MMF razgovaro sa sindikatima. "Objasnio" im da nema para. Sreća naša sindikati slušaju MMF. MMF rekao sindikatima da smo izgubili 400.000 radnih mesta. Sindikati šokirani. Mislili da je samo 200.000.
Ima para u budžetu. Arče ih nesposobni kadrovi na partijski biznis. Para nema za sindikate javnog sektora i nerzumne zahteve za plate. Para ima za reforme. Da pogledamo gde su.
Radim na jednom malom projektu koji će omogućiti posetiocima interent sajta da se igraju sa budžetom, alociraju sredstva i vide kako bi te promene uticale ne razne segmente društva koji su nam svima važni: prosveta, zdravstvo, penzije itd. U postupku pripreme modela koji će sajt koristiti, uradio sam malo detaljniju analizu budžeta Srbije za 2011.godinu. Hteo sam to da uradim još u decembru mesecu, ali nekako nisam imao vremena. A kako je čitava "rasprava" o budžetu trajala veoma kratko i budžet usvojen po kratkom postupku, nekako sam i izgubio interes. A i komentari u "stručnoj javnosti" su se kretali oko malo relevantnih stvari i bili su prilično neinteresanti. Primedbe "opozicije" su bile tužno nestručne i populističke. Od SRS-a, SNS-a, DSS-a do LDP-a. Nekako je izgledalo da i od pozicije i od opozicije, osim ministarke, niko nije detaljno pročitao budžet i pokušao da promisli o tome šta bi u njemu valjalo menjati.
Budžet je pravljen bez neke značajne ideje vodilje. Bez ikakvog reformskog cilja koji će nam na duži rok doneti svima boljitak. Ideja vodilja je da plivamo i da ne potonemo. Da se do kraja godine dokopamo evropskih para i fondova, koji će onda svima donet boljitak. I da uz to zadovoljimo apetite ministara, posebno političke u predizbornoj godini. Tako da je ministarka prikupila želje ministara, uterala ih u neke makroekonomske okvire i to je bilo to.
Član 7. budžeta sadrži mnogo detalja koje uglavnom malo ko čita. Član 1. budžeta sadrži sumarne tabele prihoda, rashoda i finansiranja oko kojih je uglavnom i bila rasprava i koji je uglavnom i citiran u javnosti. Na rashodovnoj strani, trošak se sastoji od tekućih troškova i kapitalnih rashoda. Kako su kapitalni rashodi značajni, čitav budžet je nazvan razvojnim. Ako ipak pogledate iznose u evrima, nema neke velike promene u odnosu na 2010.godinu. Rashodi u članu 1. budžeta u evrima izgledaju ovako:
Конто | Опис | Средства из буџета |
41 | РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ | 1.787.506.627 |
42 | КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА | 429.236.245 |
44 | ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА | 414.872.736 |
45 | СУБВЕНЦИЈЕ | 500.995.991 |
46 | ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ | 3.124.781.855 |
47 | СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА | 803.881.255 |
48 | ОСТАЛИ РАСХОДИ | 67.811.909 |
499 | СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ | 39.063.636 |
ТЕКУЋИ РАСХОДИ | 7.168.150.255 | |
51 | ОСНОВНА СРЕДСТВА | 152.298.327 |
52 | ЗАЛИХЕ | 9.277.236 |
541 | ЗЕМЉИШТЕ | 15.882.455 |
55 | НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 112.134.073 |
62 | ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 276.981.682 |
КАПИТАЛНИ РАСХОДИ | 566.573.773 | |
УКУПНО: | 7.734.724.027 |
Međutim, ako zavirite u član 7, onaj detaljni deo budžeta, primetićete da ova gornja tabela sadrži sumu samo dela rashoda koje je ministarstvo finansija odredilo da se klasifikuju kao rashodi iz budžeta. Ministarstvo se malo igra skrivanja (sigurno nenamerno) ili da upotrebim stručni izraz "ulepšavanja finansijskih izveštaja" što je omiljni sport svih računovođa sveta, uključujući i sve razvijene zemlje sveta. Postoji drugi deo tih rashoda koji se, kako nam ministarstvo to voli da prikaže, finansira iz sopstvenih prihoda i donacija i kredita. Na našu veliku žalost, i ti rashodi su rashodi, a i spostvene prihode plaćaju građani, isto kao i kredite koje država uzima. Na žalost, autori budžeta nisu mislili da je važno da nam i ovo prikažu. Tabela tih rashoda izgleda ovako:
Конто | Опис | Издаци из додатних прихода |
41 | РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ | 173.022.227 |
42 | КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА | 533.255.755 |
44 | ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА | 80.255 |
45 | СУБВЕНЦИЈЕ | 62.946.391 |
46 | ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ | 126.818.255 |
47 | СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА | 13.566.855 |
48 | ОСТАЛИ РАСХОДИ | 14.332.009 |
499 | СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ | 0 |
ТЕКУЋИ РАСХОДИ | 924.021.745 | |
51 | ОСНОВНА СРЕДСТВА | 196.949.091 |
52 | ЗАЛИХЕ | 32.860.218 |
541 | ЗЕМЉИШТЕ | 0 |
55 | НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 228.543.173 |
62 | ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 3.852.445 |
КАПИТАЛНИ РАСХОДИ | 462.204.927 | |
УКУПНО: | 1.386.226.673 |
Znači još oko 1.38 milijardi evra raznoraznih rashoda koji su poprilično proizvoljno smešteni u ovu kategoriju. Kako su rashodi rashodi, jedino što treba da nas interesuje su zbirne cifre, a one izgledaju ovako:
Конто | Опис | Укупна средства |
41 | РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ | 1.960.528.855 |
42 | КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА | 962.492.000 |
44 | ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА | 414.952.991 |
45 | СУБВЕНЦИЈЕ | 563.942.382 |
46 | ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ | 3.251.600.109 |
47 | СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА | 817.448.109 |
48 | ОСТАЛИ РАСХОДИ | 82.143.918 |
499 | СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ | 39.063.636 |
ТЕКУЋИ РАСХОДИ | 8.092.172.000 | |
51 | ОСНОВНА СРЕДСТВА | 349.247.418 |
52 | ЗАЛИХЕ | 42.137.455 |
541 | ЗЕМЉИШТЕ | 15.882.455 |
55 | НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 340.677.245 |
62 | ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА | 280.834.127 |
КАПИТАЛНИ РАСХОДИ | 1.028.778.700 | |
УКУПНО: | 9.120.950.700 |
Ovo su u stvari i jedine cifre koje bi ikada trebalo da nas interesuju. Te cifre nisu ni prikazali niti se o njima diskutovalo u javnosti. Tako da je pomalo nejasno, javlja nam francuska sobarica, zbog čega bi uopšte prikazivali onu prvu tabelu, a sakrili ovu drugu.
Iz ovoga se da videti da su najveći rashodi budžeta:
- Dotacije i transferi - konto 46 - ovde spadaju penzije (samo deo, drugi deo je iz doprionsa za PIO), lokalna samouprava
- Plate za zapsolene - konto 41 - prosveta, policija, vojska, republička administracija
- Socijalna pomoć - konto 47
Bez ozbiljnih reformi, ovi troškovi se ne mogu smanjiti. Ovi troškovi ne uključuju pune troškove za penzije, i ne uključuju troškove zdravstva, jer su ti troškovi predmet budžeta Fonda PIO i RZZO koji nisu objavljeni. Ti puni troškovi se vide tek u konsolidovanom budžetu sektora države.
A gde se arče pare?
- Korišćenje roba i usluga - konto 42 - preko 950 miliona evra
- Subvencije - konto 45 - preko 550 miliona evra
- Osnovna sredstva - konto 51 - oko 350 miliona evra
- NIP - konto 55 - oko 340 miliona evra
- Subvencionisani krediti za likvidnost, Fond za razvoj - oko 280 miliona evra
Ukupno skoro 2.5 milijarde evra. Ovoliko dajemo sposobnim partijskim kadrovima, ministrima i njihovim strankama da raspoređuju, dele, investiraju. Sve sa našim parama po svom nahođenju. U tim parama leže javne nabavke ili zaobilaženje istih, privilegovanja svih vrsta, ugradnja, korupcija, predizborne pripreme i tako to.
Taj novac delom uzimamo od svih poreskih obveznika, 1.3 milijarde evra, a 1.2 milijarde evra nemamo, pa moramo za njih da uzmemo kredit. U prevodu, uzimamo od privrede 1.3 milijarde evra, zadužujemo se još dodatnih 1.2 milijrade, da bi sve te pare dali ministrima da sa njima raspolažu, da ih investiraju i oplode, kako bi svima nama bilo bolje. Toliko smo se zadužili, da nam godišnja kamata već prelazi 400 miliona evra - konto 44.
Koji je njihov dosadašnji uspeh u "oplodnji" naših para? Da li je ovo najbolji način da nam bude bolje?
A kako bi bilo da izvršimo poresku reformu, ostavimo pare privredi da sama odluči kako će da investira?
Kao rezultat ovog tereta gubimo radna mesta. Jer preduzetnici, mala i srednja preduzeća ne mogu da podnesu poreski teret. I to pre svega poreze na rad. MMF je sindikatima citirao cifru od preko 400.000 radnih mesta u poslednje dve godine. Ovakvu cifru možete pročitati i u anketi o radnoj snazi koju možete naći na sajtu Republičkog zavoda za statistiku. Ova cifra uključuje i poljoprivrednike i pomažuće članove domaćinstva. Ako računamo radna mesta za koja ljudi primaju platu, koja su registrovana i plaćaju poreze i doprinose, onda je broj izgubljenih radnih mesta oko 200.000. Što je samo po sebi stravično za ovako malu zemlju kao što je naša. Još jedna stvar je stravična u ovoj anketi o radnoj snazi. U poslednje dve godine, broj ljudi koji su stariji od 75 godina je sa 520.000 porastao na preko 630.000, dok je broj stanovnika na žalost ostao isti.
O detaljima ko je po budžetu dobio da arči i koliko u sledećem blogu.