Društvo| Ekonomija

Arčenje budžeta

Saša Radulović RSS / 18.02.2011. u 00:34

MMF razgovaro sa sindikatima. "Objasnio" im da nema para. Sreća naša sindikati slušaju MMF. MMF rekao sindikatima da smo izgubili 400.000 radnih mesta. Sindikati šokirani. Mislili da je samo 200.000.

Ima para u budžetu. Arče ih nesposobni kadrovi na partijski biznis. Para nema za sindikate javnog sektora i nerzumne zahteve za plate. Para ima za reforme. Da pogledamo gde su.

Radim na jednom malom projektu koji će omogućiti posetiocima interent sajta da se igraju sa budžetom, alociraju sredstva i vide kako bi te promene uticale ne razne segmente društva koji su nam svima važni: prosveta, zdravstvo, penzije itd. U postupku pripreme modela koji će sajt koristiti, uradio sam malo detaljniju analizu budžeta Srbije za 2011.godinu. Hteo sam to da uradim još u decembru mesecu, ali nekako nisam imao vremena. A kako je čitava "rasprava" o budžetu trajala veoma kratko i budžet usvojen po kratkom postupku, nekako sam i izgubio interes. A i komentari u "stručnoj javnosti" su se kretali oko malo relevantnih stvari i bili su prilično neinteresanti. Primedbe "opozicije" su bile tužno nestručne i populističke. Od SRS-a, SNS-a, DSS-a do LDP-a. Nekako je izgledalo da i od pozicije i od opozicije, osim ministarke, niko nije detaljno pročitao budžet i pokušao da promisli o tome šta bi u njemu valjalo menjati.

Budžet je pravljen bez neke značajne ideje vodilje. Bez ikakvog reformskog cilja koji će nam na duži rok doneti svima boljitak. Ideja vodilja je da plivamo i da ne potonemo. Da se do kraja godine dokopamo evropskih para i fondova, koji će onda svima donet boljitak. I da uz to zadovoljimo apetite ministara, posebno političke u predizbornoj godini. Tako da je ministarka prikupila želje ministara, uterala ih u neke makroekonomske okvire i to je bilo to.

Član 7. budžeta sadrži mnogo detalja koje uglavnom malo ko čita. Član 1. budžeta sadrži sumarne tabele prihoda, rashoda i finansiranja oko kojih je uglavnom i bila rasprava i koji je uglavnom i citiran u javnosti. Na rashodovnoj strani, trošak se sastoji od tekućih troškova i kapitalnih rashoda. Kako su kapitalni rashodi značajni, čitav budžet je nazvan razvojnim. Ako ipak pogledate iznose u evrima, nema neke velike promene u odnosu na 2010.godinu. Rashodi u članu 1. budžeta u evrima izgledaju ovako:

 

КонтоОписСредства из буџета
   
41РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ1.787.506.627
42КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА429.236.245
44ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА 414.872.736
45СУБВЕНЦИЈЕ500.995.991
46ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ3.124.781.855
47СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА803.881.255
48ОСТАЛИ РАСХОДИ67.811.909
499СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ39.063.636
   
 ТЕКУЋИ РАСХОДИ          7.168.150.255
   
51ОСНОВНА СРЕДСТВА152.298.327
52ЗАЛИХЕ9.277.236
541ЗЕМЉИШТЕ15.882.455
55НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА112.134.073
62ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА276.981.682
   
 КАПИТАЛНИ РАСХОДИ             566.573.773
   
   
 УКУПНО:          7.734.724.027

Međutim, ako zavirite u član 7, onaj detaljni deo budžeta, primetićete da ova gornja tabela sadrži sumu samo dela rashoda koje je ministarstvo finansija odredilo da se klasifikuju kao rashodi iz budžeta. Ministarstvo se malo igra skrivanja (sigurno nenamerno) ili da upotrebim stručni izraz "ulepšavanja finansijskih izveštaja" što je omiljni sport svih računovođa sveta, uključujući i sve razvijene zemlje sveta. Postoji drugi deo tih rashoda koji se, kako nam ministarstvo to voli da prikaže, finansira iz sopstvenih prihoda i donacija i kredita. Na našu veliku žalost, i ti rashodi su rashodi, a i spostvene prihode plaćaju građani, isto kao i kredite koje država uzima. Na žalost, autori budžeta nisu mislili da je važno da nam i ovo prikažu. Tabela tih rashoda izgleda ovako:

 

КонтоОписИздаци из додатних прихода
   
41РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ173.022.227
42КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА533.255.755
44ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА 80.255
45СУБВЕНЦИЈЕ62.946.391
46ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ126.818.255
47СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА13.566.855
48ОСТАЛИ РАСХОДИ14.332.009
499СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ0
   
 ТЕКУЋИ РАСХОДИ             924.021.745
   
51ОСНОВНА СРЕДСТВА196.949.091
52ЗАЛИХЕ32.860.218
541ЗЕМЉИШТЕ0
55НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА228.543.173
62ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА3.852.445
   
 КАПИТАЛНИ РАСХОДИ             462.204.927
   
   
 УКУПНО:          1.386.226.673

Znači još oko 1.38 milijardi evra raznoraznih rashoda koji su poprilično proizvoljno smešteni u ovu kategoriju. Kako su rashodi rashodi, jedino što treba da nas interesuje su zbirne cifre, a one izgledaju ovako:

 

КонтоОписУкупна средства
   
41РАСХОДИ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ1.960.528.855
42КОРИШЋЕЊЕ УСЛУГА И РОБА962.492.000
44ОТПЛАТА КАМАТА И ПРАТЕЋИ ТРОШКОВИ ЗАДУЖИВАЊА 414.952.991
45СУБВЕНЦИЈЕ563.942.382
46ДОТАЦИЈЕ И ТРАНСФЕРИ3.251.600.109
47СОЦИЈАЛНО ОСИГУРАЊЕ И СОЦИЈАЛНА ЗАШТИТА817.448.109
48ОСТАЛИ РАСХОДИ82.143.918
499СРЕДСТВА РЕЗЕРВЕ39.063.636
   
 ТЕКУЋИ РАСХОДИ          8.092.172.000
   
51ОСНОВНА СРЕДСТВА349.247.418
52ЗАЛИХЕ42.137.455
541ЗЕМЉИШТЕ15.882.455
55НЕФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА340.677.245
62ФИНАНСИЈСКА ИМОВИНА280.834.127
   
 КАПИТАЛНИ РАСХОДИ          1.028.778.700
   
   
 УКУПНО:          9.120.950.700

 

Ovo su u stvari i jedine cifre koje bi ikada trebalo da nas interesuju. Te cifre nisu ni prikazali niti se o njima diskutovalo u javnosti. Tako da je pomalo nejasno, javlja nam francuska sobarica, zbog čega bi uopšte prikazivali onu prvu tabelu, a sakrili ovu drugu.

Iz ovoga se da videti da su najveći rashodi budžeta:

- Dotacije i transferi - konto 46 - ovde spadaju penzije (samo deo, drugi deo je iz doprionsa za PIO), lokalna samouprava
- Plate za zapsolene - konto 41 - prosveta, policija, vojska, republička administracija
- Socijalna  pomoć - konto 47

Bez ozbiljnih reformi, ovi troškovi se ne mogu smanjiti. Ovi troškovi ne uključuju pune troškove za penzije, i ne uključuju troškove zdravstva, jer su ti troškovi predmet budžeta Fonda PIO i RZZO koji nisu objavljeni. Ti puni troškovi se vide tek u konsolidovanom budžetu sektora države.

A gde se arče pare?

- Korišćenje roba i usluga - konto 42 - preko 950 miliona evra
- Subvencije - konto 45 - preko 550 miliona evra
- Osnovna sredstva - konto 51 - oko 350 miliona evra
- NIP - konto 55 - oko 340 miliona evra
- Subvencionisani krediti za likvidnost, Fond za razvoj - oko 280 miliona evra

Ukupno skoro 2.5 milijarde evra. Ovoliko dajemo sposobnim partijskim kadrovima, ministrima i njihovim strankama da raspoređuju, dele, investiraju. Sve sa našim parama po svom nahođenju. U tim parama leže javne nabavke ili zaobilaženje istih, privilegovanja svih vrsta, ugradnja, korupcija, predizborne pripreme i tako to.

Taj novac delom uzimamo od svih poreskih obveznika, 1.3 milijarde evra, a 1.2 milijarde evra nemamo, pa moramo za njih da uzmemo kredit. U prevodu, uzimamo od privrede 1.3 milijarde evra, zadužujemo se još dodatnih 1.2 milijrade, da bi sve te pare dali ministrima da sa njima raspolažu, da ih investiraju i oplode, kako bi svima nama bilo bolje. Toliko smo se zadužili, da nam godišnja kamata već prelazi 400 miliona evra - konto 44.

Koji je njihov dosadašnji uspeh u "oplodnji" naših para? Da li je ovo najbolji način da nam bude bolje?

A kako bi bilo da izvršimo poresku reformu, ostavimo pare privredi da sama odluči kako će da investira?

Kao rezultat ovog tereta gubimo radna mesta. Jer preduzetnici, mala i srednja preduzeća ne mogu da podnesu poreski teret. I to pre svega poreze na rad. MMF je sindikatima citirao cifru od preko 400.000 radnih mesta u poslednje dve godine. Ovakvu cifru možete pročitati i u anketi o radnoj snazi koju možete naći na sajtu Republičkog zavoda za statistiku. Ova cifra uključuje i poljoprivrednike i pomažuće članove domaćinstva. Ako računamo radna mesta za koja ljudi primaju platu, koja su registrovana i plaćaju poreze i doprinose, onda je broj izgubljenih radnih mesta oko 200.000. Što je samo po sebi stravično za ovako malu zemlju kao što je naša. Još jedna stvar je stravična u ovoj anketi o radnoj snazi. U poslednje dve godine, broj ljudi koji su stariji od 75 godina je sa 520.000 porastao na preko 630.000, dok je broj stanovnika na žalost ostao isti.

O detaljima ko je po budžetu dobio da arči i koliko u sledećem blogu.

 



Komentari (113)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:48 21.02.2011

Re: Trol

Pa da, o tome i pisem: zalazete se za takav sistem bez ijednog dokaza da je on i efikasniji, a o tome je ovde rec. Uopste, prica o efikasnosti privatnog sektora, o magicnoj moci privatne potrosnje je libertarijanska mantra, ali nedokazana.


Mogu da pisem i stranice na ovu temu, a i ne moram. Zar nije ocigledno da cu ja vise brinuti o svom novcu i o svojoj imovini nego sto ce se neki birokrata brinuti o javnoj svojini? Navedite mi jednu inovaciju koja je proistekla iz drzavnih preduzeca, a ne privatne inicijative?

Korumpiranost korporacija u USA (Enron, Lehman Bros kao i citav bankarski sistem) je notorna. Po cemu su ti sistemi bolji ili efikasniji od nekog nemackog ili skandinavskog modela razvoja? Sve sto vidimo nakon perioda enormnog povecanja privatne potrosnje je enorman porast zaduzenosti i drzave i gradjanstva.


Ovo je sve tacno i predstavlja sramno krsenje osnovnih principa kapitalizma. U danasnjoj formi ja njega oznacavam kao "bankarizam". Prirodno bi bilo da su banke propale, a deonicari banaka izgubili svoje investicije. Ovako su gubici banaka socijalizovani i teret loseg poslovanja banaka prebacen poreskim obveznicima. Pogledajte gore sta sam pisao o tome sta bi trebalo da su posledice losih investicionih odluka. Doduse, Lehman je pusten niz vodu, ostale velike banke su spasene. Problem i jednog i drugog sistema je sto je bankrotiran. I skandinavski i nemacki i USA.
No, hajde da malo spekulisemo sta-bi-bilo-kad-bi-bilo... Sutra da se otvore granice, da li mislite da bi imigranti navalili u Svedsku ili u USA (gde ih i danas svake godine dodje izmedju 1 i 2 miliona)? Da imate fantasticnu ideju za biznis, da li biste otisli da je realizujete u Svedsku ili u USA? Vlasnika IKEAe jure zbog utaje poreza, vlasnicima Microsoft-a, Google-a, Facebook-a, eBay-a se dive...

Pominjete privatno osiguranje kao superiorno u odnosu na drzavno osiguranje u Americi i prednosti ugovornog uredjivanja odnosa osiguranika i osiguravaca.


Prvi sistem je na dobrovoljnoj bazi. Slobodan covek ode i zakljuci ugovor. Drugi sistem je zakonski obavezan. Ides u zatvor ako ne zelis u njemu da ucestvujes. Ako je nesto toliko dobro, zbog cega vas silom zakona prisiljavaju na to? Go figure?
lebellond lebellond 00:01 22.02.2011

Re: Trol

Ovde ima vise o tome. U svakom slucaju, nebitno da li je u % 60%, Svedska, Norveska i Danska svakako ne spadaju u tax havens.

Tu u poreze ubrajau i doprinose, ali nema veze. Jedno je sigurno, sigurno nisu tax havens...
I zato cu samo citirati domazetovic.andrej-a:
domazetovic.andrej
Da imate fantasticnu ideju za biznis, da li biste otisli da je realizujete u Svedsku ili u USA? Vlasnika IKEAe jure zbog utaje poreza, vlasnicima Microsoft-a, Google-a, Facebook-a, eBay-a se dive...

I to je glavni razlog zasto su SAD lider u tehnoloskim, farmakoloskim i biotehnoloskim sektorima, a ne Svedska, Norveska...
Goran Vučković Goran Vučković 00:21 22.02.2011

Re: Trol

I to je glavni razlog zasto su SAD lider u tehnoloskim, farmakoloskim i biotehnoloskim sektorima, a ne Svedska, Norveska...

Danska je zemlja od 4.5 miliona stanovnika. Norveška oko 5 a Švedska oko 9 miliona. Kalifornija ima 37 miliona, Teksas 25 a Njujork skoro 20.

Što se tiče biotehnologije, kaže ovde:

Top 4 reasons for placing biotech business activities in Denmark

* Denmark is home to the 3rd largest commercial drug development pipeline in Europe (Ernst and Young, 2010) and has the largest drug development pipeline growth in Europe (Ernst and Young, Biotech in Denmark, 2008)
* Denmark has the 3rd largest market capitalization of biotech companies in Europe (Ernst & Young, 2010)
* Denmark is among the five countries in the world (and 2nd in Europe) with the most likely potential for development of biotechnology (Scientific American 2010)
* Denmark offers the 3rd best overall biotech sector in the world (fDi Magazine, 2008)

princi princi 00:25 22.02.2011

Re: Trol

Da imate fantasticnu ideju za biznis, da li biste otisli da je realizujete u Svedsku ili u USA?

У САД, али не због тога што је тржиште либерално него што је велико и што је неупоредиво лакше наћи спонзоре и побећи од дуга if/when things start to go wrong (али банкрот је, између осталог, последица и тога).
Prvi sistem je na dobrovoljnoj bazi. Slobodan covek ode i zakljuci ugovor. Drugi sistem je zakonski obavezan. Ides u zatvor ako ne zelis u njemu da ucestvujes. Ako je nesto toliko dobro, zbog cega vas silom zakona prisiljavaju na to? Go figure?

Ово су већ софизми у питању. И уговор је законски обавезајући кад се потпише. У питању су само модалитети. Директни уговори између компанија и осиг. друштава су, практично, иста ствар као и социјала у Зап. Европи само што не обухватају читаво друштво него само запослене.
lebellond lebellond 08:58 22.02.2011

Re: Trol

У САД, али не због тога што је тржиште либерално него што је велико

A sto ne otvoris posao u Svedskoj i izvozis na veliko trziste kao sto je SAD?
што је неупоредиво лакше наћи спонзоре и побећи од дуга if/when things start to go wrong (али банкрот је, између осталог, последица и тога).

Aha, znaci i zato sto ti je mnogo lakse da dodjes do kapitala, a i rizik poslovanja je nizi.
Zasto na kraju ne kazes jednostavno, u SAD jer mi se vise isplati i kraj.
daniel_n daniel_n 11:45 18.02.2011

Mali projekt

Inače, upravo takav "mali projekt" već postoji u Hrvatskoj...

http://proracunskikalkulator.com/

Obratite pažnju na gumb desno "potraži pomoć MMF-a"
Saša Radulović Saša Radulović 20:22 18.02.2011

Re: Mali projekt

I kakvo je vaše mišljenje o tom sajtu? Koliko vam izgleda interesantno ovo što su uradili?

Ovo je pitanje za sve koje ovo interesuje.
uninamama uninamama 20:42 19.02.2011

Re: Mali projekt

Sviđa mi se. Samo ja nisam ekonomista, pa mi trebaju dodatni podaci i objašnjenja...
Recimo, kako da smanjim platu ministru i pomoćnicima, a povećam ostalim zaposlenim u nekom ministarstvu?
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:33 20.02.2011

Re: Mali projekt

Vrlo interesantno, samo premalo opcija. Recimo smanjenje javnog sektora, privatizacija odredjenih sektora i skidanje istih sa budzeta. Klizaci ne dozvoljavaju promene vece od par procenata oko trenutnih vrednosti...

Sigurno bi bilo interesantno i za nas budzetski sistem imati ovako nesto...
zivko.curcic zivko.curcic 17:52 18.02.2011

reforma

Gospodine Raduloviću pratim Vaš blog s vremena na vreme i uvek imate aktuelne teme.
S obzirom da smo registrovali stranku neobičnog imena pre tri meseca http://nopo.org.rs, a želimo da napravimo ozbiljan program, treba nam pomoć ljudi različitog profila. Smatramo da je poreska reforma, uz energetiku, poljoprivredu, demografsku politiku i reformu javnog sektora, od izuzetnog značaja za napredak Srbije. Želeo bih da Vas zamolim da pogledate naš sajt i ako ste u mogućnosti da nam pomognete u ovom delu, u smislu pisanja kratkog rezimea u domenu poreske reforme ili upućivanja na ljude koji bi mogli tako nešto napisati i sprovesti u delo. Takođe ne bismo odbili ni predloge vezane za druge oblasti, koje bi trebalo reformisati, jer očigledno je da je sve trulo u Srbiji.
demarti demarti 20:49 18.02.2011

mirise mi insajder

Ovo bi moglo biti zanimljivo isto koliko i Brankicin serijal
8c_competizione 8c_competizione 12:52 19.02.2011

Odlicna tema za polemisanje samo ...

... joj nije mesto ovde, vec na naslovnoj strani svih novina i na udarnim vestima svih televizija!

Drugi vid "polemisanja" i "reshavanja problema" vidim u neminovnosti nekog 6. oktobra, makar bio i u martu ili aprilu, nekog Egipatskog scenarija gde svi zlotvori, namerni ili iz ciste gluposti koju neograniceno poseduju, zavrshavaju ili u zatvoru ili na Novom groblju! A zaplenjena im imovina i preduzeca bivaju, gde treba, vraceni drzavi ili im privatizacije uradjene kako treba!
despot_igor despot_igor 18:17 21.02.2011

kriza

Kriza? zar to moze nesto nama srbima?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana