maco...

"kad je opština postala općina da to nije bila zajednička reč" a jeste bila.


Ajoj maco... take 2

Ne znam sta da ti radim, da ti kazem da ponovo procitas moje komentare, da ti ih ja ovde citiram ili da ti ponovo sve ispricam natenane. Ne znam sta ti je, znam da umes pazljivo da citas kada hoces, pa onda wtf?

Ajmo ispocetka:

da je upravo srpska izmena izgovra staroslovenskog tronošca bila Ć i Đ.


Dakle posto je to bila srpska izmena, iz toga proizilazi da nije bila i hrvatska izmena? Ako u baltickim jezicima postoje odredjeni i neodredjeni vid prideva, iz toga proizilazi da u srodnim im slovenskim jezicima ne postoje? Posto jedna pojava ne moze da se javi u vise srodnih jezika?

Samocitat:

ivanka
Nikada općina nije bila istovremeno i hrvatska i srpska rec, ali je op(št)ina bila slovenska rec. To (št) nisu bila dva slova nego jedno, i pisalo se slicno grckom psi, tj. kockasto kao cirilicno š ali se srednji zubac produzavao nanize kao kod psi. E to št je kasnije u nekim recima i nekim jezicima preslo u ć, ali u srpskom se to nikada nije desilo. Naravno kad je preslo u ć u reci općina, to vise nije bila zajednicka nego strogo hrvatska rec.


Pricamo o jednoj konkretnoj reci, i sta je u njoj preslo u sta i u kojim jezicima! Ako iz konteksta ovde nije jasno da govorim o jednoj reci a ne o svakoj koja je imala taj "tronozac", valjda je iz ovog sledeceg to postalo kristalno jasno pobogu

ivanka
E evo setila sam se jedne reci u kojoj je št prešlo u ć i u srpskom: reći. To je nekad bilo rešti. Znači nad reći imamo zajedničko starateljstvo sa Hrvatima.

I nad šta, ono nije prešlo u ća osim u čakavskom.


Znaci pricam o tome da je u nekim recima staroslovensko št prešlo u srpskoslovensko ć (reći), u nekima nije (opština), u nekim recima je staroslovensko št prešlo u hrvatskoslovensko ć (općina) a u nekima nije (šta).

maca
Pa onda pročitaj niz pogrešnih zaključaka koje si donela i mahala njima "tisuća je isključivo hrvatska reć" i "kad je opština postala općina da to nije bila zajednička reč" a jeste bila.


Huh?

Tisuca JESTE iskljucivo hrvatska rec jer ne postoji u srpskom jeziku! Na srpskom se kaze hiljada! Ponavljam, ne mozes za reci koje su bog te pita kada iscezle iz srpskog (tj. u njemu verovatno nisu ni postojale, nego u srpskoslovenskom) a zadrzale se u srodnim mu jezicima da govoris da su srpske, jer nisu. Po toj logici mozes i reci iz proto-indoevropskog da nazivas srpskim recima. Nisu.

Kad je opstina postala opcina to vise nije bila zajednicka rec jer se na srpskom ne kaze opcina, u toj reči je št prešlo u ć samo u hrvatskom a ne i u srpskom! Upravo na to se odnosi citav onaj gore navedeni citat. Ne mislis valjda maco da je "opstina" presla u "opcina" a onda natrag u "opstina"? Zaboga!

Ali u jednom si u pravu, ovo su definitivno besmislice, ja sam jos uvek frapirana! Hvala bogu da smo zavrsile, za veceras nemam vise kapaciteta da se iznenadjujem.
maca22 maca22 18:58 17.02.2011

Re: Неписменост

Čitam ja pažljivo, ali izgleda da postoji niz pretpostavki kojima se rukoviš, a koje ja ne mogu znati.

ivankagrump
Dakle posto je to bila srpska izmena, iz toga proizilazi da nije bila i hrvatska izmena? Ako u baltickim jezicima postoje odredjeni i neodredjeni vid prideva, iz toga proizilazi da u srodnim im slovenskim jezicima ne postoje? Posto jedna pojava ne moze da se javi u vise srodnih jezika?

Ja to nikad nisam ni rekla, ni pomislila. Bas sam rekla suprotno.
"Pa pogledaj kako te taj link koji kačiš nigde ne potvrdjuje jer ne pominje promene u srpskom, a niko ih ne spori u hrvatskom."

Ali baš TOM logikom se služiš TI sama kada ne prihvataš da dva jezika mogu imati isti oblik ili konstrukciju, već je moralo da nešto "uđe iz" susednog.


ivanka
Ponavljam, ne mozes za reci koje su bog te pita kada iscezle iz srpskog

Odakle su iščezle? Ponovi. :)
Mislim da mogu, tako se radi, ali možeš imati svoje laicko mišljenje.

ivanka
Po toj logici mozes i reci iz proto-indoevropskog da nazivas srpskim recima.

Iz odakle? :)
Ne, to baš ne bih mogla.


ivanka
(tj. u njemu verovatno nisu ni postojale, nego u srpskoslovenskom)

Ne, nego baš u srpskom.

hrvatskoslovensko

Ovo ne postoji, ali nebitno sad.

ivanka
Ne mislis valjda maco da je "opstina" presla u "opcina" a onda natrag u "opstina"? Zaboga!.

Zapravo, baš se to desilo, te je to jedini razlog zašto sam pamtila tu reč sa tako šašavom istorijom. :)
ivankagrump ivankagrump 19:16 17.02.2011

Re: Неписменост

Ali baš TOM logikom se služiš sama kada ne prihvataš da dva jezika mogu imati isti oblik ili konstrukciju, već je moralo da nešto "uđe iz" susednog.


Ne naprotiv - ne pada mi na pamet da stvari koje postoje i u srpskom i u hrvatskom proglasavam iskljucivo srpskim ili hrvatskim, kao da je jedan jezik morao da ih usvaja iz onog drugog (padezi, zajednicka leksika...). Ali kada nesto postoji u hrvatskom, a ne postoji u srpskom u Srbiji (mada se javlja u oblastima gde se govori srpski a gde postoji uticaj hrvatskog)... e, tu sam vec sa razlogom skepticna.

Zapravo, baš se to desilo, te je to jedini razlog zašto sam pamtila tu reč sa tako šašavom istorijom


E to bih stvarno volela da vidim, pa na osnovu cega to zakljucujes? Pricas li mozda o onim prepisivackim greskama, kada su prepisivaci menjali reci kako se kome navije? Je li u nekom srpskoslovenskom tekstu zabelezeno "opcina"? U kom procentu tekstova, da li je iskljucena mogucnost da se radi mozda o idiolektu prepisivaca?
maca22 maca22 19:20 17.02.2011

Re: Неписменост

ivankagrump
E to bih stvarno volela da vidim, pa na osnovu cega to zakljucujes?

Ne zakljucujem. To je znanje. Ono sto se uci negde.
ivankagrump ivankagrump 19:25 17.02.2011

Re: Неписменост

Pa to te pitam, sigurno nije naveden tako blesav podatak a da se ne objasni kako se do njega doslo. Zasto verujes da je to tacno ako nisi cula argumentaciju? Samo na osnovu autoriteta pisca knjige?
luka.laban luka.laban 19:13 15.02.2011

Културна баштина

Да ли је тачна информација да све што се први пут објави латиницом иде у белешке као хрватска културна баштина?

Овако нешто ми је напоменуо другар, њему тако рече стриц, Проф. др Драгољуб Петровић, лингвиста.
Bili Piton Bili Piton 19:19 15.02.2011

Re: Културна баштина



Valjda bi onda išlo u bilješke?
luka.laban luka.laban 19:26 15.02.2011

Re: Културна баштина

е `бем ли га, не знам како то кажу оне ћате у УНЕСКО-у, они ваљда то биљеже тамо...
margos margos 19:42 15.02.2011

Re: Културна баштина

Bili Piton Bili Piton 19:51 15.02.2011

Re: Културна баштина



Ima brat bratu već 30 i kusur godina kako sam od jednog očevog drugara pokupio/zapamtio rečenicu "ama bre ti Ameri se večito ponašaju kao boy scouts". Tada mi prirodno nije bilo jasno šta je čovek hteo reći ali danas bogami jeste. Kristalno.

Plus ça change
margos margos 20:14 15.02.2011

Re: Културна баштина

Izvini:)

Hansel Hansel 20:27 15.02.2011

Re: Културна баштина

Ma niiišta... ako ti to meni!
princi princi 03:22 16.02.2011

Re: Културна баштина

luka.laban
Да ли је тачна информација да све што се први пут објави латиницом иде у белешке као хрватска културна баштина?

Овако нешто ми је напоменуо другар, њему тако рече стриц, Проф. др Драгољуб Петровић, лингвиста.

Ма то је све део југокомунистићко-ћетнићко-великосрпско-пијемонтистићко-карађорђевићевско-милошевићевске (ух, јбт, уморих се!) уроте да су Хрвати и Срби један народ. Кад сви знамо да нису.
u-r-talking-2-me u-r-talking-2-me 21:46 15.02.2011

sjajan tekst!

odavno nista suvislije nisam procitao na ovu temu. pozdrav!
49 41 49 41 21:49 15.02.2011

TU TI, TU TU TU

Mujo u hotelu narucuje dva caja, za sobu 222.
Atomski mrav Atomski mrav 23:39 15.02.2011

Re: TU TI, TU TU TU

Odselio se Mujo za Ameriku, iznajmio stan i otkrio da ima miševa u njemu. Žali se on gazdi, ali kako ne zna engleski, nikako da mu objasni u čemu je problem. Misli se Mujo šta da radi, kad mu padne na um ideja - pita on gazdu:
- Du ju nou Tom i Džeri?
- Yes.
- E pa Džeri!
Bili Piton Bili Piton 01:44 16.02.2011

200



Nego, koji zvuk na ćiriličnoj/latiničnoj tastaturi ispušta ova gdja?

Colin_bgd Colin_bgd 09:21 16.02.2011

Bes malih ljudi iz malog naroda...

Nebitno je da li neko koristi cirilicu ili latinicu, vazno je da oba pisma zna.

Sad, sto nas ima par miliona manje nego kineza, i par stotina hiljada manje nego rusa, pa ne mozemo da efektivno kontriramo trenutnoj anglo-saksonskoj globalnoj dominaciji, pa u besu to zelimo da kompenzujemo kroz odsecanje svoje sopstvene leve (ali ipak svoje) ruke, niko drugi nam nije kriv nego nasa, sopstvena, iskonska i nikad prevazidjena glupost...
Hansel Hansel 11:02 16.02.2011

Ћирилица је заправо проблем

Ево шта на ту тему има да каже др Хавијер Солана:
Na pitanje novinara Basata „da li je istorija bila pravedna prema Srbima“, Solana kaže:

„Moguće je da je Evropa imala bolji odnos sa Hrvatskom. Već u Austrougarskoj imperiji Hrvati su imali značajniju ulogu, bili su katolici i koristili su latinicu. Verujem da smo bili pravedni prema Srbima tokom čitavog Miloševićevog perioda. Oni su počeli rat i odgovorni su, kada govorimo o Bosni, za akcije kao u Srebrenici. Kasnije, Miloševićevo zatvaranje i neosećajnost van svake racionalnosti, bilo je odgovorno za rat na Kosovu.“

milisav68 milisav68 12:25 16.02.2011

Re: Ћирилица је заправо проблем

Да се ви школовани нешто питате, отишли би и Срби и Србија у......

Hansel Hansel 13:39 16.02.2011

Re: Ћирилица је заправо проблем

Ovaj... koji školovani, pa još mi?
milisav68 milisav68 13:53 16.02.2011

Re: Ћирилица је заправо проблем

Hansel
Ovaj... koji školovani, pa još mi?

Ма није било упућено теби, "закачио" сам се на твој коментар без неке намере.
Иначе, оно је реплика из филма "Лепа села, лепо горе".
Hansel Hansel 14:08 16.02.2011

Re: Ћирилица је заправо проблем

Претпоставио сам да није, ал' ипак да питам!

А цитате ретко када препознајем.
sevarlica sevarlica 15:21 17.02.2011

Одличан

Заиста одличан текст. Свака част.
jasnaz jasnaz 10:27 18.02.2011

:

brankoradicevicpesme brankoradicevicpesme 14:51 21.02.2011

Pa

Vecina veb sajtova je na latinici pa sta mi tu mozemo...Iako su nasi pesnici pisali cirilicom sada sve veb stranice sa tom tematikom su pretezno napisane latinicom.Evo pesme-Branko Radicevic na primer...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana